Zdravstvena psihologija - Skup specifinih doprinosa psihologije kao zasebne discipline, unapreenju i ouvanju zdravlja, spreavanju i lijeenju bolesti.Grana psihologije koja se bavi: Prouavanjem utjecaja psihikih stanja i psihikih procesa na nastanak i tijek tjelesnih bolest Utjecajem tjelesnih stanja i tjelesnih bolesti na psihiki ivot pojedinca

Klinika psihologija PsihijatrijaPsihosomatika Neurologija, endokri.Psihologija rehabilitacije Fizikalna, reh.Pedijatrijska psih PedijatrijaBihevioralna kardiologija Interna Neuropsihologija Neurologija

McKeown, 1979 50% smrtnosti kod 10 najveih uzroka smrti je zbog ponaanja 75% smrtnosti kod svih formi karcinoma povezano je s ponaanjem

Biomedicinski model Fiziko zdravlje odvojeno od psiholokog Biopsihosocijalni model Zdravlje i bolest posljedica su interakcije biolokih, psiholokih i socijalnih faktora WHO, 1964. Zdravlje je stanje potpune tjelesne, mentalne i socijalne dobrobiti.

Zravstveno ponaanje - Svako ponaanje ili aktivnost koju osoba poduzima da bi ouvala, poboljala ili zadrala svoje zdravlje, uinkovitije se lijeila, te se prilagodila kroninim bolestima.

Oblici zdravstvenog ponaanja Pozitivno zdravstveno ponaanje zdrav ivotni stil Preventivno zdravstveno ponaanje Bolesniko ponaanje ili ponaanje pri traenju pomoi npr. odlazak lijeniku Ponaanje u ulozi bolesnika npr. uzimanje lijekova Koritenje zdravstvene zatite

Zdravstvena ponaanja imaju nisku postojanost, i nisu stabilna.

Na kognitivne procese i percepciju utjeu:Motivacijski faktori (razmiljanje pod utjecajem motivacije) Emocionalni faktori

Modeli i teorije zdravstvenog ponaanja: Model zdravstvenog vjerovanja Teorija promiljenog djelovanja/planiranog ponaanja Teorija zdravstvenog lokusa kontrole i samoeefikasnosti Internalni lokus kontrole Eksternalni lokus kontrole Samoefikasnost Model faza promjena (transteorijskii model)

Samoefikasnost - Osobe s viom samoefikasnou ustraju u odreenom ponaanju i vea je vjerojatnost promjene. Osobe s niskom samoefikasnou imaju jae fizioloke odgovore na stresne situacije.Samoefikasnost se moe poboljati: Postavljanjem malih podciljeva Poticanjem osobe da vjeruje u visoku samoefikasnost Oekivane posljedice mogu biti nauene kroz vlastito iskustvo ili kroz opaanje ponaanja drugih osoba.Blittner i sur; 1978. 2 skupine, odvikavanje od puenja, jednoj skupini je reeno da su odabrani zbog snane volje i sposobnosti da kontroliraju svoje ponaanje, a drugoj da su sluajni odabir. Nakon 2 tjedna, iz prve grupe 67%, a iz druge 28% je prestalo puiti.

Transteorijski model: Predrazmiljanje Razmiljanje o promjeni Priprema Akcija Odravanje

Preporuke za savjetovanje:

Poetne faze Razgovarati o dobrobitima i rizicima postojeeg ponaanja Moguim dobicima ili gubicima od promjene ponaanja Podii osjeaj samoefikasnoti Postavljanjem jednostavnih i lako dostinih ciljeva Biljeenjem ciljeva i rezultata Pruanjem podrke Samonagraivanjem

Kasne faze Sastaviti bihevioralni ugovor Provoditi samoopaanje (voenje biljeki) Osvijestiti da se ponaanje sve vie samo odrava Cilj je pretvoriti ga u naviku

Naini poticanja promjene zdravstvenog ponaanja: Strategija informiranja, Ley i Llewelyn, 1995. Motivacijski intervju, Miller, 1983; Rollnick, 1992. Pristup koji se temelji na rjeavanju problema, Egan, 1975; 1990. Definiranje: Problema, cilja i strategije

Stres - Tjelesna i psiholoka reakcija na vanjske i unutarnje stresore.Stresor - Fiziki, psihiki ili socijalni poticaj koji moe izazvati stres. Fiziki Psiholoki SocijalniUzroci: Eksteralni InteralniReakcije na stres - Fizike i psiholoke promjene i promjene u ponaanju do kojih dolazi radi djelovanja stresora ili stresnog podraaja. Fizioloke Psiholoke Promjene ponaanja

Prema trajanju - Akutni i Kronini

Prema jaini: Mali svakodnevni stresovi Kronini stresni dogaaji Veliki ivotni stresovi Traumatski ivotni stresovi

Teorije stresa: Selyeova teorija stresa, 1956. Psihoanalitika teorija stresa, Franz Alexander 1950. Teorija ivotnih dogaaja , Dohrenwend, 1970. Lazarusova teorija stresa, 1966.

