seminarski 1 tehnologija

5/26/2018 seminarski 1 tehnologija

1/29

KAPACITETI U ELJEZNIKOM SAOBRAAJU KOJI KARAKTERIU

TEHNIKU MO PRUGA-

PRIJEVOZNA I PROPUSNA MO PRUGE


2/29

TEHNOLOGIJA ELJEZNIKOG SAOBRAAJA Kapaciteti eljeznikih pruga

1

SADRAJ

1. UVOD................................................................................................................ 22. OSNOVNI POJMOVI O TEHNIKOJ MOI ELJEZNICA....................... 3

2.1. Prevozna mo pruga................................................................................. 72.1.1. Opta prevozna mo............................................................................ 72.1.2. Prevozna mo pruge koju uslovljavaju kola..................................... 92.1.3. Prevozna mo koju uslovljavaju lokomotive..................................... 9

2.2. Propusna mo pruge.............................................................................. 102.2.1.Propusna mo jednokolosjenih pruga pri paralelnom parnomgrafikonu..................................................................................................... 122.2.2. Odreivanje propusne moi pruga prema preporuci Meunarodne

eljeznike unije - ....................................................................................... 172.3. Utvrivanje iskoritenja tehnike moi pruga.................................... 182.4. Mjere za poveanje tehnike moi pruga............................................ 192.4.1. Organizaciono-tehnike mjere za poveanje tehnike moi pruga202.4.2 Rekonstruktivne mjere za poveanje tehnike moi eljeznikihpruga ........................................................................................................... 22

4. ZAKLJUAK ................................................................................................. 275. LITERATURA ................................................Error! Bookmark not defined.


3/29


2

1. UVOD

U okviru ovog seminarskog rada, obraena je tema koja se odnosi na kapacitete

eljeznikih pruga. Tu podrazumijevamo tehniku mo eljeznica, odnosno koliinu rada koju

data eljeznika pruga moe izvriti u jedinici vremena.

Kada se govori o tehnikoj moi eljeznica, tu se prvenstveno misli na prevoznu i propusnu

mo pruge.

Tehnika mo pruge koja zavisi od nepokretnih sredstava naziva se propusnom moi pruge, a

tehnika mo koja zavisiodpokretnih sredstava naziva se prevoznom moi pruge.

U nastavku ovog rada bit e definisani osnovni pojmovi o tehnikoj moi eljeznica,

kako teoretski, tako i matematskim obrascima za izraunavanje prevozne i propusne moipruge. Poseban osvrt dat je na odreivanje propusne moi pri paralelnom parnom grafikonu

saobraaja vozova, zatim na utvrivanje iskoritenja tehnike moi pruga kao i na mjere za

poveanje tehnike moi pruga.

Na kraju ovog seminarskog rada, bit e naveden primjer simulacionog programa za

izraunavanje propusne moi pruga, koji je znaajan iz razloga to pokazuje opravdanost

provoenja organizaciono-tehnikih ili rekonstruktivnih mjera u cilju poveanja propusne

moi pruga.


4/29


3

2. OSNOVNI POJMOVI O TEHNIKOJ MOI ELJEZNICA

Koliina rada koju dataeljeznika pruga moe izvriti u jedinici vremena naziva se njenom

tehnikom moi.

Iz same sutine i cilja postojanja eljeznice, slijedi da se tehnika mo (eljeznice) pruge

mjeri onom koliinom tereta, koja moe biti proputena kroz svaku taku pruge u jedinici

vremena, tj. koliinom tona robe prevezenih za 24 sata kroz svaki kilometar pruge.

Tehniku mo jedne pruge odreuje koliina kolosijeka na prostornim razmacima, plan i

profil pruge (mjerodavni nagib, minimalni poluprenik krivine), rastojanje izmeu razdjelnih

taaka (ukrsnica, APB-bloka), kapacitet kolosijeka u rasporednim stanicama i vrsta voznog

parka koji se predvia da e saobraati na datoj pruzi.

Tehnika sredstva kojima svaka pruga raspolae, i koja odreuju njenu tehniku opremu pa,

prema tome, i njenu tehniku mo, mogu se podijeliti na:

1. Nepokretna sredstva(pruga, kolosijeci, postrojenja) i2. Pokretna sredstva(eljeznika kola i lokomotive).

Tehnika mo pruge (t/km), koja zavisi od nepokretnih sredstava naziva se propusnom moi

pruge, a tehnika mo koja zavisi od pokretnih sredstava, naziva seprevoznom moi pruge.

Pri odreivanju razmjera kako propusne, tako i prevozne moi jedne pruge treba voditi rauna

da se, kako pokretna, tako i nepokretna sredstva ne mogu razmatrati sama za sebe, izolovano

jedna od drugih, poto se realni saobraaj na eljeznikoj pruzi ostvaruje jedino u uslovima

jednovremenog i zajednikog organizovanog djelovanja kako pokretnih, tako i nepokretnih

sredstava.

