skripta (2).doc

7/25/2019 skripta (2).doc

1/38

Uvod u povijestHistoriografija ili povjesnitvo je posebna povijesna disciplina koja se bavi pisanjem

povijesti, odnosno zapisivanjem dogaajnosti.Prolost se dijeli na: pretpovijest (prapovijest) i povijest.

a) Prapovijestse dijeli na: kameno i metalno doba.Kameno doba dijeli se na: starije kameno (paleolitik), srednje kameno (mezolitik) i mlae

kameno doba (neolitik).Metalno doba dijeli se na: bakreno (eneolitik), bronano i eljezno doba. b) Povijest se dijeli na: stari vijek (!"##. pr. Kr. $ %&'.), srednji vijek (%&'. $ %*.), novivijek (%*. $ +.) i svremeno doba (+. do danas).!"##. pr. Kr. $ izm pisma%&'. $ pad -apadnog imskog /arstva%*. $ otkri0e 1merike+. $ zavretak Prvoga svjetskog rata

Raunanje vremena2gip0ani s ranali vrijeme po vladavini 3araona, 4abilonci po vladavini careva, 5rci po

olimpijadama, imljani po konzlima.2ra je razdoblje, rananje vremena, neprekinti slijed godina koji zpoinje nekimznamenitim dogaajem od kojega se neprekidno ranaj godine.2re koje s koristili narodi kroz povijest:idovska era$ poinje od postanka svijeta (od !&'. pr. Kr.)Grka era$ poinje od prvi6 7limpijski6 igara (od &&'. pr. Kr.)Rimska era$ poinje od osntka grada ima (od &"!. pr. Kr.)Kranska era$ od Kristova roenja (oznaava se na vremenskoj crti nltom godinom iakonlta godina ne postoji, tj. od tridesete godine vladavine rimskog cara 1gsta).Musimanska ii mu!amedanska era$ poinje od '. srpnja '**. poslije Krista

(M6amedov odlazak iz Meke Medin)

Povijesni i"voriPovijesni i"vori ii povijesna vrea s ostaci iz prolosti pomo0 koji saznajemo to sedogodilo prolosti.8ijelimo i6 nekoliko skpina:

a) Materijani i"vori$ ostaci graevina, orja, ora (alati), novac, razni predmeti...b) Usmena predaja$ prie koje se prenose prepriavanjem s koljena na koljeno, a

govore o kltri i ivot narodac) Pisani i"vori $ zakoni, govori, povelje, isprave knjige, svi oblici pisani6

dokmentata

d) #ikovni i"vori$ slike, 3otogra3ije, crtei, relje3ie) $vuni i"vori $ tonski zapisi na gramo3onskim ploama, magneto3onske vrpce,adiokasete

3) %ideoi"vori$ zapisi snimljeni kamerama

Mitovi i egendepripadaj smenoj predaji.Mitovis prie kojima glavn log imaj boanska ili nadnaravna bi0a.&egendes prie o nekim osobama kojima s nadodane osobine koje one stvarnom ivotnis mogle imati.'r!eoogija$ znanost koja na temelj materijalni6 ostataka proava materijaln i d6ovnkltr te ivot ljdi prolim vremenima.

Prvamaterijana iskapanjas izvrena '. stolje0, a prvo "nanstveno iskapanjejednognaselja bilo je iskapanje Pompeja &%+. godine.


2/38

Poe(i povijesne "nanostiPrvi poeci povijesne znanosti vezani s z star 5rk, tamo se razvijala grana knjievnostikoja se nazivala ogografija&ogografija (gr.logos9 rije,grafein9 pisati)5rki 6istoriogra3i:

* Herodotiz alikarnasa Maloj 1ziji smatra se ocem povijesti, a ivio je ". stolje0

pr. Kr. ;apisao je djelo


3/38

Hrvatska !istoriografijarvatska 6istoriogra3ija se javlja &. stolje0. 8jela se pi na latinskom, a od drge

polovice . stolje0a na 6rvatskom jezik.rvatski 6istoriogra3i:a) 2van &ui(Foannis Gcis) iz =rogira, ivio &. stolje0. Cmatra se ocem hrvatske

historiografije.

;apisao je djelo ).

;apisao je /2sprave !rvatske povijesti o najstarijem vremenu+ -agreb +&&.godine.

e) -adija #miikas $ on je ator prve povijesti rvata koja je pisana kritiki iznanstveno.

