UNIVERZITET U BIHAUVISOKA ZDRAVSTVENA KOLASESTRINSTVO

ASTROBIOLOGIJA (MIKROORGANIZMI U SVEMIRU; MOGUNOSTI; POKUSI MIKROORGANIZMIMA U SVEMIRU...)SEMINARSKI RAD IZ MIKROBIOLOGIJE SA PARAZITOLOGIJOM

Mentor: Studenti:Dr.sc.Huska Juki, doc. Saira Hrgi Amila Gromila

Biha, april 2015.SADRAJ:

1. UVOD.......................................................................................................32. TA JE IVOT........................................................................................43. DA LI SMO SAMI U SVEMIRU.............................................................53.1. DA, SAMI SMO U SVEMIRU..........................................................53.2. NE, NISMO SAMI U SVEMIRU.....................................................54. ASTROBIOLOGIJA...............................................................................65. POVIJEST ASTROBIOLOGIJE............................................................75.1. KAKO SE ODVIJALA MISIJA ''VIKING''...................................75.2. TA JE TO ''SETI''..........................................................................95.3. SPUTANJE ROBOTA ''CURIOSITY'' NA MARS......................96. EVOLUCIJA..........................................................................................106.1. ZEMLJINA RANA MIKROBIOLOKA HEMIJA.....................106.2. RAT SVJETOVA NA MARSU......................................................127. ZAKLJUAK........................................................................................138. LITERATURA.......................................................................................14

1. UVOD

ta je to ivot? Pitanje je moda udno i veina nas odgovor smatra prilino jasnim. Ako pogledate oko sebe vidjet ete svakakva bia i stvari koje svakodnevno susreemo i gledajui ta bia smatramo da je veoma jasno kad je neto ivo, a kad nije. Ali odgovor nije ba toliko jasan i oit kako nam se ini. Moda vam je udno zato bi uope postavljali takvo pitanje i ta tano zanima astrobiologe kada se postavi pitanje: ''ta je to ivot?''

Ako traimo oblike ivota na nekoj drugoj planeti, moramo biti u mogunosti dati odgovor na pitanje: ''ta je to ivot?, ta je to to traimo?'' Da bismo pronali neki drugi oblik ivota, moramo prvo na neki nain definirati ta je to ivot i ta smatramo ivim biima. Ako elimo razumjeti porijeklo ivota na Zemlji moramo tano znati ta traimo, ta trebamo traiti u svemirskim stijenama, te kakve dokaze prikupljamo iz fosila o prvim oblicima ivota na Zemlji.

Astrobiologija je relativno nova, interesantna i brzo rastua grana znanosti koja se bavi pitanjima porijekla, evolucije i distribucije ivota u svemiru. Jedno od najuzbudljivijih pitanja u Astrobiologiji je: ''Da li smo sami u svemiru?''. Ovaj seminarski rad e vam dati odgovor na to pitanje.

2. TA JE IVOT?

ivotje oblik postojanjaivih bia. Sbiolokoggledita ivot je svojevrsno zbivanje kojim su zahvaena sva iva bia. ivot kao proces sastoji se od mnogobrojnih djelominih procesa ije se djelovanje odvija u ivotnom vijeku jedinke.

S gledita biologije, ivot je karakteristika organizama, koji pokazuju sve ili veinu sljedeih osobina: Homeostaza, oznaava odravanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolinistanica. Gotovo svi organi i tkiva u tijelu vre funkcije koje doprinose odravanju ovih stalnih uvjeta.

Organizacija, tijelo ivih organizama graeno je od od jedne ili viestanica, koje su osnovne jedinice ivota.

Metabolizam, skuphemijskih reakcijakoje se odvijaju u ivom organizmu, kako bi se odrao ivot. iva bia trebajuenergijuza odravanje interne organizacije (homeostaza) i za proizvodnju drugih procesa vezanih za odravanje na ivotu.

Rast, izgradnja tijela i poveanje volumena tijela.

Prilagodba, sposobnost mijenjanja tijekom vremena kao odgovor na promjene uokoliu. Ova sposobnost od temeljne je vanosti za procesevolucije.