Propusna mo pruge zavisi od nepokretnih sredstava samo u sluaju, ako su unaprijed veodreeni elementi pokretnih sredstava - vuna snaga lokomotiva i teina voza. Prema tome,

propusna mo pruge izraena u broju vozova ili broju kola ne daje nam pozitivan odgovor

koliko se moe korisnog tereta, odnosno robe prevesti u datoj jedinici vremena kroz svaku

taku pruge. Trea veliina, kojom se mjeri propusna mo pruge je koliina tona koja se moe

propustiti u datoj jedinici vremena preko svake take pruge.1

1Fadila Kiso, Tokovi u eljeznikom saobraaju, skripta, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet

za saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2009., str. 13.


5/29


4

Na osnovu izloenog, moemo sistematizovati sljedee izmjeritelje propusne moi pruge, ili

bilo koje take na pruzi:

a) propusna mo pruge mjerena brojem vozova koji se mogu propustiti u jedinicivremena (pri odreenoj vunoj snazi lokomotive i teini voza),

b) propusna mo pruge, mjerena brojem eljeznikih kola koja se mogu propustiti ujedinici vremena (pri datoj nosivosti kola i njihovom optereenju pa i pri promjenjivoj

teini voza), i

c) propusna mo pruge, mjerena brojem tonakoje se mogu propustiti u jedinici vremena( pri promjenljivoj teini voza i optereenja kola).

Prevozna mo kolskog i lokomotivskog parka date pruge karakterie se isto tako razmjeramaprevoznog rada, koju data pruga moe izvriti za jedinicu vremena, na primjer, za jedan dan.

Prevozna mo zavisi kako od broja kola i lokomotiva, nosivosti kola i njihovog optereenja,

vune snage lokomotive, tako i od brzine njihovog saobraaja na datoj pruzi, tj. od prosjenog

dnevnog tranja kola i lokomotiva (t/km/dan).

Prosjeno dnevno tranje kola zavisi od nepokretnih sredstava, kao to su; utovarno-istovarna

postrojenja u krajnjim takama utovara i istovara kola, manevarskih postrojenja u ranirnim i

rasporednim stanicama itd.

Na prevoznu mo kako kola, tako i lokomotiva ima velikog utjecaja i dionika (komercijalna)

brzina vozova, koja uglavnom zavisi od nepokretnih sredstava, kao to su; plan i profil pruge,

raspored razdjelnih taaka za ukrtavanja i preticanje vozova, itd.

Izmeu propusne i prevozne moi pruge mora postojati potpuna saglasnost. Ukoliko ove

saglasnosti nema, onda postoji neiskoritenost jednog dijela sredstava. Na primjer, ako je

prevozna mo vea od propusne moi, onda e kola i lokomotive beskorisno stajati, ili

ukoliko je propusna mo vea od prevozne moi, onda postoji neiskoritenost propusne moidate pruge, odnosno njenih nepokretnih sredstava.

Pri odreivanju maksimalne propusne moi prostornih odsjeka, a zatim i dionica, treba poi

od predpostavke jednake brzine vonje svih vozova jednog pravca po svakom odgovarajuem

prostornom odsjeku, kao i od predpostavke otpravljanja na prostorni odsjek sljedeeg voza

istog pravca ili voza suprotnog pravaca u najkraem moguem intervalu vremena.

Pri tome, osnovni zahtjev ouvanja bezbjednosti saobraaja vozova nalae, da se u jednom

prostornom odsjeku u svakom datom vremenu-momentu, moenai samo jedan voz.


6/29


5

Sluaj saobraaja vozova samo u jednom smjeru prikazanje na slici 1. Kao to se vidi iz

grafikona, veliina elementarnog perioda grafikona ili vremena izmeu otpravljanja dva

uzastopna voza istog smjera, ravna je:

JX =tx +

gdje je:

tx- vrijeme vonje voza kroz dati prostorni odsjek,

- najkrai interval izmeu dolaska prvog voza na stanicu B i otpravljanja slijedeeg

uzastponog voza sa stanice A, koji uglavnom ovisi od raspoloivih sredstava veze.

Slika 1. Elementarni period grafikona saobraaja vozova

Kako se u periodu vremena Jx, po datom kolosijeku prostornog odsjeka moe otpraviti samo

jedan voz datog pravca, to se propusna mo odreuje po slijedeoj formuli:

nx=2460

J

1440

J

1440

t(vozova)

Na prugama koje su opremljene automatskim blokom, interval Jxzavisi od vremena vonje

voza kroz najnepovoljniji prostorni razmak, kao i od drugih faktora.2

Vozovi moraju saobraati u oba smjera eljeznikog pravca, pri emu se smjer A - B

oznaava kao neparni pravac, a smjer B - A kao parni pravac.

2

Fadila Kiso, Tokovi u eljeznikom saobraaju, skripta, Univerzitet u Sarajevu, Fakultetza saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2009., str. 14.


7/29


6

Obino se oznaava vrijeme vonje u neparnom pravcu sa t1, a vrijeme vonje u parnom

pravcu sa t2.

Prema tome, propusna mo pruge e biti:

U neparnom pravcu: n 1440t1 (vozova) U parnom pravcu: n 1440t2 (vozova)

Pri saobraaju vozova u oba pravca po jednom istom kolosijeku, kao osnov za obraun

propusne moi uzima se tzv. parni saobraaj, koji se dobija kada se u svakom prostornom

odsjeku naizmjenino redaju vozovi jednog i drugog pravca pa, prema tome, u svakom pravcu

se dobija podjednak broj vozova.

