Sveučilište u Zagrebu FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

Varaždin

Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj

ORGANIZACIJSKA TEORIJA

SKRIPTA

Varaždin, listopad, 1999.

SADRŽAJ

Sadržaj nastavnog predmeta .................................................................................................... 2

Literatura ................................................................................................................................. 2

1. Organizacija kao znanost i kao praktična disciplina .......................................................... 3

2. Znanstvena teorija i teorija o organizaciji ........................................................................... 4

3. Prethodna proučavanja organizacije.................................................................................... 6

3.1 Stari vijek...................................................................................................................... 6

3.2 Srednji vijek.................................................................................................................. 7

3.3 Novi vijek ..................................................................................................................... 8

4. Prvi pisci na području organizacije ...................................................................................... 9

5. Klasifikacije organizacijskih teorija .....................................................................................11

5.1 Klasična teorija organizacije .........................................................................................12

5.2 Neoklasična teorija organizacije ...................................................................................14

5.3 Moderna teorija organizacije ........................................................................................17

5.3.1 Pravci koji čine modernu teoriju organizacije ...................................................17

5.3.2 Osnove koje čine modernu teoriju .....................................................................18

5.3.3 Pristupi koji dominiraju modernom teorijom organizacije ................................18

6. Od konačne spoznaje o organizaciji do organizacije budućnosti.......................................20

7. Suvremeni organizacijski koncepti .......................................................................................22

7.1 Paralelni inženjering .....................................................................................................22

7.1.1 Postupni način kretanja industrijske proizvodnje ..............................................24

7.1.2 Paralelni način kretanja industrijske proizvodnje ..............................................24

7.1.3 Kombinirani način kretanja industrijske proizvodnje ........................................24

7.2 Vitka proizvodnja (Lean Production)............................................................................26

7.3 Fraktalna tvornica .........................................................................................................28

7.4 Reinženjering poslovnog procesa (BPR - Business Process Reeingeneering)..............30

7.5 Virtuelna organizacija ...................................................................................................31

8. Teorija kaosa ..........................................................................................................................33

8.1 Komunikacijski kaos.....................................................................................................35

8.2 Organizacijski kaos.......................................................................................................36

1

1. ORGANIZACIJA KAO ZNANOST I KAO PRAKTIČNA

DISCIPLINA

- područje organizacije u najširem smislu te riječi obuhvaća i organizaciju rada i organizaciju poslovanja u (ne)proizvodnim organizacijama

- promjene su imale značajan utjecaj na organiziranje cijelog društva - organizacija u Hrvatskoj nije dovoljno poznata niti priznata - nema jednoznačnog definiranja pojma organizacije ( Hoffman je govorio o

univerzalnom, funkcionalnom, institucionalnom i strukturalnom pojmu organizacije – četiri moguća shvaćanja pojma organizacije)

Nema čvrste, jedinstvene i jedne jedine definicije o tome što je to organizacija. To je stvar konsenzusa, odnosno dogovora onih koji o tome raspravljaju. Organizacija je umijeće (vještina) - know how (znati kako) činiti stvari u danoj situaciji (Koontz). Organizatori mogu raditi bolje koristeći se organiziranim znanjem o organizaciji. Znanost je organizirano znanje na kojem se temelji praksa (umijeće, vještina). Organizator treba dobro poznavati teoriju, tehniku, umijeće, obrt (majstorstvo). Važna je komponenta i izumiteljstvo (virtuoznost). U organizacijskoj literaturi navodi se da je organizacija znanost (Taylor i Fayol su utvrdili da je organizacija posebna znanost). Neki autori smatraju da organizacija kao znanost ne postoji. Organizacija ima svoj predmet istraživanja, vlastite metode istraživanja, svoju svrhu, ciljeve i načela. Organizacija je prezentirala, otkrila i skupila mnoge nove spoznaje prvenstveno o organizacijskim sustavima ( organizacijska struktura i čimbenici koji na nju utječu: tehnologija, veličina organizacije i okolina). Sistematizirana su znanja iz različitih organizacijskih područja. - termini: scientific management, management science, Betriebsorganisationslehre,

Organisationstheory… - Hrvatska: organizacija rada, organizacija poduzeća, organizacijska teorija, teorija

organizacije, organizacija proizvodnje, organizacijsko projektiranje, studij rada… Terminologija je još uvijek u razvoju (počeci stvaranja enciklopedije o organizacijskim pojmovima). Ergonomija je znanost o optimalizaciji sustava čovjek-stroj-okolina. - na organizaciju su utjecale i ekonomija, psihologija, matematika… - organizacija: OBLAST ⇒ POLJE ⇒ GRANE ⇒ OGRANCI Postavlja se pitanje da li je organizacija znanost ili zbirka autonomnih znanosti? Teorija organizacije je u velikoj mjeri koristila plodove znanosti i njihovih disciplina. - menedžment je dio organizacije, ako se organizacija shvaća kao institucija

2

2. ZNANSTVENA TEORIJA I TEORIJA O ORGANIZACIJI

- razvijanje znanja primjenom znanstvenih metoda (hipoteze, eksperimenti, analize) • Metoda je vezana za znanost (grč. methodos – put, način istraživanja).

Znanstvena metoda u širem smislu riječi označava put kojim se oblikuje i izgrađuje pojedina znanost.

• Znanstveni pristup zahtijeva jasno definirane pojmove. • Termini su jezični izrazi pojmova. • Činjenice se utvrđuju pomoću metode promatranja ili metode opservacije (podaci

i činjenice su sirovina svakoj znanosti). Nakon klasificiranja i analiziranja se traže uzročno-posljedični (kauzalni) odnosi.

• Hipoteza je probno objašnjenje neke pojave (plod domišljanja) i pridonosi razvoju znanosti. Ne može biti znanstvenog rada bez hipoteze (jedne ili više). Naglasak je na važnosti hipoteze. Razlikujemo slijedeće vrste hipoteza: nulta, znanstvena, glavna, radna, prazna, preliminarna, … Bitno je hipotezu postaviti, a hipoteza može biti potvrđena ili oborena.

• Načelo je osnovno pravilo ponašanja ili princip (osnovni stav, vodeća ideja). Načela nisu uvijek istinita, ali ih se smatra dovoljno valjanima da bi ih koristili za predviđanje. Načelo je istina u danom trenutku. Načela mogu biti: deskriptivna, predikativna. Načela ne propisuju u organizaciji što bi zaposleni trebali činiti.

• Znanstvena teorija je hipoteza koju smo privremeno prihvatili kao potvrđenu i spremni smo je zastupati. Teorija je opće načelo, ali svakako ima privremeni karakter. Razlikujemo osnovne vrste znanstvenih teorija prema kriterijima: a) predmetna oblast: teorije raznih znanosti b) prema strukturi: teorije teorijskih znanosti (npr. logika, matematika), teorije

empirijskih znanosti (npr. pravo, ekonomija, organizacija…) c) prema spoznajnom porjeklu: analitičko-deduktivne teorije… d) po općenitosti: najopćenitije, opće i posebne teorije e) prema znanstvenoj utemeljenosti (strogosti): utemeljene, deduktivne i manje

utemeljene teorije… Nema ni apsolutne teorije (one su na snazi pod određenim okolnostima). Teorija organizacije sastoji se od čitavog niza teorija.

To su teorije empirijskih znanosti koje se temelje na provjerenim iskustvima.

Prema strogosti ubrajamo ih u empirijsko individualne (induktivne) teorije – njihova vrijednost se ne može strogo dokazati. Teorije organizacije nastaju i razvijaju se na induktivan način (polaze od pojedinačnog prema općem). - teorijski postulati su plod dugotrajnog proučavanja organizacije Teorije organizacije sastoje se od niza (skupa) temeljnih premisa, definicija, pojmova…, a na njih su značajan utjecaj imale i slijedeće znanosti kao što su: ekonomija, sociologija, tehničke znanosti i psihologija.

3

Teorija organizacije spada u teorije koje su manje precizne, sistematizirane i formalizirane.1

Organizacijska teorija nije uvijek točna do u najmanjih sitnica, razumljiva i dovoljno jasna.

Plodnost organizacijske teorije je na razini drugih znanosti (postoje hipoteze koje se na novim istraživanjima ruše i postavljaju se nove teorije). Organizacijska teorija je sustav temeljnih općih pojmova te sudova. Obilježja organizacijske teorije su: svrha, ciljevi, struktura i način funkcioniranja. Metodološki postupak prolazi kroz tri faze:

1. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE, 2. UTVRĐIVANJE ZNANSTVENIH ZAKONA (logičko objašnjavanje), 3. VERIFIKACIJA (praktično i logičko provjeravanje).

Spoznajna moć organizacijske teorije nije tako velika kao što je to kod drugih znanosti (nije razvijen odgovarajući broj teorija).

Moć predviđanja organizacijske teorije nije velika. Postavlja se pitanje kako mjeriti stanje organizacije? Metode za određivanje organizacijskih efekata su nerazvijene. Organometrija = znanost čiji je cilj pronaći metode za mjerenje efekata organizacijskih promjena. U društvenim znanostima javljaju se dvije vrste teorija:

1) empirijska teorija, 2) normativna teorija.

S gledišta teorije organizacije empirijska teorija predstavlja organizaciju kakva ona jest, a normativna teorija organizaciju kakva bi ona trebala biti. Normativna teorija govori o budućnosti, o organizaciji kakva se ona želi. 1 Imaju niski stupanj formalizacije, nije razvijena terminologija odnosno pojmovni repretoar. Najviše su formalizirane logičke i matematičke teorije.

4

3. PRETHODNA PROUČAVANJA ORGANIZACIJE

Organizacija je stara koliko i ljudsko društvo i vezana je uz podjelu rada. O organizaciji rada se govori kao o specifičnoj djelatnosti. Primjena organizacijskih principa i načela bila su vezana uz upravu države, religiju, vojne institucije i velike javne radove. Primjena odgovarajućih organizacijskih rješenja je omogućila nastanak drevnih gradova, palača, cesta, vodovoda… koji su pridonjeli razvoju ljudskog društva. - doprinosi: egipatski zapisi o gradnji piramida i hramova, Hamurabijev zakonik u

državi Babilon, Xenophon, Platon, Aristotel (Grčka), Rim (Katon i Voron – pragmatička pitanja org. rada na velikim poljoprivrednim imanjima), Leonardo da Vinci, Galileo Galilei…

3.1 STARI VIJEK

- organizacija je stara kao ljudski rod (npr. Mojsije – 50, 100, 1000 ljudi) - 5. tisućljeće prije Krista je doba razvoja civiliziranog svijeta (razvitak oruđa za rad

doveo je do razvoja gradova država tj. metropolisa) - Sumerani su 5000. god. pr. n. e. osnovali grad državu i izgradili prosječnu

upravljačku strukturu (bio im je poznat primjer delegiranja i specijalizacija rada). 4000. god. prije nove ere ostavili su zapise u klinastom pismu. Prve organizacijske upute potječu od Sumerana.

- Egipćani su uveli centralistički oblik upravljanja, sustav navodnjavanja i izvođenje javnih radova. Najznačajnija je Keopsova piramida koja je ujedno i najveća (postoje još Kefrenova i Mikerinova piramida). Stare Egipćane je mučio veliki problem: da li centralizacija ili decentralizacija?2

- U južnoj Mezopotamiji nastala je država Babilon. Hamurabijev zakonik je najpoznatiji zakonski kodeks u povijesti pisan klinastim pismom. Babilonski kralj Hamurabi (1728. – 1686. p.n.e.) je uveo planiranje proizvodnje, tzv. “pranorme” i govori o minimalnoj nadnici. Također je poznat sustav visećih vrtova, koji se spominje kao jedno od 7 svjetskih čuda u povijesti. Prve velike tvornice o proizvodnji tkanina javljaju se u Mezopotamiji.

- Kinezi su 2000. god prije Krista uveli sustav upravljanja (plansko izvođenje melioracijskih navodnjavanja, ideja morala u organizaciji i upravljanju). Na tzv. Han štapićima bili su zapisani podaci o učinku pečenja cigle i sabiranja žita, i to ne samo učinak u cjelini nego i prema čovjeku.

- Čreni u staroj Indiji su imali status super organizacije. Imali su profesionalnu strukturu udruženja obrtnika i trgovaca (sustav evidencije na ulaz i izlaz roba).