Reagiranje na podraaje, moe biti vrlo raznoliko, od jednostavnih kontrakcijajednostaninih organizamana vanjske kemikalije, do sloenih reakcija koje ukljuuju sva osjetilaviestaninih organizama.

Razmnoavanje, sposobnost proizvodnje novih pojedinanih organizama, bilo nespolnim putem iz jednog organizma roditelja ili spolnim odnosom dva organizma.

3. DA LI SMO SAMI U SVEMIRU?

Odgovor na pitanje: ''Da li smo sami u svemiru?'' je jednostavan. Da ili ne. Oba odgovora pruaju nam bolji uvid u razumijevanje vlastite pozicije u svemiru.

3.1. DA, SAMI SMO U SVEMIRU

Ako je odgovor; ''Da, sami smo u svemiru'', onda isto tako moramo potraiti odgovor na pitanje; ''ta to nedostaje drugim planetama a da je prisutno na naem planetu Zemlji, ta je dopustilo ivotu da se razvije na Zemlji?''.

Da bismo pronali odgovor na to pitanje moramo istraiti i provjeriti vie informacija o razvoju i evoluciji ivih bia na naem planetu. Ako je odgovor; ''Da, sami smo'', moramo odgovoriti i na temeljna filozofska pitanja. Ako ne postoji ivot u ostatku svemira onda nema nikoga sa kime bismo priali, dijelili iskustva i kulturu. Zato smo proveli 40,000 godina gradei civilizaciju? Da moemo biti usamljeni u veem luksuzu? Astrobiologija nas prisiljava da postavljamo filozofska pitanja koja udaraju u samu sr nae civilizacije.

3.2. NE, NISMO SAMI U SVEMIRU

Ako je odgovor na pitanje; ''Ne, nismo sami u svemiru'', susresti emo se sa jo fascinantnijim pitanjima!Kakva je priroda tog drugog oblika ivota na drugim planetima? Da li je to ivot u obliku mikroba? ivot poput bakterija i ako da, kako se moe usporediti sa ivotom na naem planetu i gdje se tano nalazi? Kako, u stvari, definirati ta je to ivot, karakteristike ivota? Da li je to inteligenti oblik ivota? Ako je to inteligentni oblik ivota, kakva je onda priroda tog inteligentnog ivota? Da li moemo komunicirati i kakve su posljedice ako stvarno uspijemo komunicirati sa tim oblikom ivota?

4. ASTROBIOLOGIJA

Astrobiologija prouava porijeklo, evoluciju, rasprostranjenost i budunost ivota u svemiru (ili njihove tragove). Poznata je jo kao exobiologija, exopaleontologija i bioastronomija.Grki , astron, ''konstelacija, zvijezda'';, bios, ''ivot"; i -, logia, ''znanost, rije''Astrobiologija je takoer interdisciplinarna znanost (hemija, fizika, biologija, geologija) Nazvana je ''prirodnom filozofijom''. Zanima je kako e se naa civilizacija uklopiti u svemirsko okruenje i kako nam izgleda budunost ivota.

Da li je neizbjeno za civilizaciju da se iri, istrauje i nastanjuje po cijeloj galaksiji ili svemiru? I ako napravimo taj korak i odluimo napustiti zemlju, nastaniti se na nekom drugom planetu, kako emo to izvesti? Kao napraviti samoodrive nastambe pogodne za ivot? Ako stvarno kao civilizacija odluimo napustiti Zemlju i nastaniti se negdje drugo, uloiti novac i ljudsku snagu u taj proces, kako emo pomoi ouvanju nae Zemlje u tom procesu? Kako e se ovjeanstvo prilagoditi na svemirska putovanja i kako emo se mi sami u budunosti razviti? Kako e naa civilizacija ostati ujedinjena ako se nastanimo na drugim planetima i kakve nam posljedice prijete?

Ovo su samo neka od pitanja koja zanimaju astrobiologe i na koje pokuavaju da daju odgovor.

5. POVIJEST ASTROBIOLOGIJE

Za astrobiologiju se esto kae da je relativno nova grana znanosti, to tehniki i nije ba tono. Astrobiologija je grana znanosti koja se razvija i iri velikom brzinom, ali to nikako ne znai da je nova!