;apisao je


4/38

'tas$ zbirka zemljovida (karata), a ime je dobila po 1tlas $ bi0 iz starogrke mitologijekoje se pridrilo divovima borbi protiv bogova. -es ga je osdio da na ramenima drinebeski svod.Gerardus Mer(ator 3 3lamanski geogra3, matematiar i kartograf, ivio je '. stolje0.*:F godineje objavio prv zbirk zemljovida eropskog kontinenta i nazvao j atlas.azlog izrade Mercatorovog atlasa $ olakati ptovanja sina engleskog kralja enrika @FFF.

2rop.Kartografija$ znanost koja se bavi izradom, potrebom i odravanjem zemljovida.

Podjea prapovijesti* #tarije kameno doba A8 mi 3 * pr Kr), #rednje kameno doba A* 3 I pr Kr)6 Ma;e kameno doba AI 3 8 pr Kr)

#-'R2@4 K'M4E0


5/38

Homo sapiens (na lat. sapiens 9 mdar) je vrsta iz koje s se razvili dananji ljdi.@rste 6omo sapiensa:

. Eeandertaa( AHomo neandert!aensis);aziv: prema nalazit ;eandert6al ;jemakoj pored grada 8Lsseldor3a;aen: +"&. godine

Fzmro: prije !" ### godina

> ov skpin pripada i nendertalac ije je ostatke pronaao 8ragtin 5orjanovi0Kramberger na njakov brd kod Krapine +. godine. Ctarost ovog neandertalca

je oko !# ### godina

*. Kromanjona((Homo sapiens sapi(us);aziv: prema nalazit /ro Magnon (Kromanjon) rancskoj.Havlja se: prije !" ### godine, tj. onda kada izmire nenadertalac

;alazita: Maroko, 13ganistan, sija, 4orneo, 1stralija

;ajstariji tragovi ovjeka svijet:a) Nanidar ( Frak)

b) ;armada ( Fndiji)c) -6okodian ( Kini) $ (ita se 8okodijan)d) 7ldvai ( =anzaniji)e) CJartkrans ( Hnoa3rikoj epblici)

;ajstariji tragovi ovjeka 2ropi:F.) 1ltamira (Npanjolska)FF.) GascaO (rancska) $ (ita se Gasko)FFF.) illendor3 (1strija) $ (ita se @ilendor3)F@.) Ctone6enge (@elika 4ritanija)

#tarije kameno doba 3 .ivot judiominidi s se 6ranili biljkama $ bili s sakpljai.

;akon spravljanja, ljdi se 6rane i mesom $ lovci?sakpljai.Fzmi ljdi: kameni oblci, orje od kamena dobiveno okresivanjem, koplje (s kamenimotrim vr6om), sjekira (s kamenim otrim vr6om), vatra.7blik zajednice ljdi:

* Matrijar!at$ dominacija ena zajednicama ? najprije, Patrijar!at$ dominacija mkaraca zajednicama $ javlja se kasnije

'frikase smatra kolijevkom ovjeanstva, odande s potekli prve ljdske vrste.@rste se sele dalje na drge kontinente.-adnja seoba odvijala se prije %# ### godina $ tada s ljdi preli preko 4eringovog prolazaiz 1zije 1merik.

#R4


6/38

Koristi se voda $ javlja se ribarenje i plovila na vodi.Qivi se novim nastambama $ zemnice i sojenice.$emuni(e$ nastambe kopane pod zemljom, a sojeni(epodignte na drvenim stpovima(kolcima) zbog zatite od poplave ili ivotinja.Havljaj se tri rasne skpine:

.) eropidi (bijela rasa)

*.) negridi (crna)!.) mongolidi (ta)Havlja se i govor.Pripitomljava se pas kao prva doma0a ivotinja.

M&'94 K'M4E0


7/38

!. totemizam $ to je vjerovanje kojem se vjerje da neka ivotinja, predmet ili prirodnapojava svojim d6ovnim mo0ima djelje kao zatitnik zajednice

@raevi ili magi $ osobe koje komniciraj s bogovimaKlt plodnosti $ javlja se mlaem kamenom dobKlt predaka $ pokojnike pokapaj blizini k0a jer se vjerovalo da 0e nji6ov d6 vati od

zlaHavljaj se crtei i slike spiljama koje prikazj ivotinje te sklptre koje prikazjplodnost.Cklptre prikazj ensk osob s istakntim atribtima $ naziva i6 se paleolitske venere.

;ajpoznatija je iendorfska venera.>z gradnj k0a javlja se i gradnja svetita. ;ajpoznatije iz vremena mlaeg kamenog doba je#tone!enge Fzgraeno je izme *###. i %##. godine pr. Kr. =o se naziva i megalitikomkltrom. (gr. megas9 velikI lithos9 kamen)> rancskoj se megalitiki spomenici nazivaj3 men!iriidomeni.

