Seminarski krimonologija

8/2/2019 Seminarski krimonologija

1/9

U V O D

Pod porodinim nasiljem podrazumjevamo napad bilo koje vrste verbalni, fiziki,

emocionalni, seksualni kao i aktivnu i pasivnu nebrigu koju vri osoba ili osobe na nekoga iz

porodice, bilo da su u braku ili rodbina, bilo da ive zajedno ili odvojeno, ili su razvedene.

lanovima porodice smatraju se:

suprunici ili bivi suprunici; deca, roditelji i ostali krvni srodnici, te lica u tazbinskom ili adoptivnom srodstvu, odnosno

lica koja vezuje hraniteljstvo; lica koja ive ili su ivela u istom porodinom domainstvu; vanbrani partneri ili bivi vanbrani partneri; lica koja su meusobno bila ili su jo uvek u emotivnoj ili seksualnoj vezi, odnosno kojaimaju zajedniko dete ili je dete na putu da bude roeno, iako nikada nisu ivela u istom

porodinom domainstvu.

Trenutna meunarodna istraivanja pokazuju da je porodino nasilje globalni problem.

Ono je prisutno kod pojedinaca bez obzira na starosnu dob i nacionalnost, drutveno-

ekonomski poloaj, i u porodicama, bez obzira odrasli u religioznom ili nereligioznom domu.

Pokazalo se da je postotak incidenata slian u gradskim, prigradskim i seoskim zajednicama.

NASILNO PONAANJE U PORODICI

3


2/9

Svake godine ivoti ena, djece i mukaraca bivaju izmjenjeni ili uniteni od strane

neke osobe koja vri porodino nasilje nad njima. Emotivni, fiziki oiljci, i unitenje koji su

rezultat toga su oigledni u drutvenim i kriminalnim statistikama. Nasilje moe biti otvoreno,

besramno i direktno u lice. Meutim, nasilje moe takoe biti suptilno i izokola. Ono moe da

eksplodira na sceni ili da se postepeno uvue u porodine I meuljudske odnose. Iako su ene

glavne rtve nasilja, mukarci takoe mogu biti rtve porodinog nasilja.Jedan od prvih koraka

rjeavanja problema nasilja jeste njegovo prepoznavanje. Veoma esto je teko prepoznati ga,

zato to moe da se manifestuje u razliitim oblicima. Pod razliitim vrstama nasilja se

podrazumjevaju:

Psihiko nasilje je korienje mentalnih strategija ili igranje neijim umom. Ovo

podrazumijeva stvari kao to su ljutnja, agresivnost, poniavanje, zastraivanje, proganjanje,

strah, mo i kontrola. Cilj je da se nanese emotivna teta drugoj osobi.

Fiziko nasilje podrazumijeva korienje djelova tjela ili oruja radi prijetnje,

kazne, dominiranja, sprjeavanja, kontrolisanja ili povreivanja druge osobe. Ovo nasilje ini

70% ukupnog udjela nasilja u statistikama, i to su po pravilu najekstremniji oblici nasilja

(prelomi ruku, prelomi nosa, povrede glave, izbijanje zuba).U ovoj kategoriji su i sluajevi

fizikog zlostavljanja ena u toku trudnoe I periodu dojenja.

Seksualno nasilje je korienje prisilnih seksualnih radnji kojima se dominira,

manipulie, prijeti, povreuje, kvari ili kontrolie druga osoba. Seksualno nasilje esto prati i

fiziko i psihiko nasilje, a u veini sluajeva ti oblici nasilja se ine zajedno.Nasilje najee

ine supruzi, bivi supruzi i vanbrani partneri i to u 78% sluajeva. Na drugom mestu su

sinovi 9%, a na treem oevi 4,2%.erka se u ulozi nasilnice javlja u 2% sluajeva, deko u

1,8%, a majka i svekrva u 1,6%. Odnos nasilnik-rtva ima veze i sa godinama ene. Nasilje od

strane partnera najee trpe mlade i ene srednjih godina, dok nasilje od strane sinova je

karakteristino za starije ene (preko 60 godina), a nasilje koje ine oevi odnosi se na vrlo

mlade ene, devojke.