Sada se nalazimo u tzv. svemirskom dobu, razdoblju istraivanja svemira. Razdoblje koje nam je donijelo i jo uvijek nam svakim danom donosi nove alate koji nam pomau u daljnjem istraivanju svemirskog prostranstva. Sada napokon imamo informacije, sredstva, alate, a time i mogunosti za potragu biolokihznakova ivota u svemiru. Kroz povijest, ljudi su esto raspravljali o mogunosti postojanja drugih, nastanjivih, planeta u svemiru.

Prvo pojavljivanje termina ''astrobiologija'' u svjetskoj literaturi je 1958. g.Prve teme su bile: RNA kao molekula ivota, odakle ivot na zemlji?1960g. je NASA objavila prvi projekt vezan za astrobiologiju nazvan Viking misija

5.1 KAKO SE ODVIJALA MISIJA ''VIKING''

Nakon desetomjesenog putovanja kroz svemirski prostor i prevaljenih 700 miliona kilometara amerika meuplanetarna letjelica "Viking 1" stigla je u blizinu Marsa. Pomou raketnog motora njena brzina je smanjena i tako je 19. VI "crveni planet" dobio svoj novi umjetni satelit. Nakon ulaska u Marsovu orbitu glavni zadatak "Vikinga 1" sastojao se u izvianju terena predvienog za sputanje istraivakog modula "Landera". Najraniji termin sputanja bio je zakazan za 4. srpnja (na dan 200-godinjice SAD), ali je dolo do odlaganja jer je na osnovu snimaka s letjelice zakljuenoga je teren prvobitno planiran za sputanje dosta neravan i prema tome nepogodan za sputanje. Znanstvenici su dva puta mijenjali teren. Novi, povoljniji teren nalazi se u zapadnom dijelu doline Chryse, 736 km sjeverozapadno od mjesta koje je ranije bilo odreeno za sputanje, a nalazi se 22,5 stupnjeva sjeverno od Marsovog ekvatora.Dana 20. VII izvrena je najdelikatnija operacija ove misije: modul "Lander" odvojio se od matinog dijela broda "Viking" i preao na putanju po kojoj je tri sata kasnije uletio u atmosferu Marsa. Na visini od 6 kilometara otvoren je padobran promjera 16 m a na 1,5 km on je odbaen a aktivirana su tri raketna motora pomou kojih se "Lander" meko spustio na povrinu Marsa.Nekoliko minuta kasnije jedna od dvije kamere napravila je prvu snimku koja je obuhvatila stopalo jednog nogara i tlo pokraj njega. Poslije toga napravljena je prva panorama s Marsa, polaganim okretanjem kamere za gotovo 360 stupnjeva. I - vidjeli smo povrinu prekrivenu pijeskom, koji podsjea neto na lavu, neto na prainu. Naokolo je razbacano mnotvokamenja, koje je ponegdje vrlo otro a ponegdje oblo poput ljunka. U daljini se vide breuljci koji podsjeaju na pjeane dine.