- U staroj Grčkoj ispitivani su oblici organizacije i upravljanja. Grci su donjeli 158 ustava. Xenophon (430.–354. prije Krista), atenski general, pisac povijesnih i političkih djela, učenik Sokrata zastupa (za razliku od Sokrata) specijalizaciju i u svom djelu djelo “Xyropedia”, govori o izradi plitkih cipela (sandala) i dijeli rad na operacije. On je prvi obradio princip specijalizacije. Platon je govorio o podjeli rada (poljoprivrednici, obrtnici, branitelji i ljudi od pameti). Aristotel je ukazao na promatranje prirodnih činjenica.

2 To je tzv. vječito organizacijsko pitanje.

5

Grci su uveli ritam i standardne pokrete u skladu s glazbom (takt se davao glazbom uz pomoć flaute i zviždaljki) – pomoću glazbe se davao tempo rada. Grci su poznati kao i organizatori starih Olimpijskih igara, koje su bile najveći organizacijski i politički događaj stare Grčke. Vojska je bila najbolje organizirana i pripremljena institucija države.

- Aleksandar Veliki (356.–323. prije Krista) – makedonski kralj, jedan od najvećih vojskovođa. Vojnu vlast i financije je u osvojenim područjima prenjeo u svoje ruke, a upravnu vlast ostavio domorocima. Veliku pozornost je posvećivao pripremama za rat (faza akcije) u kojoj se izrađivao plan ratovanja pred samu bitku. Imao je veliki štab časnika. Prvi je organizirao i uveo štabove koji su bili neformalno savjetodavno tijelo.

- Stare Rimljane je mučio problem (de)centralizacije, pa su odvojili upravljanje državnih od upravnih poslova. Car Dioklecijan podijelio je Rimsko carstvo na 101 provinciju, 13 dieceza i 4 regije. Sam car je imao 3 pomoćnika (augustus i dva cezara). Takvim oblikom organizacije u državi je provedena tetrarhija.

Voron: 1) odabrati najbolje poljoprivredne radnike, 2) poslovođa – poželjno da bude štedljiv i stariji od radnika te da posjeduje

izobrazbu, 3) poslovođa mora imati iskustvo u poljoprivrednim poslovima, 4) nije dobro da se poslovođa služi bičem, 5) bolje je odabrati oženjenog poslovođu, 6) poslovođa će dobro raditi ako bude bolje nagrađen.

3.2 SREDNJI VIJEK

- slabost Rimske republike bila je gospodarskog karaktera (barbarstvo, razbojništvo, nadiranje divljih plemena)

- robovlasnički sustav zamijenio je feudalni odnos - feudalizam se pojavljuje u 5. i 6. stoljeću u formi kolonata - feudalac je bio dužan štititi svoje kmetove i imao je vlast nad kmetovima - Stadiji feudalizma:

1. faza ranog feudalizma 2. procvjetani feudalizam 3. propadanje feudalizma3

- Razdoblje manufakture bilo je doba koje je prethodilo industrijskoj revoluciji (manufaktura znači pretežno upotrebu ručne tehnike).4

- U srednjem vijeku pojavljuje se Leonardo da Vinci (1452.-1519.) koga se smatra velikim slikarom, anatomom, inženjerom, piscem kao i istraživačem prirode, međutim može se isto tako smatrati pretečom studija rada. Studirao je vrlo precizno pokrete, naročito ljudske ruke i prstiju te ih razvrstavao u određene kategorije, koje su time davno prethodile današnjim sustavima unaprijed određenih vremena.

- Rene Descartes (1596.–1650.), francuski filozof i matematičar , smatra se osnivačem novog, sustavnog pristupa znanstvenim istraživanjima time što daje

3 Propadanje feudalizma počinje u 16. stoljeću. 4 Organizacijska razlika između obrta, manufakture i industrije. Kod obrta i manufakture radnik se služi ručnim alatom, a kretanje sredstava za rad polazi od radnika. U industriji radnik poslužuje neki stroj i mora ići za sredstvima za rad.

6

metodu kako razmišljati. Taj pristup obrađen je u djelu “Discours da la methode pour bien conduire sa raison et chercher la verite dans les sciences” (1637) gdje su objašnjena 4 postavljena pravila o metodičkom radu:

1. Pravilo racionalne jasnoće – smatrati točnim ono što se može dokazati. 2. Pravilo analize – raščlaniti problem na sastavne dijelove i svaki detaljno

proučiti. 3. Pravilo sinteze – analizirane elemente postepeno vezati u šire cjeline. 4. Pravilo potpunih podataka (klasifikacije) – potpuno pobrojiti i načiniti

opće preglede.5 - Galileo Galilei (1563.–1642.) bio je jedan od prvih istraživača ljudskog zamora. O

masovnom radu postoji detaljan zapis iz 1856. godine kod gradnje obeliska na trgu sv. Petra u Rimu (adicioni pristup ili “adicijsko načelo”)6

- Pojava dvostrukog knjigovodstva: Luca Paciolli, Benko Kotruljević (Beno Kotruljić). Poslovne knjige su se počele voditi dvostrukim knjigovodstvom u 14. stoljeću. Benko Kotruljević napisao je djelo pod naslovom “O trgovini i savršenom trgovcu” koje je dovršeno 1458., a objavljeno je 1573. godine u Veneciji. U tom djelu predočen je sustav dvostrukog knjigovodstva.

3.3 NOVI VIJEK

- Razdoblje od 1700.–1785. god. obilježilo je industrijsku revoluciju u Engleskoj ( Engleska je postala tzv. “radionica svijeta”). TVORNICA = poduzeće koje upotrebljava mehanički motorni pogon, za razliku od manufakture gdje prevladava ručni rad.7

- Potkraj 18. stoljeća i u prvoj polovici 19. stoljeća javljaju se kapitalističke tvornice. Prva tvornica zabilježena u literaturi osnovana je 1774. godine. Osnovao ju je Englez Ark Wright. On je postavio upravljačke metode (uloga rukovoditelja u tvornici), bavio se planiranjem izgradnje tvornice i proučavao je njezinu makro- i mikrolokaciju. Robert Owen osnovao je u New Lenarku predionicu pamuka (1800.–1824.). U tvornici je zatekao 1300 radnika i njihovih članova obitelji plus 500 siročadi. 1806. godine radnici su za vrijeme četvero-mjesečne pamučne krize primili punu mjesečnu zaradu.

5 Ova pravila koriste se i u drugim znanostima, a ne samo u organizaciji. 6 Dodavalo se toliko ljudi, koliko je bilo potrebno da se podigne teret. 7 Definicije tvornice (danas): 1. Dragičević: Tvornica ( njem. Fabrik) je veće proizvodno poduzeće koje počiva na mehanizaciji

proizvodnih procesa i kooperaciju strojeva i radnih snaga koje pomoću njih proizvode. 2. Masmedia poslovni riječnik: Tvornica (engl. factory) je organizacijski oblik industrijskog

poduzeća, a predstavlja tehno-ekonomsku i prostornu cjelinu koja se sastoji od jednog ili više proizvodnih objekata namijenjenih industrijskoj proizvodnji.

Jedno trgovačko društvo može imati i više tvornica. Tvornica može poslovati kao samostalno poduzeće. Tvornice su organizirane kao proizvodne divizije poduzeća sa visokim stupnjem autonomije. Uži pojam od tvornice je pogon. Pogon je manji dio tvornice, to je najčešće tehnička kategorija. Pogon → radne jedinice → radionice → radnički odjeli → brigade Industrijski način proizvodnje u tvornici karakterizira: proizvodnja u velikim količinama, primjena standardizacije i tipizacije, te postoji visoki stupanj tehničke podjele rada i specijalizacije radnika. Standard (norma) znači neku obavezu. Standardizacija (normizacija) je nametnuta od strane države. Tipizacija nije obavezna, ona je prepuštena na volju proizvođaču. 3. Tvornica je složen sustav sastavljen od komercijalne, ekonomsko-financijske, organizacijske,

tehnološke, informatičke i ljudske komponente.

7

Robert Owen uveo je prvo skraćenje radnog vremena (14 h ⇒ 11 h i 45 min, 1816. ⇒ 10 i pol sati), a ujedno je i donio prvu zabranu zapošljananja djece mlađe od 10 godina. Također on uvodi prvi sustav predškolskog obrazovanja. Osnovao je i Institut za oblikovanje karaktera (predavanja za odrasle, zborno pjevanje, dječji vrtić) i postojala je stroga zabrana alkoholnih pića. 1824. Owen odlazi u Ameriku. 1825. osnovao je prvu komunističku općinu pod nazivom New Harmony koja je predstavljala idealističko društvo tj. državu. 1828. to društvo u kojem su svi trebali biti jednaki i ravnopravni pokazalo se da je bilo utopijsko i raspalo se zbog ljudskog egoizma.8

4. PRVI PISCI NA PODRUČJU ORGANIZACIJE

Do pojave kapitalizma tih pisaca i djela ima vrlo malo ili gotovo da ih ni nema. Međutim postoje neki dokazi o organizaciji iz ranijih vremena. Arapski autor Abdul Nast Muhamed je opisao karakteristične crte vođa. Gazalije je dao savjete za kraljeve:

- 4 stvari koje treba uvijek imati na umu (pravda, oštroumnost, strpljenje i umjerenost)

- 4 stvari koje se nikad ne smiju imati na umu (zavist, arogancija, uskogrudnost i zlonamjernost)

Američki povjesničar Lein9 je u svojim knjigama ocrtavao položaj i problem trgovine (prapočeci industrije). U svojoj drugoj knjizi dao je životopis tadašnjeg poslovnog čovjeka (1418.–1449.), a u svojoj prvoj knjizi je analizirao brodove i brodogradnju. U 16. Stoljeću Thomas Moor10 je 1516. Objavio poznato djelo pod imenom “Utopija”. U prvom dijelu knjige Moor daje oštru kritiku društvenih politika toga doba (započeta bezobzirna prvobitna akumulacija kapitala u Engleskoj). On je “žigosao” odnosno osuđivao privatno vlasništvo (poznata je njegova izreka “Ovce su pojele ljude”), naime dolazi do ograđivanja zemljišta. U drugom dijelu knjige daje jednu viziju idealne društvene zajednice koja se nalazi na jednom zamišljenom otoku koji se zove Utopija, pa je prema tome otoku i čitavo djelo dobilo ime. Naziru se začeci samoupravljanja i Moor govori o bezklasnom društvu. On se u djelu posebno ne osvrće na probleme organizacije i na upravljanje. No ipak možemo reći da je Moor dao doprinos razvoju organizacijske misli. On je postavio utopijske koncepte i naveo mnoge prednosti specijalizacije rada. Nicola Macciavelli11 (1465.–1527.) je rekao da u političkom području dominira sila i beskrupulozna borba za vlast (“cilj opravdava sredstvo”, za postignuće cilja sve je dozvoljeno; da bi se ostvario cilj može se raditi sve). Tijekom godina je zbog svog stava stekao negativnu reputaciju. U djelu “Vladar” navodi 4 načela vodeće uloge i moći:

1. Povjerenje u svijest masa (naroda) – trajni opstanak vlasti ovisi o podrški masa (naroda)

2. Jedinstvo

8 Općenito se u povijesti pokazalo da su idealistički koncepti zapravo utopija. 9 Leinova djela su: “Venecijanski brodovi i brodograditelji renesanse” i “Andreo Babarigo venecijanski trgovac”. Obje knjige su izdane u Baltimoreu. 10 Thomas Moor je bio engleski humanist i državnik, začetnik utopijskog socijalizma. 11 N. Macciavelli bio je politički mislitelj u Italiji u doba renesanse.

