Slobodna Bosna [broj 871, 18.7.2013]

7/28/2019 Slobodna Bosna [broj 871, 18.7.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-871-1872013 1/83I

www.slobodna-bosna.b

BOSNALIJEK, FDS: TAJNE DIONIÂRSKE MAFIJ


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-871-1872013 2/83



PREVRAT NA POLITI^KOJSCENITIHI] NADOMAK DOGOVORA SA

ÔVI]EM I DODIKOMLider SDA Sulejman Tihi} najavio je skoroformiranje nove parlamentarne ve}ine i nadràvnoj i na federalnoj razini, u kojoj ne}e

biti mjesta za SDP; Slobodna Bosna otkriva o~emu pregovaraju Tihi}, ôvi} i Dodik, ianalizira kako }e se njihov dogovor odrazitina politi~ku scenu BiH

SAM PROTIV SVIHNAJTE@I DANI MO]NOG

POLITIÂRA[emsudin Mehmedovi}, ratni na~elnik policijeu Te{nju, poratni ministar unutarnjih poslovaZeni~ko-dobojskog kantona koji je politi~kukarijeru nastavio kao zastupnik u federalnomi Parlamentu BiH, u otvorenom razgovoru za

„SB“ govori o dugogodi{njem neprijateljstvusa Sredojem Novi}em, sukobu s direktoromSIPA-e Goranom Zupcem, istrazi koja se pro-tiv njega vodi u Tuìteljstvu BiH,unutarstrana~kim odnosima u SDA

FDS NA BUBNJUDOGOVORENA (RAS)PRODAJA

Namjera vladaju}e federalne strukture na~elu sa SDP-om je da, uz pomo} Narodnestranke radom za boljitak, zagospodariNadzornim odborom, smijeni kompletnuUpravu Fabrike duhana Sarajevo na ~elu sadirektorom Edinom Mulahasanovi}em, nakon~ega bi slijedila prodaja dràvnog kapitalaTvornici duhana Rovinj

KADROVSKA POLITIKA UPREDSJEDNI[TVU BiHPOSAO ZA RODBINU I PARTIJSKE

DRUGOVEZakonska odredba o zabrani zapo{ljavanjanovih slu`benika u dràvnim institucijama~lanovima Predsjedni{tva BiH nije predstavljala

smetnju da, nakon novog Pravilnika o radu,usuglase i novu sistematizaciju radnih mjes-ta; BAKIR IZETBEGOVI], @ELJKO KOM[I]i NEBOJ[A RADMANOVI] planiraju do krajamandata zaposliti novih tridesetak dràvnihslu`benika

OPERACIJA “ BOSNALIJEK“PARTIJE OD VRIJEDNOSTIU vrijeme kada su trajali pregovori o kupopro-daji izme|u ameri~kog farmaceutskog diva„Alvogena“ i najve}ih dioni~ara „Bosnalijeka“,desila se jedna, naizgled, potpuno privatnazabava koja }e imati dalekose`ne, fatalneposljedice po budu}nost „Bosnalijeka“. Uoktobru 2010. godine u glavnom graduTurske, Ankari, udala se k}erka berzovnog

me{etara Zijada Bleki}a, a tom spektaklu bilisu nazo~ni i glavni akteri u pri~i o“Bosnalijeku” Edin Dizdar, Aleksandar Hrka~ iHasan ]elam, predsjednik Komisije za vrijed-nosne papire FBiH

SAMO SMJENA SNSDSPA[AVAKO SU PUÎSTI U DODIKOVOJ

STRANCIZid {utnje o zbivanjima u vrhu SNSD-aposljednjih desetak dana probija anonimnifunkcioner SNSD-a koji lecima gra|aneobavje{tava o unutarstrana~kim previranjimai razmiricama nastalim zbog sve glasnijihzahtjeva ~lanova ove vladaju}e stranke da sanjenog ~ela ode, u javnosti sve manje popu-larni, MILORAD DODIK; na{a novinarka pi{e

o detaljima afere koja potresa vrh SNSD-a

KREMANSKO PROROÂNSTVOISTINA ILI MITNa jugu Srbije, u selu Kremna na planini Tarìve potomci MILO[A i MITRA TARABI]A,dvojice “megavizionara” koji su prije skorodva stolje}a navodno predvidjeli neke odnajva`nijih doga|aja na prostorima biv{eSFRJ, ali i u svijetu; decenijama nakon nji-

hove smrti, Kremna i KREMANSKOPROROÂNSTVO i dalje privla~e velikupa`nju istraìva~a natprirodnog, parapsiholo-ga i turista iz cijelog svijeta

18.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

6626

28

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-871-1872013 4/83SLOBODNA BOSNA I 18.7.2014

BORIVOJE MIJENJA BOJE

Biv{i SDP-ovacBorivojMarojevi}naredni jediplomata koji}e svjedo~iti ukorist Karadì}aPlejadi biv{ih i jo{ uvijek aktivnih bh.diplomata, koji su kao svjedoci obraneRadovana Karadì}a proteklih mjesecipro{li kroz sudnice Ha{kog tribunala,uskoro }e se pridruìti i ambasador BiH

u Egiptu Borivoj Marojevi}. Iako je u jesen pro{le godine, zbog navodnogstraha za vlastitu sigurnost, samovoljno,bez suglasnosti Ministarstva vanjskihposlova BiH, pobjegao iz Kaira,Marojevi} je bez premi{ljanja prihvatiopoziv ha{kog optuènika i ve} najavioputovanje u Holandiju. Pretpostavlja seda }e dugogodi{nji bh. diplomata (ranije je bio veleposlanik u Japanu) kaoKaradì}ev svjedok govoriti o raduvojnih sudova u Republici Srpskoj.Marojevi}evo je prvo zaposlenje bilo naVojnom sudu u Banjoj Luci, gdje je od

1992. do ‘96. godine radio kao vojnisudac. Borivoj Marojevi} je, ina~e,svojedobno bio ~lan banjalu~kog SDP-a,ali je u diplomaciju „lansiran“ kao kadarSDS-a. (S.M.)

Ministar vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH Mirko [arovi} donio je odlukukojom je za 53 firme iz Hrvatske iz meso-

prera|iva~ke industrije zabranjen izvoz uBiH “sve dok ne ispune standarde

proizvodnje EU-a”.

[arovi} nije precizirao o kojim je firma-

ma rije~, ali je potvrdio da je me|u onimakojima je zabranjen uvoz u BiH najve}i

broj klaonica i mesoprera|iva~a koji neispunjavaju standarde EU-a.

”Svakako je rije~ o temi koja }e biti ufokusu javnosti i narednih dana, a spisaksvih hrvatskih firmi koje vi{e ne moguizvoziti u BiH jo{ nije zavr{en, te zbog toga

ne moè biti zvani~no objavljen”, dodao je[arovi}.Vijest o zabrani izvoza za 53 firme iz

Hrvatske izazvala je glemu pa`nju tamo{nje javnosti. Promptno je reagirao ministar poljoprivrede u vladi Hrvatske TihomirJakovina, koji je, kako kaè, “neugodnoiznena|en odlukom Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH ozabrani uvoza proizvoda ìvotinjskog

podrijetla proizvedenih u nesukladnimobjektima u Hrvatskoj”. Ministar Jakovinase nada da }e “kolege iz BiH jo{ jednom

preispitati svoju odluku, a ukoliko bude

potrebno, Hrvatska }e svoje interese za{titti kroz institucije EU-a”.

Dodao je kako svi proizvodi iz Hrvatskzadovoljavaju barem minimalno te uvjet

Naveo je kako od 915 poslovnih objekatza proizvodnju animalnih proizvoda, 82

ima EU broj i zadovoljava najvi{e stan

darde za plasman u EU i tre}im zemljamaa preostalih 90 objekata su u fazi prilagodbi do kraja 2015. }e posti}i te najvi{e uvjet

Jakovina tvrdi da je ekonomska {teta zobjekte obuhva}ene zabranom vrlo mala igotovo nikakva, ali svejedno isti~e va`norje{avanja ovog problema, kako bi hrvatsktvrtke i dalje mogle plasirati svoj

proizvode na trì{tu BiH te da tamo{n potro{a~i ne budu zakinuti za proizvodkoje èle.

“Mislim da je ovo vi{e nespretnost ibrzopleta odluka Ministarstva vanjsktrgovine BiH s kojom nije upoznat ni premijer BiH Vjekoslav Bevanda”, rekao jministar Jakovina, koji na pitanje ho}e li zBiH biti kakvih sankcija od strane EU-odgovara kako odluku o zabrani smatrneuobi~ajenim pona{anjem, o kojem }Hrvatska izvijestiti Evropsku komisiju i d}e Evropska komisija o tome “imati svostav”. (A. Metiljevi}

ŠAROVIĆ NAJAVIO HRVATSKOJ TRGOVINSKI RAT

MINI MARKET

Borivoj Marojevi}

Hrvatski ministar

poljoprivrede Jakovinazaprijetio da će Hrvatska“zaštititi svoje interese”

PROMPTNA REAKCIJA Hrvatski ministar poljoprivrede TihomirJakovina izjavio je kako je neugodnoiznena|en odlukom bh. vlasti



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


MALO ALI UMNOSAVJETOVANJE

Savjetnik MarinePende{ Ivo Miro

Jovi} dolazi naposao jednom umjesec danaBiv{i ~lan Predsjedni{tva BiH i izaslanikHDZ-a u Domu naroda Parlamenta BiHIvo Miro Jovi} ponovno se domogaodràvne sinekure. Nakon {to je njegovapoliti~ka karijera propala, za strana~kogse kolegu pobrinula doministrica obraneMarina Pende{, koja je Ivu Miru Jovi}anedavno imenovala za svog savjetnika.

Iako se u zgradi Ministarstva obraneBiH do sada pojavio samo jednom, IvoMiro Jovi} je uredno honorirao svojesavjetni~ke usluge i naplatio svenaknade na koje ima pravo, ba{ kao da je na novo radno mjesto redovnodolazio.

(S.M.)

MINI MARKET

Smotra 28. divizije SrebrenicaPreživjeli smo!

Ratni komandantNaser Ori}

Djeca boraca 28.divizije Srebrenica

Zvani~nici na smotriIvo Miro Jovi}



Da su pripadnici SIPA-e na na~in na koji su uhapsilipredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine @ivkaBudimira, na~in drzak, bahat i ultimativno nedopustiv

poku{ali uhapsiti predsjednika drugog bh. entiteta, MiloradaDodika, pala bi krv, ne bi bilo ispod 20 mrtvih, rekao mi jedan-dva nakon Budmirovog hap{enja jedan visoki pravosudnidjelatnik. Negdje u isto vrijeme drugi jedan, (vrlo) aktivnidjelatnik dràvnog pravosu|a zabrinuto je na glas razmi{ljao:„Ukoliko ovo dvoje tu itelja (Diana Kajmakovi} i Olegâvka) nisu prikupili dovoljno dokaza za hap{enje Budimira,

pla{im se da }e Tuìteljstvo BiH morati staviti klju~ u bravu -njegov kredibilitet, profesionalnost, neovisnost i nepristrasnostbit }e nepopravljivo, trajno uru{eni“.

U tri mjeseca koliko traje javno gr~enje, medijskiorkestrirana patnja, pri tom prpo{no, samouvjerenodemonstriranje profesionalne nemo}i i osobnenekompetentnosti karikaturalnog tuìteljskog-estradnogtandema Kajmakovi}-âvka, cijela ova drama se baremu pet-{est navrata ispostavila kao besprimjerna

pravosudna farsa. Izgubio se ve} odavno meritum, akoga je, uop}e i ikada bilo: da li je, sto mu gromova(!)@ivko Budimir onih pet-{est tisu}a maraka koji su muna{li u kabinetu „zavrnuo“ na pomilovanjima robija{a?

Ako je Budimir kriminalac, {to uop}e ne isklju~ujem, avi mu to, gospodo tuìtelji, koji ste na raspologanjuimali kompletan obavje{tajno-istra`no-represivni aparat(i mjesecima ga koristili u izobilju) niste uspjelidokazati, onda se vi, da prostite, malo jebite i okanite se}oravog posla, kojega ste se prihvatili bez ikakvihstru~nih i moralnih predispozicija. Kompromitiraniza{ti}eni svjedok, onaj nesretni kriminalom izbu{enièljezni~ar iz Mostara Ivan Knezovi} koji od sebe i

pravosu|a pred kamerama pravi budalu, beskorisnidokazni materijal zaplijenjen u Budmirovom kabinetu(pored ostalih i dva primjerka „Slobodne Bosne“!?),

potom u pravnoj komunikaciji nezapam}en nonsens -stavljanje àlbe na odluku Ustavnog suda BiH na

internet stranicu Tuìteljstva BiH..., sve to svjedo~i potpunom, s jedne strane nekompetentnomdezorijentiranom pravnom srljanju, a sa druge, nedopustivoj uzurpaciji tuìteljskih ovlasti. A i u jednomi u drugom slu~aju svjedo~i o istom: o politi~komanipulaciji pravosu|em.

Ponovo su u srijedu pripadnici SIPA-a, po naloguTuìteljstva BiH, izveli pokaznu vje`bu u zgradPredsjedni{tva Bosne i Hercegovine ne bi li, napokon

prikupili dodatne, klju~ne dokaze protiv @ivka BudimiraS takvom lako}om i komocijom, drsko{}u i leèrno{}u

kakvom pripadnici SIPA-e, kada im se }efne, odnosnkada im se naredi, upadaju/uska~u u Predsjedni{tvo BiH(ili zgradu Vlade Federacije u Mostaru) nije se nikadmoglo, niti se smjelo pomisliti da se intervenira, izvr{

provjere u hotelu Casa Grande u vlasni{tvu narko-bossNasera Kelmendija, pa ~ak ni u bilo koju provincijsk

pr~varnicu hotelsko-hostelskog profila u kojoj sordinirale, usluge pruàle ène sumnjivog morala...

Dokaè li se, ili ne dokaè, da je @ivko Budimikriminalac koji je na pomilovanjima kriminalaczaradio vi{e od pet hiljada maraka, to ne}e nikak

mo}i opravdati stotine hiljada maraka koje je Tuìla{tv

BiH u tom predmetu potro{ilo u predistra`nom iistra`nom postupku. Do sada se taj sveobuhvataanga`man sveo na jedan klju~ni dokaz - neprijavljen

pi{tolj prona|en u Budimirovom kabinetu („sa metkom cijevi“, slavodobitno poentiraju tuìtelji).

