Upload
sabaheta-rizvic
View
162
Download
13
Embed Size (px)
DESCRIPTION
upravljanje kvalitetom gradj preduzeca
Citation preview
1
SAŽETAK
U radu se definiše pojam kvaliteta, prikazuju se principi upravljanja sistemom kvaliteta u
graĊevinskim preduzećima, pobliže se opisuje sistem upravljanja sistemom kvaliteta
primjenom sistema ISO 9001:2008, historija razvoja upravljanja sistemom kvaliteta ISO
9001:2008. U drugom dijelu rada opisane su sve prednosti upravljanja sistemom kvaliteta
ISO 9001:2008, te su date i osnovne definicije sistema za upravljanje kvalitetom, prikazane su
organizacijske strukture graĊevinskih preduzeća u Bosni i Hercegovini.
kljuĉne rijeĉi: sistem upravljanja kvalitetom, kvalitet, iso 9001:2008, organizacija, struktura
preduzeća, principi sistema kvalitete, standardizacija, standardi, struktura preduzeća...
SUMMARY
This paper defines the concept of quality, showing the principles of quality management
system in construction companies, more closely describes the system of quality management
system using the ISO 9001:2008, the history of the development of the quality management
system ISO 9001:2008. The second section describes all the benefits of quality management
system ISO 9001:2008, and are given the basic definitions for quality management systems,
organizational structures are shown in construction companies in Bosnia and Herzegovina.
keywords: quality management, quality, ISO 9001:2008, the organization, company structure,
principles of quality systems, standardization, standards, company structure ...
2
SADRŽAJ
SAŽETAK .................................................................................................................................. 1
SADRŽAJ .................................................................................................................................. 2
UVOD ........................................................................................................................................ 3
1. DEFINICIJA KVALITETE I STANDARDIZACIJA ........................................................... 4
1.1. Usmjerenost na kupca ...................................................................................................... 4
1.2. Liderstvo .......................................................................................................................... 5
1.3. Ukljuĉivanje svih zapolsenih ........................................................................................... 6
1.4. Procesni pristup ............................................................................................................... 7
1.5. Sistematski pristup upravljanju ....................................................................................... 8
1.6. Stalna unaprijeĊenja ........................................................................................................ 9
1.7. Ĉinjeniĉni pristup donošenju odluka ............................................................................... 9
1.8. Uzajamno korisni odnosi sa zainteresovanim stranama ................................................ 10
2. KVALITET ( pojam i razvoj ) ............................................................................................. 10
3. HISTORIJA STANDARDA ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM .................................. 11
3.1. Standardi porodice iso 9001 .......................................................................................... 13
3.2. UvoĊenje standarda sistema iso 9001:2008 ................................................................... 15
4. UPRAVLJANJE KVALITETOM – TRADICIONALNI I SAVREMENI PRISTUP ........ 17
4.1. Tradicionalni pristup .................................................................................................. 17
4.2. Savremeni pristup ...................................................................................................... 17
5. ORGANIZACIONA STRUKTURA GRAĐEVINSKOG PREDUZEĆA I SISTEM
KVALITETE ............................................................................................................................ 17
5.1. Sistem upravljanja kvalitetom graĊevinskog preduzeća ............................................... 20
5.2. Primjena i nadzor sistema kvalitete ............................................................................... 22
ZAKLJUĈAK .......................................................................................................................... 25
LITERATURA ......................................................................................................................... 26
3
UVOD
Principi upravljanja kvalitetom predstavljaju temelj organizacije koja planira implementaciju
(uvoĊenje) sistema upravljanja kvalitetom, utvrĊivanje ciljeva zbog postizanja efektivnog i
efikasnog poslovanja, radi ostvarivanja što povoljnije pozicije i uĉešća na tržištu. Primjenom
ovih principa organizacije se transformišu, sa birokratizovanih, u nove procesne
sisteme/organizacije u kojima uĉestvuju svi zaposleni svako u svojoj ulozi, koje snažno
integrišu faktore pomoću kojih se jaĉa kolektivna svijest i interes svih zaposlenih, da opstanu
na tržištu i svoju energiju usmjere na kupce i njhovo zadovoljstvo, a time svoju egzistenciju
uĉine što izvjesnijom i trajnijom.
GraĊevinska preduzeća, s obzirom na specifiĉnosti svoje djelatnosti, upućena su na primjenu
projektne organizacione strukture, što uslovljava i potrebu tome primjerenog menadžmenta.
Zbog toga je i ovaj rad pokušaj iznalaženja mogućnosti da se uskladi primjena standarda
kvaliteta ISO 9001:2008 i menadžmenta u projektno strukturiranom preduzeću u
graĊevinarstvu, da bi se mogle uporediti prednosti projektne u odnosu na klasiĉne
organizacione strukture.
U Bosni i Hercegovini, prema zvaniĉnim statistiĉkim podacima, svega 5 % od ukupnog broja
preduzeća primjenjuje sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008, a još manji broj njih je
uspostavio projektnu organizacionu strukturu i tome primjeren menadžment. Zbog toga i ovaj
rad ima za cilj da ukaže na iznalaženje mogućih prijedloga u pravcu prevazilaženja postojeće
situacije.
4
1. DEFINICIJA KVALITETE I STANDARDIZACIJA
MeĊunarodni standard ISO 9001:2008 definiše kvalitetu kao stepen u kojem skup bitnih
karakteristika zadovoljava zahtjeve. Pri tome je zahtjev definisan kao iskazana potreba ili
oĉekivanje. Navedena definicija ukljuĉuje obje dimenzije kvalitete proizvoda jer oĉekivanja
kupca mogu biti vezana i za karakteristike proizvoda kao za osloboĊenost od nedostataka.
Dakle, neka oĉekivanja ne moraju ni biti eksplicitno iskazana, iako se obiĉno
podrazumijevaju ili su obavezna. Ovo je naroĉito važno kada kupac nema jasnu predstavu o
samom proizvodu, pa ni o njegovoj kvaliteti, što je npr.kod software-a ĉest sluĉaj. Principi
upravljanja kvalitetom predstavljaju temelj organizacije koja planira implementaciju
(uvoĊenje) sistema upravljanja kvalitetom, utvrĊivanje ciljeva zbog postizanja efektivnog i
efikasnog poslovanja, radi ostvarivanja što povoljnije pozicije i uĉešća na tržištu.
Principi upravljanja kvalitetom su:
a) usmjerenost na kupca,
b) liderstvo,
c) ukljuĉivanje svih zaposlenih,
d) procesni pristup,
e) sistemski pristup upravljanju,
f) stalna unapreĊenja,
g) ĉinjeniĉni pristup u donošenju odluka,
h) uzajamno korisni odnosi sa zainteresovanim stranama,
Primjenom ovih principa organizacije se transformišu, sa birokratizovanih, u nove procesne
sisteme/organizacije u kojima uĉestvuju svi zaposleni svako u svojoj ulozi, koje snažno
integrišu faktore pomoću kojih se jaĉa kolektivna svijest i interes svih zaposlenih, da opstanu
na tržištu i svoju energiju usmjere na kupce i njhovo zadovoljstvo, a time svoju egzistenciju
uĉine što izvjesnijom i trajnijom.
1.1. Usmjerenost na kupca
Organizacije zavise od svojih kupaca i zbog toga moraju da razumiju njihove zahtjeve i da
usmjeravaju svoje aktivnosti vezane za ispunjavanje tih zahtjeva, a i više od toga. Na
operativnom nivou organizacije moraju da se preduzmu sve neophodne aktivnosti kako bi
upravljale planovima i zacrtanim ciljevima. Svi sistemi, pa ĉak i oni koji zadovoljavaju
minimum zahtjeva, moraju biti usmjereni u svim svojim procesima na zahtjeve kupca. Stoga,
usmjerenost na utvrĊivanje zahtjeva kupaca je najveća korist od usvajanja ISO 9001:2008 kao
modela upravljanja sistemom kvaliteta date organizacije. Kada se kaže utvrĊivanje zahtjeva
kupaca ne misli se samo na karakteristike u realizaciji samog proizvoda ili realizaciji usluge
nego i na kvalitet (vrijednost) isporuke, cijenu, uslove prodaja i koristi za kupca, uputa za
upotrebu i sve ono što ukljuĉuje naknadne prodajne aktivnosti i dugoroĉna povezivanja sa
kupcem. TakoĊer, vrlo je bitno obratiti pažnju na ispunjavanje zahtjeva svih interesnih grupa,
a nikako se ne smiju ispunjavati zahtjevi jednoj interesnoj grupi na štetu druge. Dakle,
usmjerenost na kupca može se posmatrati kroz:
- aktivnosti vezane uz kupca prije prodaje proizvoda ili pružanja usluge,
- aktivnosti poslije prodaje.