HR%'-#K2 PR0#-0R U K'M4E0


8/38

HR%'-#K2 PR0#-0R U M&'94 K'M4E0


9/38

Aod oko *, pr Kr)Prvi s eljezo otkrili narodi srednje 1zije, zatim 4liski istok i Mala 1zija.=aljenje se provodilo pomo0 drvenog gljena.

Eaa"ita i kuture metanog doba

Qivot i kltra metalnog doba analizira se prema predmetima naenima na grobljima $nekropoe-umuis zemljani ili kameni 6mci pod kojima s se pokapali pokojnici.>z pokojnike s polagali orje ili predmete koje s koristili za ivota.Kasnije 0e pokojnike spaljivati, a ostatke spremati posde $ .are iliurne.

Bakreno doba $ najznaajnije s kltre:a) 4adenska kltra $ dobila je ime prema nalazit 4aden?Konigs6Sle 1striji

b) Gasinjska kltra7bje s rairene po Panonskoj nizini.

Bronano doba$ kltre:.) 2gejska kltra $ najstarija eropska bronana kltra

?drgi naziv joj je kretsko?mikenska kltra ?nalazite: otok Kreta ?!. i *. tis0lje0e pr. Kr.

*.) Kltra ;rag6i $ na otok Cardinija ?*. tis0lje0e pr. Kr.

!.) Kltra arni6 polja $ dobila naziv po tome to s pripadnici svoje pokojnikespaljivali, a posmrtni pepeo po6ranili posde $ are ili rne. Qare s zakapali zemlj.7ko +##. g. pr. Kr.

eje"no doba$ kltre:F. $ altatska kltra $ naziv prema nalazit allstatt (it. altat) 1striji

?altatskom kltrom jo nazivaj i razdoblje starijeg eljeznog doba ?od #. do ". stolje0a pr. Kr. ?rasprostranjena : 4avarskoj, Rekoj, tok rijeke ajne ?obiljeje: sa6ranjivanje pokojnika tmlima, eljezni ma

FF. $ Gatenska kltra $ naziv prema nalazit Ga =ene (it. Gaten) Nvicarskoj ?nositelji kltre: Kelti ?obiljeje: dgi maevi koje s Kelti dobili kaljenjem (nova

te6nika obrade eljeza)


10/38

8olazi do stvaranja drtvene ljestvice, tj. drtveni6 slojeva. Postoje dvije kategorije $slobodni i neslobodni.'ntropomorfi"am 3 oblik vjerovanja kojem bogovi dobivaj izgled dijelom ovjeka, adijelom ivotinje.Poitei"am$ mnogobotvo

Metano doba na tu dananje HrvatskeBakreno doba rvatskoj $ od **##. $ +##. pr. Kr.:. @edolska ktra je najvanija kltra bakrenog doba kod nas.

Prostirala se od -emna ( Crbiji) do Poege.Karakteristike: keramiki predmeti sjajne crne povrine koja je kraena geometrijskimmotivima.

;ajznaajniji pronalazak: @edolska golbica (danas 16eolokom mzej -g)=o je vaza od peene gline.

*. Gasinjska kltra $ naziv po sel Gasinja Pokplj

Bronano doba rvatskoj $ od +##. do kraja . tis0lje0a pr. Kr.

a) @inkovaka kltra ? nastavak je @edolske kltreb) /etinska kltra $ sjeverna 8almacija i jna 4osna, kameni 6mcic) Kltra arni6 polja

Havljaj se 2irikrajem bronanog doba.7ni se sastoje od vie kltra, tj. plemena.=o s:

?istri $ Fstri, a sjedite im je ;ezakcij (danas @izai kraj Ple) ?Gibrni $ sjeverni Hadran (od rijeka ae do Krke) ?izraj lae, bave se gsarenjem ?Hapodi $ 5orski kotar, Gika, Kordn, sjeverozapadna 4osna ?trgovina i rdarstvo, predmeti od stakla i jantara ?Panoni $ prostor izme Cave i 8rave, bave se poljodjelstvom ?8elmati $ srednja i jna 8almacija (od rijeke Krke do ;eretve)

Cva plemena koriste bakar, bronc, zlato i eljezo.Gradinaje tvreno naselje na breljcima $ tamo s ivjeli Fliri.