No, vrijeme i prostor me prisiljavaju da pre|em nstvar: „slu~aj Budmir“, postojao, ili ne, zapravo je lukav

podli manevar Tuìteljstva Bosne i Hercegovine da stvor privid, iluziju kako se energi~no i nepotkupljivo bavne~im ozbiljnim i su{tinskim u sferi organiziranokriminala, korupcije. Sva djela za koja se tereti @ivkBudimir uvrh glave bi mogla biti u nadle`nostfederalnog, ili najprije ùpanijsko-kantonalno

tuìteljstva, u Sarajevu, ili Mostaru, potpuno je svejednoSLOBODNA BOSNA I 18.7.2016

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Inicijativa/informacija Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne iHercegovine, upućena prije nekoliko mjeseci Tužiteljstvu BiH, u kojoj

je Komšić tražio provjeru zakonitosti pojedinih tendera dodjeljivanihod Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, uvjetno rečeno jedegradirana, tako što ju je Tužiteljstvo BiH snishodljivo, toboževelikodušno, prepustilo sarajevskom Kantonalnom tužiteljstvu

Progonom @ivka Budimira Tu iteljstvo BiH prikriva sa

SELEKTIVNA PRAVDA ICILJANI NEPRIJATELJI



Istovremeno se Tuìteljstvo Bosne i Hercegovine, Odjel zaorganizirani kriminal, u proteklih nekoliko godina, uzmimo samotaj vremenski okvir, proglasilo nenadle`nim. Recimo. {ef Odjela za

organizirani kriminal Boò Mihajlovi} prije vi{e od godinu dana se proglasio nenadle`nim nakon {to mu je dostavljena mukotrpnooformljena informacija SIPA-e o me|unarodnom karakterukriminala u Hrvatskim telekomunikacijama/ERONET-u, pa je taj„sitni{“ od predmeta spustio na ùpanijsko/kantonalnu razinu uMostar. U me|uvremenu se za taj kriminal teàk 4-5 miliona euranadle`nim proglasilo dràvno Tuìteljstvo Slovenije.

Inicijativa/informacija @eljka Kom{i}a, ~lana Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine, upu}ena prije nekoliko mjeseciTuìteljstvu BiH, u kojoj je Kom{i} traìo provjeru zakonitosti

pojedinih tendera dodjeljivanih od Javnog poduze}a AutocesteFederacije BiH, uvjetno re~eno je degradirana, tako {to ju je

Tuìteljstvo BiH snishodljivo, toboè velikodu{no, prepustilosarajevskom Kantonalnom tuìteljstvu: Federalna uprava policije

jeste izuzela, preuzela svu relevantnu dokumentaciju, pravovremeno je dostavila Kantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu;mjeseci }e trebati, ukoliko je iole revnostan „predmetnom“kantonalnom tuìtelju samo da i{~ita hiljade izuzetih dokumenatava`nih za taj predmet. (Eh, da sam ma{tovit barem kao kolumnistaAvaza , biv{i glavni urednik Oslobo|enja, kvrgavi ùrnalisti~ki

bard populisti~kih tekstova, kralj nepismenih besmislica VlastimirMijovi}, ve} bih imao naslov: „Prebacivanje vru}eg krompira“.)

Sjajno, okrepljuju}e, djeluje vijest od prije desetak dana da je po nalogu Tuìteljstva BIH u „sinhroniziranoj akciji svih policijskih agencija u BiH razbijen lanac krijum~ara stoke iz Srbije

u BiH“. Bezvezna operacija u kojoj su svi akteri ve} na slobodmoè biti da je neko prekodrinsko govedo stradalo. Istovremeno sna Iza~i}u „pala“ dvojica-trojica ilegalnih Kurda, Sirijaca

Palestinaca, na isto nam do|e.Me|utim, ko je i kako je privatizirao Bosnalijek , ili kako j

Fabrika duhana Sarajevo pala u privatne ruke, prethodno postav{vlasnik UNIS-ovog nebodera kojeg su za bagatelu kupiKuvaj}ani; kako je ruka pravde zaobi{la zaboravljene kriminalcekepece Ibrahima Jusufrani}a u GRAS-u i Narcisa Dùmhura„@eljeznicama Federacije“ (kriminal obojice se ugrubo moèmjeriti desetinama miliona maraka), te su nam informacije du`nsaop}iti isti oni koji seruckaju je li Budimirov pi{tolj bio napunjenili nije.

N

eka se dràvni tuìtelji zakopaju, provjere, {ta se desilo s500 hiljada eura koje je Dodikov biznismen Sloboda

Stankovi} poku{ao iz Banje Luke prenijeti u Beograd, pga u tome sprije~ili hrvatski carinici. Ima tu dosta posla, trebAgenciju za bankarstvo konsultirati, pored ostalih izvora.

„Nepostojanje strukturalnog dijaloga“ je, kaù me|unarodnsupervizori reforme pravosu|a, „prepreka za „uspostavintegralnog pravnog poretka“. Klima glavom glavni tuìtelTuìteljstva BiH, parader Goran Salihovi}, presretan, zadovoljanozaren - prethodnoga je dana kupio i tre}i, vjerojatno najrasko{nijnovi stan u starom dijelu Sarajeva - tristo hiljada maraka ga platioiz dèpa, al‘ se isplatilo. Salihovi} je naslijedio stanovitu JadrankLokmi}-Misira~a, nekvalificiranu i neostvarenu vd. kumu ZlatkLagumdìje.

Ko bi se u takvom rahatluku, ~ak i da zna, a kamoli da ne znakao {to je slu~aj sa Salihovi}em, bavio organiziranim kriminalom?


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

nerad, nekompetentnost, korumpiranost i nekontroliranu osionost

ESTRADNO-MASKIRNI TU@IOCIDiana Kajmakovi} i Oleg âvka



ÊTVRTAK, 11. JULIDana{nje obiljeàvanje 18. godi{njice

genocida nad Bo{njacima Srebrenicenekako je, u zna~ajnoj mjeri, proteklo usjeni i{~ekivanja presude @albenog vije}a,

pod predsjedavanjem Theodora Merona, uvezi sa àlbom Tuìteljstva na “me|upre-sudu” od prije godinu dana. Kojom jeRADOVAN KARAD@I] oslobo|en optu`-

bi za genocid u sedam bosanskohercegova-~kih op}ina. @albeno vije}e je tu(me|u)presudu poni{tilo, pa }e se

Karadì}u suditi i za zlo~in genocida i uBratuncu, Fo~i, Klju~u, Prijedoru, SanskomMostu, Vlasenici, Zvorniku.

Malo se ~emu danas iko moè radovati

i veseliti, ali ovoj Meronovoj presudi semora - genocid u Srebrenici bio je potonja,najsvirepija epizoda projekta koji je tri polgodine ranije po~eo u Zvorniku, nastavio seu Bratuncu, Klju~u, Prijedoru…

PETAK, 12. JULIU vi{e gradova Bosne i Hercegovine,

Zvornik, Kakanj… posljednjih se danaobavlja kolektivno obrezivanje/sune}enjedje~aka (od kojih su neki, dodu{e, u{li utre}u deceniju ìvota) a sve u organizacijiIstanbul edukaciono-kulturnog centra sasjedi{tem u Sarajevu. Ovaj zama{niramazanski projekat podrào je i turski gradEskisehir, a odje}u za nekoliko stotinaosune}enih mom~i}a i starijih maloljetnikaosigurali su gradona~elnik Ankare i njego-va supruga. Organizatori su se zahvalili iMinistarstvu obrazovanja Republike Turske

bez ~ije pomo}i i podr{ke ova “operacija”ne bi bila mogu}a.

Eh, sad }u ja malo biti zlo~est, nepristo- jan, nezahvalan, postavljaju}i pitanja kojami se nekako ~ine logi~nim. Za{to bisune}enje bilo u programu jednog eduka-ciono-kulturnog, a ne recimo islamsko-vjerskog centra? Za{to bi taj ritual bio u

nadle`nosti turskog Ministarstva obrazo-vanja, a ne Ministarstva zdravstva?

I, kona~no, za{to Jovo Divjak svoju fon-daciju za stipendiranje djece bez roditeljaumjesto neutralnog naziva “OBRAZO-VANJE GRADI BiH” ne preimenuje u“OBREZIVANJE GRADI BiH”?!

SUBOTA, 13. JULI Najspektakularniji sportski doga|aj

ovoga ljeta trebala je biti trka na sto metarana Svjetskom prvenstvu koje za 20-ak dana

po~inje u Moskvi. Amerikanac TYSONGAY, biv{i svjetski prvak na sto i dvjestometara, ove je godine najbr e tr~ao stotku(9,75) na svijetu, brè od USAINA BOLTA.Pridoda li se njima dvojici “slu~ajni pob-

jednik” sa pro{logodi{nje Olimpijade uLondonu, Jamaj~anin YOHAN BLAKE,sve je najavljivalo nezapam}en sprintersko-sportski dernek.

Me|utim, sve je uprskao AmerikanacGay, pao je na doping testu, uzimao je neke

nedozvoljene “hapove”, suspendiran je nadvije godine, {to je za togtridesetogodi{njaka vjerojatni signal dasprinterice “oka~i o klin”…

[ta ti je trebalo da nama koji smo ìvjeliza finalnu trku u Moskvi takvu radost pok-vari{, u takvu nam svetkovinu pljune{,Gaye, pederu?!

NEDJELJA, 14. JULI[to{ta bi se moglo zamjeriti, prigovoriti

dana{njem postrojavanju preìvjelih pripadnika 28. divizije Armije BiH u Sarajevu, pored ostalog i izbor zvanica i govornika.

Ali, neka ne{to ostane i pre{u}eno. Mene jedirnulo i ganulo kada sam u jednoj od postrojenih jednica vidio AMARA ORI]A, Naserovog sina: kakva mom~ina! Posljed-nji sam ga put vidio u kasnu, neizvjesnu

jesen 1993. u tuzlanskom stanu u kojem jeìvio sa majkom, izbjeglom iz Srebrenice.Bio je evo-ovoli{ni, godina-dvije, jako je

bio prohodao, tr~karao, posrtao, pa sedizao, po stanu sa plasti~nom pu{kicom urukama.

Sedam-osam mjeseci kasnije, u ljeto1994. preko radio-amatera sam radio inter-vju sa Naserom, valjda prvi i zadnji koji je

dao dok je bio u Srebrenici. “Bio sam tiku}i, sina sam ti vidio”, kaèm mu.“Ozbiljno?! Kakav je, koliki je, pri~aj.”“Odli~an, prava mom~ina”, ~ini mi se dasam izgovorio u mikrofon.

I doslutih, ni{ta slagao nisam…

PONEDJELJAK, 15. JULIPodijelila se hrvatska politi~ka scena,

posva|ala se unutar sebe i vladaju}aKukuriku koalicija oko pitanja treba liizmjenama Ustava omogu}iti da JOSIPPERKOVI], nekada{nji {ef UDB-e atokom rata najva`niji Tu|manov

obavje{tajac, izru~en pravosu|u Njema~ke Njema~ka ve} godinama tereti Perkovi}da je organizirao svirepu likvidacijhrvatskog emigranta, nekadkomunisti~kog direktora STJEPANA\UREKOVI]A. Za jesen je prolongiransaboraska rasprava o ovom uàrenom

pitanju.Do tada }u podsjetiti na jedan relativn

srodan, blizak ovda{nji slu~aj. Na samom po~etku rata, po (usmenom) nalogu ~eln{tva “Herceg-Bosne”, odnosno zvani~noZagreba, stanovite paravojne snage Sarajevu su kidnapirale, zatvorile i mu~ilILIJU STANI]A, ~ovjeka osumnji~enog d

je 1969. godine u [panjolskoj, kao agenUDB-e, ubio usta{kog krvnika VJEKOSLAVA MAXA LUBURI]A. Francov[panjolska nije Luburi}a mogla izru~itada{njoj Jugoslaviji, jer to nije bilo skladu sa Ustavom te zemlje.

Pukim ~udom, stjecajem po njega srenih okolnosti Stani} nije isporu~en

Hercegovinu, odnosno Zagreb - iz zato~eni{tva su ga oslobodili njegovi prijatelji poznanici iz Armije BiH.

Za {to bi se, koje kazneno djelo, eventualno, sudilo u Zagrebu, ili Mostaru, IlijStani}u. Vjerojatno za “politi~ki motiviranubojstvo”!

UTORAK, 16. JULI“Predstavnici iz Republike Srpsk

o~ekuju da ih se (u Sarajevu) drì kao malvode na dlanu i mi samo tako moèmo raditi. Ko je spreman to da trpi, èli dobrBosni i Hercegovini”, kaè OGNJEN

TADI], predsjedavaju}i Doma narodBosne i Hercegovine.Ognjen Tadi} zna gdje su Sarajlije naj

osjetljivije - na vodu, vi{egodi{nje iscrplju ju}e restrikcije, nesta{ice i, naposljetku poskupljenja. Kantonalna vlada posku pljenjem od 20 posto kaznit }e svakdoma}instvo koje mjese~no potro{i preko kubika vode. Najve}i dio Sarajlija navikase na dlanu drì malo vode. [to je dovoljnza ~ist obraz, ako ni{ta drugo…

SRIJEDA, 17. JULITrebao bi biti ohrabruju}i dolazak malez

jskog biznismena, multimilijardera VINCENTA TANA i njegova ambicija da investira u FKSarajevo . Me|utim, iskustvo sa megalomanskim malezijskim “investicijskim ciklusima” Bosni i Herecgovini (poput “BOSMAL-a”) ~inme opreznim: vi{e vjerujem u onih nekoliko hil

jada eura koje je ugostitelj SEJO BRAJLOVI]iske{irao igra~ima “@elje” na aerodromu Pragu, nakon odli~ne utakmice u Plzenu, negmilionima kojima ve} dvije decenije malezijsk“prijatelji” ma{u, a koji, po pravilu, ostaju uvijenegdje u zraku/havi: uglavnom iznaAerodroma Visoko, spektakularnog Potemkinovog seoceta familije engi}!

SLOBODNA BOSNA I 18.7.2018

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI





DIVIDE(NDA) ET IMPERA

Na Skup{tinidioni~ara FDS-aVladu FBiHpredstavljat }eLijanovi}evpotr~ko @arkoKara~i}Na Skup{tini dioni~ara Fabrike duhanaSarajevo, koja }e se odràti uponedjeljak, 22. jula, opunomo}enikVlade FBiH bit }e @arko Kara~i} koji je

prije nepuna tri mjeseca oslobo|enoptu`bi da je kao ministar gospodarstvau pro{lom sazivu VladeZapadnohercegova~kog kantona muljaosredstvima namijenjenim za poticajfarmerima. Kara~i} je optuèn da je

golemi dio budètskog novca zavr{io utvrtki MI Farmer d.o.o. [iroki Brijeg uvlasni{tvu porodice Lijanovi}.Kako nezvani~no saznajemo, Kara~i}

je od Lijanovi}a dobio izri~ite upute dana Skup{tini dioni~ara FDS-a glasa pro-tiv svih predloènih zaklju~aka osimkada se bude odlu~ivalo o izboru novih~lanova Nadzornog odbora: JasminaJaganjca, kojeg je predloìo SDP, teIvice Knezovi}a i Amira Pa{ali}a, koje je predloìo Lijanovi}.Kara~i} }e glasati protiv godi{njegizvje{taja FDS-a, imenovanja vanjskog

MINI MARKET

Nakon {to je Ured za reviziju dràvnihinstitucija Parlamentarnoj skup{tini BiHdao mi{ljenje s rezervom, izme|u ostalog,i zbog visokih tro{kova prijevoza, tajnik Zajedni~ke slu`be Ferid Buljuba{i}odlu~io se na rigorozne mjere kontrole.Tako je na ovotjednoj sjednici KolegijaTajni{tva Parlamentarne skup{tine BiH

donesena odluka da se uposlenicima sfiktivnim prijavama mjesta boravkakona~no stane u kraj. „Postoje saznanjada se vr{e fiktivne prijave mjestaprebivali{ta na adrese roditelja, prijatelja irodbine, te prijave na vikendice“, navodise u dopisu koji je Buljuba{i} uputio svimuposlenicima, nagla{avaju}i kako su iztog razloga tro{kovi prijevoza u pro{lojgodini porasli za 30 posto. Stoga }e svislu`benici ubudu}e morati sami popunitiobrazac Zahtjeva za naknadu tro{kova

prijevoza, koji }e ovjeriti u op}inistanovanja, najkasnije do 24. jula. Nakonisteka roka, tajnik Zajedni~ke slu`beParlamentarne skup{tine BiH FeridBuljuba{i} }e preko nadle`nih policijskihinstitucija izvr{iti pojedina~nu provjerusvih podataka, kako bi utvrdio na kojimadresama uposlenici zapravo stanuju.Buljuba{i} je radne kolege istodobnoupozorio da, prema Zakonu o upravnom

postupku, davanje la`nih izjava povla~ikaznenu i materijalnu odgovor nost, kao iteù povredu radnih du`nosti. (S.M.)