5
Slika 1. QMS ISO 9001:2008 ( sistem za upravljanje kvalitetom )
Može se ukratko reći da se prinicip usmjerenosti na kupca odnosi se na tri stvari, i to:
- osvojiti što više kupaca,
- zadržati postojeće kupce,
- poboljšati odnos s kupcima.
Zadovoljnog kupca lako je prepoznati, jer on:
- ponovo kupuje iste proizvode,
- kupuje proizvode od istoga proizvođača,
- preporučuje prijateljima i drugim osobama proizvode s kojima je zadovoljan,
- posvećuje manju pažnju konkurenciji.
Zadovoljstvo kupaca se ne može objektivno ispitati bez njihovog uĉestvovanja. Direktnim
ispitivanjem i molbom, da kažu koliko su zadovoljni, dobivamo odreĊene podatke i
informacije na osnovu kojih donosimo zakljuĉke o njihovom zadovoljstvu ili nezadovoljstvu.
Direktno ispitivanje zadovoljstva najĉešće se sprovodi putem ankete, upitnika i razliĉitih skala
procjene (Slika 1.3). S druge strane, indirektno ispitivanje zadovoljstva kupaca odnosi se na
opažanje i procjene ponašanja kupaca kroz rezultate prodaje i kontakte koji se kupcima
ostvaruju na njihovu inicijativu, dakle upite, reklamacije ili druge odreĊene zahtjeve. Praksa
je pokazala da većina organizacija koristi oba navedena pristupa za ispitivanje zadovoljstva
njihovih kupaca.
1.2. Liderstvo
Lideri u organizacijama trebaju da uspostave jedinstvo svrhe postojanja i pravaca djelovanja
organizacije. Lideri trebaju da motivišu i mobilišu zaposlene, na naĉin da participiraju, u svim
aktivnostima koje vode prema formulisanju zajedniĉke politike kvalitete i utvrĊivanju
konaĉnih ciljeva organizacije.
6
Slika 1.2. Interaktivni odnosi u glavnom procesu upravljanja sistemom kvaliteta
Svaka organizacija ima menadžere na svim nivoima upravljanja. Menadžeri na najvišim
nivoima (top menedžeri) su, svakako, najodgovorniji za uspostavljanje vizije, misije i ciljeva i
usmjeravanje organizacija u svim aspektima poslovanja putem upravljanja sistemom kvaliteta
(Quality Management System, QMS). Preporuĉuje se da, u svakom dijelu sistema upravljanja
kvalitetom, je potrebno uspostaviti liderstvo kao garant provoĊenja svih procesa da svojim
liĉnim primjerima utiĉu na stvaranje organizacione klime, koja bi rezultirala povećanjem
zadovoljstva kupaca i ispunjavanjem njihovih oĉekivanja. Lideri, kvalitet doživljavaju kao
stratešku stvar. Brojne su koristi od primjene ovog principa.
MeĊu brojnim stavovima o liderstvu, najpoznatiji su:
Liderstvo nije menadžment, jer menadžer radi prave stvari dok lider radi prave stvari
na pravi način,
Liderstvo je orijentisano prema poboljšanju procesa, promjenama i razvoju za
budućnost organizacije,
Dobro liderstvo je kljuĉ za podsticanje najboljeg u ljudima,
Zaposlenici žele lidere u organizaciji, oni hoće voĊe kojima vjeruju,
Pomenut ćemo i nekoliko osobina koje bi dobar lider morao imati, a to su: poštenje,
sposobnost, dalekovidnost, inspiracija, fleksibilnost, odgovornost, iskrenost, otvorenost,
odluĉnost, samopouzdanje.
1.3. Uključivanje svih zapolsenih
Poznato je da ljudstvo predstavlja najvažniji resurs za svaku organizaciju, a njegovo
ukljuĉivanje i potpuna opredjeljenost za poslovanje i aktivnosti organizacije predstavlja šansu
da se postojeća znanja iskoriste i primjene na pravi naĉin, a sve u cilju efikasnijeg i
efektivnijeg poslovanja cijele organizacije. Ovaj sistem upravljanja kvalitetom treba da
obezbijedi okruženje u kome su svi zaposleni kvalificirani i sposobni da obave zadatke koji su
im povjereni. Sastavni dio sistema upravljanja kvalitetom jeste upravo obuka i sticanje
kvalifikacije. TakoĊer, organizacije moraju da visoko vrednuju sposobnost i opredjeljenost
7
kojom zaposleni doprinose u realizaciji planiranih ciljeva i rezultata (dividenda, rast, razvoj
karijere..).
Lideri moraju da harmonizuju usaglašenost ciljeva organizacije i liĉnih ciljeva zaposlenih.
Mora se osigurati dostupnost svih podataka i informacija svakom zaposlenom, na taj naĉin, da
se obezbijedi visok stepen razumijevanja ciljeva organizacije. Efektivna i efikasna realizacija
ovih principa sigurno će rezultirati višestrukom koristi za preduzeće, koja se ogleda u
faktorima uspjeha i ukljuĉivanje ljudi, a koji se odnosi na:
- rješavanje problema i donošenje odluka u realizaciji operativnih aktivnosti iz djelokruga
rada u skladu s utvrđenim pravilima i procedurama u organizaciji,
- donošenje odluka ili predlaganje poboljšanja inovacija i tehničkih unaprijeđenja u
procesima gdje aktivno učestvuju,
- uključivanje zaposlenih prilikom definisanja programa, planova, strategija, politike i
ciljeva kvalitete, i drugih dokumenata, u njihovoj konkretnoj realizaciji.
Zadatak uprave i voditelja procesa u organizaciji je stvoriti povoljnu klimu za što veće
ukljuĉivanje zaposlenih u gore navedene aktivnosti odnosno u realizaciju u procesima. To
znaĉi da treba uložiti mnogo truda i napora kako bi se zaposlenike, uopšte, pokrenulo na takav
naĉin razmišljanja i rada. Treba voditi brigu o edukaciji što većeg broja ljudi u organizaciji,
zaštite na radu na radnom mjestu, mogućnostima razvoja karijere i napredovanja,
uspostavljanju unutrašnjih komunikacija u organizaciji, ukljuĉivati ljude u timove kako bi
zajedniĉkim snagama ostvarivali ciljeve preduzeća.
1.4. Procesni pristup
Ukoliko želimo da organizacije realizuju postavljene ciljeve na efektivan i efikasan naĉin
moramo to uĉiniti putem realizacije zadatih aktivnosti kroz procese. Da se zakljuĉiti da se
tradicionalno orijentisane organizacije, odnosno organizacije koje su funkcionalno
orijentisane, trebaju usmjeriti prema procesima i izvršavanje svojih aktivnosti i ciljeva kroz
procese. Procesni pristup predstavlja naĉin na koji većina organizacija (koje žele da se održe
na tržištu) posluje, gdje se poslovanje odvija kroz lanac ulaza i izlaza, što podrazumijeva
jasno definisane procese: projektovanja, proizvodnje i isporuke proizvoda, ali i svih drugi
procesa koji se odvijaju u funkciji izvršavanja zadanih zahtjeva kupca.
Izlazi iz procesa se moraju neprekidno mjeriti da bi se mogle preduzeti sve potrebne
aktivnosti koje su neophodne za realizaciju procesa i poboljšavanja istih. Prednosti primjene
ovog principa su :
- efektivno korištenje resursa,
- javljuju se manji troškovi,
- ostvaruju se rezultati koje je lakše predvidjeti,
- fokusiraju/uočavaju se šanse za poboljšavanja.
Na slijedećej slici prikazan je primjer upitinika kupcima, odnosno molbe da kupci ocjene prije
svega kavlitet nekog proizvoda i usluge, kao i da kupac ocjeni ostale karakteristike nekog
preduzeća „X“.
Ocjene ( odgovori ) dobijene na ovaj naĉin su možda i najrealnija slika stanja nekog
preduzeća na tržištu ( naravno u pogledu kvalitete pruženih usluga, radova i sliĉno ).