8

3. Vodstvo – vođe moraju imati neke osobne kvalitete da postanu uspješne vođe (vođa mora primjerom nadahnuti narod)

4. Volja za život – primarni cilj svake organizacije je njeno preživljavanje.12 Macciavelli je vladaru savjetovao da sprječava nemire u zemlji. 1660. godine Colbret izdaje propise za dužinu, širinu i kvalitetu tkanina. 1798. godine Francuska narodna vlada daje upute za format papira 210x297 mm (A4). Lavoisier (1743.–1794.) pronalazi fiziološko mjerilo za količinu rada (kvocijent udisanog i izdisanog zraka). J. R. Perronet (1708.–1794.) , učenik Vaubana, prvi je pronio saznanja organiziranja rada iz vojnog na civilni sektor. On je, kao mladi inženjer, proveo u Ženevi studij i analizu izrade pribadača (igala). On je obavio prva industrijska snimanja vremena u proiz. igala. Dosadašnji ručni rad 10 radnika gdje je svaki radnik radio sve operacije (dnevno svi zajedno 200 pribadača), on je kasnije taj proces rastavio na 18 operacija. Sada je 10 radnika izrađivalo ukupno 48 000 pribadača i time postiglo povećanje proizvodnje za 240 puta. Javlja se podjela rada. Adam Smith (1723.–1790.) poznat je po svom djelu “Bogatstvo naroda”. On uspoređuje izradu igala (pribadača) kod podjele rada i proizvodnju igala bez podjele rada. C. Babbage je pisac 19. stoljeća (1792.–1871.). Bio je matematičar i inženjer poznat po razvitku prvog digitalnog računala. Autor je 11 postavki za organizaciju rada, koje je postavio u svom djelu “On the Economy of Machinery and Manufactures” (1832). Primjenu studija vremena postavio je na drugo mjesto između 11 postavki za organiziranje rada, a ukazao je i na problem odnosa snimača vremena i radnika govoreći o mogućnosti dobivanja nerealnih podataka vremena.

12 Jedan od prvih ciljeva svakog sustava je opstanak (preživljavanje).

9

5. KLASIFIKACIJE ORGANIZACIJSKIH TEORIJA Organizacijska teorija je vrlo mlada znanost. Kao znanstvena disciplina počela se oblikovati na prijelazu između 19. i 20. stoljeća (kraj 19. i početak 20. stoljeća). Zbog naglog razvoja proizvodnih snaga u industriji ukazala se potreba za znanstvenim istraživanjima. Može se govoriti o teorijama (mnogi autori govore o pristupima, školama, prilazima, etapama – terminologija nije bila konzistentna). Nije lagano dati potpuno preciznu i dovoljno sveobuhvatnu klasifikaciju (neki teoretičari se pojavljuju u više teorija).13 U osnovi organizacijske teorije se mogu razvrstati na dva temeljna kriterija:

1) po srodnosti ideja; po naglasku na pojedine komponente; s gledišta org. teorije;

2) po vremenskom razdoblju. Prema prvom kriteriju razlikujemo slijedeće škole i njihove predstavnike:

BIHEVIORISTIČKA ŠKOLA: > međuljudski odnosi14 (D. Mc Gregor15, E. Mayo, F.J. Roethlisberger)

> sociološki sustavi (M. Weber16, A. Maslow, C. Argyris, Simon Hertzberg, Rensis Likert)

EMPIRIČKA ŠKOLA17 – škola na temelju iskustva (Dale) ŠKOLA TEORIJE ODLUČIVANJA18 (C. Barnard , Simon March) KVANTITATIVNA ŠKOLA19 (F. W. Taylor20, H. Gannt, Von Neumann,

Schleifer Hitch) ŠKOLA UPRAVLJAČKIH PROCESA21 (H. Fayol, Urwick, Gullick, Koontz)

Prema drugom kriteriju koji se odnosi na vremensko razdoblje razlikujemo:

KLASIČNA ŠKOLA (1900.–1930.) NEOKLASIČNA ŠKOLA (1930.–1950., neki autori do 1960.) MODERNA ŠKOLA (1960. – danas)

To je ujedno i najčešće korištena klasifikacija organizacijskih teorija. 13 Svi pisci se nisu posve usaglasili da li npr. Douglas Mc Gregor pripada u klasičnu ili neoklasičnu školu. 14 Hawthorne eksperimenti rađeni su u Western Elektric Company u Chicagu u razdoblju od 1927.–1932. godine. Glavni istraživač bio je Elton Mayo uz pomoć niza pomoćnika (najpoznatiji je bio F.J. Roethlisberger). Istraživanja su se provodila na ženskoj radnoj snazi koja je radila na montaži utičnica, prekidača… Najpoznatiji su eksperimenti sa svjetlom (u istraživanje su postojale dvije grupe: kontrolna grupa i eksperimentalna grupa). Promatralo se kako utjecaj svjetla djeluje u radionici na proizvodnost rada. Čak i kod smanjenja intenziteta svjetla proizvodnost je i dalje rasla. Nadalje, poznati su i eksperimenti sa strunjačama (najbolji lijek protiv zamora na poslu je odmor). 15 Douglas Mc Gregor poznat je po svojoj teoriji X i teoriji Y. 16 Max Weber je tvorac tzv. birokratske organizacije. 17 Na Harward Bussines School uvodi se metoda proučavanja slučajeva tzv. case study. To je metoda koja se vrlo često koristi u obrazovanju (proučiti jedan slučaj iz stvarnosti; nastavnik može razviti slučaj i u svojoj mašti za potrebe edukacije). Ova metoda počela se primjenjivati nakon 1945.-1946. godine. Ova metoda se može primijeniti i u organizaciji. 18 Škola teorije odlučivanja stavlja naglasak na proces odlučivanja i čimbenike koji su s nijm povezani. 19 Kvantitativna škola koristi matematičke relacije. Uvode se matematičke metode i modeli tražeći optimalno rješenje. Ona znanost u kojoj se matematika više primjenjuje je egzaktnija znanost. Kod primjene matematičkih metoda u našim poduzećima nailazimo na problem – naime, nema podataka. 20 Uz Taylora su vezani eksperimenti: slučaj sa lopatama i čišćenje parnog kotla. 21 Škola upravljačkih procesa u središte stavlja menedžera (rukovoditelja), upravljački proces i njegove čimbenike.

10

Prema jednoj klasifikaciji imamo: a) Nove tendencije u organizacijskoj teoriji - obuhvaćaju koncepte prilagodljivih sustava tzv. fleksibilnih proizvodnih sustava,

mrežaste organizacije, tvornice bez ljudi i suvremene tvrtke (transakcijske teorije) b) Pobočni pravci razvoja organizacijske teorije - teorije u Njemačkoj između dva svjetska rata, teorije i praksa u socijalističkim

zemljama, japan (org. teorije i praksa Japana)

5.1 KLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE22

- razdoblje znanstvenog proučavanja organizacije - nastanak omogućuje nagli razvoj proizvodnih snaga a) Fiziološka varijanta - organizacija i racionalizacija procesa rada (studij vremena pokreta, proučavanje

zamora, koncepti nadnica ili plaćanja rada) - predstavnici: F. W. Taylor, Frank Bunker Gilbreth i Lillian Moller Gilbreth b) Administrativna varijanta - razrada administrativne strukture upravljanja - predstavnici: H. Fayol, Urwick Oba dvije varijante bave se formalnom organizacijom, a čovjeka tretiraju subjektom. Podjela na tri dijela: a) TEORIJA ZNANSTVENE ORGANIZACIJE RADA b) TEORIJA ADMINISTRATIVNOG UPRAVLJANJA c) TEORIJA BIROKRATSKE ORGANIZACIJE

Fredericka Winslowa Taylora (1856.–1915.) nazivaju ocem znanstvene organizacije rada. Rođen je u Philadelphiji, a školovao se na Philips Exeter Academy. Kasnije se upisao na Harwardsko sveučilište koje je napustio nakon godinu i pol zbog slabog vida. Tako se s 18 godina zaposlio i otišao u poduzeće gdje je učio dva zanata – strojarski i modelarski. Za vrijeme zaposlenja ipak je nastavio studij i sa 27 godina dobiva diplomu inženjera instituta Stevens. Taylor je već 1895. godine preporučio da se uvede studij rada, odnosno određivanje vremena koje je potrebno za izvođenje svake pojedine radne operacije. F.W. Taylora smatraju ocem studija rada, odnosno studija vremena. On je 1911. godine na Konferenciji o znanstvenom upravljanju rekao:

1. Treba razvijati znanstvene metode. 2. Selekcija radnika na znanstvenim spoznajama. 3. Treba prenositi znanstvene spoznaje na radnike. 4. Podjela rada između rukovoditelja i radnika je izuzetno važna.

Njegove najvažnije knjige su: “Sustav plaćanja po komadu”, “Upravljanje radionicom” i “Principi znanstvenog upravljanja”. Osnovna načela znanstvene organizacije koje je uveo Taylor su: mehanizacija, standardizacija, specijalizacija i koordinacija.

Druga teorija je teorija administrativnog upravljanja. Njezin glavni predstavnik je Francuz Henry Fayol (1841.–1925.). Rođen je u Istambulu. Fayol je radio kao upravitelj u rudnicima i rudarskim korporacijama (počeo je kao rudarski inženjer da bi postao direktor korporacije). Cijeli život se bavio upravljanjem.

22 Naziva se i teorija znanstvenog upravljanja (engl. scientific management).

11

Fayol je dao 6 skupina poslova koje su na neki način preteče današnjih poslovnih funkcija. On je najveće značenje pridavao funkciji upravljanja (on se smatra utemeljiteljem administrativne doktrine). Također je glavni predstavnik administrativne varijante. Skupine poslova:

(1) TEHNIČKA SKUPINA POSLOVA (2) KOMERCIJALNA SKUPINA POSLOVA (3) FINANCIJSKA SKUPINA POSLOVA (4) RAČUNSKO IZVJEŠTAVANJE (5) FUNKCIJA SIGURNOSTI IMOVINE I OSOBLJA (6) ADMINISTRATIVNA SKUPINA POSLOVA.

Fayol je naveo 5 ključnih elemenata administrativne skupine poslova, funkcije upravljanja:

(1) PREDVIĐANJE (2) ORGANIZIRANJE (3) ZAPOVIJEDANJE (4) KOORDINIRANJE (5) KONTROLIRANJE

koje ujedno predstavljaju 5 temeljnih zadataka svakog upravitelja. Danas su ti ključni elementi bliski menedžerskim funkcijama ( planiranje, organiziranje, vođenje, kontroliranje i neki autori nevode još i upravljanje ljudskim resursima ). Fayol je postavio 14 načela ili principa upravljanja:

1. PODJELA RADA 2. AUTORITET23 3. DISCIPLINA24 4. JEDINSTVO NAREĐIVANJA ili ZAPOVJEDANJA 5. JEDINSTVO UPRAVLJANJA 6. POČINJAVANJE POJEDINAČNIH INTERESA OPĆIM INTERESIMA 7. NAGRAĐIVANJE 8. CENTRALIZACIJA 9. HIJERARHIJA AUTORITETA 10. RED (UREDNOST)25 11. PRAVEDNOST 12. STALNOST OSOBLJA 13. INICIJATIVA 14. JEDINSTVO OSOBLJA (“DUH TIJELA”)

Fayol je definirao i optimalne raspone upravljanja:

a) na najvišim razinama to je raspon 1:4 (1 upravitelj ima 4 podređena) b) na izvršnoj (najnižoj) razini odnos je 1:15 (1 poslovođa na 15 radnika)

23 Položaj autoriteta prije 80 godina i danas je sasvim drugačiji. Danas su narušeni svi autoriteti. Rušenje autoriteta u globalnom smislu dovelo je do zločina (čak je narušen autoritet pape). 24 Uz sam pojam organizacije ide disciplina odnosno u samoj filozofiji organizacije se traži određena disciplina. 25 Svaka organizacija traži određeni red. Čak i u teoriji kaosa koja potječe iz fizike ima određenog reda.