Ako oznaimo saminimalni interval za ukrtanje vozova, tj. potreban interval u vremenu

izmeu dolaska voza jednog pravca i odlaska voza suprotnog pravca, to e interval vremena

koji je potreban za otpravljanje jednog para vozova iznositi Tx= t1 + t2 + 2(slika 2.).3

Slika 2. Interval za otpravljanje jednog para vozova

Propusna mo datog prostornog odsjeka bie u navedenom sluaju izraena u parovima

vozova, pa e prema tome bilo za koji pravac vaiti sljedearelacija:

nx =2460

T

1440

t1 t2 2(pari vozova)

Ako je duina prostornog odsjeka l (km), brzina vozova v (km/h), tada e broj pari vozova

koji se mogu propustiti za 24 sata iznositi (24v/2l), ako pri tome teina voza iznosi Q (tona),

3

Fadila Kiso, Tokovi u eljeznikom saobraaju, skripta, Univerzitet u Sarajevu, Fakultetza saobraaj i komunikacije, Sarajevo 2009., str. 15.


8/29


7

tada e tehnika mo prostornog odsjeka, odnosno koliina robe koja se moe propustiti za 24

sata biti jednaka:

2.1. Prevozna mo pruga

Pod prevoznom moi pruga podrazumijeva se sposobnost pruge da se njome u

odreenom vremenskom periodu, uz koritenje odreene tehnike opremljenosti pruga,

odreenih vunih i voznih sredstava i usvojene organizacije prevoza, preveze odgovarajua

koliina robe.

Prevozna mo pruge moe biti izraena u neto ili bruto-tonama, koje se mogu

prevesti na odreenoj dionici ili pruzi. Prevozna mo pruge ili sposobnost te pruge da

u jedinici vremena preveze odreenu koliinu robe moe se odnositi na:

opu prevoznu mo; prevoznu mo koju uslovljavaju kola; prevoznu mo koju uslovljavaju lokomotive.

2.1.1. Opta prevozna mo

Prevozna mo pruge izraena u bruto-tonama izraunava se po obrascu:

Pp = N v Qb r t (b r t /d an )

Gdje je:

Pp-prevozna mo pruge u odnosu na broj vozova koji se mogu propustiti u toku dana, a akose trai godinja propusna mo, tada se naznaeni obrazac mnoi sa 365;

Nv- broj teretnih vozova koji se mogu propustiti u toku 24 sata;

Qbrt- bruto masa jednog voza, u tonama.


9/29


8

U praksi esto se koristi pojam stvarne ili korisne prevozne moi pruga, koja predstavlja

prevoznu mo pruge pomnoenu sa koeficijentom iskoritenja pruge, tj:

Pp s = N v Qb r t (b r t /d an )

Gdje je:

- koeficijent iskoritenja pruge.

Prevozna mo pruge izraena u neto-tonama izraunava se po obrascu:

Pp n = N v Qb r t (n t /d an )

Gdje je:

-odnos mase robe u vozu prema bruto masi posmatranog voza, a izraunava se po obrascu:

QnetoQbrt

Qnm ( Pd1

) nt

Qbrtm ( Pd1

) brt

Qn- masa robe u vozu, u neto-tonama;

Qbrt- bruto masa voza, u bruto-tonama;

m -prosjean broj kola u vozu:

Pd- dinamiko optereenje tovarnih kola, u t/kola;

- koeficijent tranja praznih kola;

q - tara teretnih kola, u tonama.

Stvarna ili korisnaprevozna mo pruge izraena u neto tonama dobija se po obrascu:

Pp s n = N v Qb r t (n t /d an )


10/29


9

2.1.2.Prevozna mo pruge koju uslovljavaju kola

Prevozna mo pruge koju uslovljavaju kola, zavisi od raspoloivog broja kola, odnosno

kolskih dana radnogparka, zatim od prosjene nosivosti tih kola, iskoritenja te nosivosti, kao

i od prosjenog dnevnog tranja kola i koeficijenta praznog tranja kola, a dobija se po

obrascu:

Ppk nrsPdL(1) nt

Gdje je:

nr- radni park teretnih kola, u kolima;

s -prosjeno dnevno tranje kola, u km;L - duina dionice pruge za koje se rauna prevozna mo pruge, u km;

Pd- dinamiko optereenje kola, u t/kolima.

2.1.3.Prevozna mo koju uslovljavaju lokomotive

Pod prevoznom moi koju uslovljavaju lokomotive, podrazumijeva se ukupna koliina

prevezene neto tona robe u toku jednog dana ili godine raspoloivim lokomotivskim parkom.

Izraunava se po obrascu:

PplMS mPdL(1) nt

Gdje je:

Ppl-prevozna mo pruge koju uslovljavaju lokomotive u nt/dan;

M - broj lokomotiva radnog parka koje rade na pruzi;

S - dnevno tranje lokomotiva, u km.


11/29


10

2.2. Propusna mo pruge

Po d propusnom moi pruga podrazumijeva se sposobnost jedne pruge da u jedinici

vremena, uz odreene tehnike normative, propusti odreen broj vozova. Propusnu

mo pruga odreuju, prije svega, nepokretna sredstva kao to su: profil pruge, broj

slubenih mjesta i postrojenja u njima, kao i vrsta i snaga vunih sredstava, vrsta kola,

te napokon, nain organizacije saobraaja na pruzi.