Slijedeeg dana "Viking Lander 1" emitirao je prvu kolorfotografiju s Marsa. Tada smo vidjeli da je Mars zaista crven planet. Spomenuta boja terena mogla je nastati interakcijom kisika ili vode iz atmosfere s mineralima na povrini. Ovaj proces isti je kao i proces ranja na Zemlji. Pretpostavlja se da je do "ranja" na povrini Marsa dolo u davnim vremenima, kada je ovaj planet bio bogatiji vodom. Prema fotografijama znanstvenici su uoili est razliitih boja stijenja. Za neke kau da su bazaltne a za neke da su vulkanskog porijekla a ostale jo nisu identificirane. Prema nekim znanstvenicima Mars nema plavu boju neba ve je ono blagoruiaste boje. Takva boja Marsovog neba mogua je zbog finih ruiastih estica praine, koje se nalaze u atmosferi.Temperatura se prvog dana rada na Marsu kretala od minus 30 do minus 85 stupnjeva Celzijusa. U popodnevnim satima Marsom su puhali slabi istoni vjetrovi a poslije ponoi zabiljeen je slab jugozapadni vjetar. Na jednoj od fotografija uoen je oblak iznad Marsa to je prijatno iznenadilo znanstvenike. Taj oblak lii na ovozemaljske oblake tzv. "kumuluse". Na osnovu mjerenja sastava Marsove atmosfere ustanovljeno je da se ona sastoji od ugljinog dioksida (90%), a 2 do 3 posto od kisika. Argona ima oko 1,5 posto. Otkrie duika vrlo je vano budui da je on jedan od bitnih uvjeta za ivot. Podsjetimo se da u atmosferi Zemlje ima 78 posto kisika, koji je dakle njen glavni sastojak. Prije "Vikinga 1" postojanje duika u atmosferi Marsa nije bilo registrirano ve se samo nagaalo.Naunici smatraju da je to otkrie "velik korak u pronalaenju tragova ivota na Marsu". Dana 28. VII mehanika ruka modula zagrabila je prvi uzorak Marsovog tla. Tri uzorka smjetena su u mali bioloki laboratorij modula u kome je poeo prvi ciklus eksperimenata, koji e trajati za vrijeme inkubacionog ciklusa od 12 dana. Predvieno je da se spomenuti ciklus eksperimenata ponovi nekoliko puta. Nezavisno od spomenutog laboratorija vri se analiza drugog uzorka u svrhu traganja za organskim spojevima, imajui u vidu da, ako sada na Marsu nema ivota, moda je on nekad davno postojao te bi se u njegovom tlu mogli moda pronai organski ostaci. Na jednom drugom uzorku vri se analiza koja treba pokazati od kojih se elemenata sastoji Marsovo tlo. Dok automatski izaslanik nae civilizacije marljivo izvrava svoje zadatke, cijeli svijet nestrpljivo oekuje da li e se pronai bilo kakvi znaci ivota na dosada tajanstvenom "Crvenom planetu".

1971.g. SETI projekt skeniranje neba i transmisija

5.2 TA JE TO ''SETI''

SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) ili ''Potraga zavanzemaljskim inteligencijama'', je osnovan 8. aprila 1960. godine od strane Frenka Drejka pod imenom ''Projekat Ozma''. Frenk Drejk je pionir i astronom koji je prvi ukljuio dugme za rad ''Projekta Ozme''. Njegova motivacija je bila ta da napravi nekoliko radio-teleskopa koji su dovoljno osjetljivi da uspostave kontakt sa nekim drugim civilizacijama. Prvobitna ideja potie iz 1959. godine kada je Drejk zamislio da je mogue uspostaviti kontakt.SETI institut je nastao zvanino 20. novembra 1984.godine. Cilj istraivanja koja ova institucija vodi je poboljanje rada u naunim istraivanjima, irenje obrazovanja i naravno, potraga za vanzemaljskim inteligencijama. Za dvadeset godina rada, SETI institut je potroio oko $137 miliona. Na elu SETI-ja je dr. Frenk Drejk, a njegovi pomonici su visoko kvalifikovani ljudi iz NASA-e i ostalih velikih istraivakih organizacija. Historija SETI-ja je poela sa Frenk Drejkom u proljee 1960. godine kada je prvi put obavljeno mikrotalasno istraivanje svemira na talasnoj duini od 21 santimetra (talasna duina koju zrai vodonikov atom ili frekvencija od 1490MHz). Poetkom sedamdesetih, NASA je uvela novi program u SETI, poznat pod imenom Kiklop koji je vodio Bernard Oliver. Poto je prvobitno SETI preuzet od strane Rusa ve 1960. godine, Amerikance ponovo poinje da interesuje SETI sedamdesetih godina. Kasnih 70-ih godina, SETI nalazi bazu u NASA-i i JPL-u (Jet Propulsion Laboratory). Plan je bio da se vre prouavanja na hiljdu zvijezda koje su istog tipa kao i Sunce. Sve je ilo kao podmazano dok NASA 1993. godine nije prekinula sa finansiranjem SETI projekta. Ubrzo, SETI postaje samofinasirajua oranizacija kojoj pomau donacijama veliki broj ljudi iz cijelog svijeta.