Finansijska zloupotreba je korienje novca ili drugih stvari povezanih sa

finansijama radi dominiranja, prjetnje ili kontrolisanja. Ovo se radi da bi se nanela teta drugoj

osobi ili radi finansijskog iskoriavanja te osobe.

Duhovno nasilje je kontrolisanje religioznih interesa ili obreda druge osobe.

Duhovna teta moe biti naneta kritikovanjem religioznih ubjeenja neke osobe ili njihovo

pogreno prikazivanje iz religioznih razloga.

4


3/9

Nasilje nad djecom ine i oevi i majke, meutim sama djeca nasilje vrlo retko

prijavljuju jer ga ne prepoznaju. Nasilja nad djecom ima mnogo vie nego to se pretpostavlja i

najee ga prijavljuje komiluk i rodbina. Svako nasilje u porodici u kojoj ima djece je i

nasilje nad djecom bez obzira da li su mu djeca neposredno izloena. Prema svjetskim

statistikama 200 od 1.000 dJece je u svom ivotu na ovaj ili onaj nain zlostavljano. Podaci

beogradskog Instituta za mentalno zdravlje pokazuju da 50-60% sluajeva zloupotrebe djece

otpada na zanemarivanje, to moe da bude osnova za druge, tee oblike zlostavljanja. Doktor

Djordje Alimpijevi specijalista sudske medicine zlostavljanje djece poredi sa muenjima

logoraa u logorima u II svjetskom ratu.

Drutveno nasilje podrazumjeva druge oblike zlostavljanja radi dominiranja,

manipulisanja ili kontrolisanja drustvenih odnosa neke osobe.

TIPOVI NASILNIKA

Iako su zlostavljanje i nasilje u porodici jedan od hitnijih drutvenih problema naeg

vremena, veina drutava jos uvijek smatra ovu krizu privatnom stvari. Zlostavljanim enama

esto savjetuju da se trude da postanu bolje supruge.U svom studiranju zlostavljanja, Evan

Stark i Ann Flitcraft su doli do zakljuka da od milion ena koje su zatraile medicinsku

pomo zbog povreda koje su im nanijeli muevi ili momci sa kojima su se zabavljale, doktori

su na ispravan nain identifikovali povrede kao rezultat zlostavljanja samo u 4% sluajeva.

esto zlostavljanje djece i nasilje u porodici idu jedno sa drugim. Mukarci koji zlostavljaju

5


4/9

svoje ene e esto zlostavljati i svoju djecu. Istraivanja pokazuju da domovi u kojima se

odvija nasilje u porodici, djeca su zlostavljana 1500 procenata vie od uobiajenog prosjeka.

esto ovo zlostavljanje poinje ak i prije nego to se dijete rodi. Jedno prouavanje

izmedju 1200 bijelih, latino i afriko-amerikih trudniica, pokazuje da je svaka esta zenaprijavila fiziko zlostavljanje tokom trudnoe. Istraivai sada dolaze do zakljuka da postoje

dvije vrste zlostavljaa. Nil Dejkobson (Neil Jacobson) i Don Gotman (John Gottman)

biljee ovo u svojoj knjizi, "Kada mukarci tuku ene"1. Njihovo prouavanje vie od 200

parova u opasnim vezama pomoglo je da se razbiju mitovi i da se baci novo svjetlo na nasilje u

vezama. Oni opisuju dva tipa mukaraca koji tuku ene: kobre i pit bulove.

Kobre su mnogo nasilnije kada se uporede ova dva tipa. One napadaju brzo i svirepo,

uvijek zadravajuci kontrolu i osjeajui da im pripada sta god da poele. Pit bulovi su nasilni

zato to su nesigurni. Velika je vjerovatnoa da ce izgubiti kontrolu. dozvoljavajui da im

emocije polako sagorjevaju dok ne eksplodiraju u gnjevu.