8
UPITNIK KUPCIMA
Kompanija: ............................................
Zahvaljujemo Vam se na dosadašnjoj saradnji i povjerenju, te se nadamo da će se ona i dalje
uspješno razvijati. Svjesni smo potrebe za stalnim poboljšanjem kvalitete svojih proizvoda i
usluga, pri čemu su mišljenja naših kupaca najvažnija. Odgovore o ispunjenju zahtjeva i
zadovoljstvu kupaca naših proizvoda, primarna su pomoć za ispravljanje pogrešaka u pravcu
unapređenja kvalitete naših proizvoda, na obostranu korist i zadovoljstvo. Učinit ćete nam
veliku pomoć, tako što ćete objektivno, popuniti ovaj Upitnik i isti nam vratiti u što kraćem
roku, putem fax-a ..... ili poštom na adresu: Kompanije “X“sa naznakom Odbor za kvalitetu,
na čemu Vam se unaprijed zahvaljujemo.
Uprava preduzeća.
1.5. Sistematski pristup upravljanju
Ukoliko organizacija shvati važnost sistemskog pristupa u kojem su svi procesi povezani i
usmjereni prema ispunjavanju ciljeva organizacije, tada postoji uslov za postizanje uspjeha.
Na ovom nivou važno je postići zadovoljstva kod kupca što implicira izazov za stvaranje
svrsishodnog sistema sa integrisanim procesima, uz izbjegavanje nepotrebne birokratije.
Organizacija na ovom nivou ovladava interakcijom razliĉitih procesa koji su usaglašeni sa
ciljevima organizacije, a isti su i meĊusobno usaglašeni. Kod sistematskog pristupa
9
upravljanju organizacije usmjerene prema neprekidnom poboljšavanju sistema kvaliteta.
Prednostiod primjene ovog principa:
- procesi su usaglašeni i integrisani, a na taj način se postiže ispunjavanje ciljeva,
- stiče se povjerenje zainteresiranih strana,
- postiže se usmjerenost na ključne procese.
Primjena ovih principa ĉesto i vrlo uspješno vodi prema razumijevanju meĊuzavisnosti
procesa unutar jednog sistema, boljem shvatanju obaveza i zaduženja, a time i neutralisanju
meĊufunkcionalnih barijera, definisanju naĉina putem kojih se obavljaju pojedine aktivnosti
unutar sistema i stalnim poboljšanjima sistema kroz mjerenja, interne audite, korektivne
akcije i drugo.
1.6. Stalna unaprijeĎenja
Ovaj princip mora biti stalani cilj organizacije. Na ovom nivou organizacija ima ustanovljene
preventivne i korektivne procese koji moraju biti usmjereni na poboljšanje efektivnosti i
efikasnosti sistema upravljanja kvalitetom, koja su zasnovana na ĉinjenicama dobivenim kroz
odreĊena mjerenja. Na ovom nivou lideri/menadžeri utvrĊuju ciljeve na bazi mjerenja
zadovoljstva korisnika (anketa i ocjene uprave). Lideri su ukljuĉeni u proces poboljšanja, kao
i obezbjeĊivati potrebne resurse za ispunjavanje ciljeva. Sve aktivnosti organizacije su
usmjerene na efikasno zadovoljenje budućih zahtjeva kupca. Prednosti primjene ovog
principa organizovanja su:
- poboljšavanje performansi,
- usaglašavanje aktivnosti poboljšanja,
- brzo reagovanje na date šanse.
Slika 1.4. Stalna unapređenja
1.7. Činjenični pristup donošenju odluka
Sve odluke unutar preduzeća su zasnovane na analizama podataka i informacija. Za donošenje
odluka u sistemu upravljanja kvalitetom, a koje se odnose na rad sistema koriste se ĉinjenice i
podaci do kojih se došlo kroz analizu rezultata audita, žalbi korisnika/kupca i dr. Podaci u
vezi kupaca se prikupljaju na više razliĉitih naĉina, da bi se što više saznalo, o tome šta je od
velikog znaĉaja za tržišnu poziciju organizacije. Da bi se razumjele potrebe korisnika/kupaca
koriste se razliĉite tehnike, a neke od tih tehnika su ankete i praćenje trendova. Analize se
10
fokusiraju na podatke koji se upotrebljavaju za unapreĊivanje zadovoljstva kupca, efektivnosti
i efikasnosti sistema upravljanja kvalitetom ( Quality Management System ), dok se odluke
zasnivaju na osnovu analize raznoraznih podataka. Podaci u vezi korisnika se prikupljaju na
više razliĉitih naĉina, da bi se što više saznalo o tome, šta je od velikog znaĉaja za tržišnu
poziciju i orijentaciju organizacije.
Koristi od primjene ovog principa su:
- odluke se donose pri punoj informisanosti,
- povećana je sposobnost preispitivanja i promijene mišljenja.
Primjena ovog principa vodi ka sigurnosti da su podaci dovoljno taĉni i pouzdani, i da se u
procesu odluĉivanja treba oslanjati na analizu ĉinjenica kombinovanih sa iskustvom i
intuicijom.
1.8. Uzajamno korisni odnosi sa zainteresovanim stranama
Neophodno je da organizacije i njihovi dobavljaĉi imaju uzajamne korisne odnose zbog toga
što su meĊusobno zavisni, putem kojih, povećavaju sposobnost i jednih i drugih da stvaraju
proizvod ili uslugu.
Da bi organizacija postigla uspjeh na tržištu i ostvarila dobru poziciju meĊu konkurentima ona
mora da integriše navedenih osam principa. U praksi je dokazano da osnovni principi
upravljanja kvalitetom optimalno funkcionišu ukoliko je došlo do njihove potpune
integrisanosti. Neophodno je posvetiti maksimalnu pažnju svakom principu jer je to preduslov
za ispunjavanje osnovnih ciljeva organizacije. Osnovna atraktivnost kvalitete je u tome što je
to, u osnovi, pozitivan koncept. Svaki proizvod je definisan s mnogo atributa, jedan od tih
atributa je kvaliteta.
2. KVALITET ( pojam i razvoj )
Pojam kvalitet je poznat za sve vrijeme razvoja ljudske civilizacije. MeĊutim savremena
historija razvoja kvaliteta poĉinje paralelno sa razvojem tehnologija, radnih sredstava,
veliĉine organizacije, tehniĉkih zahtijeva proizvoda, te razvoja rada.
Razlikujemo slijedeće razvojne stepene kvaliteta i to:
a) prvi stepen je kontrola i pregled (quality inspection, QI) završenih proizvoda i odvajanja
loših od dobrih,
b) drugi stepen podrazumijeva tehniĉki aspekt kontrole (quality control, QC) i predstavlja
poĉetak uvoĊenja statiĉkih metoda kontrole (pravovremeno predviĊanje odstupanja i
brže i jeftinije donošenje odluka povezanih sa kvalitetom),
c) treći stepen je obezbjeĊivanje kvaliteta (quality assurance, QA). To je poĉetak shvatanja
da kvalitet nastaje u svim fazama procesa realizacije, da je rezultat većeg broja uĉesnika, te da
je potrebno sprijeĉiti nastajanje neusklaĊenosti proizvoda,
d) četvrti stepen predstavlja naglasak na upravljanje kvalitetom (quality management,
QM) sa nivoa rukovodstava. U ovoj fazi dolazi do primjene ekspertnih metoda, masovnih
programa obrazovanja, ekonomiĉnosti kvaliteta i cjelokupnog poslovanja organizacije,
e) peti stepen podrazumijeva da kvalitet proizvoda i usluge nastaje kao rezultata cijelog
rukovodstva organizacije. Ovakav pristup naziv se potpuno upravljanje kvalitetom (total
11
quality management, TQM),
d) šesti stepen razvoja kvalita već se nazire u budućnosti i predstavljaće totalni kvalitet (total
quality), odnosno poslovnu izvrsnost. Oĉekuje se da organizacija bude okrenuta prema
društvu sa ciljem stalnog povećanja kvaliteta života. To podrazumijava da se svaki pojedinac
u organizaciji naĊe na pravom mjestu i da isprve ispravno uradi svoj posao. To će se postići
kroz kvalitet ljudi. Superiornost ovog sistema je u ĉinjenici da sublimira iskustva preduzeća
najrazvijenijih zemalja u korištenju raspoloživih izvora radi racionalizacije proizvodnih
procesa. Implementacija sistema upravljanja kvalitetom u svakom preduzeću rezultira
stvaranjem potrebnog potencijala za savlaĊivanje raznovrsnih slabosti i barijera u poslovanju i
razvoju, s jedne strane, ili pak, s druge strane, stvaranje konkurentskih prednosti. Usvajanje
sistema standarda ISO 9001:2008 preduzeća manje razvijenih zemalja, stiĉu šansu, da
prihvatanjem i implementacijom, intenziviraju nadoknaĊivanje izgubljenog iskustva
privreĊivanja u tržišnim okolnostima u vremenu od Drugog svjetskoga rata do poĉetka
devedesetih godina.