RED → RAD → DISCIPLINA

12

Fayol se zalagao za linijsku, štabnu i kombiniranu organizacijsku strukturu upravljanja. On je za razliku od Taylora imao fakultetsku naobrazbu i on polazi od vrha organizacije prema dnu. 1916. godine objavljena je njegova knjiga “Opće industrijsko upravljanje”. Nastavljači njegovog rada bili su Luther Gullick i Lindal Urwick, a bavili su se podjelom rada i razvrstavanjem poslova. Napisali su 4 načela o razvrstavanju poslova. Treća teorija je teorija birokratske organizacije, a njezin glavni predstavnik je njemački sociolog i sveučilišni profesor Max Weber (1864.–1920.). On nije nikada radio u proizvodnji. Najpoznatija djela su mu: “Privreda i društvo” (1910.) i “Metodologija društvenih nauka”. U svojoj drugoj knjizi opisuje metodologiju znanstveno-istraživačkog rada. Poznat je kao tvorac tzv. birokratske organizacije koja prema njegovom mišljenju predstavlja idealan tip organizacije (formalizirana, profesionalna i stabilna organizacija). Postavke: 1) HIJERARHIJA (definirana podređenost i nadređenost) 2) PRAVILA i PROCEDURE (detaljno opisano ponašanje članova organizacije) 3) AUTORITET (formalni autoritet – nije vezan uz sposobnost osobe nego uz mjesto koje se nalazi na hijerarhijskoj ljestvici) 4) STRUKTURA (sve je podređeno strukturi jer ona predstavlja bit organizacije) Ponašanje ljudi i njihove aktivnosti u birokratskoj organizaciji su pod stalnim praćenjem i kontrolom. Prenaglašavaju se hijerarhija, kontrola i formalizam. Nedostaci: - definitivno zapostavljanje ljudske dimenzije - zanemarivanje psiho-socijalnog efekta - svođenje čovjeka na dodatak stroju - čovjek se tretira isključivo kao ekonomsko biće - promatranje organizacija kao zatvorenih sustava - uvjerenje da se pouzdana organizacija može svesti kao hijerarhijska organizacija

5.2 NEOKLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE26

- to je prva kritika klasične škole (neoklasičari su podvrgnuli ozbiljnoj kritici klasičnu školu organizacije)

Prigovori Tayloru: - Taylor nije poznavao psihologiju (psihologija kao znanost se formira upravo

krajem 19. st., a to je vrijeme kad Taylor počinje djelovati) - Kod normiranja (utvrđivanja vremena) izabirao je najjačeg čovjeka – kad se nešto

normira, to se treba raditi u odnosu na normalnog, prosječnog čovjeka. - Druga zabluda je bila da se sve može riješiti plaćanjem. Danas je loše ako je plaća

jedini stimulans. Plaća je važna onda kad nije dovoljna za preživljavanje. Neoklasičari su još napadali teoriju strojeva.27 Neoklasičnu teoriju karakterizira psiho-socijalni pristup. U osnovi se neoklasična teorija organizacije dijeli na dva pravca:

1. Teorija o međuljudskim odnosima 2. Teorija o ponašanju u organizaciji (škola socijalnog sustava)

26 Poznata je i pod imenom teorija međuljudskih odnosa, human relation pristup. 27 Teorija strojeva poistovjećuje ili komparira čovjeka i stroj. Stroj ima svoje elemente i kad se podmazuje funkcionira. Prema toj teoriji čovjek ima svoje organe (to su elementi kod stroja), pa analogijom i čovjek funkcionira.

13

1. TEORIJA MEĐULJUDSKIH ODNOSA - temelji se na rezultatima koji su obavljeni u razdoblju 1927.–1932. Tzv.

Hawthorne studije (Elton Mayo i suradnici)28 2. TEORIJA O PONAŠANJU U ORGANIZACIJI - tu teoriju su obilježili i dali svoje doprinose slijedeći teoretičari: Abraham

Maslow, Chris Argyris, Frederick Hertzberg, Rensis Likert, Douglas Mc Gregor - kod svakog od ovih autora riječ je o motivacijskom pristupu - organizacijsko ponašanje29 A. Maslow poznat je po tome što je prikazao hijerarhiju temeljnih ljudskih potreba koje je podijelio na 5 razina. Glavna njegova proučavanja vremenski su datirana za vrijeme II. svjetskog rata. Hijerarhija potreba: 1. FIZIOLOŠKE POTREBE (potrebe ljudskog organizma) 2. SIGURNOSNE POTREBE (potrebe zaštite) 3. SOCIJALNE POTREBE 4. POTREBE POŠTOVANJA ili PSIHOLOŠKE POTREBE 5. POTREBA SAMOOSTVARENJA (SAMOPOŠTOVANJA) Sve navedene potrebe međusobno su u hijerarhijskom odnosu. Zadovoljavanjem određene potrebe gubi se njezina motivacijska snaga. Ni jedna potreba se ne može u potpunosti zadovoljiti. Chris Argyris na određeni način nadopunjuje spoznaje o teoriji potreba do kojih je došao Maslow. F. Hertzberg autor je teorije dvojnog čimbenika motivacije, koja je u literaturi poznata i pod nazivom higijensko-motivacijska teorija. Hertzberg navodi da postoje 2 skupine faktora (čimbenika): 1. Higijenski čimbenici – odgovarajući uvjeti kao pretpostavke za neometani rad na

radnom mjestu, ali oni ne motiviraju, 2. Motivacijski čimbenici – glavni motivatori i čimbenici koji dovode do

zadovoljstva. Rensis Likert30 dao je nekoliko doprinosa teoriji organizacije (teoriji upravljanja).

28 Mayo i suradnici proučavali su utjecaje radne okoline na zaposlene. Najpoznatiji su eksperimenti sa svjetlom. Tu je i eksperiment sa strunjačama. Naročito su rađeni eksperimenti sa uvođenjem nekoliko 5-minutnih pauza (odmora) u toku dana. 29 Ponašanje ljudi u organizaciji ima tri razine:

1. Ponašanje pojedinca kao jedinke. 2. Ponašanje ljudi u grupama (skupinama) – pojedinac se ne ponaša onako u grupi, nego kao

kad je sam. 3. Ponašanje u okviru sustava, ako gledamo organizaciju kao sustav – kao pripadnika neke

organizacije. 30 Rensis Likert (1903.–1981.) Likert je bio psiholog i teoretičar menedžmenta. Rođen je 1903. godine u Cheyene, država Wyoming, a umro je 1981. godine. Rensis Likert je bio poznati američki socijalni psiholog. Za vrijeme drugog svjetskog rata bio je šef moralnog odjela Ameročkog strateško – bombarderskog nadzora, a poslije rata 1946. godine osnovao je nadzorni istraživački centar na Sveučilištu u Michiganu. Godine 1948. Centar se proširuje i postaje Institut za socijalna istraživanja (Institute for Social Research), a Likert, njegov osnivač i predsjednik u razdoblju od 1949.–1970. Likert je, dakle, bio na čelu jedne od najvećih institucija koja se bavila istraživanjem ljudskog faktora i ljudskog ponašanja u organizacijama.

14

Doprinos 1. Pokušaj dorade org. strukture putem modela povezujućeg čavlića (klina). Struktura povezujućeg čavlića temelji se na dvije temeljne postavke:

• Svaki čovjek grupovođa nižih jedinica je ujedno i član više jedinice, • Suprotno hijerarhijskoj strukturi odnosa čovjek – čovjek se razvijaju i

odnosi grupa – grupa. Doprinos 2. Teorija upravljanja govori o četiri sustava upravljanja (u engleskoj literaturi poznata pod imenom 4M). Ova teorija smatra se većim doprinosom. SUSTAV 1. Eksploatirajući – autokratski (ekstremno – autoritativni ) SUSTAV 2. Dragovoljno – autokratski (benevolentno – autoritativni) SUSTAV 3. Participativno upravljanje (konzultativni) SUSTAV 4. Demokratsko upravljanje (participativno – skupni) Sustav 1 se opisuje kao “ekstremno – autoritativni “; ovakav menedžer je vrlo autokratski orjentiran, ima malo povjerenja u podređene, motivira strahom i kaznom, samo povremeno nagrađuje, uključen je samo u komunikaciju prema dolje te ograničuje odlučivanje. Sustav 2 naziva se “benevolentno autoritativni”;menedžeri ovog sustava imaju pokroviteljsko povjerenje u podređene, motiviraju nagradom te samo ponekad kaznom i strahom, dopuštaju nešto komunikacije prema gore, usvajaju neke ideje i mišljenja podređenih te dopuštaju nešto delegiranja odlučivanja, ali s čvrstom kontrolom pomoću politike. Sustav 3 se označuje kao “konzultativni”. Menedžeri ovog sustava imaju veliko, ali ne i potpuno povjerenje u podređene, obično pokušavaju iskoristiti ideje i mišljenje podređenih, za motiviranje koriste nagrade, povremeno kazne i dijelom participaciju, uključeni su u komunikaciju i prema dolje i prema gore, u konačnici donose osnove politike i općenite odluke, a dopuštaju da se specifične odluke donose na nižim razinama te djeluju konzultativno i na druge načine. Sustav 4 Likert smatra najparticipativnijim sustavom i naziva ga “participativno – skupnim “ sustavom. Menedžeri ovog sustava imaju u svim situacijama potpuno povjerenje u podređene, uvijek konstruktivno koriste ideje i mišljenja podređenih. Daju ekonomske nagrade na bazi skupne participacije i uključenosti u područja kao što su postavljanje ciljeva i ocjenjivanje napretka u ostvarenju ciljeva. Menedžeri ovog sustava uključeni su u mnogo komunikacija prema dolje, prema gore ali i bočno prema kolegama iste razine, ohrabruju odlučivanje na različitim razinama organizacije i rade s kolegama i podređenima kao skupina. Navedeni sustavi su slični današnjim sustavima upravljanja. Najuspješniji menedžeri prema Likertu su oni koji primjenjuju sustav 4 (participiranje podređenih u upravljanju). Participativni stil najbolje koristi ljudske potencijale i povećava fleksibilnost organizacije. Uglavnom se bavio i zanimale su ga velike organizacije i teorije menedžmenta. Njegova knjiga “Novi uzorci rukovođenja” sadrži mnoštvo rezultata koji se odnose na probleme vođenja i interakcijskih odnosa između radnika i rukovodilaca u organizaciji. Njegov najveći doprinos uključivao je razvoj metodologije opažanja koja se zasniva na uzorcima koji su se birali statističkom vjerojatnošću; također je poznata i Likertova skala (“Likert scale”) za mjerenje stavova koja ima pet ocjena.

15

Likert je povodio istraživanje na University of Michigan. Naglašavao je da vođa mora biti sklon otvorenoj komunikaciji i mora se neprestano pozivati na motivaciju. Svojevrsnu sintezu autokratskog i demokratskog stila vođenja predstavlja “teorija X” i “teorija Y” Douglasa McGregora.31 Autor je osnovu svoje teorije objavio 1960. god. u djelu “Ljudska strana poduzeća”. Teorija X: ljudi su neskloni prema radu i žele ga pod svaku cijenu izbjeći (“bič”). Teorija Y: rad je prirodna stvar, nužan i ljudi ga ne žele izbjeći. Nudi se kao poželjan pristup (“kocka šećera”, “nagrada”- slikoviti prikaz). Doprinosi neoklasične teorije organizacije: 1. Neoklasična teorija organizacije povećala je spoznaje o ljudskom ponašanju

(uvjeti rada, motiviranje na radu). 2. Otkrila je neformalnu organizaciju, koja je na neki način temelj individualnog i

skupnog. 3. Mehanistička struktura ne zadovoljava tzv. funkcionalne potrebe organizacije. 4. Otvorila je ponovno raspravu o vječitom dilemnom pitanju centralizacije i

decentralizacije. Najčešće u praksi je izlaz tzv. mješovita organizacija. 5. Podstakla je oblikovanje tzv. biheviorističkog pristupa. 6. Modificirala je i poboljšala temelje klasične teorije.

5.3 MODERNA TEORIJA ORGANIZACIJE - nije jedna teorija nego niz teorija U modernoj teoriji organizacije govorimo o tri različita načina (pristupa):

1. govorimo o teorijama (pravcima) koji čine modernu teoriju 2. govori se o osnovama (temeljima) koji čine modernu teoriju organizacije 3. govori se o pristupima koji dominiraju u modernoj teoriji organizacije

5.3.1 Pravci koji čine modernu teoriju organizacije Vremenski gledano moderna teorija počinje 1950., međutim pokazalo se da su neki autori počeli ranije. Ono što otežava klasifikaciju je što se mnogi pravci i mnoge teorije isprepliću. a) STRUKTURALNA TEORIJA

mehanički i organski sustavi (Tom Burns i G. M. Stalker) koncept formalne organizacije (Peter M. Blau i W. Richard Scott) veza organizacija – ambijent (P.R. Lawrence i Jay W. Lorsch) Mintzbergov sustav 5S (Henry Mintzberg)

31 Mc Gregor, Douglas M. ( Murray ), ( 1906.–1964. ) Teoretičar menedžmenta, pedagog; rođen je u Detroitu, država Michigan. Douglas McGregor je bio poznati socijalni psiholog. Objavio je veći broj radova iz područja socijalne psihologije. Za vrijeme svog radnog vijeka bio je i predsjednik “Antioch College –a” (1948.–1954.). Naročito je istaknuo da je upravo ovaj period rada (kao rukovodilac) bitno utjecao na njegove poglede o organizacijskom funkcioniranju poduzeća. Od 1937.–1948., zatim od 1954. godine pa do smrti podučavao je psihologiju i industrijski menedžment (rukovođenje) na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology). Njegovo djelo pod nazivom “Human Side of Enterprise” (1960.) promijenilo je američku menedžersku praksu, te je dovelo do razvoja ljudskih potencijala uvažavajući teoriju Y; humani pogled na ponašanje i motivaciju, koja je u suprotnosti s tradicionalnom teorijom X; pogled na radnike kao lijene, nemotivirane, te kojima je potrebna striktna kontrola.