=ijekom %. stolje0a pr. Kr. dolaze ponovo Keti. 8olazi do mijeanja Kelta i starosjedilakogstanovnitva.Kelti naseljavaj prostor izme Cave i 8rave.

;astaj ilirsko?keltska plemena $ najpoznatiji s #kordis(i i-auris(i.

M4$0P0-'M2@'Mezopotamija je podrje jgozapadne 1zije izme rijeka 23rat i =igris.Cjeverni dio Mezopotamije $ 1sirijaCrednji dio $ 1kadHni dio $ Cmer


11/38

#UM4RA6: 3 ,68 pr Kr)

Cmer je kolijevka civilizacije.Cmerani se javljaj %. tis0lje0 i nazivali s i6 . stolje0 s ostatke mezopotamske civilizacije otkrili ar6eolozi Pal 2mile Botta i1sten enrD &a5ard

. najznaajnije smersko otkri0e $ pismo, oko !"##. godine pr. Kr.7dgonetnli s ga 5eorg riedric6 Grotefendi enrD RaQinsonPiktogrami$ rezani crtei na glinenim ploicama (na lat.pictus9 slika)

;ji6ovo pismo je poetk bilo piktogramsko to jest slikovno.Cmerani s poznavali oko *### znakova.Kasnije Cmer nastaje kinastopismo.

*. @ano smersko otkri0e $ valjkasti peatnjak.=o je kameni valjak na kojem s rezani crtei ili zapisi, a slili s za pea0enje posda,vrata i dokmenata.>tiskivali s se na mekan glinen podlog mjesto potpisa.Havlja se jo i astronomija, matematika, kalendar.

#eoba #emita i 2ndoeuropjana8olazi narod 1kaani na podrje Mezopotamije i *!%#. prije Krista s osvojili Cmer.7ni s drgaijega podrijetla od Cmerana, oni s podrijetlom Cemiti.

#emitis skpina naroda koja je jezino srodna i imaj ist pradomovin.Pradomovina je: 1rapski polotok i Cirijska pstinja.azlog seobe: bogatstvo Cmera i panjaci za stok.Potomci s ;oinog sina Nema.Cemitska plemena s: 1kaani, 1mori0ani, 1ramejci, Kaldejci, 1sirci, 4abilonci, eniani,Kasiti, 1rapi, ebreji.

2ndoeuropjani

Pradomovina je: 1zija (crnomorsko?kaspijsske stepe)Potomci s ;oinog sina Ha3eta.5lavni cilj: Fndija, Fran, Mala 1zija i 2ropa.Fndoeropska plemena s: Perzijanci, Medijci, etiti, Fndijci, 5rci, Fliri, Kelti, 5ermani,Claveni, omani, Ftalici, =raani.

'K'!ang$ smatra se prvom pravom kineskom dinastijom ? sjedite grad 'nijang ? kralj je nebeski posanik ? sredinom *. tis. pr. Kr. nastaje kinesko pismo$ slikovno pa ideogramsko

J poetk je bilo *### ideograma, a kasnije # ### ? proroke kosti$ to s ivotinjske kosti sa najstarijim zapisima $ pitanjad6ovima

? kut predaka$ prva religija Kineza ?yu$ bronane posde koje s se koristile kod tovanja klta predaka, imaj

zapise po sebi

!. >!ou$ poetk s to bila plemena /6o koja s titila dinastij /6ang, a onda szavladala

? nastaje feudano drutvojer car dijeli vojnicima zemlj ? careva vlast slabi +. stolje0 pr. Kr. pa se javlja


26/38

? '. st. pr. Kr. vrijeme !adQi(k 3 odgonetnui su *C:, inearno B ? vjera je politeistika, a glavno boanstvo je boica plodnosti 8ikte


27/38

? tovali s bika ( palai Gabirin nalazio se Minotar) =roja

? =roja ili Flij (Flion), na obali Male 1zije ? njemaki trgovac Heinri(! #(!iemann Ait. ajnri6 Nliman) zapoeo

J naao je slojeva ( naselja nastala jedno na drgom, tj. na revinama)

? =roja iz omerovi6 epova nalazila se na brd kao ' sloj po red ? grko?trojanski rat se vjerojatno vodio izme %. i +%. pr. Kr.