5.3 SPUTANJE ROBOTA "CURIOSITY" NA MARS

Sputanje Curiosityja u trajanju od sedam minuta, koje su u NASA-i nazvali ''sedam minuta terora'', bilo je najzahtjevnije u povijesti. Steltzner, u medijima prozvan NASA-inim hipsterom zbog dvije naunice u uhu, i njegov tim osmislili su novu tehologiju sputanja rovera, koju su u poetku nazivali ''ludom'', a sada ''udesnom''. Za razliku od svojih prethodnika, robotiziranih vozila Spirit i Opportunity koji su se na povrinu Marsa spustili krajem 2003. godine, odnosno poetkom 2004. godine uz pomo zranih jastuka, Curiosity se spustio koristei svoje vlastite kotae kao podvozje.

6. EVOLUCIJA

6.1 ZEMLJINA RANA MIKROBIOLOKA HEMIJA

2005-e, Nassim Cassimi kosmikim brodom napravio je nekoliko letova pored Saturnovog najdueg mjeseca, Titana i rasporedio sondu koja je sletjela na povrinu mjeseca. Iako prisutnost metanskog gasa (CH4) u vioj atmosferi nije bila iznenaujua, detekcija nekoliko tipova kompleksnih organskih materijala je bila iznenaujua. Na mnoge naine ti uvjeti su slini onima koji su moda postojali na Zemlji u vremenu kada je ivot poinjao.Mnogi naunici vjeruju da mnogo prije nego to je kisik (O2) dominirao u atmosferi, metan je bio glavna komponenta, davajui atmosferi rozo-narandastu boju, slina Titanu danas. Tako da prvi organizmi koji su evoluirali na Zemlji moda budu proizvoai metana zvani ''methagens'' . Ti mikrobi su pretrpjeli atmosferu prije oko bilion godina.U prethodnih bilion godina, metanogeni su se razvijali u mnogim od veoma toplih krajeva gdje je hidrogen (H2) dominirao, i hidrogen se mogao koristiti sa CO2 za proizvodnju energije. Metan bi bio bioproizvod. Kontinuirana akumulacija metana bi zagrijala plantu. Ali sa rastuom koncentracijom metana, suneva svjetlost bi povezala molekule metana zajedno i proizvodila hidrokarbon. Hidrokarboni bi se saeli kao sumaglica od dijelova atmosfere.Vano je, sumaglica bi imala hladniji efekat na atmosferu i smjenu ivota za te metanogene koji preferiraju hladnije temperature. Promjenjljiva hemija je takoer, moda, dala proizvode kisika - mikrobe, uporite i zajedno sa hidrokarbonskom sumaglicom vodi do prvog ledenog doba ali oko 2,3 biliona godina ranije.Eventualno, metanogeni su umrli ili su se ''povukli'' od kisika u slobodnu prirodu gdje je metan jo dominirao.

Na Zemlji, moda nikada neemo biti u mogunosti da provjerimo ni jednu hipotezu smatrajui pre-bioloku hemiju ili porijeklo ivota; moda moemo istraujui druge svjetove, kao to su Mars ili Saturnov mjesec i Titan.''Ali, ko treba da stanuje na ovim svjetovima ako su oni nastanjeni? Da li smo mi ili oni gospodari svijeta?...'' (Johannes Kepret, citat iz Anatomija melanholije).1877. godine talijanski astronaut, Giovanni Schiaparelli, vidio je linije na Marsu za koje su on i drugi pretpostavili da su to kanali izgraeni od strane pametnih bia. To nije bilo dobro za 20-to stoljee dok ta zabiljeka nije opovrgnuta. Jo uvijek, kada mi buljimo u Crvenu planetu pitamo se da li je ondje ikada postojao ivot.Mi nismo jedini koji se to pitaju, Astronauti, geografiari, i mnogi drugi naunici su se isto pitali. Danas mikrobiolozi su udruili svoje naune kole, pitajui se da li je mikrobioloki ivot nekada postojao na Crvenoj planeti, ili negdje drugo u naem Sunevom sistemu.1996-e, NASA-ini naunici su izvjestili o pronalasku neeg to je liilo na fosil mikroba u unotranjosti meteora za kojeg su mislili da dolazi sa Marsa. Iako, veina danas ne vjeruje da su ti ''fosili'' mikrobi, to je samo donijelo debatu. Mogu li mikrobi koje znamo na Zemlji, preivjeti na Marsu gdje su temperature daleko ispod 0 O C i koliko mi znamo tu je malo, ak nimalo tekue vode? Istraitelji, koristei devizu da stimuliraju Marsovsku prirodu, postavili su mikrobe poznate da mogu preivjeti ekstremno hladne okoline ovdje na Zemlji. Njihovi rezultati su indicirali da lanovi Archaea, posebno metanogeni, bi mogli rasti na hladnim temperaturama i niskom pritisku koji postoji na Marsu.