16

b) KONTINGENCIJSKA ili SITUACIJSKA TEORIJA

TEORIJA SUSTAVA KONTINGENCIJE I POPULACIJSKE EKOLOGIJE organizacija i teorija sustava (Daniel Katz i Robert L. Kahn) opća teorija sustava (Fremont E. Kast i James E. Rosenzweig) model informacijskog procesa (Jay Galbraith) koncept organizacijske ekologije (Eric Trist)

c) TEORIJA VIŠESTRUKIH FAKTORA

razumijevanje radnih odnosa (Oliver E. Williamson) d) TEORIJA MOĆI I POLITIKE

moć u odlučivanju (Yeffrey Pfeffer) igra moći i njeni igrači (Henry Mintzberg)

e) ORGANIZACIJSKA KULTURA i SIMBOLIČKI MENEDŽMENT

definiranje organizacijske kulture (Edgar Schein) 5.3.2 Osnove koje čine modernu teoriju a) SUSTAVNI (SUSTAVSKI) PRISTUP

opća teorija sustava (Karl Ludwig von Bertalanffy) teorija sustava (Kenneth Ewert Boulding)

b) RAZVIJENI BIHEVIORISTIČKI PRISTUP

organizacija kao sustav međusobnih ljudskih odnosa koncept timskog rada32 integracija pojedinca i organizacije

c) NOVI STRUKTURNI MODELI

matrična organizacija projektna organizacija prilagodljiva ili fleksibilna organizacija

d) RACIONALNO ODLUČIVANJE

proces odlučivanja tokovi (tijekovi) informacija sustav komunikacija

e) KVANTITATIVNE (MATEMATIČKE) METODE

mrežno planiranje dinamičko programiranje teorija igara simulacije

f) TEORIJA KONTINGENCIJE (SITUACIJSKE TEORIJE) 5.3.3 Pristupi koji dominiraju modernom teorijom organizacije

32 Tim je čvršće strukturiran od grupe, kohezija tima je čvršća. Timovi su kompaktniji od grupe.

17

U osnovi se može govoriti o 4 pristupa: 1. KLASIČNI PRISTUP (1890) 2. BIHEVIORISTIČKI PRISTUP (1940) 3. SUSTAVSKI PRISTUP (1950) 4. KONTINGENCIJSKI PRISTUP (1970) Njihov međusobni utjecaj prikazuje slijedeća slika:

Sustavni pristup značajno je doprinjeo razvoju organizacijske teorije. Ističe važnost međusobnog djelovanja poduzeća s njegovom okolinom (ambijentom). Elementi su podsustavi i između njih su uspostavljeni komunikacijski tokovi i veze.

18

6. OD KONAČNE SPOZNAJE O ORGANIZACIJI DO ORGANIZACIJE BUDUĆNOSTI

Autor Peter Drucker je istaknuo da se već dva puta u povijest mislilo da se došlo do konačne spoznaje o organizaciji.

Prvi put je to bilo vrlo rano (to razdoblje je vrijeme rađanja organizacije kao znanosti, 1895.–1910.) kada su tadašnji Siemens (obiteljska firma osnovana u razdoblju 1830.–1840.) u Njemačkoj, a onda Morgan, Carnegie i Rockfeller u SAD-u radili na odvajanju upravljanja od vlasništva – oni su napravili temeljnu rekonstrukciju svojih poduzeća u smislu profesionalizacije. Vlasništvo se odvajalo od upravljanja. Naročito poslije 1920. godine se javlja menedžer, netko tko profesionalno zna voditi tvornicu (poslove). On prodaje svoje znanje koje je stekao školovanjem i radom u praksi. Kao što je vidljivo menedžeri posljednjih nekoliko desetljeća uspješno povećavaju svoje prihode. Oni imaju i druge beneficije, a ne samo plaću. To je naročito izraženo u SAD-u. Bitno je uvidjeti odvajanje vlasništva od upravljanja. Poduzetnik može biti vlasnik i menedžer (on ima tri uloge). Pojedinci “igraju” različite uloge. U Engleskoj i nekim skandinavskim zemljama nema nadzornog odbora, nego samo postoji upravni odbor33 (jednokatna uprava). Postoji i dvokatna uprava (npr. u Njemačkoj i Francuskoj). 1910. Henry Fayol je oblikovao koncept funkcionalne organizacije. Druga prekretnica bile su dvadesete godine ovog stoljeća – rekonstrukcija Du Pont-a i Sloanova istraživanja u kompaniji General Motors. Sloan je definirao novi koncept koristeći Fayolovu funkcionalnu organizaciju – federalna decentralizacija. Ovaj koncept postao je nakon II. svjetskog rata opće prihvaćen u cijelom svijetu. Koncept je dorađen 50-ih godina u korporaciji General Elektric. Dvadesetih godina ovog stoljeća nove znanstvene spoznaje u potpunosti su izmijenile dotadašnja saznanja. U dvadesetom stoljeću dolazi do eksplozije znanosti i znanstvenika. Došlo je do tzv. akceleracije znanosti. Ulaganja u znanost su neusporedivo veća nego u bilo kojem razdoblju prije. Pojavljuje se mnoštvo izuma i otkrića od kojih ćemo spomenut samo neke: otkriće penicilina u medicini, najnovija otkrića u osvajanju svemira, pojava pace makera… Razvoj tehnike i tehnologije općenito je izmijenio dotadašnje spoznaje o svijetu koji nas okružuje. Bitno je naglasiti da znanost ne može riješiti sve probleme i nikada ih neće riješiti. Mnogi tzv. naši napreci nisu bili zapravo napreci (npr. kloniranje čovjeka, proizvodnja novih organa, tkiva…). Na to upozoravaju mnogi ljudi, a posebno se ističe “Pokret zelenih”. Znanost nije svemoguća i ne može riješiti mnoge stvari i stoga ne treba znanost fetišizirati. Pojava novog načina gledanja na svijet utemeljena je i na Einstenovoj teoriji relativnosti i kvantnoj mehanici – time je doveden u pitanje i Taylorovov koncept organizacije. Dolazi do pojave novih pravaca, novih škola čiji su predstavnici pridonjeli utemeljenju novih znanstvenih spoznaja i znanosti o organizaciji. Ranih 50-ih godina pokazalo se da modeli funkcionalne organizacije i federalne decentralizacije ne mogu učinkovito odgovoriti zahtjevima vremena i novim uvjetima. To je bio ujedno i početak postindustrijskog i informacijskog društva. Kad govorimo o postindustrijskom društvu ne možemo promatrati sve zemlje jednako. To se prvenstveno odnosi na razvijene zemlje.

33 Razlika između upravnog odbora i uprave: u upravnom odboru može biti netko tko u toj firmi ne radi, dakle netko izvana, dok u upravi član može biti samo onaj tko u toj firmi radi.

19

Kod nas u Hrvatskoj je jedno takvo ozračje da se proizvodnja nije oporavila. Mora se naglasiti da zapravo nema razvoja niti jedne zemlje u kojoj nema proizvodnje i industrijskih proizvoda. Kod nas su službe razvoja i istraživanja u mnogim poduzećima raspuštene. Firme bez razvoja i traženja novih proizvoda (rješenja) teško se mogu nositi u zemlji i na međunarodnom tržištu. Postavljaju se zahtjevi na prilagodljivost (fleksibilnost) i elastičnost organizacijske strukture. Bitna prekretnica u znanosti počinje 60-ih godina kada su rezultati istraživanja potvrdili i pokazalo se da se iza prividne kaotičnosti krije određeni raspored odnosno red. Teorija kaosa34 došla je iz područja fizike iako su prva razmišljanja vezana uz meteorologiju. Pokušaj razumijevanja kaosa gleda na poduzeće kao na kompleksan sustav. Danas ulazimo u novo razdoblje organizacijskih promjena. Postavljaju se slijedeća pitanja: Kakvo će biti buduće poduzeće? Kako će izgledati i ne čemu će se temeljiti? Jedan od mnogobrojnih autora koji je pokušao odgovoriti na to pitanje bio je već spomenuti Petar Drucker. On navodi slijedeće: “Poduzeće budućnosti će biti poduzeće stručnjaka. Biti će sličnije bolnici, sveučilištu ili simfonijskom orkestru. Zasnivati će se na znanju i informacijama. Ad-hoc timovi. Jedna od temeljnih karakteristika će biti informacija. Takvo poduzeće neće zahtijevati visoku tehnološku razinu. Karakterizirati će ga znanje i organizacija (organizacijska struktura i procesi u organizaciji). Izgraditi će se društvo znanja i informacija.” Kako uvoditi znanje u poduzeće? Promjene iniciraju istraživanja i traženja novih znanja. Kako ističe P. Drucker nova će znanja biti glavni uzročnik promjena u poduzeću (učenje će biti doživotan proces). Kao što smo već prije naveli 20. stoljeće je karakteristično po eksploziji znanosti.

34 O teoriji kaosa biti će nešto više riječi u 8. poglavlju ove skripte.

20

7. SUVREMENI ORGANIZACIJSKI KONCEPTI Radi opstanka poduzeća u prostoru i vremenu u sve turbulentnijoj okolini potrebno je zadovoljiti potrebe kupaca u okviru kvalitete (standardi ISO 9000-9004), cijena i roka isporuke. Ovi kriteriji mogu se ispuniti restrukturiranjem organizacije, uvođenjem suvremenih tehnologija, promjenom organizacijske strukture ili sudjelovanjem osoba u odlučivanju.

1. PARALELNI INŽENJERING 2. VITKA (“MRŠAVA”) TVORNICA ili PROIZVODNJA 3. FRAKTALNA TVORNICA 4. REINŽENJERING POSLOVNOG PROCESA 5. VIRTUALNA TVORNICA

7.1 PARALELNI INŽENJERING

Promjene na tržištu i nagli razvoj informacijske tehnologije doveli su do reindustrijalizacije. Priozvodnja standardnih proizvoda za skladište zamjenjuje se sa pojedinačnom proizvodnjom za potrebe kupaca, dakle zahtijeva se kompleksno projektiranje prema zahtjevima kupaca (npr. kod proizvodnje automobila kupac bira detalje). - tzv. grupna i tipska tehnologija (broj dijelova u proizvodnji svesti na manju mjeru;

dijelove razvrstavamo po fizičkoj sličnosti ili sličnosti obrade i na taj način može se postići da se jedan te isti dio može ugraditi u više vrsta proizvoda)

- skraćenje ciklusa razvoja i inovacije proizvoda Nema napretka čovječanstva bez povećanja proizvodnosti. Skraćenje tjednog vremena može se postići jedino uz uvjet da se postigne ona proizvodnost koja se postiže prije sa prethodnim radnim vremenom. Vrijeme je odlučujući činitelj konkurentnosti poduzeća na tržištu. Povećanim ulaganjem skraćuje se proces istraživanja. Brzi proizvođači uklanjaju spore proizvođače – iz toga proizlazi važnost razvoja (funkcija istraživanja sa studijem proizvoda i funkcija razvoja). Ljudi koji rade u operativi ne mogu se u pravilu baviti razvojem. U velikom poduzeću postoji šansa da se ima služba razvoja. Treba povećati brzinu izlaza na tržište s novim proizvodom. Kod nekih org. struktura primjećuje se dugo vrijeme protoka materijala i informacija (problemi kod velike podjele rada koja ima velik zahtjev za koordinacijom). Bitno je skraćenje vremena. Treba pronaći strategiju za skraćenje ciklusa proizvodnje. U industrijskoj proizvodnji postoje tri teoretska načina kretanja industrijske proizvodnje: 1. POSTUPNI (POSTEPENI, UZASTOPNI) NAČIN KRETANJA IND. PROIZVODNJE

21

2. PARALELNI NAČIN KRETANJA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 3. KOMBINIRANI NAČIN KRETANJA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Filozofija paralelnog inženjeringa je da se skrate vremena. Postoje tri strategije: STRATEGIJA 1: vremensko skraćivanje pojedinih aktivnosti. Skraćenje vremena u organizacijskoj strukturi zasnovanom na serijskom radu; uklanjanje vremena čekanja i brže izvođenje pojedinih aktivnosti. STRATEGIJA 2: poboljšano upravljanje pojedinih aktivnosti. Intenzivnije korištenje vremena u organizacijskoj strukturi; proizvodnja prema narudžbi; učinkovito korištenje raspoloživih kapaciteta; smanjenje pogrešaka i škarta u proizvodnji. STRATEGIJA 3: paralelno odvijanje i integracija aktivnosti. Uklanjanje zastoja između pojedinih aktivnosti u organizacijskoj strukturi zasnovano na paralelnom radu. Filozofija u organizaciji se temelji na paralelnom radu odjela i na sinkronizaciji i paralelnom radu aktivnosti. U Njemačkoj uvođenje paralelnog inženjeringa (paralelno povezivanje odjela) predstavlja koncept organizacijskog povezivanja pojedinih odjela. - uvođenje projekt menedžmenta - realizacija uvođenjem CIM-a Osnovna svrha paralelnog inženjeringa je skraćivanje vremena paralelnim projektiranjem proizvoda i proizvodnje, a zahtijeva slijedeće:

- uvođenje novih tehnologija, - kooperacija između pojedinih poduzeća, - računalo.