? pobijedila je Mikena Mikenska kltra

? i ov kltr istraje Heinri(! #(!iemann J na pouotoku Peopone"u J Mikenom je vladao kralj 'gamemnon, on je predvodio 5rke protiv

=roje ? temeljeljili s je 5rci plemena 16ejaca ? Mikena je bila polis koji je imao: a) /kikopske "idine+ 3 okrivale s polis b) nekropoa 3 grad mrtvi6 c) 'trejeva ri"ni(a 3 grobnica sjeena brijeg (1trej je

1gamemnonov otac d) "atna maska kraja 'gamemnona e) &avja vrata 3 laz grad (naziv jer na laz jer relje3 s * lavice) ? Mikenjani s ivjeli na (itadeama 3 tveni breljci ? ostali polisi mikenske kltre: =irint, 1rg, Pil, Cparta, 1tena, =eba ? propada zbog dolaska


28/38

!. omersko ili mrano doba? naziva se mrano jer nema pno povijesni6 izvora za to razdoblje? glavni izvori $ omerovi epovi Flijada i 7diseja? nema jedinstvene drave, nego gradovi?drave (polisi)? agora $ sredite grada, trg? aedi$ pjevai narodni6 pjesama ili epova

?


29/38

? =rogir je pronaen mramorni relje3 boga Kairosa (bog sretnog trentka) iz !.stolje0a pr. Kr.

? stea$ nadgrobni relje3, a najstarija stela na 6rvatskom tl je pronaena na otokab, iz ". st. pr. Kr.

? poznati s jo i relje3i $ relje3 posmrtnog banketa iz -adra i Plesaica iz ;arone ?gnathia$ vaze

#P'R-'Polotok Peloponez, pokrajina &akonijakojom tee rijeka 4urota.Prvo peloponeski stanovnici bili Pelazgi, nji6 s potisnli 16ejci (mikenska kltra), a nji60e potisnti 8orani *. stolje0 pr. Kr.8oranski polisi s: Cparta, Korint i 1rg.Prema mit, Cpart je onovao kralj &akedemon, a prema njem novi stanovnici (8orani) tog

podrja nazivaj se jo i &akedemonjani.;akon dolaska, 8orani tamo ratj, a bore se protiv Mesenjana (pokrajina Mesenija) i Fst. pr. Kr.Cparta je aristokratska repubika, a njezin politiki stroj je temeljio "akonodava( &ikurg

u st pr KrCva politika prava imali s samo pravi Cpartanci (8orani).Cpartanski stroj vlasti:

. dva kraja$ vr6ovni s sci i vojskovoe, vlast im je neograniena vrijeme rata*. geru"ija$ vije0e staraca (*+ geronata E * kralja), donosi odlke, zakonodavni s!. apea$ narodna skptina (svi Cpartanci stariji od !# godina)%. pet efora$ to je vije0e nadzornika (nadzir sve dravne organe), najvia vlast Cparte

Cva zemlja je dravno vlasnitvo, a dijeli se samo na koritenje.Ctanovnito $ drtveni slojevi (kategorije):

.) Cpartanci ili Cpartijati*.) 6eloti!.) perijeci

sisitije 3 zajedniki obroci mki6 CpartanacaI nis jeli kod k0e sa svojim obiteljima.eloti s pokoreno stanovnitvo koje je pralo otpor 8oranima pa s pretvoreni robove

bez slobode.kriptije 3pokolji 6elotaI slalo se mlade spartanske vojnike da prona smnjive 6elote kojetreba biti.Perijeci s imali osobn slobod, ali nis imali nikakva politika prava.Qene s imale bolji poloaj od ostali6 5rkoj.gimna"ije$ to s kole kojima s se odgajali spartanski djeaci.akonski govor$ kratki i saeti odgovori Cpartanaca

!opiti 3 teko naorani pjeaci spartanske vojske'-4E'

Polotok 1tika, a osnovali s je Honjani.@eliki znaaj za 1ten imaj $ lka Pirej(atenska lka povezana zidinama s 1tenom), brdoPenteikon(bogato mramorom) i rdnici &aurium(bogati srebrom).Prema tradiciji, 1ten je osnovao Kekrop, a jedinjenje je proveo -e"ejoko ###. g. pr. Kr.


30/38

1tena tada postaje aristokratska repubika.> &. stolje0 dolazi i do skoba izme bogatog demosa(obrtnika i trgovaca) i eupatridazbog politiki6 prava.=ijekom ti6 borbi, '!#. pr. Kr. epatrid Kionpokava osvojiti vlast 1teni $ bez spje6a.

Ustroj vasti u vrijeme aristokratske repubike

* ar!onti Aizvrna vlast) $ lanova, areopag (zakonodavna vlast) $ naziv prema breljk posve0enom bog rata 1res6 bue (%## lanovaI pripremaj zakonske prijedloge)8 eke"ija (narodna skptinaI pri6va0a ili odbija zakonske prijedloge)

1tenski zakonodavci:a) 8rakon ili 8rakont ('*. pr. Kr.)

b) Colon ("%. pr. Kr.)c) Klisten ("#. pr. Kr.)