Propusna mo jedne pruge zavisi od svakog pojedinog njenog razmaka, te se i rauna za svaki

od njih posebno. Ovi razmaci obino, nisu meu sobom jednaki, to nalae da se za cijelu

prugu ili odreenu dionicu propusna mo definie za onaj prostorni razmak, gdje se moe

propustiti najmanje, vozova. To znai, da e propusna mo limitirati onaj prostorni razmak,

gdje je vrijeme vonje sa potrebnim dodacima najdue.

U optem sluaju razlikuju se:

najnepovoljniji stanini razmak i ograniavajui stanini razmak.

Najnepovoljniji stanini razmakna nekoj pruzi predstavlja onaj prostor gdje su ista vremenavonje u oba smjera najdua.

Ograniavajui stanini razmak na nekoj pruzi je onaj gdje su ista vremena vonje sadodacima za polazak i za zaustavljanje vozova u odgovarajuem staninom intervalu najdui.4

Propusna mo jedne pruge moe se izraziti na vie naina, to zavisi u kojoj funkciji se to inii za koje potrebe. Tako postoji:

propusna mo u odnosu na broj kolosjeka; propusna mo u odnosu na vrijeme eksploatacije pruge; propusna mo u odnosu na organizaciju saobraaja vozova na pruzi; propusna mo pruge u odnosu na jedinice i njihove mase koje se mogu propustiti u

odgovarajuem vremenskom periodu.Kako se organizacija eljeznikog saobraaja obavlja za vozove koji saobraaju n a

jednokolosjenim, dvokolosjenim i vie kolosjenim prugama, to se propusna mo pruge uodnosu na broj kolosjeka moe odnositi na:

propusnu mo za jednokolosjene pruge; propusna mo za dvokolosjene pruge; propusnu mo za viekolosjene pruge.

4

Sadik Beirevi, Organizacija eljeznikog saobraaja, Univerzitet u Sarajevu, Fakultetza saobraaj i komunikacije, Sarajevo 1997., str. 304.


12/29


11

Propusna mo pruge u odnosu na vrijeme eksploatacije pruge moe se posmatrati kao:

projektovana propusna mo pruge, to predstavlja onu propusnu mo koja se ugraujepri projektovanju pruge, a na osnovu potreba u prevozu i predviene organizacije

saobraaja vozova; postojea propusna mo pruge, to predstavlja trenutnu propusnu mo pruge koja se

ostvaruje uz postojea sredstva pruge i stvara uslove organizacije saobraaja nadotinoj pruzi.

Propusna mo pruge u odnosu na organizaciju saobraaja vozova predstavlja onu propusnumo pruge koja se ostvaruje kao rezultat tipa i naina upotrebe grafikona saobraaja vozo vana posmatranoj pruzi. Tako imamopropusnu mo pruga za:

paralelni parni grafikon; paralelni neparni grafikon; paralelni grafikon za saobraaj vozova u paketu; neparalelni ili komercijalni grafikon.

Kako se propusna mo pruge moe iskazivati kroz vie pokazatelja rada, to propusna mopruge, s obzirom na jedinice i njihove mase, moe da se rauna kao:

a) propusna mo pruge izraena u broju ili pari vozova koji se mogu propustiti, uzodreenu vrstu vue, masu voza i primjenu odreene organizacije saobraaja vozova,

b) propusna mo pruge izraena u broju kola koja se mogu propustiti, uz odreenuorganizaciju saobraaja vozova,

c) propusna mo pruge izraena u neto tonama, koje se mogu prevesti u jedinici vremenapri konkretnoj nosivosti kola, iskoritenju i prosjenom broju kola u vozu, i

d) propusna mo pruge u bruto tonama, koje se mogu prevesti u jedinici vremena priistim uslovima kao i kod prevoza u neto tonama.

Iz ovoga se vidi kako se propusna mo moe posmatrati, u kojim pokazateljima izraavati, ukojim jedinicama i drugo. Meutim, u praksi se propusna mo jedne pruge izuava,

proraunava i prikazuje, kao:

propusna mo jednokolosjenih pruga pri paralelnom parnom grafikonu saobraajavozova,

propusna mo jednokolosjenih pruga pri paralelnom neparnomgrafikonu saobraajavozova,

propusna mo jednokolosjenih pruga pri paralelnom grafikonu i slijeenju vozova upaketu,

propusna mo jednokolosjenih pruga pri komercijalnom grafikonu saobraajavozova,

propusna mo dvokolosjenih pruga pri paralelnom grafikonu, propusna mo dvokolosjenih pruga pri komercijalnom grafikonu saobraaja vozova.


13/29


12

2.2.1.Propusna mo jednokolosjenih pruga pri paralelnom parnom grafikonu

Pod paralelnim parnim grafikonom saobraaja vozova podrazumijeva se grafikon u

kojeg su ucrtane trase za isti broj vozova jednakih brzina u oba smjera.Prostorni odsjeci na koje je dionica pruge ili cijela pruga podijeljena, iz razloga udaljenosti i

topografskih uslova, u praksi su uvijek razliiti, to uslovljava da imaju razliitu propusnu

mo. Stoga je potrebno prethodno iznaiprostorni odsjek s najmanjompropusnom moi,koji

se naziva ograniavajui stanini razmak, izraunavati njegovu propusnu mo i tako odrediti

propusnu mo dionice ili pruge kao cjeline. U ovom iznalaenju metodoloki se koristi period

grafikona, koji predstavlja vrijeme potrebno za saobraaj jednog para vozova na jednom

staninom, odnosno prostornom razmaku.