Ispunjenje zahtijeva: - formiranje projektnog tima, - uvođenje projektne organizacije, - uvođenje vremenski orijentiranog projekt menedžmenta - CAD (računalom podržano dizajniranje/oblikovanje) - CAP (računalom podržano planiranje) - CAM (računalom podržana proizvodnja) - CAQ (računalom podržano osiguranje kvalitete) - PPC (engl. Project/Product Planning and Control, planiranje i upravljanje

proizvodnjom). Projekt menedžment se postavlja u dvije skupine. Voditelj tima je odgovoran za uspjeh ukupnog projekta. Obilježja paralelnog inženjeringa:

timski rad (integracija različitih kvalifikacija, rukovođenje putem suradnje) visok stupanj samostalnosti (suglasnost u izvršavanju zadataka,

kompetencija i odgovornost) obrazovanje osoba radi permanentnog povećanja sposobnosti i motivacije.

Projekt menedžment je središte koncepta paralelnog inženjeringa. Omogućava poboljšanjetransparentnosti uvođenjem malih organizacijskih jedinica. On se uvodi paralelno sa postojećom organizacijskom strukturom i zahtijeva promjenu organizacije i organizacijske kulture. Kada je cilj postignut tim se raspušta ili se stvara novi projektni tim.

22

PROJEKT MENEDŽMENT

*** štabni projekt menedzment** voditelj projekta* sudionik u timu

***

**CAX

**PPS

CIM

*CAO

*

Marketing

*CAD

*

Razvoji

Konstrukcija

*CAD

*

Pripremarada

*CAM

*

Obradai

montaža

*CAQ

*

Osiguranjekvalitete

RUKOVODSTVA

7.1.1 Postupni način kretanja industrijske proizvodnje - ovaj način kretanja ind. proizvodnje karakterističan je za pojedinačnu i

maloserijsku proizvodnju - kod postupnog načina ciklus proizvodnje jednak je zbroju trajanja pojedinih

operacija koje su zastupljene OPERACIJE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

1 2 3 4

T = (5+2+5+4) = 16 TJ35

(to bi bilo u idealnom slučaju, međutim u stvarnosti dolazi do zastoja, nema proizvodnje bez zastoja)

7.1.2 Paralelni način kretanja industrijske priozvodnje - javlja se filozofija o paralelnom načinu kretanja - kod paralelnog načina nastojimo da pomaknemo aktivnosti ulijevo tj. da se u

nekim trenucima vremena operacije odvijaju paralelno - ponekad se operacija može lomiti u 2 navarata, ali na taj način ostaje praznina

(npr. stajanje strojeva ili preudešavanje strojeva) OPERACIJE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

1 2 3 4

T = 13 TJ

7.1.3 Kombinirani način kretanja industrijske proizvodnje 35 TJ = terminska jedinica (neutralan pojam – minuta, sekunda, sat, dan, smjena, mjesec)

23

- usavršeniji oblik paralelnog načina je kombinirani način, kod kojeg se izvode one operacije koje najduže vremenski traju

CIKLUS PROIZVODNJE označava vrijeme odnosno vremensko trajanje. Može označavati razdoblje od neke točke do neke točke (od početka proizvodnje do završetka proizvodnje). Ciklus proizvodnje je vrijeme od početka rada na nekom proizvodu pa do njegova završetka.36

- početak rada može značiti polazak od ideje (npr. oblikovanje proizvoda u konstrukcijskom odjelu) - završetak rada može obuhvaćati montirani proizvod, kad proizvod ulazi u višu fazu obrade, prerade i slično ili proizvod koji je ušao u skladište Radni nalog je dokument pomoću kojeg uz ostalu dokumentaciju možemo izračunati keoficijent prolaza (f). f = bezdimenzionalni broj koji pokazuje koliko puta je stvarni ciklus proizvodnje duži od ciklusa proizvodnje po postupnom načinu Ts = stvarni ciklus proizvodnje T = ciklus proizvodnje po postupnom načinu

f = Ts/T Mnoge pojave u proizvodnji u poduzeću podvrgavaju se nekoj od statističkih distribucija. Najčešće je to Gaussova krivulja čija je interpretacija prikazana na slijedećoj slici:

U 50% slučajeva ćemo održati stvarno vrijeme isporuke, a u 50% slučajeva nećemo. Međutim, kad dodajemo jednu standardnu devijaciju povećavamo vjerojatnost na 64%, kad dodajemo dvije standardne devijacije povećavamo na 84,1%, a sa dodavanjem tri standardne devijacije postižemo vjerojatnost od 97,7%. (1) Ts = (f + δ)*T (2) Ts = (f + 2δ)*T Vjerovatnoća roka isporuke teoretski je 84,1%. To znači da ćemo u 84,1% slučajeva teoretski robu isporučiti na vrijeme. To je jako velik postotak vjerojatnoće. No ipak postoji u 15,9% teoretska mogućnost da nećemo održati rok isporuke.37

36 Ne možemo odgovoriti na pitanje rokova ako ne znamo koji su ciklusi proizvodnje.

24

(3) Ts = (f + 3δ)*T

7.2 VITKA PROIZVODNJA (LEAN PRODUCTION)

U doslovnom prijevodu Lean Production bi značilo vitka (“mršava”, uska) proizvodnja. Pojam je došao iz SAD-a kao rezultat analize provedene na MIT-u. obavljena je analiza za američku automobilsku industriju u svrhu (cilju) tumačenja japanskih proizvođača automobila. Poznato je da dolazi do napetosti između SAD-a i Japana. Počelo je sa automobilskom ind., a kasnije se to proširilo i na druge industrije. Vitka proizvodnja odnosi se i na sve ostale poslovne funkcije unutar poduzeća, a ne samo na proizvodnu funkciju (funkcije u poduzećima: proizvodnja, nabava, prodaja, zajedničke službe – upravljanje ljudskim resursima, istraživanje, razvoj, računovodstvena (financijska) funkcija). Istraživanje prethodi razvoju. Vitka proizvodnja se može odnositi i na odnos između kupca i isporučitelja. Ovom filozofijom može se:

- smanjiti vezivanje kapitala - smanjiti troškove - povećati fleksibilnost (prilagodljivost) novim proizvodima - povećati ukupni profit - pravovremeno isporučiti proizvode poznatim kupcima.

Osnovni elementi LEAN PRODUCTION (Jansen, 1993.)

InformacijaMotivacija

Kvalificiranost radnika

"Vitka"organizacija

Razvoj/konstrukcijaOsiguranje kvaliteteOrijentiranost tržištu

QFD i FMAu razvoju ikonstrukciji

SamokontrolaQZ

FMEA uproizvodnji

TQMTotal Quality Mana.uvođenjem normi

ISO-9000

Integracijasa

isporučiteljimaJIT

(Just In Time)

Kontrola:- financija,kredita,

razvoja,konstrukcije

Politika poduzećaStrategija

Ciljevi

Vitka proizvodnja je skup pojedinačnih cjelina, načela i mjera koje objedinjene daju oblik neprekinutog lanca u stvaranju nove proizvodnje. Dosljedna primjena načela vitke proizvodnje dovodi do skraćenja ciklusa proizvodnje, smanjenja vezivanja kapitala i potrebnog osoblja u svim funkcijama poduzeća. Postavlja pretpostavke za postizanje veće razine kvalitete. Vitka proizvodnja karakteristična je po kooperantima (više proizvodnje od kooperanata, nego od vlastite proizvodnje; npr. tvornica za montiranje proizvoda od dijelova raznih proizvođača, odnosno kooperanata). Kooperanti se uključuju u fazama razvoja i proizvodnje. Koristi se JIT (što manje zaliha) i ABC metoda (najviše pažnje posvećuje se onim dijelovima, sirovinama… koji troškovno najviše učestvuju). Zastupljena je samokontrola umjesto kontrole.

37 Statistika se danas obilato koristi. Da bi postojala međusobna zavisnost između dvije pojave mora postojeti koeficijent korelacije r=+0,7 (+0,8). Koeficijent korelacije se kreće u granicama od –1 do +1. U konkretnom poduzeću sve se mora ispitati jer nema dva ista poduzeća.

25

Japan je postigao na mnogo područja uspjehe u proizvodnji (naročito u automobilskoj industriji). Zbog smanjenja troškova transporta, Japan je napravio tvornice u raznim zemljama (i u SAD-u). Menedžeri u tim tvornicama su Japanci, a radna snaga su Amerikanci. Stvorio se jaz između japanskih menedžera i radnika. Japance karakterizira grupni rad (timovi), dok Amerikance karakterizira individualizam. U Americi uspjehe manje, više postižu pojedinci. Vitka proizvodnja nije ograničena samo na automobilsku industriju i ne odnosi se samo na odjel proizvodnje. Vitka proizvodnja se može promatrati kao skup pojedinačnih cjelina, načela i mjera koje objedinjene daju oblik neprekinutog lanca u stvaranju nove proizvodnje. Najvažnija razlika vitke proizvodnje za razliku od dosadašnje (obične) proizvodnje jest više kooperanata nego vlastite proizvodnje. Također, jedna od karakteristika vitke proizvodnje je da kooperanti sudjeluju u fazama razvoja u proizvodnji, a ne ograničavaju se samo na isporuku dijelova. Razlika je i u održavanju zaliha - korištenje metode dijelova Just In Time kombinirano sa ABC analizom. ABC analiza38 počiva na Paretovoj hipotezi koja glasi: “Manjina čini većinu”. Zalihe (rezervni dijelovi) svih proizvoda podijele se na grupe ili skupine. Primjer: A grupa 10-20% materijala čini 65% svih troškova materijala B grupa 20-35% materijala čini 25% svih troškova materijala C grupa 60-65% materijala čini 5-10% svih troškova materijala MANJINA VEĆINA Grupi A treba najviše posvetiti pozornost. Daljnja karakteristika vitke proizvodnje je samokontrola umjesto kontrole. Svaki radnik mora biti uključen u proces kontrole, odnosno samokontrole. Kad radnik uoči neku grešku, proizvod se mora skinuti sa vrpce (proizvodnje). Izgubi se vrijeme i materijal, ako na kraju proizvodnje uočimo da je proizvod defektan. Svaki radnik kontrolira. On je educiran i stimuliran da ne dozvoli da loši elementi idu dalje. Najvažniji elementi i filozofija vitke proizvodnje su: recikliranje i zaštita okoline. Zaštita okoline je danas zastupljena u velikoj mjeri. 38 ABC metoda ili ABC analiza uvedena je u General Elektricu. ABC metoda može se primijeniti za racionalizaciju.

26

1. Isporučitelji su potpuno odgovorni za vrijeme i kvalitetu isporučene robe. 2. Isporučitelji moraju potpuno poštivati rokove isporuke. Preko organizacijske kulture dolazi do izražaja opća kultura. Osoblje, odnosno radnike koji rade u takvoj proizvodnji potrebno je dodatno kvalificirati i povećati njihova znanja. Ta dodatna kvalifikacija naročito je bitna na području funkcije razvoja proizvoda. Logistički lanac PROIZVOĐAČ – DOBAVLJAČ – POTROŠAČ mora dobro funkcionirati. Suvremeni pristup teoriji o konfliktima kaže da nisu svi konflikti negativni. Nije svaki sukob negativan, on može imati i pozitivne posljedice. Vitka proizvodnja traži i timski rad, timske odgovornosti te timsko plaćanje rada.