31/38

Pi"istratJ "'#. pr. Kr. zazima vlast i vodi tiraniju Asamovlad), on je tiraninJ gospodarski procvat 1tene, trgovina, kolonizacija? kovao je novac s likom sove (znak boice 1tene)? veo pla0enik vojsk, seljacima davao zajam i kredit 9 cilj je ojaati demos nasprot

epatridima

? agrarna re3orma $ seljacima daje zemlj oni6 epatrida koji nis imali nasljednike? pno se gradi pa 1tena postaje pravi veliki grad? panatenejske i dioni"ijske sveanostivedene? zapisj se cjelovitoj verziji Flijada i 7diseja? nasljej ga sinovi Hipija i Hipar! ? dolaze "#. pr. Kr. na vlast ? troe novac pa pove0avaj poreze ? epatridi organizirali rot, ipar6 je bijen ? ipija vodi mjere opreza, ali epatridima pomae Cparta renj tiranije ? ipija bjei iz 1tene, nastavlja se zakonodavstvo "#. pr. Kr.

Kisten ? "#. pr. Kr. ? vodi ostra(i"am(gr. ostrakon 9 crjepi0, glinena ploica) ? jednom godinje lanovi eklezije (narodne skptine) mogli s na

ostrakon ispisati ime mog0eg tiranina. Rije ime bi se najvie ptaispisalo, njega bi se izgnalo iz 1tene na # godina. @ratili bi mimovin i graanska prava. Provodilo se do %&. pr. Kr. i sprjeavalo

pojav tiranina 1teni. ? narod dobiva sva politika prava@jera i kltra5rci tj $ bogove s 7limpa, 6eroje, d6ove predaka i k0ne bogove-es $ vr6ovni bog, gromovnik 1polon $ bog snca, mjetnostiera $ njegova ena, boica braka 1tena $ boica mdrosti1res $ bog rata Posejdon $ bog mora8ioniz $ bog vina, veselja 13rodita $ boica ljepotee3est $ bog vatre i kovanja ermes $ glasnik bogova, bog trgovaca1rtemida $ boica lova ad $ bog podzemnog svijeta (nije na8emetra $ boica ratarstva 7limp)

dionizijske sveanosti $ ast boga 8ionizapanatenejske sveanosti $ ast boice 1tene

6eroji $ polbogovi roeni brak izme bogova i obini6 ljdi, npr. eraklo, 16ilej, =ezejMoire$ boice sdbine, imaj najve0 mo0proroite 8el3ima $ najpoznatije je proroite, posve0eno je bog 1polonPitija $ najpoznatija proroica starog vijekaPoznatija svetita 5rkoj $ 1polono svetite kod grada Mileta (Mala 1zija), 1sklepijevo 2pidar i -esovo 7limpiji.kaokagatija$ sklad izme d6ovne i tjelesne ljepotePitijske igre $ ast bog 1polonFstamske igre $ ast bog Posejdon (Fstam je dio kod grada Korinta)7limpijske igre $ odravaj se od &&'. pr. Kr. i od tada se zapisij pobjednici ? nagrada je lovorov vijenac ili granica svete masline

olimpijada je razdoblje izme dvije olimpijske igrepent6atlon $ petoboj (tranje, bacanje diska, 6rvanje, bacanje koplja i skok)Pismo se javlja od . st. pr. Kr., a prezeli s ga od eniana.


32/38

5rki al3abet je imao *% slova.rapsodi $ recitatori epova na sveanostimaesiod $ prvi grki knjievnik i op0enito prvi knjievnik koji je poznat (+. &. st. pr. Kr.) ? napisao je epove


33/38

, 8Cpr. Kr. bitka na Maratonskom poju8arije alje vojsk koja je osvojila 2ritrej, iskrcala se na polotok 1tici i trebalanapasti 1ten.

;a grkoj strani: atenska vojska $ ### 6oplita E platejska vojska $ ### 6oplita.5rki zapovjednik: MitijadPerzijski zapovjednik: 8atis

@ojnik 7iipides(ilipid) pretrao je %* " metara i javio pobjedu Grka.;akon bitke 1tenjani nastavljaj pripreme i javljaj se dvije stranke:

a) 1ristid predlae da se opremi kopnena vojska (kopnena stranka)b) =emistoklo predlae da se izgradi ratna mornarica (pomorska stranka)

Pobjeje =emistoklo i 1tenjani grade ## brodova, 3inancirali s se srebrom iz rdnika Garim.8*. pr. Kr. Fstm na Korint sastali se 5rci i sklopili Cvegrki savez kojem je na el bilaCparta.