U optem sluaju, propusna mo prostornog odsjeka, odnosno staninog razmaka,

zavisi od eme organizacije saobraaja i od veliine njenih elemenata. Organizacija

saobraaja vozova na jednokolosjenim prugama moe da se odvija prema devet moguih

ema, koje su prikazane na slici.

Paralelni parni grafikon za saobraaj vozova izmeu polazne i prve susjedne stanice

(slika 3-I.II.III.IV)

Slika 3-I

Prva mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe se

odvijati prema sljedeem:

T1- period grafikona, u minutama;

t' i t" - isto vrijeme vonje za oba smjera, u minutama;

i t"u- stanini intervali ukrtavanja za jedan i drugi smjer, u minutama;

t"p- dodatak za polazak voza za jedan smjer, u minutama;

t"z- dodatak za zaustavljanje voza za jedan smjera, u minutama

t'nd- stanini intervali nejednovremenskog dolaskavozova za jedan i drugi smjer.


14/29


13

Slika 3-II

Druga mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe se


T 2- period grafikona, u minutama;

t' i t" - isto vrijeme vonje za oba smjera, u minutama;

t'u- stanini intervali ukrtavanja za jedan i drugi smjer, u minutama;

t"nd - stanini intervali nejednovremenskog dolaska vozova za jedan i drugi smjer, uminutama;

t'p- dodatak za polazak voza za jedan smjer, u minutama;

t'z- dodatak za zaustavljanje voza za jedan smjera, u minutama.

Slika 3-III

Trea mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe se



ti t" - isto vrijeme vonje za oba smjera, u minutama;

t'nd i t"nd - stanini intervali nejednovremenskog dolaska vozova za jedan i drugi smjer, uminutama;

t'zi t"z- dodatak za zaustavljanje voza za oba smjera, u minutama.


15/29


14

Slika 3-IV

etvrta mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe se




t'ui t"u- stanini intervali ukrtavanja za jedan i drugi smjer, u minutama;

t'pi t"p- dodatak za polazak voza za jedan i drugi smjer, u minutama;

Slika 3 (V, VI) Paralelni parni grafikon za saobraaj vozova izmeu polazne i prve susjedne

stanice

Slika 3-V

Peta mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe se






t"z- dodatak za zaustavljanje voza za jedan smjera, u minutama.


16/29


15

Slika 3-VI

esta mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe seodvijati prema sljedeem:



t'u- stanini intervali ukrtavanja za jedan smjer, u minutama;

t"nd- stanini intervali nejednovremenskog dolaska vozova za jedan smjer, u minutama;

t'p- dodatak za polazak voza za jedan smjer, u minutama;


Slika 3 (VII, VIII)Paralelni parni grafikon za saobraaj vozova izmeu krajnje i prve

susjedne stanice

Slika 3-VII

Sedma mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe seodvijati prema sljedeem:T7- period grafikona, u minutama;


t"u- stanini intervali ukrtavanja za jedan smjer, u minutama;

t'nd- stanini intervali nejednovremenskog dolaska vozova za jedan smjer, u minutama;

t"p- dodatak za polazak voza za jedan smjer, u minutama;



17/29


16

Slika 3-VIII

Osma mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe seodvijati prema sljedeem:





t'z- dodatak za zaustavljanje voza za jedan smjera, u minutama.

Slika 3 (IX)Paralelni parni grafikon za saobraaj vozova na bilo kom staninom razmaku5

Slika 3-IX

Deveta mogunost organizacije saobraaja vozova na jednokolosijenim prugama, moe se


Gdje je:

T - period grafikona, u minutama;

t i t" - isto vrijeme vonje za oba smjera, u minutama;t'ui t"u- stanini intervali ukrtavanja za jedan i drugi smjer, u minutama;t'nd i t"nd - stanini intervali nejednovremenskog dolaska vozova za jedan i drugi smjer, uminutama;



5



18/29


17

Propusna mo jednokolosjenih pruga izraunava se prema obrascu:

U parima vozova:

n 1440Tog

(pari vozova)

U broju kola:

nk 1440Tog

2m (kola)

U neto tonama:

nnt 1440Tog

2m Pd

1(nt)

ili

nnt2 n m Pd1

(nt)

U bruto tonama:

nbrt 1440Tog

2m (q Pd1

) (brt)

ili

nbrt2Nv Qbrt(brt)

2.2.2. Odreivanje propusne moi pruga prema preporuci Meunarodne eljeznike unije -UIC

Prema preporuci Meunarodne eljeznike unije, propusna mo pruga rauna se po obrascu:

nTTodTsr

Gdje je:T - fond vremena za koji se rauna propusna mo pruge, T 1440 minuta;

Tod- vrijeme potrebno za odravanje pruge i stabilnih postrojenja elektrovue, u minutama;