3. HISTORIJA STANDARDA ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM
MeĊunarodni sistem standarda ISO 9001:2000 ranije, a sada 9001:2008 nije nastao sluĉajno.
On je posljedica dugogodišnjeg rada niza struĉnjaka iz velikog broja zemalja, a ponajviše iz
najrazvijenijih zemalja svijeta. Upravo, zbog toga se može postaviti pitanje kakav je razlog
davanju velike važnosti kvaliteti u zemljama Europe, u najširem smislu rijeĉi, baš oko sredine
devedesetih. Poznato je da se kvaliteti u Sjedinjenim Državama, poĉinje davati važnost
izmeĊu dva svjetska rata, a u Japanu nakon Drugog svjetskoga rata. Institucionalizirani
pristup kvaliteti poĉinje u SAD godine 1959, kada Odjel za obranu Sjedinjenih Država
Amerike razvija sistem upravljanja kvalitetom MIL-Q-9858. Od 1963. uvedeni sistem
doživljava promjene, a 1968. usvaja ga NATO pod imenom Savezniĉka publikacija
osiguranja kvalitete 1. (Allied Quality Assurance Publication 1), odnosno AQAP-1. Isti
sistem, AQAP-1, 1970. usvaja Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva, a 1979.
Britanski institut za standarde pod nazivom BS 5750. Standard upravljanja i obezbijeĊenja
kvalitete BS 5750 odreĊuje organizovane i dokumentovane procese kojima se obezbjeĊuje
identiĉnost radnih procesa koji utiĉu na kvalitetu proizvoda. Drugim rijeĉima, standard nalaže
nadzor nad radnim procesima. Navedene osnovne karakteristike standarda BS 5750 rezultirali
su time, da je 1987. godine 91 ĉlanica International Organization for Standardization (ISO)
usvojile seriju od pet standarda osiguranja i upravljanja kvalitetom, i to: ISO 9000, 9001,
9002, 9003 i 9004, poznata kao ISO 9000. Navedena serija standarda zasnivala se na BS
5750. Zapravo BS 5750 i ISO 9000 postali su jedinstveni dokument, koji su ubrzo prihvatili
npr. Europska Unija, Rusija, NATO, Meksiko, Kanada i Japan... Drugo izdanje ili revizija
ISO 9000 objavljuje se 1994. godine, a 2000. godine uslijedila je velika revizija, koja
znaĉajno mijenja strukturu ISO 9000. Naime, nekadašnja se serija standarda koncentrisala u
ISO 9001:2000 i ISO 9004:2000. Razlika je izmeĊu prve i velike revizije znaĉajna, jer ISO
9000:1994 obuhvata 20 zahtjeva, a 9001:2000 obuhvata 4 osnovno diferencirana i
istovremeno procesno logiĉno povezana zahtjeva, koji se dalje razvrstavaju u ukupno 21
zahtjev. Usvajanje ISO 9000/1987. godine, kao posljedica težnje za uspostavljanjem
meĊunarodnog standarda upravljanja i obezbijeĊenja kvalitete, pridonijele su intenzivnoj
implementaciji toga sistema.
Sistem dokazuje slijedeće:
- stalnost kvalitete proizvoda namijenjenih ciljnom tržištu,
- nadzor nad radnim procesima.
12
Osnovu ĉine ĉetiri osnovna standarda, a sve ostalo je tehniĉki izvještaj (Technical Reports).
Osnovni standardi su:
1. ISO 9000 - Osnove i riječnik,
2. ISO 9001 - Zahtjevi,
3. ISO 9004 – Smjernice za poboljšanje performansi,
4. ISO 19011 - Provjere/audit.
ISO 9000 opisuje osnove sistema upravljanja i specificira terminologiju za sisteme
upravljanja kvalitetom.
ISO 9001 specificira zahtjeve (Slika 1.5.) za sistem upravljanja kvalitetom (odgovornost
rukovodstva; upravljanje resursima; realizacija proizvoda; mjerenje; analiza i poboljšanja) za
organizacije koje trebaju da demonstriraju svoju sposobnost da isporuĉe proizvod koji
ispunjava zahtjeve kupca i zahtijeve primjenjive regulative u svrhu povećanja zadovoljstva
kupca.
Slika 1.6. Specifikacija zahtjeva sistema 9001:2008
13
ISO 9004 daje smjernice koje razmatraju i efektivnost i efikasnost sistema upravljanja
kvalitetom. Svrha ovog standarda je poboljšanje performansi organizacije i
zadovoljstvo kupca i drugih zainteresiranih strana.
ISO 19011 daje smjernice za auditiranje sistema upravljanja kvalitetom i sistema okolinskog
upravljanja.
Zajedno, ISO900,9001,9004 i 19011 ĉine koherentnu grupu standarda za sisteme upravljanja
kvalitetom, koji olakšavaju meĊusobno razumijevanje u trgovini na domaćem i
meĊunarodnom tržištu.
3.1. Standardi porodice iso 9001
ISO 9001 sistem standarda kvalitete je ustanovila International Standard Organization ISO
(MeĊunarodna organizacija za standarde), a jako dobro je prihvaćen u Evropi, i šire. To je
skup povezanih dokumenata koji odreĊuju meĊunarodno prihvaćene standarde za postizanje
sistema kvalitete. Ti standardi odreĊuju model ili specifikaciju, prema kojem se usklaĊuje i
specifikuje vlastiti sistem. Mnoga preduzeća traže ISO certifikat od svojih partnera kao
pretpostavku za suradnju. Osnovni standard ISO 9000 razvijen je iz britanskog standarda BS
5750 stvorenog 1979. kako bi se razvio koncept pouzdanosti u industriji. U Evropi je poslužio
kao osnova za oblikovanje standarda EN 29000, dok je u svijetu poznat kao meĊunarodni
standard ISO 9001. Oni su izraĊeni u sklopu MeĊunarodne organizacije ISO i predstavljeni
javnosti 1987. Standard ISO 9001 sadrži odgovornosti u preduzeću, upravljanje poslovanja u
organizaciji sa stanovišta kvalitete, zatim tretman pratećih dokumenata, kontrolu proizvodnog
procesa, nadzor i testiranje, te obezbjeĊivanje da se pogreške više ne ponove. Sam standard
predstavlja široke principe kontrole koji su definisani standardom, a ne specifiĉnim metodama
kojima se postiže kontrola. Dvije glavne funkcije standarda su identifikacija aspekata koji
trebaju biti pokriveni od strane organizacionog sistema kvalitete i davanje smjernica u
upravljanju kvalitetom i primjeni standarda. Cilj uvoĊenja ISO 9000 serije standarda je dati
kupcima (klijentima) garanciju kompatibilnosti zahtjeva kupaca i ponuĊaĉa vezano za
kvalitete proizvoda i/ili usluga. ISO 9001:2008 vs. ISO 9001:2000 kao dio osnovnog
standarda 9000 predstavlja internacionalni konsenzus o dobroj kvaliteti manadžerske prakse.
Sastoje se od standarda i smjernica koje su u vezi s QMS (Quality Management System) i
vezanih standarda koji ga podržavaju. Skora revizija standarda ISO 9001:2000 je standard
ISO 9001:2008 (od 14.11.2010. godine) koji predstavlja set standardizovanih zahtjeva za
QMS bez obzira na osnovnu djelatnost njegova korisnika, njegovu veliĉinu i nezavisno o
tome pripada li javnom ili privatnom sektoru. To je jedini standard u ISO 9000 porodici po
kojem se organizacije mogu certificirati i ako certifikacija nije obvezan zahtjev standarda. Bez
zadovoljnih kupaca organizaciji prijeti opasnost. Kako bi zadržali klijente zadovoljnima
organizacije bi trebale udovoljiti njihovim zahtjevima. Prema rijeĉima same ISO organizacije
upravo standard ISO 9001:2008 predstavlja isproban i testiran okvir za sistematski pristup
upravljanju organizacionim procesima kako bi one dosljedno mogle izbacivati proizvode koji
udovoljavaju oĉekivanja kupaca. Svi mi ujedno volimo biti standardizovani i unikatni.