6 8. pr. Kr. bitka u -ermopiskom kan(u

;ovi perzijski kralj je Kserkso (%+'. pr. Kr. $ %'%. pr. Kr.).. smjer ? na obalama elesponta (4ospor, 8ardaneli) daje sagraditi pontonski most

od laa $ bez spje6a jer je bra otp6ala most. Kserkso daje iibati more. 5radise novi most i zazimaj =rakij i Makedonij i =esalij.

*. smjer $ preko 2gejskog mora.;a grkoj strani: "### 6oplita grki polisa E !## Cpartanaca.5rki zapovjednik: spartanski kralj &eonidaPobjeda Per"ijana(a i kre0 prema 1teni.=emistoklo nareje evakacij 1tenjana na otoke Calamin i 2gid.Perzijanci laze 1ten i spaljj je.

8 , rujna 8 pr Kr bitka u #aaminskom tjesna(u Pobjeda mali6 grki6 brodova nad velikim slabo pokretnim perzijskim brodovima.

: 8FCpr. Kr.bitka kod Pateje Kopnena bitka, pobjeda 5rka. Perzijski zapovjednik: Mardonije

I 8FC pr Kr bitka kod MikaePomorska bitka, pobjeda 5rka.5rka mornarica nitila je perzijske brodove.

F 88C pr Kr bitka kod >ipraKonana pobjeda 5rka, sklopljen je mir.Perzijom je to vrijeme vladao novi kralj 'rtakserkso.5rki poslanik: Kaija AKaijin mir)

8elski savez, kasnije nazvan 1tenski pomorski savez7snovan je 8F. pr. Kr., a osnovao ga je 1ristid.1tena je bila za nastavak rata s Perzijom, a Cparta ne.-a organizacij i reenje saveza zaslni s 'ristidi Kimon(Miltijadov sin).Credite saveza otok


34/38

P4R2K&0%0 vrijeme njegovog pravljanja 1tenom vlada demokra(ija.Periklo je politiar, govornik, vojskovoa, a 1tenjani ga biraj za prvog stratega.Ctratezi $ to s vojni zapovjednici koji se biraj 1teni, a nji6 je deset.Periklo lae napredak 1tene, politikom i kltrnom smisl.

;jegovi prijatelji s: 1naksagora, Protagora, Co3oklo, erodot i idija.

&eriklove reforme.? vedene pla0e za obavljanje dravni6 poslova (do tada dravni poslovi nis bili pla0eni $

ast)? eke"ijaima zakonodavn vlast (prije je samo pri6va0ala ili odbijala zakonske prijedloge): a) donosi zakone b) odlje o rat i mir c) nadzire 3inancije d) bira dravne slbenike e) sastaje se * do % pta mjeseno na brd Pikn 3) ekleziji s svi mki graani 1tene stariji od *# godina g) odlke se onose ve0inom glasova? bueje vije0e od pet stotina $ vr6ovno izvrno tijelo (kao vlada) ? priprema zakonske prijedloge ? lanovi birani drijebom $ # 3ila U "# zastpnika

? na godin dana? !eijeja 3 najvie sdsko tijelo, tj. narodni sd ? '### lanova (# 3ila U '## zastpnika), graani stariji od !# godina ? na godin dana? areopag 3 ini ga ar6onata ? bavi se vjerskim pitanjima? strate"i 3 # ljdi, vojni zapovjednici koji mog biti birani zastopno svake godine

5raanska prava nis imali: ene, stranci (meteci) i robovi.Kerameikos $ to je ime atenskog predgraa kojem se odvijala proizvodnja (obrti,radionice...)

ergasterij 3 obrtnika radionica kojoj radi po desetak robova1tenske dvije glavne lke s aleron i Pirej(povezan je s 1tenom


35/38

5radnja 1teni Periklovo doba:? 8ge zidine? obnova 1kropole? 6ramovi Partenon, 4re!tejoni ;ike

? najljepi je bio 6ram Partenon (dorski stil), a gradili s ga 2ktiniKaikrat (kipar7idijajenadzornik radova)