DOJAVA O PRIJAVI

Ferid Buljubašić dobio dojavuda uposlenici državnih

institucija prijavljuju lažne

adrese stanovanja

Generalni direktori tri javna servisa uBiH: RTRS-a, RTV FBiH i BHRT-a, ustalisu kao jedan protiv odluke RAK-a da se vri-

jeme za emitiranje komercijalnih oglasaskrati na ~etiri minute u jednom satu.“Takva odluka bi dramati~no ugrozilafunkciju javnih servisa”, ustvrdili su uzajedni~kom saop}enju Dragan Davidovi},Dèmal [abi} i Muhamed Bakarevi},ocjenjuju}i da je predloèna odluka CIK-a“skandalozna”.

Skandalozno je, me|utim, samo to {to jCIK odluku donio s desetak godinzaka{njenja, {to nije blagovremeno uspostavio fer pravila igre dopu{taju}i javnimemiterima da se istovremeno pona{aju i ka

javni servisi i kao komercijalne televizijkao javni servisi ubiru svu tv pretplatu, kao komercijalne televizije odnose lavovskdio prihoda od marketin{kih oglasa koj

privla~e dampin{kim cijenama - uz popustdo 90 posto!

RAK-ova OBRATNICA

S desetak godina zakašnjenja,

RAK uspostavlja fer pravilaigre na marketinškom tržištu

Ferid Buljuba{i}

JerkoIvankovi}Lijanovi}



PRO ET CONTRA


revizora ({to je ina~e zakonskaobaveza), protiv dokapitalizacije FDS-ove kompanije u Beogradu koja jepro{le godine ostvarila dobit od polamiliona eura i osnivanja firme ~iji biposao bio vo|enje i upravljanje hotelomFDS-a u Srebrenici.Navodno, Kara~i} }e glasati i protiv

isplate dividende, {to Vladi FBiH kojojpripada nekih dva miliona KM ne}ete{ko pasti, ali }e pogoditi maledioni~are kojima bi trebalo biti ispla}enotri miliona KM. (M.F.)

CIK POGODI

Za{to vladaju}akoalicija po hit-nom postupkuèli usvojiti novizakon o sukobuinteresa?Propao je poku{aj vladaju}e koalicije dapo hitnoj proceduri progura novi Zakono spre~avanju sukoba interesa te na tajna~in sprije~i ka`njavanje velikog brojasvojih du`nosnika koji su u sukobuinteresa. Prema pouzdanim informacija-ma Slobodne Bosne, CIK je ve} priku-

pio potrebne dokaze i u narednim dani-ma treba o~ekivati seriju sankcija.Na spisku funkcionera kojima je CIK zapetama nalaze se [uhret Fazli},Hamdija Lipova~a, Mustafa Sinanagi},Esad Ati}, Fikret Bijeli}, svi iz SDP-a, teMate Zovko, Ivica ]uri}, Niko Babi},Ilija Mari}, iz HDZ-a, kao iSlobodanka]ur~i} iz SNSD-a.Prema vaè}em Zakonu o sukobu intere-sa, svim navedenim funkcionerima slijedinov~ana kazna u rasponu od 1.000 do5.000 KM, te zabrana kandidiranja u man-datu 2014.-2018. godine. (A.M.)

MINI MARKET

SR\ANBLAGOVÂNIN

Izvr{nidirektor „TI“

DA/NEPodràvam rekonstrukcijuvlasti na dràvnoj razini.Smatram da je bez obzira narekonstrukciju do narednih

izbora nemogu}e o~ekivati bilo{ta pozitivno od sada{njevladaju}e garniture.

ALIJA REMZOBAK[I]

DirektorAsocijacije

poslodavacaBiH

DAAko postoji ovakav zastoj uispunjavanju uvjeta zaeuroatlantske integracije, onda

je o~igledno da su sve koalicijekoje nisu uspjele da ispuneuslove da BiH dobijekandidatski status zasluìle daodu sa scene i da na njihovomjesto do|u oni koji }e ubrzatitaj proces.

ADNAN TERZI]

Potpredsjednik

SBB-a BiH

DA/NERekonstrukcija vlasti nadràvnoj razini ima smislasamo ako se de{ava zbogsu{tine, a ne zbog forme.

KASIM TRNKA

Profesorustavnog pravana UNM

DA/NEPodràvam, ali zavisi da li serekonstrukcija vlasti vr{i nabazi politi~kih programa naosnovu kojih su stranke dobilepovjerenje gra|ana. Ako postoji

jasan koalicijski program za tunovu vlast i ako je topodudarno s izbornimobe}anjima, onda je to u redu.Naàlost, kod nas se nikad nepridràva toga nego sekoalicije prave radi podjelafotelja ili radi nekihpragmati~nih interesa.

AMOR MA[OVI]

^lan Kolegijadirektora

INO-a

DAMi{ljenja sam da postoje}avlast ne funkcioni{e, tako dasvakako podràvamrekunstrukciju vlasti nadràvnoj razini.

[EFKO BAJI]

Aktivistacivilnogdru{tva

NEMi{ljenja sam da do istekamandata politi~ari imaju jo{ vrlomalo vremena da se kona~nopozabave ìvotom gra|ana.

Ako politi~ari do kraja svogmandata misle da se njihovposao svodi na formiranjenovih timova i nove vlade, kad}e na}i vremena da se baveìvotom gra|ana koji su ih zatoi birali.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Podržavate li rekonstrukciju

vlasti na državnoj razini?

Priredila: Ma{a ]osi}



PREVRAT NA POLITI^KOJ SCENI

LAGUMD@IJA ZATEÊN AIZETBEGOVI] BIJESAN ZBOG

TIHI]EVOG PAKTA SRADONÎ]EM

LAGUMD@IJA ZATEÊN AIZETBEGOVI] BIJESAN ZBOG

TIHI]EVOG PAKTA SRADONÎ]EM

Nazire se rje{enje za presudu Sejdi} i Finci,i za vojnu imovinu

Nazire se rje{enje za presudu Sejdi} i Finci,i za vojnu imovinu



Najavom o preslagivanju vlasti ndràvnoj a mogu}e i na feder anoj razini, lider SDA SulejmaTihi} unio je pravu pometnju redovima SDP-a, ali i u redovim

vlastite partije, onog dijela partijsko~lanstva i rukovodstva SDA koji je odazamjeniku predsjednika SDA BakirIzetbegovi}u. Negativna reakcija u SDP-sasvim je razumljiva, budu}i da je Tihiizri~ito naglasio da u novoj, rekonstruiranovlasti ne}e biti mjesta za Lagumdìjin

socijaldemokrate, koji su, kako je rekao„pali na ispitu“. Njihove pozicije zakonodavnoj i izvr{noj vlasti, premTihi}evoj zamisli, preuzela bi partijFahrudina Radon~i}a SBB, s kojom je SDAod prije nekoliko sedmica otvoril

pregovore o ovoj temi.

GUN\ANJE IZETBEGOVI]EVE FRAKCIJEJo{ prije dvadesetak dana, kada j

odràn prvi sastanak strana~kih delegacijSDA i SBB-a, formacijski drugi ~ovje

partije, Bakir Izetbegovi}, zatraìo je o partijskog {efa Tihi}a da objasni ovaj nag

i samovoljni zaokret u strana~koj politicIzetbegovi}eva frakcija unutar SDA bila jne samo zate~ena progovorima s SBB-omnego i povrije|ena zbog ~injenice dinformacije o pregovorima nije dobila o

partijskog {efa nego iz medija.Rasprava o zakulisnim pregovorim

SDA i SBB-a, na Izetbegovi}evo insistiranje, otvorena je i na sjednici najuèstrana~kog vrha SDA. Izetbegovi}nekoliko njegovih najodanijih pristalicrezolutno su se usprotivili bilo kakvim

pregovorima s Fahrudinom Radon~i}emostavljaju}i ipak mogu}nost da SDA n

18.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

TIHI] NADOMAK DOGOVORA SA ÔVI]EM I DODIKOM

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Lider SDA Sulejman Tihićnajavio je skoro formiranje

nove parlamentarnevećine i na državnoj i nafederalnoj razini, u kojoj

neće biti mjesta za SDP;Slobodna Bosna otkriva očemu pregovaraju Tihić,Čović i Dodik, i analizira

kako će se njihov dogovoodraziti na političku

scenu BiH

OBNOVA PORU[ENIH MOSTOVA Radon~i} se pribliàva Tihi}u, mada nijeraskinuo savez sa Lagumdìjom



lokalnoj razini sura|uje sa SBB-om, uzobja{njenje da su ~lanovi SBB-a ionakonajve}im dijelom regutirani iz SDA.

„Ali s nasilnikom Radon~i}em nikakone treba pregovarati“, ustvrdio je Izet bego-vi} na sjednici strana~kog vrha, a sli~nutezu kasnije je razra|ivao i na brojnimtribinama koje je organizirao diljem BiH.

Ni na jednoj tribini Izetbegovi} nije propustio priliku da partijskom ~lanstvu pribliì „lik i djelo“ Fahrudina Radon~i}a iobjasni razloge zbog kojih posljednjih

mjeseci ne silazi s naslovnih stranaRadon~i}evog Avaza .

„Radon~i} je nasilnik opasnih namjera.Nasilnik nad ljudima i njihovim poro-dicama i, {to je najopasnije, beskrupulozninasilnik nad istinom“, ponavljao jeIzetbegovi} na tribinama, dok je u isto

vrijeme njegov strana~ki {ef SulejmanTihi} uveliko kovao planove da sRadon~i}em formira novu parlamentarnuve}inu i preuzme vlast.

TIHI] POSTAVIO USLOVEPrema Tihi}evim rije~ima, SDA ne èli

pod svaku cijenu ulaziti u vlast „u to blatokoje je napravila aktuelna koalicija

predvo|ena SDP-om“. Kaè da }erekonstrukcija vlasti uslijediti samo poduvjetom da novi kolicioni partneri (SNSD,

SDS, HDZ, HDZ 1990, SBB i SDA)unaprijed dogovore rje{enje makar dvaglavna problema zbog kojih je ve} duljevremena blokiran put dràve premaEvropskoj uniji i NATO alijansi. Rije~ je,naravno, o implementaciji presude Sejdi} iFinci, koja je preduvjet da i BiH, kao

posljednja dràva na Balkanu, aplicira z prijem u punopravno ~lanstvo EU-a, te rje{avanju problema vojne imovine, {to jina~e ranija obaveza koju je BiH preuzela Talinu 2009. godine, kada je tada{nji ~laPredsjedni{tva BiH Haris Silajdì} „nkredit“ s NATO alijansom potpisao tvzMAP, Akcioni plan za ~lanstvo.

U nekoliko posljednjih razgovora u ~etiroka, Sulejman Tihi} i Dragan ôvi} navodnsu prona{li formulu za rje{enje dugogodi{njespora o presudi Sejdi} i Finci. U najkra}em

problem s diskriminaci jskim ustavnimodredbama prema nacionalnim manjinam

prevazi{ao bi se tako {to bi se ubudu}~lanovi Predsjedni{tva BiH birali na posredana~in, iz reda izabranih zastupnika Parlamentu BiH. Takav na~in izbora na jednostrani ostavlja teoretsku mogu}nost da se

pripadnici nacionalnih manjina kandidiraju zPredsjedni{tvo BiH, ~ime bi se formalnrije{io problem presude Sejdi} i Finci, a ndrugoj strani spre~ava izbornu majorizacijnajmalobrojnijeg, hrvatskog naroda

ponavljanje „slu~aja Kom{i}“.Tihi}u i ovi}u ostaje teì dio zadatka

da ubijede lidera SNSD-a Milorada Dodikda odustane od izravnog izbora ~lanPredsjedni{tva BiH iz RS-a i da podr`neizravni izbor kako bi se uspostavil

potpuna enitetska simetrija i potpunravnopravnost tri konstitutivna naroda.

Tihi}, ôvi} i Dodik nadomak su rje{enjakad je u pitanju dràvna imovina. U prvi marije{io bi se problem perspektivne vojnimovine, koja bi se prenijela u vlasni{tvdràvnog Ministarstva odbrane, dok bi s

problem s preostalom vojnom i dr avnomimovinom rije{io naknadno, u skladu

presudom Ustavnog suda BiH.


PREVRAT NA POLITI^KOJ SCENI

Iako ozloje|en odlukom strana~kog{efa Tihi}a da paktira s Radon~i}em, malo je vjerovatno da }e Bakir Izetbegovi}potaknuti neku ozbiljniju unutarstrana~kupobunu koja bi u kona~nici moglarezultirati podjelom partije.

[tavi{e, Izetbegovi} vjeruje da oddogovora Tihi}a i Radon~i}a u kona~nicine}e biti ni{ta zbog obostrane neiskreno-sti, i da }e Tihi} iz pregovora iza}i i kaopoliti~ki i kao moralni gubitnik.

JEDINSTVO SDA NA ISPITU

Izetbegović sumnja u uspjeh

Tihićeve inicijative

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìjazbunjen je po~etnim uspjehom pregovoraTihi}a, ôvi}a i Dodika. Izjavio je da osadràju pregovora ne zna puno „jer su

informacije {ture i necjelovite“, i da gadogovor neodoljivo podsje}a na sporazumkoji je ova trojka 2008. godine potpisala uPrudu.

Upu}eni tvrde da Lagumdìja pripremakontraofanzivu koja }e uslijediti ~im doznasadràj dogovora Tihi}a, ôvi}a i Dodika.Spreman je pred Dodika i ôvi}a iza}i s„boljom ponudom“, i na isti na~in kako je touradio prije desetak mjeseci spasiti SDP odgubitka vlasti.