Odgovor koji udovoljava jednom i drugom zahtjevu je u klasiĉnom manadžerskom pristupu
koji odreĊuje što mora biti postignuto odnosno kojim zahtjevima kvalitete mora biti
udovoljeno, ali ne govori na koji naĉin bi to pojedina organizacija morala napraviti. Na taj
naĉin ISO 9001:2008 nastoji premostiti svoja ograniĉenja i približiti se komparativnim
prednostima EFQM modela Evropske poslovne izvrsnosti omogućavajući veliki stepen
14
fleksibilnosti u implementaciji standarda od strane razliĉitih sektora, poslovnih kultura, ali i
razliĉitih nacionalnih kultura.
Kako ustvari funkcioniše ISO 9001:2008?
Standard zahtjeva od same organizacije da vrši nadziranje svog sistema kvalitete baziranog na
ISO 9001:2008 sistemu kvalitete kako bi potvrdila efektivno upravljanje svojim procesima
odnosno pokazala kako ima potpunu kontrolu nad svojim aktivnostima, što se može usporediti
sa samoprocjenom kod EFQM modela poslovne izvrsnosti.
Organizacija može pozvati svog klijenta u nadzor sistema kvalitete kako bi omgućila klijentu
potvrdu o sposobnosti organizacije za proizvodnju i dostavljanje proizvoda ili usluge koji će
udovoljiti njegovim zahtjevima (kupca). Na taj naĉin se omogućuje poboljšanje komunikacije
izmeĊu kupca i dobavljaĉa i prestaju nagaĊanja o tome što kupac u ustvari želi. Na ovaj naĉin
smo prisiljeni na dodatnu komunikaciju u kojoj istovremeno možemo pitati kupca što ustvari
želi i u kojoj mjeri mu odgovara ono što mu trenutno nudimo s ciljem što potpunijeg i
dosljednijeg udovoljavanja potrebama svojih kupaca.
Jednako tako organizacija može i izbjeći nepotrebne audite ili smanjiti frekventnost ili trajanje
kupĉevog audita. Certifikat može poslužiti i kao poslovna preporuka potencijalnim kupcima.
ISO 9001:2008 ne sadrži nikakve nove zahtjeve. Standarad daje pojašnjenja postojećih
zahtjeva standarada iz ISO 9001:2000 zasnovana na osmogodišnjem iskustvu uvoĊenja
standarda širom svijeta. Standarad zadržava procesni pristup koji definiše kao primjenu
sistema procesa u organizaciji, njihovo odreĊivanje (definisanje), meĊusobno djelovanje i
upravljanje zbog postizanja željenog rezultata.
Pojašnjenja se odnose na precizniju obavezu definisanja, mjerenja i analiziranja svih procesa,
potpunog upravljanja djelatnostima koje su prenesene na dobavljaĉe (outsourcing),
obavezu imenovanja predstavnika uprave organizacije zaduženoga za sistem upravljanja
kvalitetom, obavezu ocjenjivanja efikasnosti otklanjanja nesuklaĊenosti, preventivnih i
korektivnih akcija.
Sve akreditirane certifikacijske organizacije dužne su provoditi nove certifikacijske audite,
kao i recertifikacijske audite u skladu s novim standardom iz 2008. godine. Tokom redovnih
nadzornih audita provjeravat će se usklaĊenost s novim standardom o ĉemu će se izdati i novi
certifikati.
Nakon 24 mjeseca od izdanja ISO 9001:2000 postojeći certifikati izdani prema standardu ISO
9001:2008 vrijede od 14.11.2010. godine. U posebnom izvještaju ISO Management Systems
Rafael A. de Arrascaeta F.13 je ponudio savjete vezane uz novo izdanje ISO 9001:2008 kako
bi ga organizacije mogle adekvatnije percipirati i kako bi se uklonile eventualne nejasnoće
oko njegove svrhe. Novo izdanje ne uvodi dodatne zahtjeve niti mijenja osnovnu svrhu
standarda ISO 9001:2000. MeĊutim, kako bi organizacije mogle postići maksimum beneficija
ISO 9001:2008 daju se dodatna obrazloženja i naglašava kako bi korisnici izdanja 9001:2000
trebali uzeti u obzir, imaju li pojašnjenja za uticaj na njihovo dosadašnje steĉeno znanje i
iskustvo i interpretaciju ISO 9001:2000 ili nemaju. Kao i u prethodnim izdanjima certifikacija
nije zahtjev ISO 9001:2008 i organizacije su potpuno slobodne pri implementaciji standarda
sa svrhom internih i eksternih beneficija koje ona donosi njima samima i klijentima. S druge
strane, priznato je kako je stotine hiljada organizacija korisnika ISO standarda izabralo
certificiranje svog QMS-a od strane nezavisnih certifikacijskih kuća kako bi se dokazala
usklaĊenost sa zahtjevima standarda. Obzirom da ISO 9001:2008 ne uvodi dodatne zahtjeve,
certifikacija prema 9001:2008 ne predstavlja unaprjeĊenje u kvalitativnim odredbama. Stoga
bi ISO 9001:2008 certifikatu, po mom mišljenju, trebalo da se pruži isti status tokom perioda
valjanosti certifikatu kao i ISO 9001:2000.
15
3.2. UvoĎenje standarda sistema iso 9001:2008
Postupak uvoĊenja ISO 9001:2008 zahtijeva saradnju sa iskusnim i struĉnim konsultantima
zato što površinski rad i neiskustvo konsultanata u menažmentu mogu da dovedu do
kontraproduktivnog efekta i nerazumjevanja ovog standarda od strane zaposlenih koji su
osnova za uspješno funkcionisanje standarda u svim organizacijama. Nakon višegodišnjeg
istraživanja u oblasti meĊunarodnih standarda ustanovljeno je da vremenski period procesa
implementacije sistema menadžmenta kvaliteta zavisi uglavnom od spremnosti organizacije
na saradnju i struĉnosti njenog osoblja. Dakle, brzina procesa uglavnom zavisi od same
organizacije. Sa uvoĊenjem upravljanja kvalitetom mora se poĉeti na vrhu organizacije vizije,
strategije, politike, ciljeva, usmjerenosti, propisa, procesa.
Prva faza implementacije odnosi se na menadžment organizacije koji je u obavezi da se u
potpunosti upozna sa zahtjevima ISO 9001:2008. Menadžment je taj koji donosi odluku o
uvoĊenju sistema upravljanja kvaliteta (SUK-a ili QMS), vrši izbor vanjskih saradnika
(konsultanata), obezbjeĊuje materijalne i ljudske resurse i mnoge druge aktivnosti
prvorazrednog znaĉaja za funkcionisanje QMS.
Druga faza kod implementacije ISO 9001:2008 se odnosi na indefikaciju procedura i procesa,
kao i na izradu poslovnika kvaliteta. Poslovnik kvaliteta predstavlja kariku izmeĊu praktiĉnih
procedura i zahtjeva ISO 9001:2008. U njemu je sadržano sve ono što će se raditi, ali ni u
kom sluĉaju kako će se nešto raditi. To kako će se nešto raditi sadržano je u procedurama i
uputama, a zavisi od politike poslovanja i razlikuje se od organizacije do organizacije.
Treća faza se sastoji iz dokumentovanja identifikovanih procedura i procesa. Ovo je jedna od
najzahtjevnijih faza, uopšte, zato što se pri dokumentovanju mora voditi raĉuna o tome, da se
sa što manje dokumenata pokriju sve procedure i procesi, a da pri tom budu funkcionalni i u
potpunosti jasni svim zaposlenim. Od jasnoće i efikasnosti dokumenata ovisi uspješnost
implementacije. Nakon indefikacije i dokumentovanja procedura, prelazi se na njihovu
implementaciju. Implementacija predstavlja primjenu ISO sistema u praksi i vrši se
postepeno, korak po korak. Svaka procedura se mora provjeriti prije implementacije, a
naroĉita pažnja se mora obratiti na ispravnost dokumentovanja zapisa koji se na nju odnose. U
koliko se smatra neophodnim, za neke od operativnih procedura, izraĊuju se upustva koja
objašnjavaju primjenu procedura u praksi.