? propileji $ stbite, laz 1kropol? 2re6tejon je graen jonskom stil $ posve0en 1teni, Posejdon i mitskom kralj 2re6tej? njegov graditelj je Mne"iko, a sagraen je %*. pr. Kr.? ". st. pr. Kr. razvila se kasina umjetnost? kiparstv (prikazje se ljdsko tijelo) ? najvaniji kipari s $ Miron, Poliklet i idija? Poliklet je izradio kip


36/38

? taj skob se pli0 grad Korkira(osnovao j je Korint) i Korint pa i me njimadolazi do nesglasica

? stra6 od Korinta, Korkira lazi atenski savez (1teni je vana samo zbog bliegpristpa Magni 5raeciji)

? to je naljtilo Peloponeski savez i Cparta trai rasptanje atenskog saveza

1tenska eklezija odbija Cpartin ltimatm.%!. pr. Kr. Cparta j napada i time poinje Peloponeski rat.

aze rata:. 1r6idamov rat (%!. $ %*. pr. Kr.)*. Cicilska ekspedicija (%". $ %!. pr. Kr.)!. 8ekelejski rat (%. $ %#%. pr. Kr.)

* 'r!idamov rat;aziv ove 3aze rata je prema spartanskom kralj 'r!idamu.Cparta je bila jaa na kopn, a 1tena na mor.

a) Cpartanski cilj $ opstoiti polotok 1tikb) 1tenski cilj $ ploviti z obal polotoka Peloponeza i poticati 6elote na pobn

Cpartanci s na 1tici sjekli masline, smokve i vinov loz te natjerali seljake ntar atenski6zidina. ;amjera je $ odzeti izvor 6rane.>ntar zidina javlja se kga zbog ne6igijene, a %*. pr. Kr. mire Periklo od kge.

;akon Periklove smrti ntar zidina 1tene javljaj se dvije stranke i bore se za vlast:F. Ctranka mira (predvodi i6 Eikija)FF. Ctranka rata (predvodi i6 Keon) $ vode0a loga

7stvarenje atenskog cilja $ 1tena osvaja lk Pilos ( Meseniji) i Cparta mora ratovati na viestrana. Fzbija i pobna 6elota koj Cparta mora giti.7stvarenje spartanskog cilja $ spartanski kralj 4rasida napada alkidik i =rakij jer je 1tenaod ti6 pokrajina dobivala drvo za brodove. > ovim borbama mir Keon iBrasida.

;akon Kleonove smrti Eikija(Ctranka mira) predvodi 1ten i zalae se za mir kojeg sklapa%*. pr. Kr.=aj mir naziva se Eikijin mir, a sklopljen je na "# godina.

, #i(iska ekspedi(ija-a nastavak rata s nezadovoljni Korint i atenska Ctranka rata.1tena nema pravog vo nakon Perikla pa se javljaj demago"i(gr. demos9 narodI agein9voditi, vladati).8emagozi daj velika i prazna obe0anja kako 0e spasiti narod i drav, ali im je na prvom

mjest osobna promocija.Primjer za to je demagog 'kibijad$ on je nagovorio 1tenjane na nastav rata i napad na#iraku"u (korintska kolonija na Ciciliji).Fzgraena je mornarica, a eklezija 1lkibijada imenje glavnim zapovjednikom.

;o0 oi polaska mornarice prema Cirakzi, porazbijani s kipovi boga ermesa. -a to jeopten 1lkibijad. > stra6 da ne bde osen i izgnan iz 1tene ostracizmom, on bjei Cpart. 7tkriva atenske ratne planove.1tensk mornaric prema Cirakzi predvodi ;ikija (nis znali da je 1lkibijad Cparti) imornarica je doivjela veliki poraz i nitena je.

;ikij s pogbili, a preivjeli 1tenjani s postali robovi.


37/38

6


38/38

> 5rkoj nijedan polis vie ne dominira, vojnici rade kao pla0enici tim vojskama, azapoinje spon Makedonije.

M1K287;FH1Krajem %. st. pr. Kr. pla0enika vojska je esta pojava, a mjesto 6oplita javljaj se petastiJlake naorani vojnici koji s pokretniji.

Makedonija $ sjeverno od 5rke, a glavne rijeke s @ardar i Ctrmailip FF. Makedonski zapoinje stroj drave, vojske i ratne mornarice.Makedonska faanga$ bojni poredak kojem je pjeatvo poredano ' redova i nosekoplja dga nekoliko metara koje se naziva sarisa.Credite makedonske drave je grad Pea.ilipov cilj $ jediniti Makedonij i 5rk pod makedonskom vla0 i osvojiti Perzij.> 5rkoj nastaj ?

Documents

skripta (2).doc