Selyeova torija stresa, 1956. Opi Adaptacijski Sindrom (OAS)Nespecifian sklop tjelesnih promjena koji nastaje kao odgovor na stresne podraaje Aktivira obranu i zapoinje procese obnavljanja organizma.STRES FAZA ALARMA FAZA OTPORA FAZA ISCRPLJENJA*Objanjenje psihofiziolokih uinaka stresa (utjecaja hipofize i nadbubrene lijezde na procese tijekom stresne reakcije), dokazi da stres smanjuje tjelesnu otpornost i vaan je u nastajanju svih bolesti tj. da dugotrajno djelovanje stresa smanjuje imunoloke funkcije.Ljestvica ivotnih zbivanja, Holmes, 1973.1. Smrt suprunika (100)2. Razvod (73)5. Smrt bliskog lana obitelji (63)

Lazarusova teorija stresa, Transakcioni model, Richard Lazarus, 1966. - Stres je negativna emocionalna reakcija zasnovana na kognitivnoj procjeni situacije kao opasne ili prijetee.Stresor - situacija koju procjenjujemo da nas ugroava.

Moderatori stresa - Faktori koji mogu promijeniti utjecaj stresora i utjecati na stresne reakcije i naine suoavanja sa stresom. Okolinske varijable Zahtjevi Ograienja Socijalna podrka

Osobine pojedinca Optimizam Ekstraverzija Savjesnost Samopotovanje Internalni lokus kontrole Osobna vrstoa

Tip linosti (tip a / tip b), Friedman i Rosenman, 1956.Istraivanje povezanosti dijete i bolesti srca (3000 ispitanika) Uoili su jednu podskupinu bolesnika koji su bili nestrpljivi, kompetitivni, uurbani i skloni ljutnji - tip A 258 mukaraca je tijekom ispitivanja imalo infarkt: 69% je pripadalo u skupinu, tip A 31% u drugu skupinu oputenijih i leernijih osoba, tip B

Psihoneuroimunologija - Interdisciplinarno podruje psihologije, neurobiologije, endokrinologije i imunologije koje se bavi prouavanjem interakcije psihikih faktora sa ivanim, endokrinim i imunolokim sustavom.

Akutni stres - Poveava se broj leukocita kao i aktivnost NK-stanica.Kronini stres - Imunosupresivno djelovanje, dovodi do pada broja granulocita, T i B limfocita u cirkulaciji, te oslabljuje uroenu i staninu imunost.

Psihosomatske bolesti - Fiziki simptomi ili bolesti koje su rezultat meusobnog djelovanja psihosocijalnih i fiziolokih procesa.

Osobe TIP A - Natjecateljski usmjerene, ambiciozne, visoka oekivanja od sebe, savjesni, odgovorni, nestrpljivi, stalno u vremenskoj stisci, stalno u urbi, nastoje napraviti vie stvari odjednom, visoka potreba za kontrolom, podloni frustracijama, ljutnji, esto rtvuju obiteljski ivot radi posla i karijere, na poslu ostaju due od drugih Bihevioralna kardiologija

Kognitivne tehnike - Uspostavljanje kontrole nad sobom i situacijom, vratiti samopotovanje i samopouzdanje. Ponovna kognitivna procjena Kognitivno restrukturiranje Kognitivne samoupute Tehnika otkrivanja alternativa Tehnike mijenjanja pogreaka u miljenju

Tehnika bioloke povratne sprege - BIOFEEDBACK - Tehnika koja omoguava osobi da svojom voljom nadzire fizioloke aktivnosti.3 osnovna postupka: 1. Otkrivanje i pojaavanje signala koji su vezani za odreenu bioloku funkciju (npr. praenje mozgovne aktivnosti pomou EEG biofeedbacka ili aktivnosti miia putem EMG biofeedbacka) 2. Pretvaranja tih signala u vidne ili slune informacije 3. Prikaza podataka bolesniku o promjenama tjelesnih funkcija istovremeno kad se one dogaajuIzravna metoda (glavobolje, povieni arterijski krvni tlak, srana aritmija, bronhalna astma, ulkusna bolest).Neizravna metoda (mjeri opi stupanj emotivne napetosti mjerenjem npr. psihogalvanskog refleksa).Somatopsihologija - Podruje koje se bavi utjecajem tjelesnih bolesti na psihika stanja.