No, malo je vjerovatno da bi Dodik iôvi} u tako kratkom vremenu moglinasjesti na isti trik...

SDP NE]E OLAKO ISPUSTITI VLAST

Lagumdžija sprema „bolju ponudu“

SPORAZUM NA VIDIKUDodik, Tihi} i ôvi} nadomak su rje{enja za presudu Sejdi}-Finci

LJUT NA TIHI]A Izetbegovi} jeizri~ito protiv

saveza saRadon~i}em





Nakon {to su novinari, pozivaju}ise na izvore bliske istrazi, optuìli[emsudina Mehmedovi}a da jenaredio skrivanje ogromne koli~i-ne naoruànja, koje je pro{log

tjedna prona|eno u selu Kalo{evi}i kodTe{nja, zastupnik SDA u Parlamentu BiHodgovorio je o{tro intoniranim priop}enjem

za javnost. Negiraju}i bilo kakvu vezu s prona|enim vojnim arsenalom, Mehmedovi} je poru~io: „Dosta je, prestanite maltretiratimoju porodicu i mene“, optuùju}idràvnog ministra civilnih poslova SredojaNovi}a i direktora SIPA-e Gorana Zupca za

posljednji poku{aj njegovog politi~kog progona.

SIGURNOSNA PROVJERAGORANA ZUPCA

Za{to ste prozvali ministra SredojaNovi}a da Vam, zajedno s direktoromSIPA-e Goranom Zupcem, poku{ava

smjestiti najnoviju aferu?

Ljudima nije jasno da ve} godinamakoordiniraju}u ulogu me|u svim kadro-vima koji dolaze iz Republike Srpske imaupravo Sredoje Novi}, i on je taj koji

provodi strategiju utvr|enu daleko od o~iju javnosti. Mene su ti isti kadrovi biv{eUDB-e, odnosno Slu`be dràvne bez bjed-nosti, prije trideset godina privodili uBanjoj Luci, zbog navodnog verbalnogdelikta kolege s fakulteta. @eljeli su da ja

budem klju~ni svjedok protiv njega, jer smo

najbolji prijatelji. Nakon {to sam odbio, istme policijska ekipa nikada nije ostavila nmiru: Sredoje Novi}, Emir Zahirovi}, kojidanas radi u SIPA-i, i drugi. Svi su oni danas aktivni, s tim da su instalirani nrazli~itim funkcijama. Da smo kojimslu~ajem imali snage da donesemo zakon lustraciji, sigurno je da danas Novi} ne bmogao obna{ati nijednu zna~ajnijdru{tvenu funkciju, a da ne govorim Zupcu i njemu sli~nima. I ovo {to se men

poku{ava povezati s pronalaskom

naoruànja je politi~ka haranga u kojou~estvuju Novi}, Zubac i pojedini lokaln{erifi, s politi~kim ambicijama koje nisu skladu s njihovim realnim mogu}nostima.

Tko su lokalni {erifi s politi~kimambicijama?

Jedan na{ dnevni list naziva i“uglednim privrednicima”, a oni, zapravosvoje radnike pla}aju 80 feninga po satutjeraju ljude da rade bez slobodnih dana

bez godi{njih odmora, pa ~ak i besplatnonavodno, za razvoj firme. Oni jes

privrednici, jer se bave privredom, a

njihove su ambicije da uspostave begovat.SLOBODNA BOSNA I 18.7.20116

SAM PROTIV SVIH

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Šemsudin Mehmedović, ratni načelnik policije u Tešnju, poratni ministar unutarnjih

poslova Zeničko-dobojskog kantona koji je političku karijeru nastavio kao zastupniku federalnom i Parlamentu BiH, u otvorenom razgovoru za „SB“ govori o

dugogodišnjem neprijateljstvu sa Sredojem Novićem, sukobu s direktoromSIPA-e Goranom Zupcem, istrazi koja se protiv njega vodi u Tužiteljstvu

BiH, unutarstranačkim odnosima u SDA

INTERVIEW

Šemsudin Mehmedović zastupnik SDA u Parlamentu BiH

“Goran Zubac, direktor SIPA-e,je ‘92. ubio Bo{njaka na Ilidì,

samo da bi isprobao pi{tolj kojije dobio od oficira JNA“!

PRIVATNA ISTRAGA:Inspektori SIPA-enastupaju premasvjedocima na način dakažu: “dajte nam bilo štaprotiv Mehmedovića”, aonda nude razne privilegi-

je, izmještanje u treće

zemlje, pa čak i novac


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-871-1872013 17/8318.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

NAJTE@I DANI MO]NOG POLITIÂR

JEDNOM POLICAJAC, ZAUVIJEK POLICAJACIako se policijskim poslovima zvani~no prestao baviti prije 15 godina[emsudin Mehmedovi} aktivno je istraìvao ratnu i poratnu biografiju

direktora SIPA-e Gorana Zupca



Moète li re}i o kome se konkretnoradi?

Sigurno je da }e se oni sami prepoznati,i da }e svi u lokalnoj zajednici znati o komese radi. Indikativno je, me|utim, da se vezasa mnom poku{ava napraviti samo iz

razloga jer sam iz Te{nja, odnosno, jer samimao taj famozni proces kao ministar unutra{njih poslova za dislokacijunaoruànja. Iako sam ranije oslobo|enkrivice, oni me sada poku{avaju dovesti uvezu i sa ovim naoruànjem, koje je vojno

oru`je. Ja nemam ni{ta sa tim naoruànjem

Prema zvani~nim informacijama iSIPA-e, prona|eno oru`je je sakriven2002., dakle u vrijeme kada je protiv Vavo|ena istraga zbog podjele pu{aka i

SAM PROTIV SVIH

Nakon posljednjeKonvencije SDA vi{e niste~lan najuèg strana~kogrukovodstva, iako ste bilipotpredsjednik stranke. Da lije jedan od razloga najavaVa{e kandidature zapredsjednika SDA?

Za razloge treba pitatiSulejmana Tihi}a i BakiraIzetbegovi}a, oni su napravilishemu kojom }e, kakosmatraju, sa~uvati jedinstvo

stranke, a zapravo njihovome|usobno jedinstvo. Sretansam {to nisam poèljan unjihovim krugovima. Rijetki sulideri, barem u BiH, koji mogupodnijeti druga~ije mi{ljenje.Mi, naàlost, imamo lidere kojio sebi vole ~uti samohvalospjeve, a ne voledruga~ije poglede, mi{ljenja.Pro}i }e jo{ dosta vremenadok SDA oja~a u strukturi koja}e biti izabrana od ljudiodozdo, a ne da se pravi

odozgo, {to nije demokratski.Ve} sam rekao da se neslaèm s ovakvim na~inomvo|enja stranke, mislim da tonije dobro, a zavr{io sam kakosam zavr{io. Ima ljudi unajuèm rukovodstvu SDA koji

vr{e pritisak da se meneelimini{e na bilo koji na~in, a ja javno pitam za{to? Na{ jeproblem {to je volja politi~kihlidera dominantna i nadparlamentom, a to je za meneneprihvatljivo. Moramo

definisati i zakon o poli ti~komorganiziranju stranaka, a ne daunutar stranaka imamomonarhe, apsolutiste koji kaù- tako }e biti i zavr{ena pri~a.Poku{aj uvo|enja zatvorenihizbornih lista je krahdemokratije u BiH. Problem jeu BiH {to ljudi puno laù,petljaju, bave seme{etarenjem, pa i u politici.Na{i politi~ki lideri laù kokoga stigne, varaju jedni

druge, prave se noveparlamentarne ve}ine. Ja samspreman podràti SDP, nekaizdrè do kraja mandata, onisu ionako propali. Preuzetiodgovornost u zadnjoj godinimandata, po mom mi{ljenju,nije politi~ki profitabilno, SDP setreba potpuno uru{iti, da bi seoporavio iznutra, jer SDP trebaBiH, nije to privatna strankaZlatka Lagumdìje. Naàlost,sve dok je situacija ovakva, svi}emo trpiti posljedice.

GUBITAK STRANA^KE PODR[KE

Sretan sam što nisam poželjan u Tihićevim iIzetbegovićevim krugovima


KO JE STVARNI [EF SIPA-e[emsudin Mehmedovi} tvrdi da je Goran

Zubac “pijun” Sredoja Novi}a koji ve} godinamakoordinira svim kadrovima iz RS-a

STRANA^KI ILIPRIVATNI INTERESISulejman Tihi} i BakirIzetbegovi}



policijskog magacina u Zenici. Mo`da je topoveznica...

Da, ali je to bilo formacijsko oru`je policije. Prema informacijama koje samdobio, slikama koje sam vidio, nedavno

prona|eno naoruànje je moralo biti vojno.Pazite, ja sam 2002. godine bio federalnizastupnik, nisam bio ni lokalni zvani~nik, ni

bilo kakav ~imbenik u Vojsci Federacije.Sve se poku{ava ispolitizirati, posebno ukontekstu revan{izma Sredoja Novi}a iGorana Zupca, koji ima poseban motiv dami se sveti. Ja sam nekoliko puta, i to sagovornice u Parlamentu BiH, spomenuo

njegovo ime, budu}i da se Gorana Zupcadirektno veè za ratne zlo~ine po~injene na

podru~ju Ilidè. On }e sigurno, prije ilikasnije, morati odgovoriti na neka pitanja,

posebno jer kao direktor SIPA-e nije pro{aoni sigurnosnu provjeru.

Mislite na sigurnosnu provjeru kojuprovodi Obavje{tajno-sigurnosna agencijaBiH?

Da, ja sam to dobio kao zvani~anodgovor na moje zastupni~ko pitanje. Onima pristup samo tajnim podacima, ali

podacima koje nose oznaku “vrlo tajno”nema. I ja se pitam kako on uop{te moèobavljati posao direktora SIPA-e, ako mu jeonemogu}en pristup povjerljivim poda-cima?

PROGON SRBA IZ TE[NJA Kada ste prvi put zatraìli provjeru

ratne biografije Gorana Zupca?Kada je Zubac izabran za direktora

SIPA-e, zainteresirao sam se ko je taj~ovjek, jer se o njemu ni{ta nije znalo, osimda je bio na~elnik CJB Trebinje. A poznato

je kakav se sve kriminal veè za taj dio BiH,

od ilegalnog prometa narkotika,

visokotarifnih roba, do ukradenihautomobila. Indikativno je i da su njegovadva sestri}a, u vrijeme dok je Zubac bio

na~elnik policije, naglo ekonomski oja~ala,da je on napravio vilu na samoj obaliTrebi{njice. Onima koji se bave borbom

protiv kriminala i korupcije predlaèm dasamo uporede zvani~na primanja GoranaZupca i vrijednost imovine koju je stekao,

pa }e dobiti sve odgovore. Tim povodomsam i pitao kako je Zubac mogao pro}isigurnosnu provjeru, nakon ~ega sam dobioodgovor da je pro{ao provjeru za stepen“tajno”, {to nije dovoljno da bi on mogaosvoj posao obavljati kako treba. Naravno, uBiH se sve ispolitizira, i kada bi neko

pokrenuo inicijativu za njegovu smjenu,

odmah bi iz Republike Srpske stali u za{titu“nacionalnih interesa”. O Zup~evoj policijskoj profesionalnosti najbolje govorenjegovi susreti s predsjednikom RS-aMiloradom Dodikom i vladikom Grigorijem.

Kako ste do{li do informacija da jedirektor SIPA-e 1992. na Ilidì ubio jednogbo{nja~kog civila?

Napisao sam i potpisao prijavu, i stojimiza svakog navoda. Traìm da agencije za

provo|enje zakona ispitaju i provjere svakuinformaciju, a ja sam ta~no naveo imena i

prezimena svjedoka. O~ekujem da oni

kojima je stalo do pomirenja i budu}nosBiH moraju ra{~istiti stvari do kraja, jer nmoè niko obavljati odgovornu du`nost aknema ~istu ratnu pro{lost. Ja se prvstavljam na raspolaganje.

U pro{lom broju “SB” smo objavili dje Federalna uprava policije zapo~elprovjeru navoda iz Va{eg pisma, odnosnzastupni~kog pitanja, ali da je za daljistragu potrebno odobrenje TuìteljstvBiH. Jeste li kontaktirali glavnog dràvnotuìtelja Gorana Salihovi}a?

Nisam, jer bi se to smatralo politi~kim pritiskom na Tuìteljstvo BiH. Samo~ekujem da svako radi svoj posao, pa tuìtelji, neka izvr{e provjere.

Tuìteljstvo BiH, barem kada ste Vi pitanju, radi posao. Istraùju se navodi ikaznene prijave Centra javne bezbjednostDoboj, koja Vas tereti za ratne zlo~ine naSrbima iz Te{nja. Jeste li do sada saslu{an

u Tuìteljstvu BiH?Pozvan sam da u petak, 19. jula, dam

iskaz u svojstvu svjedoka. Odazvat }u s

vrlo rado, da pomognem se razjasne svdoga|aji, jer Maglaj i Te{anj nose jednstra{nu hipoteku iz rata. Na prostore op}inMaglaj i Te{anj je protjerano 25.000 ljudi iDoboja, 15.000 iz Tesli}a i iz drugih krajevBiH, a ja sam bio najodgovorniji zsigurnost svih gra|ana.

Nastojao sam da izbjegnemo bilo kakvrevan{izme, da se po{tuje pravna dràva. Uisto vrijeme smo dobili informaciju da sneki gra|ani u Te{nju naoruàni, sve jukazivalo na jednu organiziranu skupinkoja ima za cilj unutarnje podrivanjodbrambenog sistema. U dogovoru s

tada{njim predsjednikom lokalnog SDS-@arkom [akoti}em, veliki dio naoruànja j

predat Policijskoj stanici Te{anj, nakon ~egsu svi koji su imali oru`je procesuirani skladu s zakonom. Osu|uju}e presude j

poslije potvrdio Vrhovni sud RBiH, i nemgovora da su protivpravno li{avani slobodekako se navodi u prijavi CJB DobojProstorije pritvora u Policijskoj stanicTe{anj su bile iste i prije i za vrijeme ratakao i danas, o uslovima pritvora se mo`diskutovati, ali su oni bili isti za sv

pritvorenike: Bo{njake, Srbe, Hrvate... [tse de{avalo na vojnoj liniji razgrani~enja n


NAJTE@I DANI MO]NOG POLITIÂR

POLITIČKA DISKREDITACIJA: Znam da postojeanonimna pisma protiv mene, znam i ko ih je pisao,s ciljem da se eliminiram iz političkog života. Interesimaju i pojedini lokalni politički mešetari, ali i ljudi uvrhu nekih političkih stranaka, nažalost i u mojoj SDA

ÎJI SU BILI MUD@AHEDINIRatni na~elnik te{anjske policije tvrdida ne zna ko je u njegovu zonuodgovornosti doveo strane pla}enike



SAM PROTIV SVIH

znam, to je bila odgovornost vojne sigurno-sti.