7.3 FRAKTALNA TVORNICA Metafora fraktalna tvornica označava novi oblik organizacije proizvodnje koji je nastao kao odgovor na povećane tržišne zahtjeve. Pojam fraktalna tvornica uzet je iz teorije fraktalne geometrije, koja govori o tome da se priroda sastoji od mnogo malih org. krugova tzv. fraktala. Fraktali imaju visok stupanj samoorganiziranosti, samooptimiranosti i dinamike. Poduzeće se kao organizacija sastoji od različitih fraktala. Fraktali označavaju organizacijske jedinice koje imaju jasno definirane ciljeve. Fraktalna tvornica naročito se temelji na ovim principima:

1. SAMOSTALNOST (svaki fraktal izvršava svoj zadatak) 2. SAMOORGANIZIRANOST 3. SAMOOPTIMIRANOST (kontinuirani razvoj poduzeća) 4. ORIJENTIRANOST CJELOKUPNE TVORNICE PREMA CILJU 5. DINAMIČNOST (mjerena stupnjem ispunjavanja cilja pojedinih fraktala

u tvornici) Također su značajni i slijedeći principi:

6. TRANSPARENTNOST TOKOVA 7. VELIČINA SERIJA (STANJA) 8. MOTIVACIJA I SURADNJA UMJESTO KONFROTACIJE 9. NAČELO SVIJESTI O KVALITETI PROIZVODNJE 10. NEPOSTOJANJE GRANICE RIVALITETA UNUTAR GRANICE

PODUZEĆA

Značajan zahtjev koji trebaju ispuniti proizvodne strukture je sposobnost prema zajedničkom proizvodnom mišljenju. Svaki fraktal može postati fraktalna tvornica. Svaki fraktal prožet je ciljevima i filozofijom cijelog sustava kojem on pripada. Sve jedinice poduzeća zadržavaju samostalnost i ciljeve. Svaki dio je prožet sa dijelovima cjeline (podsustavi moraju uskladiti svoje ciljeve sa ciljevima sustava; u teoriji sustava to se naziva usklađivanje ciljeva). Druga je metafora tzv. gen model. Svaka organizacija poduzeća mora znati iz čega dolazi. Postiže se visoki stupanj samokontrole i samoupravljanja.

Uvođenjem fraktalne tvornice dolazi do promjene organizacije poduzeća.

27

- organizacija s više razina - planiranje malih autonomnih dijelova rada - središnje usklađivanje svih pripremnih funkcija pri preki-du toka informacija - točno dobivanje informacija od štaba po principu guranja (bring) - organizacija s malo razina - planiranje cjelokupnih povezanih velikih zadataka - samousaglašavanje svih pripremnih funkcija - komunikacijsko-informaci-jski pristup povlačenja (hol)

Termin fraktal je skovan 1975. godine (lat. fractus, frangere – slomiti). 1983. godine Benoit Mandelbrot, matematičar široke kulture i raznovrsnih interesa, ujedno i tvorac sugestivnog naziva “fraktali” napisao je djelo pod nazivom “Fraktalna geometrija prirode”. Mendelbrota se smatra utemeljiteljem fraktalne geometrije. Elementi fraktalne geometrije su algoritmi i pravila tvorbe. Algoritam nakon dovoljno iteracija proizvodi skup točaka. Topološka dimenzija (npr. ploha ima dimenziju 2, crte imaju dimenziju 1) nije dovoljno općenita da obuhvati matematičke modele. Fraktalna dimenzija za razliku od topološke dimenzije nije cijeli broj nego je razlomak. Veća je od topološke dimenzije. Tako npr. Kochova krivulja ili “krivulja snježne pahuljice” ima beskonačnu duljinu ( dimenzija tog fraktala je D=1,26186…). Ljudska pluća imaju površinu polovice teniskog igrališta i njihova je dimenzija D=2,07. Atraktori su privlačeći skupovi točaka između faznih skupova dimenzije između 0 i 1 (mogu biti pojedine točke). Patološke strukture su dobile oblik fraktala koji se u matematici izražavaju razlomcima. U kaotičnim sustavima postoje atraktori čije su dimenzije između 0 i 1. Postojanje atraktora ukazuje na postojanje kaosa.

28

7.4 REINŽENJERING POSLOVNOG PROCESA (BPR- Business Process Reeingeneering)

BPR opisuje određeni postupak za temeljitu promjenu poduzeća. To je promjena razmišljanja, reorganizacija poduzeća što rezultira značajnim poboljšanjem kvaliteta servisa i proizvodnog vremena. Začetnici ovog postupka su Champey i Hammer. Kod BPR-a se najprije postavlja pitanje što poduzeće mora raditi, a tek onda kako. Ignorira se ono što jest, a naglasak se stavlja na ono što treba biti. Kad se to ustanovi, ne ide se u promjene u malim pomacima (japanski pristup), nego se zahtijevaju radikalne promjene (čime se ostvaruju uštede 100, 200, pa i više %). BPR polazi od toga da su postojeći kapaciteti organizacije iskorišteni potpuno i nisu u stanju raditi dodatne uštede ⇒ samo se sa potpuno novim pristupom ili organizacijom mogu raditi veće uštede ili veće povećanje prihoda. Zahtijeva se od radnika da permanentno poboljšavaju proizvodni proces. Cilj BPR-a je odgovoran, dobro obrazovan i kvalitetan rad/radnik, što ima za posljedicu manje rukovodilaca. Dakle, na djelu je istovremeno horizontalno i vertikalno komprimiranje rada. Od radnika se traži vrlo dobro obrazovanje i spremnost na stalno doškolovanje. Rad se treba odvijati u onim uvjetima koji su najsvrsishodniji ⇒ decentralizacija proizvodnih procesa – rad se dijeli i preko organizacijskih granica. - odgovornost je na jednoj osobi ili timu; - uloga menedžera se mijenja od čuvara prema treneru; - takav način rada mijenja organizacijsku strukturu ⇒ smanjenje broja menedžera i

broja hijerarhijskih razina. Karakteristike BPR-a:

upotreba informacijske tehnologije; umjesto funkcijske organizacije, uvode se projektni timovi; ovaj koncept daje poduzeću velike šanse, ali nosi i velike rizike39; ako se na početku postave vrlo visoki ciljevi, mora doći i do promjena.

Hammer i Champey (1994.): Povećanje učinkovitosti s novom organizacijom

39 Istraživanja pokazuju da BPR polučuje 17 – 50% vrlo dobrih i odličnih rezultata u poduzeću, a u 20% njih rezultira potpunim krahom.

29

7.5 VIRTUELNA ORGANIZACIJA Autor Davidov dao je koncept koji se nastavlja na ideju Lean Production (naslov koncepta je dao po ideji da su proizvodni faktori međusobno samo vremenski (elektronički) kombinirani). Kupac je u ovom procesu vrlo jako uključen. Naslov koncepta je “Kupac kao super-proizvođač”. Utjecaj kupca je značajno svojstvo virtuelnog poduzeća. Virtuelna organizacija sadrži asocijaciju s virtualnim upravljanjem memorije u računalskom sustavu. U oba slučaja odustaje se od poznatih institucionalnih oblika. Proizvodni proces: - na kraju procesa uključeni su trgovci na veliko i malo i krajnji kupci - proizvodni proces ne kreira se samo u tvornici, nego naše isporučitelje koristimo

da sudjeluju u proizvodnji proizvoda - sustavno se što više partnera ulkjučuje u lanac proizvodnje ili pružanje usluga;

partneri uče jedan od drugoga - značajka virtuelne tvornice je virtuelni proizvod (proizvod postoji virtualno tj.

prividno, nije uskladišten ⇒ individualna ili trenutačna dobava proizvoda) - pokretačka snsga virtualne tvornice je informacijska tehnologija - novi oblici poslovnih povezanosti biti će jači i još pouzdaniji - zahtijava se brza i sveobuhvatna revizija poduzeća Pojedini navedeni organizacijski koncepti se negdje jako preklapaju.

Zajedničke karakteristike koncepata su: Orijentacija prema kupcu

(Peter Drucker: “Profit više nije glavni cilj poduzeća. Glavni cilj poduzća je kupac.”) Menedžment je orijentiran na kvalitetu Orijentacija na tehnološki proces

(Tehnološki proces je dio proizvodnog procesa. To je, dakle uži pojam.) Procesni lanac kao primarni element oblikovanja Organizacija kao proces počinje prevladavati

(Organizacija kao proces daje jedan prizvuk dinamičnosti; org. kao struktura – statičnost)

Jačanje vlastite odgovornosti Timski rad Rukovođenje putem suradnje Primjena informacijske tehnologije Kooperacija izvan granica poduzeća; odnos kupac-isporučitelj

30

Dvije osnovne koncepcije: 1.) Sadržajna koncepcija (timski rad, orijentacija prema tehnološkom procesu) 2.) Koncepcija orijentirana na principe (dvije osnovne eksterne pozicije: - biznis reinženjering (Champy)

- Kaizem filozofija – evolucijske i kontinuirane male promjene u malim koracima)

Razlike između koncepcija

ELEMENT OBLIKOVANJA

LEAN PRODUCTION

FRAKTALNA TVORNICA

BUSINESS REEINGENEERING

VIRTUALNA ORGANIZACIJA

Temeljna ideja

Smanjenje troškova koordinacije

Samostalnost Promjena paradigmi

Dinamička kooperacija

Tim

Središnje Značajno Značajno - Vlastita

odgovornost Središnje Središnje Središnje Značajno

Orijentacija prema kupcu

Značajno - Središnje Središnje

Evolucijski nastavak

Značajno Središnje NE Središnje

Manag. prema kvaliteti

Središnje Značajno Vrijedno • Tehnološki

Proces Značajno • Središnje •

Samo- organiziranost

središnje Središnje • Značajno

Mala hijerarhija

Značajno Značajno Značajno Značajno

Simultaneous Engineering

Značajno • Značajno Značajno

Procesni lanac

Središnje • Središnje Značajno

Obrada Informacija

Vrijedno Središnje Središnje Središnje

Kooperacija Izvan poduzeća

Značajno Vrijedno Značajno Središnje

Objašnjenje: • – nema nikakvu ulogu NE – suprotna primjena Vrijedno – element je sekundarnog značenja Značajno – element je značajan dio koncepta Središnje – element je bezuvjetno nužan za koncept

31

8. TEORIJA KAOSA Riječ kaos je grčkog porjekla, ona je dio našeg svakodnevnog riječnika (npr. nered, metež…). Teorija kaosa nije samo nova znanost, nego ona označava i nov način kako znanstvenici vide nov svijet oko sebe. Teoriju kaosa ubrzao je i nagli razvoj primjene računala. Teorija kaosa ima posve nov način traženja reda u sustavima u kojima na prvi pogled izgleda kao da ga uopće nema. Pokazalo se da i u svakom kaosu ima reda odnosno da postoji nekakav red.