Jakobson (Jacobson) i Gotman (Gottman) su intenzivno prouavali oko 60 od 200

parova tako sto su gledali video kasete rasprava bez nasilja izmedju tekih sluajeva mukaraca

koji tuku ene i njihovih supruga. Kako bi eliminisali dio subjektivnosti, oni su takodje pratili

vitalne znake (otkucaji srca, protok znoja) ovih parova. Shvatili su da su Kobre sline zmijama

po kojima su i dobili imena. Oni postaju mirni i usredsreeni pred sam napad na rtvu. Oni

iznutra postaju mirni tokom zlostavljanja. Dok otkucaji srca kod Pit bulova rastu tokom

zlostavljanja, brzina otkucaja srca kod Kobri zapravo opada. Kobre su i same esto bile rtve

fizikog ili seksualnog zlostavljanja (esto u djetinjstvu) i tee ka tome da gledaju na nasilje

kao neizbjean dio ivota.

MITOVI O ZLOSTAVLJANJU

Najei mitovi o zlostavljanju su2:

1. rtve zlostavljanja potiu iz porodica sa niskim primanjima i niskim stepenom

obrazovanja. U stvarnosti, rtve nasilja u porodici potiu iz svih ivotnih poloaja. Rasa,

1When Men Batter Women byNeil Jacobson,John Gottman

2http://www.brakiporodica.org/

6
http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_1?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Neil%20Jacobsonhttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_1?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Neil%20Jacobsonhttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_1?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Neil%20Jacobsonhttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_3?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=John%20Gottmanhttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_3?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=John%20Gottmanhttp://www.brakiporodica.org/http://www.brakiporodica.org/http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_3?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=John%20Gottmanhttp://www.brakiporodica.org/http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_1?_encoding=UTF8&search-type=ss&index=books&field-author=Neil%20Jacobson


5/9

religija, socijalno-ekonomska pozadina nisu nikakvi predskazivai zlostavljanja. rtve

zlostavljanja mogu biti visoko obrazovane ili neobrazovane, strunjaci ili fiziki radnici.

2. rtve ostaju u nasilnim vezama zato to im se dopada da budu zlostavljane. To

jednostavno nije istina. Mnoge od rtava su bile uslovljene da prihvate batine zato to ih

okrivljuju njihovi zlostavljai, ali njima se nikako ne dopada da dobijaju batine. Mnoge rtve

zapravo "prihvataju nasilje kao neto uobiajeno u vezama."

3. Do nasilja dolazi uglavnom meu strancima. Nasuprot popularnom vjerovanju,

najvei rizik da ena bude napadnuta dolazi od bliskog partnera. Statistike iz ministarstva

pravosua pokazuju da su napadi na ene sedam puta uestaliji od strane napadaa sa kojima

imaju bliske odnose nego to su muke rtve nasilja.

4. Zlostavljanje nije veliki problem. Nasilje u porodici je jedan od ozbiljnijih

zdravstvenih problema danas. Kao to svi znamo, ono utie na svaki drutveno-ekonomski

segment drutva.

5. esto rtve zlostavljanja osjeaju da zasluuju to zlostavljanje kome su podvrgnute.

Njih su, partneri , okolina ili moda sveopte druto, ubjedili da je zlostavljanje njihova krivica.

To nije istina.

Iako zlostavljanje moe biti razliitih oblika, esto su prisutni zajedniki elementi. Na

primjer, esto je prisutna tenja da se okrivi rtva zlostavljanja.eni e savetnik ili prijatelji

mozda rei da se potini" ili da se vie moli za svoj brak." esto se ene vraaju vezama u

kojima su zlostavljane, ostavljajui mnoge u udu zbog toga.