Tsr- srednje vrijeme zauzetosti pruge jednim vozom u minutama, a dobija se po obrascu:


19/29


18

Tsr = tv+ tr+ tn(minuta)

Gdje je:

tv - prosjeno vrijeme vonje jednog voza, pri emu su uraunati i odgovarajui stanini

intervali, u minutama;

tr- rezerve koje se dodaju zbog lananog zakanjenja vozova, u minutama;

tn - uticaj ostalih razmaka na pruzi na ograniavajui razmak, u minutama. Dobija se po

obrascu:

tn = 0,25 a (minuta)

abroj staninih razmaka

2.3. Utvrivanje iskoritenja tehnike moi pruga

Utvrivanje iskoritenosti propusne i prevozne moi pruga predstavlja utvrivanje

spoznaje koliko i kako se koriste pokretna i nepokretna sredstva eljeznikog prevoza. Ova

sredstva u eksploataciji mogu se koristiti minimalno ili maksimalno, to zavisi od mnogo

faktora, od kojih je veina do sada ve naznaena.

Iskoritenje propusne moi predstavlja se esto kao koeficijent iskoritenja, a on se moe

izraziti prema broju kola, broju vozova i neto i bruto tonama.

Koeficijent iskoritenja propusne moi pruge za cijelokupan saobraaj vozova izraunava se

po obrascu:

p nt E np

n100

Gdje je:

nt- ukupan dnevni broj teretnih vozova;

np- ukupan dnevni broj vozova sa prevozom putnika;

E - koeficijent skidanja;

n -propusna mo pruge ubroju vozova po paralelnom grafikonu saobraaja vozova.

Koeficijent iskoritenja propusne moi pruga za teretne vozove izraunava se po obrascu:


20/29


19

ptnt

n100

Gdje je:

nt-propusna mo pruge za teretne vozove.

Pri proraunu tehnike moi pruga, odnosno utvrivanje iskoritenja propusne i prevozne

moi pruga polazi se od pretpostavljene organizacije i pretpostavke da sve to je predvieno s

njom funkcionie po planu, tj. da se saobraaj vozova odvija po redu voenje, uredno i bez

poremeaja. Meutim, kako je saobraaj dinamiki proces, to je sasvim jasno da u

eksploataciji dolazi redovito do poremeaja, od stajanja voza pred signalima do udesa, to se

direktno odraava, pored ostalog, na koritenje propusne i prevozne moi pruga. Radi toga,

praktiki je nemogue postii iskoritenje tehnike moi pruga sa 100 , o emu se mora

voditi rauna.

Na osnovu dosadanjih iskustava smatra se da je jednokolosjena pruga potpuno iskoritena,

ako joj procenat iskoritenja iznosi 85, a kod dvokolosjenih pruga, ako procenat iznosi

90%.6

Prije nego se steknu uslovi da je procenat iskoritenja jednokolosjenih pruga 85 ili

dvokolosjenih 90, potrebno je preduzeti odgovarajue mjere za poveanje propusne i

prijevozne moi pruge.

2.4. Mjere za poveanje tehnike moi pruga

Praenje iskoritenja tehnike moi pruga, odnosno njihove propusne i prevozne moi,

predstavlja jedan od najvanijih zadataka analitiara u svakoj eljeznikoj organizaciji. Ovo

praenje se realizuje svakodnevno, to znai i mjeseno i godinje ito za sve nivoe rada: od

minimalnog, redovnog-normalnog, do maksimalnog. Ovaj posljednji je uvijek osnova za

praenje i donoenje zakljuaka o iskoritenosti tehnike moi pruga.

Kako propusnu i prevoznu mo pruga prate i analiziraju stanice, kao osnovne elije

organizacije rada, preko dionica i dijelova mree, do nivoa eljeznike uprave, to se moe

zakljuiti da pribliavanje granicama iskoritenja pruga biva signalizirano s vie

organizacionih nivoa. U uslovima kada se vrijednost procenata iskoritenja pribliava

6

Prof. dr. sc. Dragan Badanjak, Prof. dr. sc. Bla Bogovi, Mr. sc. Vinko Jeni,Organizacija eljeznikog saobraaja, Sveuilite u zagrebu Fakultet prometnih znanosti,Zagreb, 2006., str.352.


21/29


20

navedenim granicama, tada se moraju preduzimati odgovarajue mjere za poveanje propusne

i prevozne moi posmatrane pruge. Koje e se mjere preduzimati, zavisi uvijek od stanja i

naina organizacije rada, stanja tehnikih sredstava, perspektivnog obima rada posmatrane

pruge i dr. U optem sluaju, mjere za poveanje tehnike moi pruga mogu se svrstati u dvijegrupe:

I. organizaciono-tehnike iII. rekonstruktivne mjere.

2.4.1. Organizaciono-tehnike mjere za poveanje tehnike moi pruga

Pod organizaciono-tehnikim mjerama za poveanje propusne i prevozne moi pruga

podrazumijevaju se sve mjere koje utiu na usavravanje postojee organizacije ili potpuno

mijenjanje organizacije saobraaja vozova posmatrane pruge. Ove mjere, u pravili, ne iziskuju

znaajnija finansijska ulaganja, te ih treba primjenjivati prije provoenja rekonstrukcijskih

mjera.