Ĉetvrta faza je certifikacija ISO 9001:2008 koja se vrši nakon implementacije i uspješnog
funkcionisanja standarda u organizaciji od strane nezavisnog meĊunarodnog certifikacionog
tijela. Certifikacija sistema upravljanja kvaliteta predstavlja eksternu kontrolu. Nakon
pozitivnog izviještaja sa ove kontrole slijedi izdavanje certifikata za kvalitet koji se obnavlja
na godišnjem nivou.
Peta faza se sastoji od interne kontrole (first control audit). Interna kontrola je kontrola koju
vrši organizacija po ustanovljenoj proceduri u cilju pronalaženja i otklanjanja grešaka u
sistemu organizacije. Interne kontrole služe za ispunjenje osnovnog zahtjeva sistema
upravljanja kvaliteta koji se odnosi na stalno otklanjanje nedostataka i usavršavanje procesa, u
cilju neprestanog poboljšanja QMS u organizaciji.
Za primjenu upravljanja kvalitetom najodgovornije je najviše rukovodstvo, ali svoj dio
odgovornosti imaju svi nivoi upravljanja i svi uposlenici u organizaciji. Upravljanje
kvalitetom se odnosi na sve dijelove organizacije i zasniva se na ekonomskim aspektima,
odnosno na upravljanju ekonomskim veliĉinama.
16
Slika 1.7. Dijagram toka uvođenja sistema kvalitete u građevinski projekat
17
4. UPRAVLJANJE KVALITETOM – TRADICIONALNI I SAVREMENI
PRISTUP
4.1. Tradicionalni pristup
Prema tradicionalnom pristupu, kvaliteta je proces ostvarenja realizacije specifikacija, koje su
definisane standardima proizvoda i tehniĉkom dokumentacijom, te eliminisanje odstupanja u
realizaciji proizvoda kontrolom, na ulazu, u toku i na izlazu. Tradicionalnim pristupom
obezbjeĊivanja kvalitete otkrivaju se pogreške u realizaciji proizvoda koje su već nastale, a
rezultiraju troškovima u obliku dorade, prerade ili škarta proizvod. Kvaliteta je
zadovoljavajuća ako se proizvodi ne vraćaju, ako se ne primaju pritužbe.
4.2. Savremeni pristup
Savremeni pristup kvaliteti orijentisan je na preventivne akcije ili spreĉavanje, da ne doĊe do
neusklaĊenosti, ocijenom sposobnosti realizacije vlastitih proizvodnih procesa, dobavljaĉa i
podizvoĊaĉa. Istiĉe se dokazivanje zakonske odgovornosti za proizvode, briga za zaštitu
okoline, pritisak potrošaĉkih organizacija te svijest o ulozi kvalitete u trgovanju i drugim
podruĉjima meĊunarodne konkurencije. Najvažnije odluke koje se odnose na uspjeh
graĊevinskog projekta i kvalitetu graĊevine donose se u procesu planiranja. Tokom ove faze
odluĉuje se o konstrukciji, specifikacijama materijala koji će biti ugraĊeni u graĊevinu i
tehnologiji graĊenja. U fazi izvoĊenja procesom kontrole kvalitete obezbjeĊuje se usklaĊenost
s donešenim odlukama u fazi planiranja.
5. ORGANIZACIONA STRUKTURA GRAĐEVINSKOG PREDUZEĆA I
SISTEM KVALITETE
Ispunjavanje zahtjeva standarda u vezi s primjenom sistema kvalitete zahtijeva procesni
pristup organizaciji preduzeća. Procesni pristup zahtijeva dobro razraĊenu organizacijsku i
tehniĉku pripremu. Pritom je potrebno odrediti osnovne i pomoćne procese, mjerenje rezultata
provoĊenja i njihovu efikasnost. U našoj zemlji većina graĊevinskih preduzeća ima
funkcionalnu organizacionu strukturu (Slika 1.8.), kod koje se podjela rada u preduzećima,
grupisanje i povezivanje poslova i formiranje organizacionih jedinica, obavlja prema
odgovarajućim poslovnim funkcijama u preduzeću.
Slika 1.8. Funkcionalna organizaciona struktura
18
Podjela rada na najvišem nivou izvršena je po grupama srodnih poslova, tj. po funkcijama.
Karakteristika ove organizacione strukture jeste rukovoĊenje na srednjem nivou na naĉin da je
svaki voditelj procesa struĉnjak u odreĊenom svom podruĉju (funkciji). Odnos nadreĊenih i
podreĊenih ispunjen je kontrolom i nadzorom, ali u okviru dodijeljenih ovlaštenja za
izvršavanje srodnih zadataka. Tokom vremena pojedine funkcije ili službe teže izgradnji
birokratskih barijera izmeĊu sebe, a to je i težnja cijeloga preduzeća. Time postaju sve više
odvojeni od svojih kupaca - investitora - korisnika i sve su manje odgovorni za njihove
potrebe, zahtjeve i oĉekivanja. Zatvorenost organizacionih jedinica onemogućuje pregled
razvoja procesa što je jedan od glavnih uslova za pristup stalnim unapreĊivanjima.
Ako je pravac promjena usmjeren na razvoj i primjenu sistema upravljanja kvalitetom u
preduzeću je potrebno sprovesti tri osnovne promjene (slika 1.9):
1. proces mora zamijeniti funkciju kao osnovnu jedinicu za analizu,
2. zaposlenici moraju promijeniti svoju lojalnost odjelima i orijentisati se na procesno
usmjerene grupe,
3. odgovornost za potrebe kupca/korisnika (vanjskih i unutrašnjih) i za kvalitetu mora biti
važnija od odgovornosti prema službama i funkcijskim pravilima.
Slika 1.9. Procesna organizaciona struktura
Kako se preduzeće s funkcijskom organizacionom strukturom sastoji od većeg broja funkcija i
službi, tako će se preduzeće organizirano na osnovama kvalitete sastojati od više razliĉitih
procesa. Svaki od tih procesa ima svoje ulaze - inpute i izlaze - outpute.
Slika 1.10. Proces gradnje kao model ulazi – izlazi
19
Bez obzira na veliĉinu i složenost, zaposlenici u svakom od procesa moraju biti osjetljivi na
kvalitetu ulaza koje im dostavljaju njihovi dobavljaĉi (kvaliteta materijala koji se ugraĊuje,
tehnologija njegove ugradnje, koliĉina i pouzdanost informacija koje im stoje na
raspolaganju) i na kvalitetu izlaza koje sami isporuĉuju svojim
kupcima/investitorima/naruĉiocima (obezbijediti isporuku u predviĊenom vremenskom roku,
da potvrde usuklaĊenost, proizvoda koji se isporuĉuju, što se posebno odnosi na projektnu
dokumentaciju). Zaposlenici su odgovorni kao pojedinci i kao ĉlanovi grupe za unapreĊivanje
procesa jer se njihovim naporima, zapravo, svaka jedinica ulaza pretvara u jedinicu izlaza na
zadovoljstvo korisnika, bilo vanjskoga, bilo unutrašnjeg. Transformaciju ulaza u izlaze
zaposlenici obavljaju korektno i kvalitetno prvi put i svaki put. Takvom transformacijom
organizacije fokus više nije na odjelima ni na vještinama i struĉnosti. Umjesto toga, u
preduzeću, u kojem je integrisan sistem upravljanja kvalitetom, najveća važnost poklanja se
procesu transformacije ulaza u izlaze ĉija je osnovna karakteristika obezbijediti zadovoljstvo
kupca/investitora. Pri identifikaciji i definiciji procesa u gradnji oslanjamo se na slijedeće
principe:
- poslovni se procesi definišu u odnosu prema resursima (ljudi, strojevi, materijal,) i
posmatraju se odvojeno od organizacione sheme.
- poslovni se procesi definišu na osnovu analize toka poslovnih informacija,
- poslovni se procesi definišu u odnosu prema ukupnim ciljevima preduzeća.