Reakcije na gubitak: Odbijanje gubitka Priznavanje gubitka Mirenje s gubitkom

Prilagodba na invaliditet:1. Prilagodba vezana za bolest ili tretman (na simptome ili nesposobnost, na bolniko okruenje i medicinske procedure) 2. Prilagodba vezana za openito psihosocijalno funkcioniranje (kontrola negativnih osjeaja i odravanje optimizma u odnosu na budunost, podravanje samopotovanja i samopouzdanja, odravanje dobrih odnosa s obitelji prijateljima, priprema za nesigurnu budunost).

Faktori o kojima ovisi prilagodba na invaliditet, Livneh i Antonak, 1997. Faktori vezani za sam invaliditet Faktori vezani za sociodemografske karakteristike Faktori vezani za linost Faktori povezani s fizikom i socijalnom okolinom

Faze prilagodbe: ok Poricanje Srdba Depresija Prihvaanje

Hemiplegija - Oduzetost polovice tijela koja je nastala uslijed oteenja suprotne hemisfere mozga.

Strategije i postupci u psihosocijalnoj rehabilitaciji:

U fazi oka:esta komunikacija, oprezno tumaenje naina lijeenja i rehabilitacije Pruanje emocionalne podrke U fazi poricanja:Zauzeti neutralan stav Dati mu istinite, ali nepotpune informacije Usmjeravati ga prema budunosti U fazi srdbe:Razumjeti, ali poticati preuzimanje odgovornosti Poduiti ga drugim oblicima reagiranja i nainima kontrole ljutnje U fazi depresije:Poticati ga da govori o svojim osjeajima Poticati samopotovanje Isticati bolesnikove sposobnosti, znanja, vjetine Potaknuti usvajanje socijalnih vjetinaUklanjati iracionalna vjerovanja U fazi prihvaanja i prilagodbe: Kroz razgovor s bolesnikom omoguiti mu da preispita svoj sustav vrijednosti, da bolest ili tjelesno oteenje uklopi u novi sustav Podrati ga u preuzimanju odgovornosti za svoj ivot Ne podrati zanemarivanje invaliditeta

Stavovi prema osobama s invaliditetom kroz povijest, poljar, 1960.

Stav - Steena, relativno trajna i stabilna kombinacija pozitivnih i negativnih emocija, vrednovanja i reagiranja prema osobama, objektima i situacijama.Stavovi su otoporni na promjenu zbog: Selektivne percepcije Selektivnog pamenja Izbjegavanja Mentalne lijenosti

Stereotipije - Rigidno i pristrano miljenje ili vjerovanje o nekim situacijama, osobama, grupama i idejama.Predrasude - Miljenje o nekim idejama, ljudima i grupama koje je ee negativno nego pozitivno, a stvoreno je bez objektivnih podataka o predmetu stava.Diskriminacija - Negativno, nepravedno ponaanje prema objektu predrasuda.WHO, 2001. Invalidnost - Rezultat uzajamnog djelovanja fizikog ili mentalnog stanja osobe i drutvenog i fizikog okruenja.

Izvori negativnih stavova i predrasuda, Livneh,1991. Sociokulturalno kondicioniranje Psihodinamski mehanizmi Estetska averzija Doivljaj invaliditeta kao kazne za grijehe Percepcija osoba s invaliditetom kao pripadnika nepoeljne manjine

Bol, Havelka, 1998. - Neugodan osjetilni i emotivni doivljaj povezan sa stvarnim ili moguim oteenjem tkiva ili opisan u smislu takvog oteenja.

Bol, McCafery & Beebe, 1994. - to god osoba koja je doivjela kae da jest i postoji kad ona kae da postoji.

Vrste boli:I. Prevladavanje tjelesne ili afektivne kvalitete: Tjelesna bol - Nastaje zbog ozljede tkiva ili patolokog procesa Emotivna bol - Patnja koja se moe oitovati i kroz tjelesne simptomaII. Uzrok koji izaziva bol: Somatogena bol - Uzrokovana tjelesnim oteenjemPsihogena bol - Uzrokovana emotivnim stanjima, slina boli koja nastaje zbog ozljede ili oteenja tkiva

III. Intenzitet i trajanje boli:Akutna bol - Intenzivna bol koja se javlja iznenada ali se smiruje za relativno kratko vrijeme.Kronina bol - Kontinuirana bol koja stalno postoji ili se ponavljano javlja u odreenim razmacima, traje dulje od 6 mjeseci, otporna je na terapiju.