Da, ali su upravo Vas predstavniciSrba iz Te{nja, koji djeluju u raznimudrugama, javno optuìvali za progonnajmanje dvije tisu}e stanovnika srpskenacionalnosti.

To su nebuloze, nema nijednogregistriranog udruènja Srba sa podru~jaTe{nja, jer su naselja u kojima su do ratave}inski ìvjeli Srbi, ostala u RS-u. Istina,Vlada RS-a je pla}ala, a koliko znam i danas

pla}a, samozvanog eksperta za borbu protivterorizma Dèvada Galija{evi}a, koji imazadatak da vodi gebelsovsku propagandu

protiv mene. Jednostavno je i lahko provjeriti njegove navode o teroristi~kimkampovima na podru~ju Te{nja, koji mogu

pro}i samo u profa{isti~kim medijima. Kada je u junu 1993. godine 111. XP brigada HVOiz @ep~a izdala odbranu BiH, nakon {to suse spojili sa Vojskom RS-a iz Tesli}a i tako

Maglaj i Te{anj doveli u potpuno okruènje,nastupio je pravi haos. Jedan moj aktivni policajac Nermin Zaimovi} je, vjerovatno pod uticajem alkohola, tada postrojio sve policajce Srbe i Hrvate u namjeri da ihlikvidira. Ja sam iza{ao, svojim tijelomza{titio te ljude, i rekao: “Ako }e{ pucati,pucaj u mene.” On je opalio, ali je sre}om

proma{io, i metak je pogodio ulazna vrataPolicijske stanice.

KUMSTVO PO SLU@BENOJ DU@NOSTI Mediji u RS-u su objavili iskaze

svjedoka koji tvrde da ste bili prisutni i kada

su strani mudàhedini po~inili zlo~ine nadzarobljenim srpskim vojnicima.Znam da postoje anonimna pisma protiv

mene, znam i ko ih je pisao, s ciljem da seeliminiram iz politi~kog ìvota. Interesimaju i pojedini lokalni politi~ki me{etari,ali i ljudi u vrhu nekih politi~kih stranaka,naàlost i u mojoj SDA. Ja nisam dovodiostrane pla}enike, ko ih je zvao, ili su onisamoinicijativno do{li da brane muslimane

u BiH, ne znam, niti sa tim imam veze.Znam za zlo~in koji su nad Srbima po~inili

pripadnici HVO-a i HOS-a na prostoru

@ele}e, u op}ini @ep~e, i taj se zlo~i poku{ava pripisati Te{njacima.

înjenica je, me|utim, da smudàhedini, ko god da ih je doveo, Te{nju bili iznimno dobro primljenTako|er se protiv Vas kasnije vodila istragzbog izdavanja bh. dokumenata dobrovol c ma iz arapskih zemalja, nekima ste ~ak bii kum na vjen~anju.

Moj je stav bio da je dobrodo{ao svakko se stavio na raspolaganje odbrani BiHnaravno ukoliko po{tuje zakone. Kaop}inski vije}nik, tada sam bio duàn obavezan da prisustvujem vjen~anjimanema tu ni{ta sporno, to je bila mojzakonska obaveza. Druga je stvar ko jnjima poslije dao dràvljanstva, najve}i bro

je potpisao Sredoje Novi}, nisam ja.

Kako je Novi} mogao potpisivasporna dr avljanstva, kada su dijeljena ratnom i periodu neposredno nakon rata?

Mogao je, ali to njega trebate pitati, kao i gdj je dokumentacija o dr avljanstvima podijeljenim pla}enicima iz Rusije, Ukrajine, Gr~ke, koju su prema zvani~nom odgovoru MUP-a RepublikSrpske, navodno o{tetili glodari.

Na koga ste mislili kada ste napisalda se protiv Vas vode poluprivatne istrage

Vrlo je indikativno da je prvi svjedokojeg su inspektori SIPA-e zvali, kako bdao iskaz, pozvan s telefonskog broj

privatne kompanije.

Koje kompanije?Firma se zove Koteks iz Te{nja. Osim

toga, direktor SIPA-e Goran Zubac jformirao specijalni tim od kompromitovanih inspektora, odranije poznatih puzimanju novca, koji imaju hipoteke, i snjima se moè manipulirati.

Oni nastupaju prema svjedocima nna~in da kaù: “dajte nam bilo {ta protiMehmedovi}a”, a onda nude razn

privilegije, izmje{tanje u tre}e zemlje, p~ak i novac.

To su vrlo ozbiljne optu`be, jesu lzasnovane na provjerenim informacijama?

Da, sigurno su provjerene. Kao informacija da je Goran Zubac ubiBo{njaka na Ilidì, samo da bi isproba

pi{tolj koji je dobio od jednog oficirJNA. I takav je ~ovjek do{ao na ~el

SIPA-e.

Jeste li u prijateljskim odnosimasa Anesom Sadikovi}em, protiv kojegTuìteljstvo BiH vodi istragu zbogvi{emilijunskih poreznih i carinskihutaja?

Ko god se u BiH ozbiljnije bavi poslom,a Sadikovi}i su se bavili velikim uvozomtekstilne robe, ugroàva ne~ije materijalneinterese. O~igledno je da je on bio previ{e

oja~ao, i da se onda na sve na~inepoku{ava kriminalizirati ili dovesti u vezu spoliti~kim faktorima. Anesa Sadikovi}asam upoznao kada je kupio Bosnaexpres ,i ko god da je kupio tu firmu, uspostavio bihsa njim normalnu suradnju, ako zapo{ljavaradnike, razvija kompaniju. Nije moj posaoda provjeravam da li je neko ne{to ilegalnoradio.

PRIJATELJSTVO S „KONTROVERZNIM“ BIZNISMENIMA

Anesa Sadikovića sam upoznaokada je kupio „Bosnaexpres“

Onima koji se bave borbom protiv kriminala i korupcijepredlažem da samo uporede zvanična primanja GoranaZupca i vrijednost imovine koju je stekao, pa će dobitisve odgovore

RAZOTKRIO SAMDIREKTORA SIPA-e:



Dok uz 6. april i druge datumemnogi pune novinske stupce itelevizijske emisije pri~aju}inadugo i na{iroko o stradalimSarajlijama, postavljaju stolice i

sli~no, ostalim danima o spomen-obilje`jima ubijenoj djeci i civilnim `rtva-ma rata malo ko brine.

U optu`nici Stanislavu Gali}u,komandantu Romanijskog korpusa odseptembra 1992. do augusta 1994.,

jedinice koja je dràla pod opsadomSarajevo, doìvotno osu|enom zbog“terora nad civilnim stanovni{tvom”,

stoji izme|u ostalog sljede}e:“6. decembra 1993: Dvije artiljerijske

granate od 122 mm pogodile su pijacu

Ciglane u ulici \ure \akovi}a. Ubijeno je~etiri, a ranjeno trinaest osoba. Pucano je saPoljine, podru~ja koje je dràla VRS.”

Me|u ubijenim su bili i tada 16-godi{nja djevoj~ica Selma Zul~i} i 17-godi{nji dje~ak Admir Dìdi}.

“Radovao se ovom gradu, radovao sesvom 18. ro|endanu. Me|utim, nije gado~ekao. Imao je 17 godina kad je poginuo.Bio je pun ambicija, kao i svako dijete.Imao je snove i èlje, ali su te njegove èljeprekinute. Pitam se po stotinu puta za{to sukriva na{a djeca?! Za{to smo krivi mi kojismo ostali ovdje?! Ali na{a djeca nikad

ne}e biti zaboravljena, bar od nas roditeljaOni }e uvijek ìvjeti u nama”, kazala j

pro{log 6. aprila Admirova mama Emira

Ona nije i ne}e zaboraviti svog sina, aizgleda da mnogi jesu, kako njega tako ostale `rtve ubijene u opsadi Sarajeva.

“Rahmet, pokoj i {utnja mrtvimaProu~ite Fatihu i pomolite se, pamtite opominjite”, pi{e na demoliranoj i zaboravljenoj spomen-plo~i koja bi trebala dnas sje}a na ubijene sugra|ane i koja }skupa s ostalima biti zaboravljena sve dosekretarice lokalnih, federalnih i dràvnimo}nika, svoje {efove nekoliko dana pre6. april ne opomenu na jo{ jednu godi{njic

po~etka opsade, a saradnici im ne pripremgovore...


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: Almir PANJETA

Spomen-ploča koja bi trebala da nas sjeća na ubijene Sarajlije vandalski jeuništena. Ploča nije u nekom zabačenom dijelu grada, nije ni u Republici Srpskoj

jer da je tamo srušena, to bi bila udarna vijest u medijima u FBiH. Usred jeSarajeva, na mostu Ciglane, općina Centar

Usred Sarajeva demoliranaspomen-ploča Sarajlijamaubijenimu opsadi



FDS NA BUBNJU

FABRIKA DUHANA SARAJEVOGDJE IMA DIMA, BI]E I VATRE

Plan SDP-a je da nakon smjene u Nadzornom odborudràvni kapital u FDS-u proda Tvornici duhana Rovinj

Namjera vladajuće federalne strukture na čelu sa SDP-om je da, uz pomoćNarodne stranke radom za boljitak, zagospodari Nadzornim odborom, smijenikompletnu Upravu Fabrike duhana Sarajevo na čelu sa direktorom Edinom

Mulahasanovićem, nakon čega bi slijedila prodaja državnog kapitalaTvornici duhana Rovinj

FABRIKA NA KRAJU PRIÊU tehnologiju FDS je uloìo 36,7 milona KM,a sam plac sa objektima u Sarajevuprocijenjen je na 35 miliona KM

FABRIKA NA KRAJU PRIÊU tehnologiju FDS je uloìo 36,7 milona KM,a sam plac sa objektima u Sarajevuprocijenjen je na 35 miliona KM



N

a telefonskoj sjednici VladeFederacije BiH odrànoj u

ponedjeljak, 8. juna, usagla{enisu prijedlozi za ~lanove Nadzor -

nog odbora (NO) Fabrike duhanaSarajevo (FDS). Tako }e ispred VladeFBiH, pored Jasmina Jaganjca iz SDP-a, u

NO u}i i Ivica Knezovi} i Amir Pa{ali} izakojih stoji resorni ministar poljo privrede,vodoprivrede i {umarstva Jerko Ivankovi}Lijanovi}. „Po omjeru kapitala u FDS-u, 60posto je privatni, a 40 posto dràvni kapital.Vladi FBiH u NO pripadaju dva od petmjesta. Me|utim, oni }e poku{ati, uzpodr{ku malih dioni~ara, da izaberu tri~lana i dobiju ve}inu u NO sa jasnomnamjerom da uni{te fabriku“, tvrdi na{dobro obavije{teni izvor iz FDS-a.

Naime, prema tvrdnjama na{egsagovornika, namjera vladaju}e strukturena ~elu sa SDP-om je da, uz malu pomo}

Narodne stranke radom za bolji tak,

zagospodari NO, smijeni kompletnuUpravu FDS-a na ~elu sa direktoromEdinom Mulahasanovi}em, nakon ~ega biuslijedila prodaja dràvnog kapitalanajve}em FDS-ovom konkurentu Tvorniciduhana Rovinj (TDR).

VRA]ANJE D(R)UGOVAZa po~etak, prioritet je iz upravlja~kih

struktura FDS-a, posebice NO „istisnuti“SDA koja ve} decenijama iz sjene upravljaFDS-om. „Ministri iz Narodne strankeradom za boljitak podràli su izvje{taj oradu Autocesta FBiH, podràli su

imenovanja direktora kazneno-popravniustanova, a ulaskom dva ~lana iz te stranku NO FDS-a zapravo je vra}anje dugSDP-a Lijanovi}u“, izjavio je Adi

Osmanovi}, SDA-ov ministar raseljeniosoba i izbjeglica, nakon usagla{avanj prijedloga za ~lanove NO FDS-a.

„Ono {to se danas de{ava u Bosnalijekve} sutra }e se desiti i FDS-u“, komentar jkoji se posljednih nekoliko dana moè ~utu krugovima kojima je dobro poznat

politi~ko-interesna i svaka druga hijerarhij~iji je jedini interes da zagospodari s ovdva, rijetka preostala, privredna giganta.

Ovdje valja ista}i i ~injenicu da SDve} dugi niz godina na „ni{anu“ dr`FDS. A kakav odnos SDP ima prema tokompaniji, mo`da nabolje svjedo~


DOGOVORENA (RAS)PRODAJ

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Prema dokumentaciji dostupnoj istra`-

nim organima na dan 30. novembra 2010.godine, Fabrika duhana Sarajevo najvi{e je ulagala u bankarski sektor, razli~itefondove i preduze}a, te turizam,uklju~uju}i izgradnju hotela u Srebrenici za5,5 miliona KM i na Babanovcu za 7miliona KM. FDS je u Vakufsku banku uloìo 9, 5 miliona KM, Univerzal promet d.d. Tuzla 7 miliona KM, Investicioni fondMi-Group d.d. Sarajevo 5,2 miliona KM,Zatvoreni investicioni fond Bonus d.d.Sarajevo 4,4 miliona KM, Privrednu banku3,1 milion KM, JP Elektroprivredu BiH 1,2miliona KM i Unis d.d. Sarajevo, u ~ijem je

vlasni{tvu jedan od dva UNITIC nebodera

u Sarajevu, 4,2 miliona KM. Tako|er, FDS je dao zajmove u visini od 18,3 milionaKM, stambene pozajmice uposlenicima2,4 miliona KM, a u opremu FDS-auloèno je 36, 7 miliona KM.

Finansijski, FDS najvi{e je ko{talaavantura zvana Fruteks êli}. Naime iza teoperacije stajao je tada{nji direktor CentraleSDA Timur Numi} i predsjednik Nadzornogodbora FDS-a „morao“ je podràti tada{njidirektor FDS-a [efik Lojo koji je, premacitiranom dokumentu, u êli} „ubrizgao“ ~ak10,4 miliona KM, a preuzete su i kreditneobaveze Fruteksa od 4,5 miliona KM.

BROJKE I SLOVA

ČEGA JE SVE (SU)VLASNIK FDSBanke, investicioni fondovi, hoteli...