Uspostavljanjem procesa realizacije i matrice odgovornosti za svaki pojedini proces u
projektu stvaraju se uslovi za daljnji rad na oblikovanju i izgradnji sistema upravljanja
kvalitetom. U pravilu je izlaz iz jednog procesa direktni ulaz u slijedeći proces. U
graĊevinskim projektima zahtjeve, u većini sluĉajeva, definiše kupac/investitor, a u stambenoj
izgradnji (stanovi za tržište i poslovni prostori) definišu kupci (ako kupi stan prije gradnje) i
izvoĊaĉ. Projektant i izvoĊaĉ radova obezbjeĊuju usluge i sam proizvod – završen posao.
Kvaliteta njihovih usluga presudna je za ukupni projekt, ne samo u smislu da udovolje
zahtjevima kupca nego, i uspješnosti realizacije projekta u cjelini, što znaĉi realizaciju
projekta unutar planiranih troškova i vremena. Kako bi graĊevinsko preduzeće bilo doista
uspješno, svi njegovi dijelovi moraju raditi usklaĊeno. Svaki dio preduzeća, svaka aktivnost i
svaki zaposlenik imaju uticaja na druge jednako kao što i drugi pokreću njihovo djelovanje.
Svaki uĉesnik u gradnji ima tri uloge: kao dobavljaĉ, izvršilac procesa i korisnik/kupac
(koncept trostruke uloge). Prema BAS EN ISO 9001:2008 sistemi upravljanja kvalitetom –
osnovna naĉela i rjeĉnik, sistem kvalitete jeste sistem za utvrĊivanje politike kvalitete i
mjerljivih ciljeva, kao i postizanje tih ciljeva. Osnovni motiv graĊevinskog preduzeća je
obezbijediti proizvodnju. Da bi se to ostvarilo mora se realizovati proizvod - graĊevina koja
će udovoljavati zahtjevima i oĉekivanjima kupca (investitora-korisnika) i zakonom
propisanim zahtjevima za graĊevinu. Za realizaciju tako postavljenoga cilja preduzeće mora,
uz ostalo, imati definisan i razraĊen sistem upravljanja kvalitetom koji služi za usmjeravanje
preduzeća i upravljanje preduzećem putem sistema kvalitete. Sistem upravljanja kvalitetom
ĉine:
- organizaciona struktura preduzeća,
- dokumentacija sistema kvaliteta,
- resursi.
Podsticaji i motivi za uvoĊenje sistema upravljanja kvalitetom graĊevinskoga preduzeća
mogu se podijeliti na unutrašnje i vanjske.
Unutrašnji motivi proizlaze iz potrebe preduzeća za obezbjeĊivajem kvalitete rada koji će se
obavljati tako da se minimizuju greške, dodatni rad i troškovi na ispravljanju grešaka, ozljede
ili gubitak imovine preduzeća. ObezbjeĊivanjem kvalitete rada dovest će do povećanja
organizacione efektivnosti i efikasnosti i smanjenja rizika.
20
Kod vanjskih motiva uspostavljen funkcionalan sistem upravljanja kvalitetom može biti
presudan pri izboru izvoĊaĉa radova od strane investitora. Tada investitor može imati dodatnu
sigurnost da će krajnji proizvod/graĊevina zadovoljavati njegove zahtjeve. TakoĊer, banke i
ostale financijske institucije zainteresovane za ulaganje, financiranje ili kreditiranje
graĊevinskih preduzeća imaju veću sigurnost i uvid u poslovanje preduzeća s razvijenim
sistemom kvalitete zbog transparentnosti poslovanja i sistema odgovornosti te mogu
preduzeća meĊusobno usporeĊivati. PotvrĊivanje sistema upravljanja kvalitetom–certifikacija
je postupak kojim nezavisna treća strana (certifikacijska ustanova) daje garanciju u pisanom
obliku (certifikat, potvrdu) da su proizvod, proces ili usluga u skladu s traženim standardima.
Serijom internih i eksternih audita (pregleda) graĊevinsko preduzeće treba dokumentovati
certifikacijskoj ustanovi da je uveden i primjenjen sistem upravljanja kvalitete prema
zahtjevima BAS EN ISO 9001: 2008.
5.1. Sistem upravljanja kvalitetom graĎevinskog preduzeća
Za razliku od drugih privrednih djelatnosti graĊevinska proizvodnja se odvija na razliĉitim
lokacijama (privremene, stalne). Upravljanje kvalitetom u graĊevinskim projektima zahtjeva
razvoj postupaka za svaki pojedini projekt jer se graĊevinski projekti znatno razlikuju ne
samo po veliĉini, nego i po složenosti operacija u projektu te njihovoj povezanosti. Prema
tome, sistem kvalitete graĊevinskoga preduzeća sastoji se od organizacionih odredaba:
- koje su primjenjive za sve aktivnosti u preduzeću, a koje predstavljaju sistem kvalitete
preduzeća,
- koje je potrebno primjenjivati u svakome pojedinom projektu iz kojih će proisteći
sistem upravljanja kvalitetom za svaki projekt pojedinačno, kao proces.
Sistem upravljanja kvalitetom jeste trajna procesna aktivnost, neovisno o pojedinim
projektima na kojima preduzeće radi. On obezbjeĊuje organizacioni okvir i proceduralne
detalje aktivnosti u preduzeću koje je jedan od sudionika u nekome graĊevinskom projektu.
Rezultat planiranja kvalitete u graĊevinskom projektu je adekvatna dokumentacija kvalitete
projekta. Ona ukljuĉuje postupke i radne upute preuzete iz sistema kvalitete preduzeća,
razvijene i prilagoĊene konkretnom projektu. Ovisno o ekonomskoj važnosti, tehniĉkoj i
tehnološkoj složenosti projekta, dokumentacija sistema kvalitete može varirati od
jednostavnih neformalnih dogovora do formalnih planova kvalitete koji ukljuĉuju relevantne,
u projektu specifiĉne, postupke i radne upute. Naĉin dokumentovanja planova kvalitete ovisi i
o veliĉini i o organizacionoj strukturi preduzeća.
Dokumentaciju sistema kvalitete projekta ĉine:
- procedure sistema kvalitete: poseban postupak sistema kvalitete koji je poseban za
određeni projekt.
- upute (primjenjuju se u jednom ili više projekata, a ne nužno u svima, sastoje se od
detaljnih radnih dokumenata).
- obrasci.
21
Slika 1.11. Shematski i simbolički prikaz preispitivanja od strane uprave i naznake
međusobne
povezanosti osnovnog procesa u realizaciji proizvodnje u građevinskom preduzeću „X”.
Procedure i radne upute ĉine plan kvalitete projekta. Prema standardu EN ISO 9001:2008 (
Sistemi upravljanja kvalitetom – Osnove i rjeĉnik ), plan kvalitete je dokument koji utvrĊuje
koji se postupci i pridruženi resursi moraju primijeniti na poseban projekt, proizvod, proces ili
ugovor, ko ih treba primijeniti i kada?. Plan kvalitete upućuje na dijelove Poslovnika kvalitete
preduzeća. Dijagram toka uvoĊenja sistema kvalitete u graĊevinski projekt prikazan je na slici
1.12.
22
Slika 1.12. Dijagram toka uvođenja sistema kvalitete u građevinski projekat
5.2. Primjena i nadzor sistema kvalitete
Za uspješnu primjenu sistema kvalitete potrebno je obezbijediti:
- funkcionisanje i efikasnost sistema kvalitete od strane uprave preduzeća,
- aktivan pristup svih zaposlenih sistemu kvalitete,
- obrazovanje, kako bi se obezbjedilo potpuno razumijevanje sistema kvalitete,
- provođenje korektivnih akcija u slučaju nemjera i nesavjesnog obavljanja poslova.
Odgovornost za daljnji razvoj sistema mora biti jasno definisana unutar preduzeća (tabela 1. )
i u potpunosti podržavana od strane uprave. Većina inženjera raspolaže odreĊenim znanjem i
iskustvom iz podruĉja kvalitete koje su stekli tokom svoga profesionalnoga obrazovanja. Pri
uvoĊenju sistema kvalitete potrebno je dobro razmotriti ulogu glavnog voditelja upravljanja
sistemom kvalitete. Njegova se odgovornost odnosi se na održavanje i stalno unapreĊivanje
sistema upravljanja kvalitetom, provoĊenje internih pregleda (audita), uĉestvovanje u
23
vanjskim pregledima, uĉestvovanje u postupku certifikacije i recertifikacije te izvještavanje
uprave o funkcionisanju sistema kvalitete i preduzetim korektivnim i preventivnim akcijama.