U organizaciono-tehnike mjere spadaju:

poveanje mase teretnih vozova, upotreba viestruke vue teretnih vozova, spajanje teretnih vozova,bolje koritenje nosivosti kola,poveanje tehnike brzine teretnih vozova, skraivanje staninih intervala,promjena tipa grafikona, uvoenje dispeerskog regulisanja saobraaja vozova,banalizacija jednog kolosjeka dvokolosjene pruge,paketni nain slijeenja vozova, saobraaj vozova u vremenskom razmaku.


22/29


21

Banalizacija jednog kolosjeka dvokolosjene pruge

Pod banalizacijomjednog kolosjeka dvokolosjene pruge podrazumijeva se to kada se

po jednom kolosjeku, koji je namijenjen za odvijanje saobraaja samo u jednom smjeru,

odvija saobraaj vozova u oba smjera. Banalizacija jednog kolosjeka dvokolosjene pruge

obino nastaje pri zakrenju jednog od dva kolosjeka, da bi se drugi koristio za oba smjera.

Ova mjera se tada smatra za privremenu operativnu mjeru.

Ako se ova mjera koristi kao organizaciono-tehnika za poveanje tehnike moi pruga kao

stalna mjera, tada se posmatrani kolosijek mora opremiti odreenom signalizacijom za

saobraaj vozova u oba smjera.Banalizacija jednog kolosjeka dvokolosjene pruge moe se primjenjivati na cijeloj dionici ili

samo na jednom njenom dijelu. U praksi je to najee samo na malom dijelu, odnosno na

ograniavajuem staninom razmaku.

U osnovi, banalizacija se primjenjuje ako postoji neparnost vozova, i to pod uslovom da

postoji razlika u vremenima vonje tovarnog i netovarnog smjera, tj. da je t ' > t" ili da je:

C

C 1Shematski prikaz organizacije saobraaja vozova na banalizovanom kolosjeku dat je na sl. 4.

Slika 4. Stanini kolosijeci za ukrtavanje vozova bezzaustavljanja


23/29


22

Ukupan broj vozova tovarnog smjera koji se mogu propustiti banalizovanim kolosjekom

izraunava se po obrascu:

ndop 1440(tts)nC

C

tprtneptutp(tts)CC(vozova)

Gdje je:

n ' - ukupan broj vozova tovarnog smjera,

tpr - stanini interval prijelaska vozova s dvokolosjene na jednokolosjenu prugu, u

minutama,

t'nep- isto vrijeme vonje voza po nepravilnom kolosjeku, u minutama.

2.4.2Rekonstruktivne mjere za poveanje tehnike moi eljeznikih pruga

Rekonstruktivne mjere za poveanje tehnike moi pruga poduzimaju se u dva sluaja,

u jednom kada su iskoritene sve organizaciono-tehnike mjere i u drugom,kada su sredstva

dotrajala do te mjere da ne mogu zadovoljiti perspektivni obim rada. Tako sepo pravilu,

obavljaju rekonstruktivne mjere koje imaju zadatak da tehniki inoviraju sredstva prevoza.

Poto se uvijek radi o veim ili velikim investicijama, to je potrebno u investionim

elaboratima ustanoviti opravdanost zahvata, a naroito njihovu veliinu i logian slijed

izvoenja.

Rekonstruktivne mjere za poveanje tehnike moi eljeznikih pruga mogu biti razliite po

obimu i vrijednosti ulaganja:

ugradnja signalno sigurnosnih ureaja i smanjenja staninih intervala, uvoenje savremenog upravijako-informacionog sistema, otvaranje odjavnica na pruzi, osposobljavanje stanica za ukrtavanjei preticanje bez zaustavljanja vozova, poveavanje broja stanica napruzi, produenje kolosjeka u stanicama, djelimina izgradnja dvokolosjenepruge, uvoenje savremene vue-vozova, elektrifikacija eljeznikihpruga,


24/29


23

ublaavanje uzdunog profila eljeznikih pruga, poveanje osovinskog optereenja pruga, poveanjepropusne moi stanica.

Osposobljavanje stanica za ukrtavanje i preticanje vozova bez zaustavljnja

eljeznike stanice u saobraajnom smislu predstavljaju slubena mjesta gdje se vr i

sueljavanje vozova koje se ostvaruje u formi ukrtavanja i preticanja vozova. U principu,

svaka stanica na jednokolosjenim prugama trebalo bi da ima po tri kolosjeka za ukrtavanje i

preticanja, a na dvokolosjenim prugama, etiri kolosjeka, po dva za svaki smjer. Ovaj broj

kolosjeka odgovara pri komercijalnom grafikonu saobraaja vozova. Meutim, za paralelni

parni grafikon na meustanicama mogu zadovoljiti npr. svega dva kolosjeka, koji se koriste za

ukrtavanje ipreticanje.

Na propusnu mo odreene pruge, pored broja kolosijeka, utiu i duina i meusobni raspored

kolosjeka. Ukoliko su kolosjeci dui, u vozu moe biti vie kola, ime se poveava propusna

mo pruge, iskazana u kolima, neto tonama ili bruto tonama.7

Kolosjeci svojom duinom i brojem omoguavaju:

ukrtavanje i preticanje sa stajanjem jednog voza, ukrtavanje vozova bez zaustavljanja i preticanje vozova bez zaustavljanja.