Medicina uočava iznenađujući poredak u neredu. Ekonomisti istražuju stare podatke o kretanju cijena (npr. 60-ih godina napravljena su istraživanja o cijenama pamuka od 16. stoljeća do 1960. godine). Fizika i matematika daju neposredne uvide o svijetu prirode, o obliku obala, mikroskopskom prepletanju žila i žilica u organizmu, grupiranju zvijezda u svemiru. Teorija kaosa počela je mijenjati načine donošenja poslovnih odluka u poduzeću. Teorija kaosa širi se na sva ona područja gdje god postoje male šanse za predviđanje. To je i filozofija , način gledanja i poimanja svijeta oko nas. Nakon teorije relativnosti i kvantne teorije, teorija kaosa je treća revolucija u prirodnoj znanosti. Francuski matematičar Poancarates prvi je shvatio da postoje dinamički sustavi koji s vremenom mogu izazvati burna zbivanja. Klimatolog Edward Lorenz napravio je simulaciju vremena (vremenskih prognoza) na računalu. Početkom 60-ih godina (1963) objavio je svoju slavnu publikaciju u jednom meteorološkom časopisu u kojem je ona ostala nezapažena preko 10 godina (početkom 70-ih) sve do momenta dok se neovisno od Lorenza počela javljati svijest o revolucionarnim promjenama. Izraz kaos izaziva više nesporazuma, nego što objašnjava. Taj izraz slijedi tendenciju znanstvenika (osobito francuskih) da daju zvučne odnosno efektne nazive (npr. fraktali, atraktori, katastrofe, teorija kaosa). Teorija kaosa jednim dijelom je teorija nelinearnih dinamičkih sustava, a drugim dijelom teorija fraktalne geometrije. Fazni prostor ili prostor stanja sustava opisuje sustav tijekom vremena. Kod linearnih sustava, kao što su npr. matematički sustavi, sasvim je jasno kako će se stvari odvijati. Nelinearni sustavi postaju kaotični (nepredvidivi). Teorija kaosa raspravlja o “leptirovom učinku” (efekt leptira ili Butterfly efect): “Jednog dana u pravom trenutku i okolnostima npr. leptir u Indiji uzleti s cvijeta uzrokujući malu turbulenciju krilima, a pet tjedana poslije je u Kini velika oluja.” Prema toj filozofiji u određenom okružju djelovanje pojedinca postaje vrlo važno. Djelovanje pojedinca u određenom okružju ipak je važno. Teorija kaosa spominje se i o njoj se govori od 1963/64 godine. Kod nas se o teoriji kaosa počinje govoriti 80-ih godina. Pojam teorija kaosa nije postojao prije 40-ak godina. U psihološkom smislu teorija kaosa odzvanja da će jednom red nestati i da će svijetom vladati metež i zbrka. Kaos nije samo ni nova teorija, on označava novi način kako znanstvenici vide svijet oko sebe i u istraživanju. Nagao prodor teorije kaosa omogućen je razvojem i primjenom kompjutora.

32

Teorija kaosa ima posve nov način traženja reda u sustavima u kojima na prvi pogled izgleda kao da ga uopće nema.40 Teorija kaosa rađa nešto novo i donosi potpuno novu sliku svijeta. Širi se na sva ona područja gdje postoje barem male šanse za predviđanje. Teorija kaosa kazuje da u određenom okružju djelovanje pojedinca postaje vrlo važno. 1978. godine jedan matematičar je rekao:” Priroda se našalila s matematičarima 19. stoljeća. “Patološke strukture” dobile su unatrag 2 desetljeća oblik fraktala čije se dimenzije izražavaju razlomcima ne cijelim brojevima.” 1975. godine Mendelbrot je skovao termin fraktal (lat. fractus, frangere – slomiti), a objavio je i djelo pod nazivom “Fraktalna geometrija prirode”. Fraktalnost označava i “unutarnju sličnost” ili “samosličnost” (engl. selfsimilarity) a u uskoj je vezi s time i koncept neovisnosti o mjernoj ljestvici (engl. scaling concept). Oba ta izraza zapravo znače da će slika koju dobijemo kad uvećamo jedan dio fraktalnog objekta biti slična onoj od koje smo krenuli, i to za bilo koji stupanj uvećanja. Mendelbrot je utemeljitelj fraktalne geometrije i on kaže: “Brijegovi nisu stošci, oblaci nisu kugle, a munje nisu ravne crte”. Elementi fraktalne geometrije su algoritmi (pravila pretvorbe) koji proizvode skup točaka, koji je vrlo kompleksno strukturiran. “Fraktali su pokazali svoju moć u razumijevanju prirodnih procesa širenja i rasta što su dotad izmicali bilo kakvim egzaktnim modelima. To su oblici munja i oblaka, prijelaz tvari iz tekućine u kristalnu fazu, gibanje velikih lančastih molekula u polimernim materijalima, razvoj listova i grana na biljkama, rast meduza i koralja na morskom dnu.”41 Pokazalo se da se mogu naći algoritmi koji generiraju brijegove, oblake i munje. U tzv. topološkoj dimenziji ravninski likovi su dvodimenzionalni, a predmeti u prostoru imaju dimenziju 3. U euklidskoj geometriji dimenzija točke je nula, a dimenzija pravca ili neprekinute krivulje jednaka je jedinici. Fraktalna dimenzija nije cijeli broj nego razlomak.42

Kako teorija kaosa utječe na nas? Postavljaju se pitanja: Hoće li floppy nestati ili ne? Kupiti CD-ROM ili ne? Jedan autor je rekao:” Morate očekivati neočekivano svake minute, svakog sata, svake noći i svakog dana…”. Ekonomisti počinju stare podatke podvrgnuti novim analizama. Mendelbrot je konstruirao dijagram cijene koštanja svile. Mali pomaci u toku dana su bili nepredvidljivi. Tražio je sve promjene zajedno (krivulje dnevnih i mjesečnih promjena su se podudarale). Japan je jedna od najjačih ekonomskih zemalja svijeta. Čini svega 2% svjetskog pučansta, a proizvodi 12% ukupnih svjetskih proizvoda. Postavlja se pitanje: Koliko kod njih ima kaosa? Neki autori odgovaraju: “Mnogo, jer u Japanu nema vrhovne vlasti. Vlast u Japanu je podijeljena na nekoliko manjih jedinica.” Japanski politički sustav je sličan onom na Zapadu, ali je doživio značajne promjene na bolje. U Japanu postoji tzv. sustav “malih odluka”. 40 Ekonomisti istražuju stare podatke o kretanju cijena. Znanstvenici istražuju univerzalne načine u kretanju vremena. Počinje se mijenjati način donošenja poslovnih odluka (npr. u osiguranjima). 41 Vjera Lopac, Matematičko fizički list, 1992/93, Zagreb, str.72 42 Međutim ima i izuzetaka, tako npr. fraktal Peanova krivulja, ima cjelobrojnu dimenziju D=2.

33

“Mandelbrotov skup ima sve osobine fraktalnog objekta, ali je daleko složeniji od nekih drugih fraktala (npr. Cantorov skup, Kochova krivulja, Peanova krivulja ). Povećanje dijela slike 3a (označenog okvirom) daje nam sliku 3b; daljnja pove-ćanja prikazana su na slikama od 3c do 3h. Pred našim se očima otkrivaju fantastični likovi nalik na grančice, lepeze, školjke i morske konjice, slični oni-ma prije njih, a ipak pomalo različiti, da bi se na slici 3g opet pojavila slika Mandelbrotovog skupa u svojoj cjelini – i tako u nedogled. Od 1979. godine, kad je otkriven Mandelbrotov skup pa do danas fraktali su predmet nesmanjenog inte-resa. Matematičari su, nakon početne nevjerice, prionuli stvaranju egzaktnih teorija i strogih dokaza.”43

Slika3: Mandelbrotov skup (Matematičko fizički list 1992/93, str. 70)

8.1 KOMUNIKACIJSKI KAOS Teorija kaosa obuhvaća i područje komuniciranja koje nazivamo

komunikacijski kaos. Elementi komunikacijskog procesa: (1) pošiljatelj poruke, (2) primatelj poruke, (3) put između njih. Razlikujemo: a) kaos u pošiljatelja poruke (nekontrolirano iznošenje poruke, nesklad između

onoga što je pošiljatelj namjeravao reći i onoga što je rekao) b) kaos u primatelja poruke (dekoncentrirano stanjeusljed čega primatelj čuje sasvim

nešto drugo, ili čuje nešto što pošiljatelj nije rekao) c) kaos u procesu prenošenja poruke (deformacija poruke na putu prenošenja)

43 Vjera Lopac, Matematičko fizički list, 1992/93, Zagreb, str.69

34

Do komunikacijskog kaosa može doći u upravnom odboru, nadzornom odboru i timu. Kaos može nastati u vlastiroj glavi svakog člana.44 Kaos može biti pozitivan jer izražava kreativnost našeg mišljenja (više ideja – veći kaos). Razvija se i u komuniciranju između članova tima. Kaos se pojavljuje i u gospodarskom svijetu. Tako npr. velike korporacije kao što su IBM, Apple, General Motors, Daimler-Benz skreću sa zamišljenih, planiranih smjerova.

1. prilagođavanje potrebama kupaca 2. inovacije 3. prilagodba većim ovlaštenjima suradnika 4. dragovoljno prihvaćanje promjena 5. izgradnja sustava za kaotični svijet

8.2 ORGANIZACIJSKI KAOS Organizacija je u stanju entropije (entropija je mjera dezorganiziranosti

sustava; stanje u kojem se sustav raspada). Dezorganizacija je proces razgrađivanja organizacije. Entropija se javlja kao mjera dezorganizacije, odnosno raspada sustava. Entropija je posuđeni pojam iz termodinamike (dio fizike). U fizici se entropija (S) definira kao odnos između količine topline (Q) prema promatranoj temperaturi tijela (T).

“Toplina ne prelazi nikada sama po sebi s hladnijeg na toplije tijelo”. (II zakon termodinamike) Na temelju tog zakona izvedeno je da se entropija ograničenog izoliranog sustava s vremenom približava svom maksimumu kad se izjednače temperature. Norbert Wiener45: “Kao što je entropija mjera dezorganizacije, tako su informacije koje nose poruke mjera organizacije.” Shannon: “Entropija je mjera za neodređenost sustava koji svoj maksimum postiže u najvećoj vjerojatnosti.” Entropija je težnja sustava k neuravnoteženosti i raspadanju. Pojam entropije ima fundamentalno značenje za upravljanje. Bit upravljanja sastoji se u borbi protiv entropije. Negentropija je nasuprot entropiji (organizam živi s negativnom entropijom). Negativnu entropiju nazivamo i informacija. Izračunavanje entropija izaziva velike probleme jer u potpunosti još nije izvedena metoda za njezino izračunavanje.

44 Miroslav Krleža je rekao za pisce: ”Kaos u glavi, kaos na papiru.” 45 Norbert Wiener rodio se 26.11.1894. u gradu Columbiji (država Missouri), SAD. Njegov otac, sveučilišni profesor (predavao je slavistiku na Harwardu), strogo je nadzirao njegov razvoj, a osobito na područjima gdje je mladić pokazivao najveći smisao (matematika, filozofija i jezici). Nakon studija već je sa devetnaest godina doktorirao filozofiju i matematiku (na Harwardskom sveučilištu). Na njegov daljnji intelektualni razvoj najviše je utjecao B. Russel, kod kojeg je dalje usavršavao matematičku logiku i filozofiju (1913.-1915.). Od 1919. radi na katedri za matematiku Massachusettskog instituta za tehnologiju (MIT), gdje je ostao s manjim prekidima do 1960. godine. Umro je u Stockholmu u Švedskoj, 18. ožujka 1964. godine. Norberta Wienera smatra se utemeljiteljem kibernetike. Njegove najpoznatije knjige su: “Kibernetika i društvo” i “Kibernetika ili kontrola i komunikacija u živom biću i stroju” (1948).

35

Razlikujemo slijedeće vrste entropija: - entropija elemenata sustava

- entropija broja elemenata - entropija broja veza s elementima

- određenost veza - određenost veza s okolinom

- entropija okoline ili entropija višeg sustava - broj veza s okolinom Do poremećaja dovode: (1) Ako radnik zakasni ili ne dođe na posao već povećava entropiju u funkcioniranju

poduzeća.

(2) Ako se ne poštuje tehnološka disciplina. Moguće je na svim područjima

(segmentima) da se ljudi ne drže tehnološke discipline. Ne drže se onoga što je

propisano u struci.

(3) Ako se pokvari neki stroj može doći do poremetnji u proizvodnji.

(4) Ako se čeka na kontrolu ili na transportno sredstvo.

(5) Nestašica alata, radne dokumentacije ili energije.

(6) Nepravilan raspored strojeva i radnika.

(7) Tržište koje ne prihvaća određeni proizvod. Posljedica toga je nemogućnost

osiguranja sredstava za novu proizvodnju.

(8) Prevelika ponuda određenog proizvoda dovodi do pada cijena.

(9) Neispunjenje obveza dobavljača.

(10) Neredovito pritjecanje novčanih sredstava od strane kupca.

Dolazi do devijacije. Devijacija je prirodna pojava koja teži dezintegraciji sustava. Funkcioniranje bez devijacije je neprirodna pojava. Teorija kaosa smatra se novom revolucijom u znanosti. Razvoj teorije kaosa je potaknuo razvoj kompjutora. Kaos je prisutan svuda oko nas pa i u organizaciji. Riječ je o redu u neredu kojeg treba prepoznati i otkriti. Teorija kaosa je našla primjenu u mnogim znanostima kao što su: biologija, kemija, fizika, meteorologija, ekonomija, sociologija, psihologija…

36