Dakle, mikrobiolozi su se pridruili potrazi za izvanzemaljskim ivotom. To ini valjanu potjeru budui da e extremophiles pronaeni ovdje na Zemlji opstati, pa ak i zahtijevaju, oni koji ive u ekstremnim uvjetima. Neki nisu toliko razliiti od Marsa (slika 1). Godine 2004., NASA je poslala dvije letjelice na Mars u potrazi za znakovima prolih ivota. Naunici ovdje na Zemlji prate instrumente na Mars Rovers, koji je dizajniran za traenje znakova koji upuuju na vode nekada na planeti.

Neki rezultati sugeriraju da postoje podruja u kojima su slana mora jednom oprana nad ravnicama Marsa, stvarajui ivot prijateljskog okruenje. Prilikom pronalaenja dokaza na drevnim obalama velikog tijela povrinskih voda, koje su sadravale struje, to je ostavilo traga u stijenama na dnu to je nekad bilo more.Naunici su izvijestili u 2008. da je novija letjelica, Mars Phoenix Lander, otkrila ledenu vodu u blizini Marsa povrine tla. Da li ili ne postoji ivot na Marsu? Moda jedan dan kad istraivai i sofisticirana letjelica doe sa Marsa, mi emo znati.Bilo da su mikroorganizmi ovdje na Zemlji u umjerenom ili ekstremnom okoliu, ili na Marsu, postoje odreeni fiziki i hemijski zahtjevi koje moraju posjedovati kako bi preivjeli, razmnoavali se i rasli.

Slika 1 Pustinja Atacama u ChileuOvo pustinjsko podruje nije Mars ve zapravo pustinja Atacama u Chileu. Izgleda slino kao na slikama s Marsa koje su uslikali roveri (Spirit i Opportunity).

6.2. RAT SVJETOVA NA MARSU

U filmu Stevena Spielberga iz 2005. godine "Rat svjetova", prilagoen od HG Wellsa 1898. romana,ono to se smatralo meteorom ispostavilo se da su to svemirski brodovi koji bjee u svijet umirueg. Kada je doao znatieljnik da ispita lokaciju nesree u selu, oni otkrivaju svemirsku sondu ispunjenu antenama Martinovih osvajaa i njegovih robotskih ratnih maina. Metalni privjesci e izai iz sruenog kratera i poeti unitavati sve to je na njihovom putu. Rat izmeu Marsa i Zemlje je zapoeo. Iako je to znanstvena fantastika, zapravo scenarij se mogao dogoditi samo na Marsu.Sjedinjene Drave alju nekoliko letjelica na Mars, od prvih Viking letjelice u 1976. Nedavno, meunarodni tim znanstvenika vjeruje da veina letjelica koje su se spustile na Mars nisu dobro sterilizirane toplinom ili radioaktivnosti, tako da oni mogu prenijeti ive mikroorganizme iz Zemlje. NASA-ini znanstvenici su pretpostavili Marsovu tanku atmosferu, to omoguuje intenzivno ultraljubiasto (UV) zraenje do povrine planete. Utrostruen Zemljin intenzitet e ubiti svaki ivot koji bi sluajno nosio na letjelici. U laboratorijskim testovima, doze UV zraenja Martinovoj razini unitio je veinu mikroba u samo nekoliko sekundi.Extremofila, koja se zove Chroococcidiopsis, nastanjuje porozne stijene ili povrine stijena gdje su temperatura i vlanost vrlo niski. Tim je otkrio da je veina uspavane spore Chroococcidiopsis poginulo nakon pet minuta na Marsu od UV zraenja. Meutim, nekoliko spora ostalo je ivo da su pokopani samo 1 mm od tla. Dakle, mikrobi bi mogli preivjeti ako su zatieni od UV zraenja i pohranjeni u okruenju s vodom i hranjivim tvarima.NASA-in Mars Lander, Phoenix misija, sletio je u Sjevernoj Arktikoj regiji. Tu se ukopao u podlogu i otkrio vode ledene povrine gdje bi zemaljski mikrobni vanzemaljci mogli uspostaviti uporite iz kontaminirane letjelice.Ako je istina, i ivot na Marsu bio je prisutan na ovim prostorima, je li mogue da bi zemaljska tentacled bakterija ili zraenja otporan archaeal napada mogao zapoeti Rat svjetova-na Marsu?