Pri ukrtavanju i preticanju sa stajanjem bar jednog voza, operacije ukrtavanja i preticanja se

ostvaraju tako da prvi voz stane unutar meika kako bi ostao slobodan profil za prolaz drugog

voza, koji ostvaruje ukrtavanje ili preticanje.

U stanicama amerikog tipa omoguava se ukrtavanje i preticanje vozova bez zaustavljanja,

to je prikazano na slici 5A, a kod francuskog tipa omoguava se ukrtavanje bezzaustavljanja, kako je prikazano na slici 5B .

7



25/29


24

Slika 5A. Stanini kolosijek amerikog tipa Slika 5B. Stanini kolosijek francuskog tipa

U stanicama amerikog i francuskog tipa kolosjeci su dovoljno dugi to omoguava da se

vozovi kreu bez zaustavljnja minimalna duina kolosjeka moe se odrediti na osnovu eme,

slika 6.

Slika 6. Odreivanje minimalne duine kolosijeka za ukrtavanje bez zaustavljanja

Ukrtavanje vozova bez zaustavljanja odvija se tako to prvi voz 2 nailaskom na skretnicu

broj 4 smanji brzinu i tom se brzinom kree sve do prelaza skretnice broj 2.

Prije nego to je voz broj 2 doao do skretnice broj 2, drugi voz broj 1 prolazi u pravac bez

zadravanja.

Minimalna duina jednog kolosjeka za ukrtavanje Lkminizraunava se po obrascu:

LkminLv2Lz2 1000 V2(tv1tpr)60

V2V1

lv1Gdje je:

lv2- duina prvog voza 2, u metrima;


26/29


25

lz2- rastojanje koje pree prvi voz u vremenu dok smanjuje brzinu, u metrima;

V2- brzina voza 2 nakon smanjenja brzine, u km/h;

tvl- vrijeme vonje voza 1 od opaanja signala do skretnice 2, u minutama;

tpr - interval prelaska vozova, voza 1 preko skretnice broj 2 do voza 2 preko skretnice 2, uminutama;

V1- brzina voza 1, u km/h;

lv1- duina voza 1, u km/h.

Slika 7, prikazuje preticanje vozova bez zaustavljanja s elementima za odreivanje duine

kolosjeka za preticanje.

Slika 7. Odreivanje minimalne duine kolosijeka za preticanje bez zaustavljanja

Prema slici 7 minimalna duina kolosjeka za preticanje izrauva se po obrascu:

LpminV5 (ln3 lz3) V3(l1 l2 ln5)

V5 V3(km)

Gdje je:

V5-brzina voza koji pretie, u km/h;


27/29


26

lv5- duina voza koji pretie, u km/h;

1z3- rastojanje koje pree voz koji e se pretei dok smanjuje brzinu, u km;

V3-brzina voza koji se pretie, u km/h;

lv3- duina voza koji se pretie, u km;ln, In3- duina prostornih odsjeka, u km.

Prema proraunima za iste parametre duina kolosjeka za preticanje gotovo dva puta je vee

od duine kolosjeka za ukrtavanje.

Na osnovu ovog rekonstrukcija kolosjenih postrojenja, kao mjera poveanja propusne moi

odreene pruge, prua istovremeno:

ukrtavanje vozova bez zaustavljanja, preticanje vozova bez zaustavljanja i istovremeno ukrtavanje vozova bez zaustavljanja i preticanja i preticanja sa

zaustavljanjem prvog voza.

Kada se ukrtavanje i preticanje izvode bez zaustavljanja, tada nema staninih intervala,

poveava se propusna mo pruga i uslijed poveanja staninih kolosjeka skrauje seotvorena

pruga, pa se i po toj osnovi skrauje period grafikona.


28/29


27

4. ZAKLJUAK

Organizacija prevoza putnika i robe u eljeznikom saobraajnom sistemu zahtijeva

odgovarajue kapacitete koji su uslovljeni obimom i tehnologijom prevoza i oni predstavljaju

tehniku mo pruga. Prema tome, tehnika mo jedne pruge predstavlja koliinu rada koju

data eljeznika pruga moe da izvri u jedinici vremena.

Tehnika mo pruge zavisi od pokretnih i nepokretnih sredstava, to znai da se moe

tretirati sa dva aspekta. Jednog kada tehnika mo pruge vie zavisi od pokretnih sredstava i

drugog kada vie zavisi od stabilnih kapaciteta.

Prvi aspekt tretiranja tehnike moi pruga predstavlja prevoznu mo, a drugi propusnu

mo pruga.

Kao zakljuak se namee da praenje iskoritenja tehnike moi pruga, odnosno

njihove propusne i prevozne moi, predstavlja jedan od najvanijih zadataka analitiara u

svakoj eljeznikoj organizaciji. Ovo praenje se realizuje svakodnevno, to znai i mjeseno

i godinje i to za sve nivoe rada: od minimalnog, redovnog-normalnog, do maksimalnog. Ovaj

posljednji je uvijek osnova za praenje i donoenje zakljuaka o iskoritenosti tehnike moi

pruga.


29/29


28

Documents

seminarski 1 tehnologija