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



pona{anje biv{eg ~lana NO R eufaBajrovi}a, SDP-ovog juri{nika koji jenapustio i SDP i BiH. „Prvo {to jeBajrovi} traìo kada je imenovan u NOFDS-a jeste sistematizacija radnih mjestau upravi firme. Baz ikakvih konsultacija,pozvao je direktora Mulahasanovi}a ipokazao mu mjesta u Upravi dru{tva koja}e biti popunjena kadrovima SDP-a. Nato Mulahasanovi} nije pristao i zbog togase sukobio i sa Bajrovi}em i sa SDP-om,koji }e kasnije na mjesto Bajrovi}apostaviti Jasmina Jaganjca“, tvrdi na{sagovornik. On navodi kako su ~lanovi

NO FDS-a koje je imenovao SDPtradicionalno bili neprijateljskiraspoloèni prema Upravi i direktoruFDS-a Edinu Mulahasanovi}u, kojeg suoptuìvali za kriminal i rasipni{tvo.„Dèvad Mahmutovi}, koji ra~une polaèpredsjedniku SDA Sulejmanu Tihi}u,kada je u{ao u NO FDS-a na prvisastanak sa direktorom Mulahasanovi}em

donio je dvije fascikle pune prijava protiv direktora. êtiri puna sata direktoMulahasanovi} odgovarao je na optu`bepitanja Mahmutovi}a, koji je nakon togradio u interesu, a ne protiv FDS-a, ka{to je slu~aj sa Jaganjcem“, navodi nasagovornik. On dodaje kako JasmiJaganjac nakon imenovanja u NO FDS-Mulahasanovi}u doslovno rekao: „Ti i j}emo ratovati“, na {ta mu je Mulahasanovi} odgovorio: „Ti si vojno lice. Idi ratuj gdje ho}e{ i s kim ho}e{, meninteresuje samo biznis.“

Me|utim, nije lako baviti se biznisom

kad ti je glava u torbi i kada ti ~lan NOkaè: „Mene je Nik{i} ovdje postavio d


FDS NA BUBNJU

Koliko i kako se resorni ministarpoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaJerko Ivankovi} Lijanovi} brine o sudbiniFDS-a, najbolje ilustruje sljede}i podatak.Naime, kako su kompanije u porodi~nomvlasni{tvu Lijanovi}a (za)pale u finansijskei svake druge probleme, Lijanovi} se za

pomo} obratio direktoru FDS-a EdinuMulahasanovi}u kojeg je, prema navodimana{eg sagovornika, poku{ao reketirati.Resorni ministar Lijanovi} je od Mulaha-sanovi}a traìo da se jednoj od firmi uvlasni{tvu njegove porodice, ZDI Produktu iz [irokog Brijega, koja je utajila 828hiljada maraka poreza, kreditno, ili bilokako pomogne sa 4, 5 miliona KM. „Kako

}u ti ja dati kredit, nismo mi banka“,navodno mu je rekao direktorMulahasanovi}, na {ta mu je Lijanovi}uzvratio rije~ima: „Ma {ta fali, to je i utvom poslovnom interesu.“ Firma „ZDIProdukt“ nije dobila ni posao ni kredit odFDS-a, a porodica Lijanovi} „okrenula“ se

profitabilnijem, ali potpuno nezakonitomposlovanju. Naime, u akciji Meso , kojuprovodi Uprava za indirektno oporezivanje,na podru~ju Bugojna zaustavljen jedostavni kamion jedne od firmi u vlasni{tvuporodice Lijanovi}, ali umjesto mesapolicajci su u kamionu prona{li herce-gova~ki duhan u listu, namijenjen rezanju ipreprodaji na crnom trì{tu.

LIJANOVI]EVA (ZA)MOLBA

„Poguraj nas sa 4,5 miliona“

24

DIREKTOR BEZPOKRI]A Edin Mulahasanovi},„u~enik“ [efika Lojei, jo{ malo, direktor FDS-a

MAJSTOR ZA (DU)HANDopredsjednik Vlade FBiH iministarpoljoprivrede,vodoprivredei {umarstvaJerko Ivankovi} Lijanovi}imat }e dva ~lanau Nadzornom odboru FDS-a

DavorToma{kovi},doskora{nji

direktor TDR-a

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

F o t o: Mi l u ti n S t o j ~ evi }



budem na ~elu jedne ekipe koja treba dzavr{i zadatak.“ Ovo je navodno izjaviJaganjac, ne otkrivaju}i o kojoj ekipi se radi kakav zadatak ta ekipa treba da zavr{i.

UZMI ME, PRODAJ MEO kakvom zadatku je rije~, mo`da b

mogao odgovoriti Nik{i}ev i Jaganj~ev {eZlatko Lagumdìja, koji ne propu{ta ni

jednu priliku da obi|e svoju ku}u Rovinju, gdje je, sasvim slu~ajno, i sjedi{tTDR-a. Naime, Uprava rovinjske Tvornicduhana bila je ubije|ena da }e im Briseosigurati bescarinski izvoz cigareta zemlje ~lanice CEFTA-e, me|u kojima jeBiH. Me|utim, uprkos estokom lobiranju

pritiscima kojima su bila izloèna na{nadle`na ministarstva, èlje Uprave TDR-nisu ostvarene. Da bi zadràli trì{te i ostakonkurentni u BiH, ali i regionu, UpravTDR-a mora proizvodnju preseliti u BiH„TDR je u posljednja dva-tri mjesecnapravio ogromne zalihe koje }e im traja

do po~etka sljede}e godine kada }e se na}u problemu. Oni su od FDS-a dobilponudu za proizvodnju njihovih cigaretaali su je odbili jer bi u tom slu~aju moralsmanjivati broj zaposlenih u svojoj fabricu Rovinju“, tvrdi na{ sagovornik kojvjeruje da izme|u glavnih „igra~aministra Jerke Ivankovi}a Lijanovi}alidera Zlatka Lagumdìje i Uprave TDR-

postoji pre{utni „sporazum“ o prodajodnosno kupovini dràvnog kapitalFDS-a.

A u prilog ~injenici da bi FDS kratkom vremenskom roku mogao promije

nti vlasnika, ide i informacija da se 4 procenata dràvnog vlasni{tva FDS-a na{lna spisku za prodaju 2013. godine Agencijza privatizaciju FBiH. „Vladi FBiHodnosno Agenciji za privatizaciju ne}e bitproblem prodati dionice FDS-a, me|utimpitanje je po kojoj cijeni“, kaè nasagovornik navode}i da je na trì{ttrenutna vrijednost dionice FDS-a 52 KMDrugim rije~ima, TDR bi mogao ztridesetak miliona KM postati vlasnik 4

procenata FDS-a. „Za pla}anje carina poreza TDR }e na godi{njem nivou moratizdvojiti 10 miliona eura, a za petnaestamiliona eura moè u}i u FDS, proizvodisvoje cigarete i bescarinski ih izvoziti zemlje regiona koje su glavno, da nkaèmo i jedino, trì{te TDR-a“, kaè nasagovornik navode}i da sama lokacija Sarajevu gdje je smje{ten FDS-a prem

procjeni vje{taka vrijedi 35 miliona KM, da ne govorimo o imovini koju FDS ima udionicama u razli~itim kompanijamafondovima i bankama. „Mi nismo protiprodaje dràvnog kapitala, ali ako do|e dprodaje po gore spomenutim cijenama, m}emo se protiv toga boriti svim raspo o

ìvim sredstvima“, kaè na{ sagovornik.

18.7.2013. I SLOBODNA BOSNA2

DOGOVORENA (RAS)PRODAJ

„Ne bih komentarisao prijave koje jeTuìla{tvu BiH protiv direktoraMulahasanovi}a i ~lanova Upravepodnijela Finansijska policija. Da li jeMulahasanovi} kriminalac, ili ne utvrdit}e Tuìla{tvo i Sud BiH, ali ja li~nosmatram da on nikada nije radio protivinteresa FDS-a. To mu se ne moèstaviti na teret“, kaè na{ sagovornik.Prema istom izvoru, Mulahasanovi}posjeduje dionice FDS-a u vrijednosti 1,9miliona KM tako da njemu samom nije uinteresu da firma slabi i da vrijednost

dionica pada.„U posljednje tri godine trì{te je

palo za 25 posto, a od svake prodatepaklice cigareta dràva uzme 83 posto.Ipak, na{ godi{nji promet je preko 380miliona KM, ostvareni profit pro{legodine iznosio je 6,6 miliona KM,podijeljena je dividenda, rabat je sa 14smanjen na 7 procenata, broj distribu te-ra je sa 48 sveden na 14. Plate jesusmanjene, ali treba re}i i to da jeprosje~na plata u FDS-u 1500 KM“, kaèna{ sagovornik.

KRIVI^NE PRIJAVE

Da li je Mulahasanović kriminalac iline, utvrdit će Tužilaštvo i Sud BiH

KAD SE MALE RUKE [email protected] Vlade FBiHJerko Ivankovi} Lijanovi}i premijer Nermin Nik{i}

AL,

SE NEKAD DOBRO JELODirektor Edin Mulahasanovi}prilikom proslave130 godina postojanja FDS-a



^lanovi Predsjedni{tva BiH BakirIzetbegovi}, @eljko Kom{i} i Neboj{aRadmanovi} donijeli su odluku da do krajamandata zaposle tridesetak dràvnihslu`benika i namje{tenika, uglavnom nji-hovih dosada{njih najbliìh suradnika!Pravilnik o unutarnjoj organizaciji isistematizaciji radnih mjesta nedavno jeusugla{en izme|u „ovla{tenih pregovara-

~a“ iz Izetbegovi}evog, Kom{i}evog iRadmanovi}evog ureda, ali je prijedlognovih raspodjela pozicija u Predsjedni{tvuBiH, osim kada su posrijedi najatraktivnije

funkcije, jo{ uvijek slu`bena tajna. Posve je, me|utim, izvjesno da }e do jeseni2014., kada ~lanovima Predsjedni{tva BiHisti~e mandat, ve}ina uposlenika iznjihovih ureda: savjetnika, stru~nihsuradnika, tajnica i voza~a, koji su

proteklih godina bili angaìrani pougovorima o djelu, biti trajno zbrinuta.Ostalo je samo da se za nove dràvne

slu`benike osiguraju i potre bna financijsksredstva.

NAJBOLJA MJESTA

REZERVIRANA ZA SAVJETNIKAU tom smislu valja podsjetiti da je Zakonu o prora~unu za 2013. godindonesena odredba o ograni~avanju za po{ljavanja novih slu`benika u dràvniminstitucijama, sukladno obvezama premMe|unarodnom monetarnom fondu. Odred bom je jasno precizirano da svako novzapo{ljavanje odobrava Vije}e ministar


KADROVSKA POLITIKA U PREDSJEDNI[TVU BiH

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Zakonska odredba o zabrani zapošljavanja novih službenika u državnim institucijama članovima Predsjedništva BiH nije predstavljala smetnju da, nakon novog

Pravilnika o radu, usuglase i novu sistematizaciju radnih mjesta; BAKIRIZETBEGOVIĆ, ŽELJKO KOMŠIĆ i NEBOJŠA RADMANOVIĆ planiraju

do kraja mandata zaposliti novih tridesetak državnih službenika

PREDSJEDNI[TVO BiHNAJPO@ELJNIJI POSLODAVAC

Izetbegovi}, Kom{i} i Radmanovi} otvaraju novaradna mjesta, stalni posao dobijaju njihovi

savjetnici, tajnice, voza~i...

Izetbegovi}, Kom{i} i Radmanovi} otvaraju novaradna mjesta, stalni posao dobijaju njihovi

savjetnici, tajnice, voza~i...



BiH, odlukom o kori{}enju sredstava pror -a~unske rezerve. No, budu}i da prijedlognove sistematizacije radnih mjesta uPredsjedni{tvu BiH jo{ nije dostavljen niUredu za zakonodavstvo Vije}a ministara,niti Ministarstvu financija, ra~una se kako}e zahtjev za odobravanje dodatnih izda-taka biti upu}en tek najesen, kao i da }eodgovor dràvnog premijera VjekoslavaBevande i ministra financija Nikole [piri}a

biti pozitivan. Ne smije se, naime, zaboraviti da

~lanovi Predsjedni{tva BiH, kao najvi{iorgan izvr{ne vlasti, predlaù Parla ment-

arnoj skup{tini dràvni prora~un uz preporuku Vije}a ministara, odnosno, da imustavna ovla{}enja omogu}avaju inter ven-cije kada je u pitanju raspodjela para.Dodajmo tome da ~lanovi Predsjedni{tvaBiH, nakon {to su rije{ili kadrovska pitanja,trenuta~no traè rje{enja kako bi senekolicini njihovih najbliìh savjetnika nanovim radnim mjestima pove}ala primanja,koja su ograni~ena Zakonom o pla}ama inaknadama u institucijama BiH. Premaneslu`benim informacijama do kojih jedo{la Slobodna Bosna , do kraja godine bitrebao biti izabran novi generalni tajnik

Predsjedni{tva BiH i njegova dva za-mjenika. Tako se ve} uveliko spekulira da je pozicija generalnog tajnika na kojoj je, ito u dva mandata, bio R anko Ninkovi}(svojedobno je imenovan kao kadar SDS-a),

prema postignutom dogovoru tri ~lanaPredsjedni{tva BiH, ponovno dopala

predstavnicima srpskog naroda. Navodno}e Ninkovi}a naslijediti mladi SNDS-ovacsa Pala Boris Buha, ambiciozni savjetnik srpskog ~lana Predsjedni{tva Neboj{eRadmanovi}a za ustavno-pravna pitanja.

Osim generalnog tajnika, ~lanovi }e Pred-sjedni{tva BiH, prema novom Poslovniku o

radu koji je usvojen u januaru ove godine,

izabrati i njegova dva zamjenika, ~ija suimena, tako|er, poznata. Bo{nja~ki }e ~lanPredsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}

predloìti Dènana Selimbegovi}a, koji unjegovom uredu obavlja posao suradnika zaodnose s javno{}u, dok se @eljko Kom{i}odlu~io za svog savjetnika za pitanja dijasporei demobiliziranih pripadnika Oruànih snagaMatu Zeku. Buha je, ina~e, do savjetni~koganga`mana u Radmanovi}evom kabinetu,radio na Pravnom fakultetu na Palama, Selim-

begovi} je bio zaposlen u Pedago{kom zavoduu Sarajevu, a Zeko u uredu hrvatskog ~asnikaza vezu s Ha{kim tri bunalom. Istodobno se

naga|a da }e aktualni generalni tajnik Ranko Ninkovi}, koji je proteklih godina bes po-govorno ispunjavao sve naloge svojih {efova,

pa ~ak i kada su bili u suprotnosti s zakonom, biti nagra|en rukovode}im mjestom u nekomod odjela Tajni{tva Predsjedni{tva BiH, madanema status dràvnog slu`benika.