MJERE ZATITE

Najbolja praksa u vezi s intervencijom u sluaju nasilja u porodici odraava stav da

punoljetnim rtvama treba omoguiti dobijanje zdravstvene i psihosocijalne pomoi, bez

obaveze strunog osoblja da djelo automatski prijavi policiji3.Takva praksa ne moe se

primijeniti na djecu, rtve ispod osamnaest godina, te na sluajeve kada je ivot rtve doveden

u pitanje, ili ako odrasla osoba pati od duevne bolesti. Kao minimum, obavezno prijavljivanje

treba uvaiti princip potivanja linog integriteta i privatnosti rtava, kao i omoguiti svim

nadlenim osobama praktinu primjenu. Oba zakona o zatiti propisuju da slubene osobe,3 Kvalitetna praktina iskustva u izradi zakonodavstva, Dio 8.B, str. 51.

7


6/9

lanovi porodice i graani imaju obavezu policiji prijaviti nasilje u porodici 4.Neprijavljivanje

od strane slubene osobe smatra se prekrajem, i moe biti kanjeno novanom kaznom od 100

do 300 KM u Republici Srpskoj, a od 1000 do 5000 KM u Federaciji Bosne i Hercegovine5.

lanom 9 Zakona RS i Zakona FBiH o zatiti propisuje se izricanje sljedeih zatitnih

mjera:

1. udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja

2. zabrana pribliavanja rtvi i zabrana uznemiravanja ili uhoenja

3. obavezni psihosocijalni tretman i obavezno lijeenje ovisnosti o alkoholu i opojnim

drogama

Na taj su nain samo tri oblika zatite rtava, koje propisuju meunarodni standardi,obuhvaena zakonima o zatiti.Pravni okvir za provedbu ovih mjera je osiguran kroz usvajanje

potrebnih podzakonskih akata.

NASILJE U PORODICI

STATISTIKE

Kuno (porodino) nasilje je fenomen kojem se u mnogim zemljama ne poklanja

dovoljna panja. esto nasilje u kui i ne znai (pravno) zloin. Zbog toga o pojedinanim

zemljama postoje samo nepotpuni podaci i studije o tom fenomenu. Ove studije, javne statistike

(npr. policijske statistike) esto ne prikazuju stvarno stanje stvari6.

U Nemakoj i SAD-u svaka trea ena bar jednom u ivotu biva zlostavljana od mukih

lanova svoje porodice, od strane supruga ili njenog partnera,4 lan 7 Zakona FBiH o zatiti i lan 20 Zakona RS o zatiti.5 Zakonom RS o zatiti propisuje se da su slubenici u obrazovnim, socijalnim izdravstvenim ustanovama, kaoi lanovi porodice, obavezni prijaviti nasilje u porodici, vidi lan 7, a Zakonom FBiH o zatitipropisuje se da suslubene osobe obavezne prijaviti nasilje u porodici, vidi lan 20.

6http: //www.nasiljeuporodici.rs/

8
http://www.nasilj/http://www.nasilj/


7/9

U Rusiji se 80% svih zloina deava kod kue.

1992. godine na Kubi je provedena anketa koja je pokazala da su 26,2% ispitanica

rtve fizikog, a 33,5% prihikog nasilja od strane njihovih suprunika.

U Egiptu jedna od tri ene biva najmanje jednom u ivotu pretuena od strane svogsupruga.

U Kuvajtu je oko 15% ena izloeno nasilju u kui.

U Pakistanu je 80% ena izloeno nasilju u kui

U Papua Novoj Gvineji dve treine svih ena bivaju pretuene u braku.

U Litvaniji 34,5% svih rtava ubistava su ene ubijene od njihovih supruga.

U Junoj Africi svaki esti dan bar jedna ena biva ubijena od strane njenog mua ili

deka.