7. ZAKLJUAK

U ovom radu istraili smo proces dobivanja stanica u bakterijskim stanicama kao to je u odnosu na onaj u eukariotskim stanicama mikroba. Takoer ispitali smo fizike i hemijske uvjete potrebne za rast bakterija i archaeal stanica, i otkrili smo naine da se mikrobni rast moe mjeriti.Domene organizama mogu imati razliite strukture i uzorke, ali oni provode mnogo istih procesa.

Takoer smo bradili povijesti ivota naeg planeta, od kuda potjee ivot tj. sva iva bia, kako su se razvila. Nauili smo kako istraiti i pronai ive organizme na drugima planetima i kako koristiti znanje koje imamo danas, na nekim buduim misijama na Mars ili neke druge planete u svemiru, da bismo pronali znakove ivota. Sagledali smo kakav utjecaj astrobiologija ima na samo drutvo, civilizaciju, i kako ovjeanstvo gleda, shvaa i prihvaa svemir oko sebe.

Poslednjih godina astrobiologija je napravila veliki iskorak. Sada su biolozi skloni tome da ivot ima vasionsku pojavu i da se ne ograniava Zemljom. Ali ne moe se rei u kom je on obliku aktivnom ili zamrznutom.

8. LITERATURA

http://znanost.geek.hr/clanak/astrobiologija-jesmo-li-sami-u-svemiru/ http://www.zvjezdarnica.com/mediji/skrinjica/vijesti-s-marsa-viking-na-povrsini-crvenog-planeta/1713 http://hr.wikipedia.org/wiki/ivot http://www.eradovi.rs.sr/index.php?option=btg_novosti&catnovosti=11&idnovost=69831&sadrzaj=Zivot-na-Jupiterovom-satelitu:-nova-teorija#.VS2VFKZBwwx Search for Past Life on Mars: Possible Relic Biogenic Activityin Martian Meteorite ALH84001; David S. McKay, Everett K. Gibson Jr., Kathie L. Thomas-Keprta, Hojatollah Vali, Christopher S. Romanek, Simon J. Clemett, Xavier D. F. Chillier, Claude R. Maechling, Richard N. Zare; Science 2005 Characterizing Habitable Exo-Moons ; L Kaltenegger , Cambridge 200 Ancient micronauts: interplanetary transport of microbes by cosmic impacts; Wayne L. Nicholson; Department of Microbiology and Cell; University of Florida 2004 The NASA Astrobiology Roadmap; David J. Des Marais (Co-Lead), Joseph A. Nuth III (Co-Lead), Louis J. Allamandola, Alan P. Boss, Jack D. Farmer, Tori M. Hoehler, Bruce M. Jakosky, Victoria S. Meadows, Andrew Pohorille, Bruce Runnegar and Alfred M. Spormann; ASTROBIOLOGY Volume 8, Number 4, 2008 Global Distribution of Neutrons from Mars: Results from Mars Odyssey ; W. C. FeldmanScience 297, 75 (2002) http//www.google.hr/slike http//www.wickipedia.com http//www.youtube.com2