KADROVSKA BAZASNSD-a U VOJKOVI]IMA

Prema novom Poslovniku o raduPredsjedni{tva BiH, uz urede generalnogtajnika i njegovih zamjenika, u Tajni{tvu

postoji i {est organizacionih jedinica-

odjela. No, gotovo je posve izvjesno da }e broj odjela uskoro biti pove}an, kao i brojdràvnih slu`benika i namje{tenika u

postoje}im odjelima, kako bi se prona{lanova radna mjesta za cijelu svitunovoprido{lih stru~nih suradnika, tajnica ivoza~a. U Tajni{tvo Predsjedni{tva BiH ve}

je preraspore|ena Neda [ehovac, prvaro|aka supruge MiroslavaVuji~i}a, koji jekao {ef kabineta Neboj{e Radmanovi}avrata dràvnih institucija otvorio brojnimstrana~kim kolegama iz Op}inskog odboraSNSD-a Isto~na Ilidà. Osim ènine ro|ake

Nede [ehovac, Vuji~i} je u Predsjedni{tvu

BiH zaposlio partijske drugove Aleksandra

Miov~i}a, Neboj{u [e{liju i MarkVidakovi}a, koji je postao Radmanovi}esavjetnik za ekonomska pitanja. Ume|uvremenu je novog savjetnika zvanjsku politiku Vanju Filipovi}a dobio @eljko Kom{i}, dok je u uredu bo{nja~ko~lana Predsjedni{tva BiH odskora zaposlemladi Tarik Repovac, sin profesora nsarajevskom Fakultetu politi~kih nauka Izetbegovi}evog ro|aka Hidajeta Repovca

Zapo{ljavanje slu`benika prema rod binskim i strana~kim preporukama tako jnastavljeno, unato~ upozorenjima Ureda zreviziju dràvnih institucija, koji su upravo i

tih razloga Predsjedni{tvu BiH ponovno da„mi{ljenje s rezervom“. Kako se, naimenavodi u nalazu dràvne revizije za pro{lgodinu, angaìranje osoba na temelju ugovoro djelu i dalje se vr{i na netransparentana~in, bez provo|enja zakonskih procedurzapo{ljavanja. U 2012. godini su neto izdacza angaìranje po ugovoru o djelu iznosili bliz400.000 KM, s tim da je analiza zaklju~eniugovora otkrila kako su po ugovoru o djelu bizaposleni novinari, informati~ari, pa ~ak i kurir

premda su njihova radna mjesta sistematiziranaIstodobno je primije}eno da praksa izvje{ta

vanja o obavljenom poslu osoba angaìranih p

ugovoru o djelu postoji samo u Tajni{tvu, dok zuposlenike u uredima ~lanova Predsjedni{tvBiH nema nikakvih izvje{}a. Znakovito jeme|utim, da savjetnici i {efovi ureda ~lanovPredsjedni{tva koji nisu du`ni nikome polagara~une za svoj anga`man, uz visoke mjese~nnaknade, imaju pravo na mjese~nu reprezentaciju do tisu}u maraka, naknade ztelefonske ra~une do 200 KM i pravo nkori{tenje slu`benih automobila. Dràvni srevizori naveli kako je i u pro{loj, kao uostalom i ranijih godina, utvr|ena u~estala pojav

pravdanja tro{kova mobilinih telefoniznad dozvoljenog limita, bez ikakvi

kontrola.


POSAO ZA RODBINU I PARTIJSKE DRUGOV

BORBA ZA DR@AVNE INSTITUCIJEMiroslav Vuji~i}, {ef kabineta Neboj{e Radmanovi}a, najzaslu`niji je {to }e SNSD-ovi kadrovi iz Isto~nog Sarajeva zauzeti klju~ne funkcije uPredsjedni{tvu BiH, kao najizgledniji kandidat za novog generalnog tajnika spominje se Radmanovi}ev savjetnik sa Pala Boris Buha



OPERACIJA “ BOSNALIJEK“

U vrijeme kada su trajali pregovori o kupoprodaji između američkogfarmaceutskog diva „Alvogena“ i najvećih dioničara „Bosnalijeka“, desila se jednanaizgled, potpuno privatna zabava koja će imati dalekosežne, fatalne posljedice pobudućnost „Bosnalijeka“. U oktobru 2010. godine u glavnom gradu Turske, Ankariudala se kćerka berzovnog mešetara Zijada Blekića, a tom spektaklu bili su nazočn

i glavni akteri u priči o “Bosnalijeku” Edin Dizdar, Aleksandar Hrkač i HasanĆelam, predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH

VJENÂNJE S POSLOVNIMPREDUMI[LJAJEM

Zijad Bleki} klju~na jekarika u regionalnom,dobro organizovanom

lancu berzovnogpodzemlja

@URIM, @URIM, A I SAMO @URIMZijad Bleki} u pratnji ministra Damira Hadì}a



Kompanija Bosnalijek je slika i

prilika onogo {to se de{ava uBiH. Od korupcija, preko organi-zovanog i svakog drugog oblikakriminala, do nefunkcionisanja

institucija koje bi trebale da se bave svojim poslom a to ne rade. Stoga ne ~udi {to su prije tri godine propali pregovori izme|uBosnalijeka, Vlade FBiH i ameri~kogfarmaceutskog giganta Alvo gena . S drugestrane, niko ne postavlja pitanje kako je„anonimni“ investicioni fond Haden SA sasjedi{tem u Luksemburgu kupio 29,6 postovlasni{tva Bosnalijeka, ~ijim parama i u~ijoj reìji?

„BOSNALIJEKA“ MINEMA ZA MOJE RANE

Da bi se dobio kakav-takav odgovor na

ovo pitanje, treba se vratiti (barem) trigodine unazad. Naime, upravo u vrijemekada su trajali pregovori o kupoprodajiizme|u ameri~kog Alvogena i najve}ihdioni~ara Bosnalijeka, desila se jedna

potpuno privatna zabava koja }e imatidalekose`ne posljedice po budu}nostBosnalijeka. Naime, 10. oktobra 2010.godine u glavnom gradu Turske, Ankari,udala se k}erka berzovnog me{etara ZijadaBleki}a, kojeg dobro upu}eni izvori videkao klju~nu kariku u regionalnom, dobroorganizovanom, berzovnom podzemlju.Tom eventu, pored mlade Amine, bili su,

logi~no, nazo~ni i ostali ~lanovi porodiceBleki}, otac Zijad, majka Ifeta i bratBenjamin. S obzirom da nije nikakva tajnada svoj profesionalno-materijalni usponBleki} duguje svojim sistemati~nim „sivo-crnim“ vezama i vezicama sa pojedincima

iz zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti, zaovu pri~u bitni su poslovni partneri i

prijatelji, probrana klijentela iz regiona,koja je svojim prisustvom uveli~ala svadbunjegove k}eri.

Dakle, prvo }emo spomenuti EdinaDizdara, zamjenika direktora brokerskeku}e Eurohaus, koji je u to vrijeme biozastupnik i prokurist dru{tva sa ograni~e-nom odgovorno{}u u firmi Unioninvest izgradnja objekata . Preko te kompanijeizvr{eno je i pla}anje ~arter leta BH Airlinesa na relaciji Sarajevo-Ankara-Sarajevo za 66 putnika, {to je ko{talo 35hiljada KM, a {to je na kraju iz svog dèpa

platio Muharem Bajri}. Podsje}amo,upravo Edina Dizdara, nimalo slu~ajno,angaòvao je luksembur{ki Haden da natrì{tu vrijednosnih papira kupuje dionice

Bosnalijeka. Ne samo to, Haden je kasnijedao i punomo} Dizdaru da zastupa njihoveinterese, a kao takav imenovan je i u„Hadenov“ Nadzorni odbor Bosnalijeka .Pored „operativca“ Edina Dizdara,vjen~anju u Ankari bila je nazo~na i

njegova supruga Aida.Jo{ jedan, ni{ta manje zna~ajan

me{etarski le{inar koji se pojavio i u pri~i Bosnalijeku bio je u svatovskoj povorci Ankari. Njegovo ime je Aleksandar Hrka~u ~ijoj pratnji je bila i supruga MarijanaPodsje}anja radi, Hrka~ se jedno vrijem

predstavljao kao predstavnik malidioni~ara Bosnalijeka i za svoje, ili potrebHadena , kupovao je dionice te firme. Otome je nedavno javno svjedo~io i madioni~ar Bosnalijeka Halil êngi}, koji jrekao da mu je Hrka~ ponudio otkudionica po cijeni od 14 KM po dionici, alda mu je rekao u ke{u, dakle na crnoisplatiti jo{ 1,5 KM po dionici. „Te partrebao mi je donijeti ~ovjek kojeg dobrpoznajem i zbog toga sam na kraju odustaod prodaje“, rekao nam je êngi}.

„KUME, IZGORI KE[!“Pored Dizdara i Hrka~a, svadbenom

spektaklu u Ankari u pratnji supruge Han prisustvovao je Hasan ]elam, predsjedniKomisije za vrijednosne papire FBiH, koj

je navodno u kumskim vezama sa ZijadomBleki}em. Protiv ]elama i dvojice ~lanovKomisije, Mateja @ivkovi}a i MiloradRajli}a, podnesene su krivi~ne prijave zzloupotrebu poloàja i ovlasti jer su 20

juna donijeli rje{enje kojim su u registaKomisije upisani ~lanovi Hadenovo

Nadzornog odbora Bosnalijeka na ~elu s

Konstantinom Zelovom i NedimomUzunovi}em kao v.d. direktorom iako im jmandat istekao jo{ 2009. godine,

presudom Vrhovnog suda FBiH iz aprilove godine osporeno im je dono{enje bilkakvih rje{enja. Koliko je tragikomi~an (i)legalan rad spomenute Komisije slu~aju Bosnalijeka, najbolje ilustruj~injenica da je istoga dana kada jspomenuta Komisija donijela rje{enje upisu u svoj registar NO i v.d. direktorBosnalijeka, drugom komitentu, odnosnfirmi odbila zahtjev za upis u registazaklju~iv{i kako po presudi Vrhovnog sud

FBiH za to nema ovlasti!


PARTIJE OD VRIJEDNOST

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Svadbenom piru Bleki}eve k}erke u

Ankari prisustvovali su i njegovi poslovnipartneri iz Crne Gore, sa kojima i Dizdar iHrka~ imaju ~vrstu poslovnu suradnju. UAnkari se tako obreo crnogorski dvojacVeselin Barovi} (Veskobar), sa suprugomSlobodankom i Boi{a [otra. U njihovojpratnji bio je i Rajko Malovi}, {ef odsjekaza borbu protiv organizovanog kriminala ikorupcije Uprave policije Crne Gore. „Zasvedbenim stolom“ sjedili su i biv{i zamjenikfederalnog tuìoca Sead Temim sasuprugom Elmom, direktor FDS-a EdinMulahasanovi}, Senad [ahinpa{i} [ajasa suprugom Mirsadom...

UGODNO SA KORISNIM

Našlo se društvo, zapričalo se...

SVATOVIHasan ]elam, predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH i Edin Dizdar, predstavnik HADEN-a

CRNOGORSKA VEZA Veselin Barovi} u dru{tvu

sa Milom \ukanovi}em







Patrijarh Irinej, poglavar Srpske

pravoslavne crkve, ustoli~io je biv{eg episkopa biha}ko-petrova-~kog Hrizostoma za novogepiskopa eparhije zvorni~ko- tuz-

lan ske, koju je predvodio Vasilije Ka~a-

venda.Podsje}anja radi, vladiku Ka~avenduSinod SPC nije razrije{io ni {to se zavrijeme rata slikao s pu{komitraljezom nizbog toga {to su u javnost procurili njegovi„intimni“ snimci eksplicitnog seksualnogsadràja sa mla|ahnim momcima, ve} nanjegov zahtjev - zbog bolesti!

Ko je njegov nasljednik i ~emu da senada vjeruju}i narod u eparhiji zvorni~ko-tuzlanskoj, poku{ala je saznati Slobodna Bosna .

Episkop Hrizostom, prije zamona{enjaRajko Jevi}, ro|en je 1952. godine u

Bosanskom Petrovcu. Zavr{io je beogradsku Bogosloviju 1980. godine. Svedo po~etka rata, episkop Hrizostom bio je

profesor i vaspita~ u bogosloviji Sveta tri jerarha u manastiru Krka. Godine 1991.izabran je za prvog episkopa novoosnovaneeparhije biha}ko-petrova~ke.

Kako se navodi na Wikipediji, ovaj rabBoìji, „dana 13. septembra 1995. godine

proteran je od strane muslimanskih vlastiAlilje Izetbegovi}a iz svoje rezidencije umestu Klju~, a 10. oktobra iste godine

proteran je sa teritorije svoje eparhije“. No nije mu dugo trebalo da se vrati. Ve}

1996. dolazi u Petrovac (op}ina u RepubliciSrpskoj) i tu ostaje do posljednjegimenovanja. Na raspolaganju su mu ostalasva ovozemaljska dobra njegovog

prethodnika Ka~avende, koji se svojevre-me no hvalio da su njegovi dvori ure|eni

bolje i skuplje nego bilo ~iji u BiH. Po tomese mnogo ne razlikuje od svojih kolega izdrugih religija u BiH, koji tako|er gradedvore i biskupske ku}e, „skomno“namje{tene, u skladu sa njihovim na~inomìvota kojim se odri~u svih ovozemljskihdobara kako bi se posvetili Bogu.

Rezidencija na Kova~ima, projekat biv{eg

reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH

Mustafe ef. Ceri}a, jedan je od primjerasvjetovnog ìvota duhovnih vo|a i„pastira“ svojih vjernika.

Na{ izvor u vrhu SPC-a i nema ba{ pozitivno mi{ljenje o episkopu Hrizostomui vjeruje da je ovo imenovanje „prijelaznorje{enje“ dok se ne na|e „bolji kandidat“.

„Hrizostom je napravio veliku frkuprije par godina u Klju~u kada jeoplja~kana tamo{nja crkva. Odnijeto je okoosam hiljada maraka i odmah je, bezrazmi{ljanja i istrage, optuìo muslimaneda su ukrali te pare. No, naknadno jeistragom utvr|eno da je spornih osamhiljada maraka iz crkve ukrao bratnjegovog voza~a Perkovi}a. Nama ni daljenije jasno za{to je zadrào Perkovi}a kaovoza~a“, pita se na{ izvor koji insistira naanonimnosti.

O~ito sklon predrasudama premamuslimanima, Hrizostom nije bio poletanda ide u Biha}. Iako jeste podigao novucrkvu u Biha}u, tamo je sada na

bogosluènju samo jedan sve{tenik, a zamandata rijetko su ga vi|ali vjernici.

No, episkop Hrizostom nije mnogo„gadljiv“ na politiku i politi~are.

Prvo je javno podràvao Biljanu Plav{i}

i Milorada Dodika, kada su pokrenu

„revoluciju“ protiv vo|stva na Palam1996. godine, a potom je poslao i otvoren

pismo Skup{tini RS-a 2000. godine (jedinepiskop koji je ne{to sli~no u~inio, barem RS-u), mole}i poslanike da podrè Dodiki njegov SNSD. U SPC-u ga i daljsmatraju iznimno odanim Dodiku.

No to nije sve. Na{ izvor tvrdi da jHrizostom svojevremeno na Svetu Goru, manastir Hilandar, vodio i HamdijLipova~u, potpredsjednika SDP-a, prem

jera Unsko-sanskog kantona. Izvo„Slobodne Bosne“ tvrdi da je Hrizostomvodio Lipova~u, koji se izja{njava i kamusliman, na najsvetije mjest

pravoslavlja. Na na{e pitanje kako musliman mo`

do}i gdje je jedina ènska noga koja jkro~ila bila carice Jelene, ène Du{anSilnog prije 700 i kusur godina, a osobdruge vjere ne bi ni trebale ni smjeleodgovara:

- To ne znam. Pitajte Hrizostoma kakga je uveo na Hilandar.