Meunarodni standardi propisuju da je potrebno voditi detaljnu evidenciju o svim

oblicima nasilja, zasnovanog na spolu.Pravila prikupljanja podataka i voenja evidencije

moraju tititi privatnost rtava.Komitet CEDAW je, u svojim zakljunim preporukama iz 2005.

godine, preporuio Bosni i Hercegovini da prikuplja podatke o sluajevima nasilja u porodici

usmjerenim prema enama. Strategija prevencije i borbe protiv nasilja u porodici u Bosni i

Hercegovini poziva na sistematsko prikupljanje podataka o nasilju u porodici od strane svih

ustanova, te ukljuuje i odreeni broj aktivnosti u tom cilju.to se tie zatitnih mjera, Zakon

FBiH o zatiti propisuje da centri za socijalni rad vode evidenciju o izreenim zatitnim

mjerama,dok Zakon RS o zatiti propisuje da policija, centri za socijalni rad i sudovi vode

evidenciju o izreenim zatitnim mjerama, rtvama i poiniocima, u ovisnosti o tome koja je

mjera izreena.Naroito je vano da evidencija o izreenim zatitnim mjerama

bude dostupna policiji, tuiocima, sudijama za prekraje i sudijama u krivinom postupku,

poto izricanje ovakvih mjera moe utjecati na druge prekraje ili krivine postupke.

Kada se radi o sudskoj evidenciji o zatitnim mjerama, nije jasno u kojoj mjeri i kako seova evidencija vodi, te da li je dostupna drugim nadlenim organima. Relativno nova

centralizirana baza podataka o prekrajima, koju vodi Agencija za identifikacijske dokumente,

evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, trebala bi sluiti kao jedinstvena

evidencija o svim izreenim zatitnim mjerama, ali je nejasno u kojoj mjeri je ona aurirana i

dostupna svim nadlenim organima7.

7 www.iddeea.gov.ba

9


8/9

ZAKLJUAK

Nasilje u porodici prodire u nae drutvo i uvlai se u sve drutveno-ekonomske nivoe,

religiozna vjerovanja, i kulturoloke pozadine. Nasilje utie na nae ivote, nae domove, i

nae drutvo.Trebamo da budmo svjesni razmjera ovog problema: Drutvene statistike nam

pokazuju kako i koliko nasilje proima nae drutvo. To nije problem koji moemo ignorisati

ili ga rjeavati jednostavnim klieima.Prijatelji moraju da pomognu rtvama nasilja da postavegranice u svojim ivotima. Tuene ene esto teko donose odluke zato to je neko drugi to

uvijek inio za njih. Mnoge ene koje ive u nasilnim domovima su otile direktno iz oeve

kue u kuu ovjeka koji ih zlostavlja. Nikada nisu imale mnogo iskustva u donoenju svojih

linih odluka. Ako elite da pomognete rtvi nasilja, trebali biste da je ohrabrite da donese

svoje odluke. Oduprite se iskuenju da je izbavite i preuzmete kontrolu nad njenim ivotom.

Ona treba da se osjeti osnaenom, a ne bespomonom. Istovremeno, moete da joj pruite

predloge da pronae dobrog porodinog savjetnika organizaciju protiv porodinog nasilja,

Sigurnu ensku kuu ...

10


9/9

Drutvo i drava mora da govori o ovom vanom pitanju nasilja u porodici. Time to

govorimo o ovom pitanju, prekidamo tiinu koja obavija zlostavljanje. Intervencija,

suprotstavljanje, i otra ljubav bi trebali da budu orue koje emo koristiti da se borimo protiv

zlostavljanja u naem drutvu.

LITERATURA

1. Ignjatovi .; Kriminologija; Beograd; 2008

2. Krivicni zakon RS i FBIH.

3. Kvalitetna praktina iskustva u izradi zakonodavstva, Dio 8.B.

4. http://porodica.infobay.rs/

5. http://www.nasiljeuporodici.rs/

6. http://www.dadalos.org/srbija/

11
http://porodica.infobay.rs/http://www.nasiljeuporodici.rs/http://www.dadalos.org/srbija/http://porodica.infobay.rs/http://www.nasiljeuporodici.rs/http://www.dadalos.org/srbija/

Documents

Seminarski krimonologija