Kako se veći dio uzroka prekoraĉenja rokova i troškova u graĊevinskim projektima nalazi u
sistemu projekata, znaĉi da ne postoji jasna zajedniĉka strategija i usklaĊen rad svih uĉesnika
u gradnji, radi upravljanja dogaĊajima i radnjama, koje uzrokuju prekoraĉenje vremena i
troškova. Ĉesto se ova prekoraĉenja karakterišu kao posljedice riziĉnih dogaĊaja na koje se
nije moglo uticati, a posljedice se nastoje prenijeti na drugoga. UvoĊenje sistema upravljanja
kvalitetom u preduzeća koja sudjeluju u realizaciji graĊevinskih projekata pokazuje da postoje
znanja, mogućnosti i radnje ĉijom primjenom se negativne posljedice u graĊevinskim
projektima mogu smanjiti ili najvećim djelom eliminisati. Upravljanje kvalitetom obuhvata
dio ukupnih napora i znanja potrebnih za uspješnu realizaciju graĊevinskih projekata.
MeĊunarodni napori da se prepoznaju kljuĉni elementi sistema kvalitete rezultirali su nizom
standarda o kvaliteti koje su prihvaćeni i u našoj zemlji. U sukladu sa zahtjevima standarda
BAS EN ISO 9000:2008, sistem upravljanja kvalitetom primijenjen u graĊevinskom
preduzeću obuhvata:
‐ jasno definisanje svrhe i cilja sistema uz uspostavu dokumentovanog i prepoznatljivog
ustroja organizacije. Potrebno je odrediti procese koji se odvijaju unutar preduzeća,
njihov međusobni odnos, način mjerenja, analize i poboljšanja,
‐ politiku kvalitete u kojoj se garantije kvaliteta realizacije proizvoda/građevine i usluge i
podrška sistemu kvalitete, način upoznavanja svih zaposlenih sa iznešenom politikom,
ciljevima i planom kvalitete, pregled osnovnih načina vođenja politike, postizavanje
postavljenih ciljeva i ispunjenja planova kvalitete,
‐ za uspostavljanje sistema kvalitete najodgovornija je uprava preduzeća; potrebno je
imenovati voditelja sistema kvalitete/odbor za kvalitet/predstavnika rukovodstva za
kvalitet, pripremiti opise poslova zaposlenih i prikazati matricu/područje odgovornosti
za svakoga voditelja procesa,
‐ provođenje internih pregleda (audita) koja će upozoriti na potencijalne neusklađenosti.
Sistem kvalitete graĊevinskoga preduzeća, zbog karakteristika graĊevinarstva kao djelatnosti,
sastoji se od:
‐ sistema kvalitete preduzeća koji je stalan i primjenjuje se na sve aktivnosti u preduzeću,
‐ sistema kvalitete u svakome pojedinom projektu u kojem preduzeće učestvuje.
Sistem kvalitete u projektu rezultira izradom dokumentacije kvalitete projekta – plana
kvalitete. Plan kvalitete trebao bi obezbijediti usklaĊen rad uĉesnika u projektu (investitor,
projektant, izvoĊaĉ), s obzirom na to da se u graĊevinskom projektu svaki uĉesnik javlja u
trostrukoj ulozi: kao dobavljaĉ, izvršilac i korisnik. Plan kvalitete u projektu definiše se
opštim postupkom sistema kvalitete preduzeća kojim se odreĊuje svrha, podruĉje primjene,
odgovornost za provoĊenje, postupak izrade i sadržaj plana kvalitete, potrebna dokumentacija
i referentni standardi. Planom kvalitete definišu se odgovornosti i aktivnosti, kako bi se
postigla zahtijevana kvaliteta konaĉnog proizvoda – graĊevine u kontrolisanim uslovima.
Potreba za savremenim smjernicama u uvoĊenju i provoĊenju principa upravljanja kvalitetom
u graĊevinskim projektima postaje sve više oĉita s obzirom na ĉinjenicu da je graĊevinarstvo
podvrgnuto obaveznim propisima o sigurnosti, funkcionalnosti i trajnosti. Daljnji razvoj
sistema kvalitete teži postizanju poslovne izvrsnosti preduzeća te stalnim poboljšanjima
vrijednosti u svim procesima u graĊevinskim projektima.
24
Tabela 1. Matrica odgovornosti i ovlaštenja na primjeru građevinske kompanije
25
ZAKLJUČAK
Globalizacijom svjetske ekonomije stvoreno je ogromno tržište sa jakim inostranim
konkurentima. Preduzeća su danas primorana na još veću incijativu na polju inovacija i
daljem smanjenju troškova poslovanja, što uzrokuje kreiranje novih modela menadžmenta i
tehnoloških prodora, kao nove upravljaĉke tehnike. Razvoj i primjena novih organiazcionih
oblika i informacionih tehnologija doprinosi daljem rastu produktivnosti u svim granama
ekonomije. Današnje kompanije koje budu usvojile primjenu savremenog menadžmenta i
tehnologija moći će da raĉunaju na veće profite i nastup na većem dijelu tržišta. Sve bi to
trebalo da obezbijedi brži ekonomski rast, manje budžetske deficite i talase inflacije, kao i
povećanje životnog standarda. MeĊutim sa sve većim stepenom globalizacije, brze tehnološke
promjene neizbježno dovode do velike dislokacije i nesigurnosti za zaposlene i kompanije,
kao i do povećanja trenutne ekonomske i finansijske nestabilnosti i kolebljivosti u svijetu.
Tehnologija je postala kljuĉni faktor konkurentnost poslovanja i ekonomskog rasta. Rast
ekonomskih aktivnosti uzrokovan je, u velikoj mjeri, intenzivnim razvojem znanja. Visoke
tehnologije, prvenstveno informacione, omogućile su povećanje konkurentnosti i rast
kompanija. Kompanije samostalno ili kroz partnerstvo moraju da ulažu veće napore u
oĉuvanje i stalno poboljšavanje tehnoloških prednosti kao kljuĉnom faktoru svoje
kompetentnosti i konkurentnosti. Brze promjene u svjetskoj privredi predstavljaju za
savremena preduzeća i rizik i šansu. Ma koliko da su okolnosti u jednoj zemlji ili na jednom
tržištu povoljne, uspjeh nijednog preduzeća nije siguran.
Prevazilaženje ovih izazova je moguće uz adekvatno organizaciono prilagoĊavanje svjetskim
tokovima globalizacije. Dakle, prihvatanje globalizacije kao baznog okvira poslovnih
aktivnosti u ovom trenutku je nužnost, zato što današnju meĊunarodnu ekonomije determinišu
tri kljuĉna faktora: kontinuirana integracija svjetske ekonomije, brze tehnološke promjene i
kreiranje konkurentskog okruženja na globalnoj osnovi.
26
LITERATURA
1. Acola, N. “Poĉela ekonomske politike“, Mate d.o.o Zagreb, 2005.
2. Avramović, N.”Strana direktna ulaganja i tranzicija”, Posebno izdanje, Beograd, 2006.
3. Babić, M.“Osnovi organizacije“Svjetlost, Sarajevo ,1990.
4. Babić, M., Božidar Stavrić, Organizacija preduzeća – upravljanje organizacionom
strukturom, KIZ „Centar“, Beograd, 2003.
5. Bobrek, M. Sokolović, M.,Platon, S., Tanasić, Z. „ Upravljanje kvalitetom“, Mašinski
fakultet Banja Luka, Banja Luka 2006.
6. Budimir S., Slobodan B., “MeĊunarodne finansije”, Beograd, 2007.
7. Ĉengić, I. Omanović M.,Vuković T.”Vodić za projekte”, Traeqes,1997. Zenica,
8. Đuranović, P.,“Upravljanje graĊevinskim projektom“ GraĊevinski fakultet, Univerziteta
Crne Gore, Podgorica, 2003.
9. Internet, http://bs.wikipedia.org/wiki/Menad%C5%BEment, pristupljeno 20.01.2012. 18:00h
10. Internet, www.google.ba/upravljanjekvalitetom, pristupljeno 20.01.2012. u 16:30h
11.Interna arhiva graĊevinskog preduzeća „GRUPEX“ d.d. Velika Kladuša