Havelka, 1998. - Arbitrarna podjela: Duevna bol (emotivna bol) Tjelesna bol uzrokovana ozljedom tkiva Tjelesna bol psihogeno uzrokovana (psihogena bol)

Tjelesna bolPsihogena bol

Dobro locirana Poveava se kod pokreta, pritiska esto prisutna nou Jednako esto uestala u cijelom tijelu Slabo locirana Slabo reagira na dodatne podraaje Rijetko prisutna nou Uestalija u glavi Mijenja se s promjenama raspoloenja Ublaavaju je psihofarmaci

Ozljeda bez boli: Analgezija - Ozljeda bez boli. Bol bez ozljede: Psihogena bol Hiperalagezija - Sputanje praga boliBol nesrazmjerna teini ozljede - Zubobolja, kamenacBol nakon izljeenja ozljede - Kauzalgija - Ozljeda ivaca Fantomska bol - Amputacije

Prag boli - najmanja jaina podraaja koji izaziva bol.Algezimetri - Instrumenti za mjerenje praga boli, zadaju se podraaji topline, hladnoe, elektrine struje itd. Tolerancija na bol - najjaa bol koju pojedinac moe trpjeti.

Do osjeta boli dolazi zbog toga to se u tkivu izluuju kemijske tvari koje utjeu na nastanak bolnog podraaja.

Uz ozljede tkiva izluuju se: Histamin Serotonin

Bradikinin Prostaglandi

Teorije boli: Teorija posebnih prihvataa, Max von Frey, 1890. Teorija sumacije i kodiranja ivanih impulsa, Goldscheider, 1890. i Livingstone, 1943. Teorija kontrole prolaza (gate-control teorija), Melzack & Wall, 1965. Najrairenija Teorija neuromatrica

Osobine linosti: Ekstrovertirane osobe - Lake podnose bol Introvertirane - Imaju vii prag tolerancije boli Osobe s internalnim lokusom kontrole - Mnogo se uinkovitije nose s boli Osobe s eksternalnim lokusom kontrole - Slabije se nose s boli Neurotine osobe, sklone anksioznosti i depresiji, histeriji i hipohondriji - Imaju jai subjektivni doivljaj boli

Mjerenje boli: Prosudbene ljestvice Verbalne Grafike Numerike Upitnici o boli Bondov upitnik o boli McGill - Melzackov Najpoznatiji Crtanje boli Protokoli za opaanje ponaanja Fizioloki pokazatelji Psiholoki postupci za suzbijanje boli: Biofeedback Relaksacija i distrakcija Kognitivna terapija Bihevioralna terapija Placebo Hipnoza

Uobiajene reakcije na hospitalizaciju - Strah, bespomonost, nezadovoljstvo, depresijaNajtee hospitalizaciju podnose mala djeca.Skloni poveanoj zabrinutosti ene u dobi do 40godina, mlai mukarci koji uzdravaju obitelj, bolesnici primljeni zbog pretraga, osobe koje boluju od malignih bolesti, itd.Najee albe bolesnika odnose se na komunikaciju sa zdravstvenim osobljem Premalo obavijesti o bolesti.

Institucionalna neuroza - Sindrom koji ukljuuje sva neeljena psihika stanja izazvana hospitalizacijom ili ivotom u nekoj drugoj instituciji (zatvor, vojska, dom umirovljenika, samostan itd.).Barton, 1969. - Rjeenje problema: Uiniti ustanove slinima vlastitom domu.

Reakcije djece na hospitalizaciju: Faza protesta: Prvih dana - Odbijanje nove sredine, pla, hiperaktivnost, trae majku. Faza oajanja: Smiruju se, poslunija, depresivne reakcije (slab apetit, san, tiho jecanje, monoton pla) Faza prividne prilagodbe: Nakon dueg boravka pokazuju interes za okolinu, surauje, ini se ravnoduno na odlazak majke nakon posjete, ali nakon dolaska kui osjeaju se posljedice.

Hospitalizam - Psihiki i fiziki poremeaji uslijed dugotrajnog boravka u bolnici ili drugoj instituciji uzrokovani nezadovoljenjem potrebe koju prua odnos s majkom .

O bolnici, lijeenju i zdravstvenom osoblju treba govoriti pozitivno da dijete odlazak u bolnicu ne bi shvatilo kao kaznu ili opasnost.

Elisabeth Kuebler-Ross Bolesniku treba objasniti dijagnozu im je utvrena, e treba rei da umire nego da je teko bolestan i da e se uiniti sve to je mogue da bi mu se pomoglo i na upite o tome koliko je vremena preostalo treba rei da se to ne zna.

Emotivne tekoe: Odbijanje ili nepriznavanje bolesti Ljutnja i pobuna Cjenkanje Potitenost Prihvaanje