Poku{ali smo ovo provjeriti i kod vladke Hrizostoma i kod premijera Lipova~eno na na{e mnogobrojne pozive niko nijodgovarao.


VLADIKA HRIZOSTOM, KAÂVENDIN NASLJEDNIK

Pi{e: NA\A DIKLI]

Ko je novi vladika tuzlansko-zvornički, kojeg je proteklog vikenda u Bijeliniustoličio patrijarh SPC-a IRINEJ

DODIKOV PO[TOVALAC, KOJI JE

LIPOVAÛ VODIO U HILANDAR

TE@AK IZAZOV Episkop Hrizostom naslijedio je vladiku Vasilija Ka~avendu





Pro{le nedjelje Banja Luka jeosvanula izlijepljena plakatimana kojima je pisalo: „IgorRadoji~i} je budu}nost.“ Komu-nalna polici ja je ekspresno

reagovala i u roku od nekoliko sati, po

nalogu osobe iz Dodikovog kabineta,skinula letke „neprimjerenog sadràja“.Sedam dana ranije Banja Luka je tako|er

bila preplavljena lecima na kojima jeMilorad Dodik kritikovan za korupciju,nepotizam i enor mno boga}enje.

To {to se neko okuraìo progovoriti preko letaka ve} se mjesecima veomaozbiljno razra|uje u vrhu SNSD-a. Zasmjenu neprikosnovenog lidera SNSD-aMilorada Dodika zalaè se kompletnafrakcija koju predvode Neboj{a Radmano-vi} i Igor Radoji~i}. Da je zahtjev ve}ine~lanova SNSD-a ozbiljan, govori i to {to seo njemu otvoreno raspravlja na strana~kimsastancima.

„RADMANOVI]U, GORI SI OD ÂVI]A“Led je, prije dvaesetak dana, na sjednici

Izvr{nog odbora stranke, probio predsjeda-va ju}i Neboj{a Radmanovi}. On je bezuvijenja kazao da }e SNSD na predstoje}imizborima doìvjeti potpuni debakl ukolikonjihovi funkcioneri hitno ne krenu u o{tru

borbu protiv kriminala i korupcije u vlasti.Po Radmanovi}u, u ovu akciju se morakrenuti prije SDS-a i zapo~eti je od vlastitih

redova. Radmanovi} je traìo da se

pokrene odgovornost funkcionera SNSD-akoji su doprinijeli da se rejting ove strankesvede na najniì nivo od dolaska na vlast2006. godine. Od ~lanova Izvr{nog odboraRadmanovi} je zahtijevao da na slijede}emstrana~kom sastanku iza|u sa konkretnim

prijedlozima na koji na~in }e skinuti balastkorupcija i kriminala sa strana~kih ple}a.Radmanovi} je, zapravo, od strana~kihkolega zatraìo da otvoreno kaù ono {tomjesecima po kuloarima pri~aju - da u

javnosti sve manje popularni Dodik treba{to prije napustiti strana~ko kormilo ilidersku poziciju prepustiti potpredsjednikuSNSD-a Igoru Radoji~i}u. Upori{te zatakvo rje{enje Radmanovi} vidi u

popularnosti Radoji~i}a me|u ~lanovima partije, dobrom rejtingu u javnosti, ali i ug-ledu koji ima kod stranaca.

Dodik je na taj prijedlog burnoreagovao. Radmanovi}evu ideju je protu-ma~io kao poku{aj pu~a i preuzimanjastranke. Obru{io se na Radmanovi}arije~ima da je to njegova dugogodi{njaèlja i da se pona{a gore od Draganaâvi}a. Dodik je Radmanovi}u uzvratioopaskom da je najvi{e primjedbi u javnosti

bilo na rad njegovog pulena @eljkaKova~evi}a, koji slovi za najkorum pira-nijeg me|u ministrima.

„Radmanovi} je ostao u manjini, {tozna~i da }e rasprava o aferama u kojimau~estvuje SNSD-ovi funkcioneri sa~ekatijesen. To nikako ne zna~i da }eRadmanovi} odustati. Naprotiv. Mnogi uSNSD-u su ljuti na Dodika ali, sude}i poishodu Radmanovi}evog prijedloga, jo{ je

vi{e onih koji ga se pla{e. Dijelom zbog

gubitka pozicije, a vi{e zbog straha da bmogli da odgovaraju zbog u~e{}a u brojnimaferama“, navodi izvor na{eg lista iz vrhSNSD-a.

Ina~e, ovo je, u posljednjih nekolikmjeseci, tre}i veliki udar na Milorada Dod

ka. Ignorantski stav Srbije i beogradskSLOBODNA BOSNA I 18.7.20134

SAMO SMJENA SNSD SPA[AVA

Zid šutnje o zbivanjima u vrhu SNSD-a posljednjihdesetak dana probija anonimni funkcioner SNSD-a

koji lecima građane obavještava o unutarstranačkimpreviranjima i razmiricama nastalim zbog sve glasni-

jih zahtjeva članova ove vladajuće stranke da sa

njenog čela ode, u javnosti sve manje popularni,MILORAD DODIK; naša novinarka piše o detaljimaafere koja potresa vrh SNSD-a

IGOR RADOJIÎ]MIJENJA DODIKA

NA ÊLU SNSD-a!?Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]



istrage nisu mogli da „poprave“ razniDodikovi emisari, koji su od lideranaprednjaka Aleksandra Vu~i}a traìli daobustavi tihi rat koji vodi protiv Dodika. Tusu i predstavnici me|unarodne zajednice u

BiH koji su Dodika pustili niz vodu i jasno

mu dali do znanja da bi prije razgovarali sanekim manje kompromitovanim i podvuklida bi Igor Radoji~i}, aktuelni predsjednik

Narodne skup{tine RS-a, za njih bio idealansagovornik.

Iako Dodik u javnosti predstavlja da su

odnosi izme|u njega i Radoji~i}a idili~n pa su tako nedavno oti{li na koncert CecRa`natovi} odràn na beogradskom U{}uistu umjetnicu do~ekali u Dodikovomkabinetu, komunikacija izme|u ~elnih ljud

vladaju}e stranke zapravo je svedena n18.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

KO SU PUÎSTI U DODIKOVOJ STRANC

Jedino rje{enje da SNSD na izborimane doìvi potpuni debakl jeste da Dodika zamijeni

nekompromitovani Igor Radoji~i}

TRI, PA JEDANIgor Radoji~i} i Neboj{a Radmanovi}kandidati su za nasljednika MiloradaDodika na ~elu SNSD-a



igru gluhih telefona. O koordinaciji izme|unjih dvojice izli{no je i govoriti.

Neprijateljske vatre su do te mjererasplamsane da je iz Dodikovog kabinetaurednicima javnog servisa RTRS-asugerisano da se Radoji~i}u „ne daje punona zna~aju“.

Me|utim, Igor Radoji~i} istrajno radi nazadobijanju podr{ke na terenu. On umnogim op{tinskim odborima ima svojeljude od povjerenja. Omiljen je naro~itome|u mla|om strana~kom populacijom, jer slovi kao politi~ar za kojeg se ne veùafere, pogotovo one korupcijsko-kriminal-ne. Pored toga, Radoji~i} sve ~e{}e u

javnosti iznosi svoje mi{ljenje koje se dostarazlikuje od proklamovanog stava SNSD-a.Podr{ka koju ima unutar lokalnihorganizacija sve je ja~a, pa bi se moglo

desiti da SNSD do unutarstrana~kih izboraRadoji~i}a izabere kao strana~kog vo|u.Dodik }e, nesumnjivo, sve ~initi da do togane do|e.

„NE]ETE VALJDA DA VAMCRNOGORAC [EFUJE“

Jo{ u vrijeme kada je u javnosti bio prisutan glasan zahtjev opozicije da seDodik, po ugledu na Tomislava Nikoli}a,

povu~e sa funkcije predsjednika SNSD-a iostane samo predsjednik RS-a, on je ljutito

odbacio svaku pomisao da bi mogao primijeniti formulu polit i~kih lidera uregionu. On ~vrsto ostaje pri stavu daisklju~ivo on moè da bude prvi ~ovjek SNSD-a i predsjednik svih gra|anaRepublike Srpske. Dodik je svjestan da biodlaskom sa ~ela SNSD-a ostao bez jedneod klju~nih poluga mo}i - kadrovske

polit ike, ali i bez uticaja u lokalnimzajednicama.

„Njegova funkcija bi se u tom slu~ajusvela na protokolarnu - na organizovanjeprijema i dodjeljivanje ordenja“, kaè zana{ list dobro upu}eni izvor.

Zbog toga i ne ~ude potezi koje jeDodik poduzeo ovih dana. On organizujesastanke na koje poziva najvi{e funkcionereSNSD-a i apostrofira da je on taj koji jestvorio stranku i da svi oni koji sunezadovoljni slobodno mogu da se izdvoje.“[ta biste vi htjeli? Da vam Crnogorac{efuje!? Slobodno sebi to izbijte iz glave“,grmio je na sastancima Dodik.

Pored toga, Dodik je ozbiljno krenuo u pripreme za unutarstrana~ke izbore postavljanjem svojih ljudi za {efove

lokalnih ogranaka SNSD-a. Koriste} poluge izvr{ne vlasti, Dodik je pomemnoge Radoji~i}eve ljude, ali i biv{e

premijera Aleksandra Dòmbi}a, i to zbo„nedoli~nog pona{anja“ jer su se na{li nsuprotnoj strani.

Da bi osigurao podr{ku i koalicioni partnera, Dodik je pro{le nedjelje liderDNS-a Marku Pavi}u obe}ao da }e se li~nzauzeti da Prijedor dobije Centar javn

bezbjednosti, Okru`ni sud i Tuìla{tvo.Za formiranje CJB u Prijedoru potrebn


SAMO SMJENA SNSD SPA[AVA

Dosje kodnog naziva „Ronhil“, koji je uto vrijeme sa~inila tada{nja vojnaobavje{tajna slu`ba a u kojem su zadoku-mentovani ratni i poratni Dodikov poslovi,danas je dostupan srbijanskim vlastimapreko Vojno - bezbedonosne agencije(VBA) koja je pod kontrolom Ministarstvaodbrane, a na ~ijem se ~elu nalaziAleksandar Vu~i}.

Iz tih izvora gotovo sedmi~no curedokumenti koji dokazuju da se sada{njipredsjednik RS-a tokom devedesetihbavio prometom visokoakciznih roba:naftom, cigaretama i kafom. Ovi navodi ninajmanje ne idu u prilog vladaju}oj stranciu RS-u, koja pritisnuta te{kom ekonoms-kom i socijalnom krizom u RS-u i hroni~nimnedostatkom novca posr}e pod udarimaafera.

Nepovoljan zaplet situacije okobeogradskog Komgrapa, firme Zekstra iVeterinarskog zavoda, za koje se smatrada se kupljeni Dodikovim kapitalom,dodatno komplikuje Dodikovu poziciju ustranci. Ina~e, kako saznajemo od dobroupu}enih beogradskih izvora, Dodikovdosje koji se ti~e preispitivanja njegoveimovine u Beogradu istra`ni srbijanskiorgani i slu`be nazvali su „Bosanac“.Istrage su privedene kraju i o njihovimrezultatima javnost }e biti upoznatanajesen.

Ukoliko se svemu tome doda briselskipaket za BiH sa svim zahtjevima u pogledureformi koje se o~ekuju do 2014. godine, akoji je prije mjesec dana predat zvani~nomBeogradu, jasno je da Miloradu Dodikupredstoji period ozbiljnih izazova.

DOKUMENTIRANJE DODIKA

Dodikovi dosjei u Beogradu nosenaziv „Ronhil“ i „Bosanac“

GLUHI TELEFONI:O koordinaciji između njih

dvojice izlišno je i govoriti.Neprijateljske vatre su dote mjere rasplamsane da jeiz Dodikovog kabinetaurednicima javnog servisaRTRS-a sugerisano da seRadojičiću „ne daje punona značaju“

PRVI SUSRET U ANDRI]GRADUAleksandar Vu~i} iMilorad Dodik nakonvi{e godina susrelisu se u Vi{egraduuz posredovanjeEmira Kusturice



KO SU PUÎSTI U DODIKOVOJ STRANCI REAGIRANJA

je odluka Vlade RS-a, dok je za promjenuorganizacije suda i tuìla{tva sa sada{njihosnovnih na okru`ne potrebno izvr{itiizmjenu zakona u Skup{tini RS-a.Me|utim, Dodik je Pavi}u velikodu{noobe}ao da to ne}e predstavljati nikakav

problem. Ina~e, veliki problem zaDodikovu struju predstavlja upravo DNS iMarko Pavi}, koji nije sklon da olako

prihvata kompromise, niti da dijeli teretodgovornosti za krupne politi~ke proma-{aje. DNS je na lokalnim izborima znatnooja~ao i ve} pravi probleme SNSD-u uBanjoj Luci pokazaju}i {ta zna~ikori{}enje koalicionog kapaciteta, u

pravom smislu rije~i.

U SE I U SVOJE RUSE Nastojanja Radmanovi}a i Radoji~i}a

da uklone Dodika s predsjedni~kog poloàja imaju za cilj potpunu kontrolu nadSNSD-om. Ukoliko preotmu kormilo izDodikovih ruku, imali bi velike izglede dana organima stranke izguraju ideju da seDodik ne kandiduje za predsjednikaRepublike Srpske u oktobru 2014. godine.To bi zna~ilo i definitivan kraj njegove

politi~ke karijere.Me|utim, ~ini se da je Dodiku potpuno

jasno u kom pravcu se kre}u stvari.

Namjera dijela me|unarodne zajednice damu uskoro vidi le|a navela ga je da napravizaokret i stavi se na raspolaganje Rusiji izastupa interese ove zemlje u regiji.

Dodik, kako navodi na{ dobroobavije{teni izvor, kalkuli{e da bi ukolikodobije podr{ku Rusije, mogao da kupidodatno vrijeme i potraje do izbora na ~eluSNSD-a. Sa te pozicije mogao bi daizabere funkciju na koje }e se kandidovati.

O pobjedi SNSD-a na izborima vi{e sene moè ni govoriti. Stisnut odgovorno{}uza katastrofalnu ekonomsku situaciju,

brojnim korupcionim aferama biv{ih isada{njih ministara i gubitak povjerenjavelikog broja bira~a, SNSD, premami{ljenju analiti~ara, ne moè ra~unati nazna~ajniji izborni rezultat 2014. godine. Tosu pokazala i posljednja istraìvanja

provedena prije dva mjeseca, po kojima jerejting SNSD-a gotovo prepolovljen, a SDSmu pu{e za vratom.

Svjesni toga, mnogi u SNSD-u su kivnina Dodika, ali sude}i po ishoduRadmanovi}evog prijedloga, o~ito je da je

jo{ uvijek vi{e onih koji ga se pla{e.Radoji~i} nije jedan od njih. Izlaskom izRadmanovi}eve sjene on je demonstriraozrelost i spremnost da upravlja svojom

politi~kom sudbinom.

Sektor za odnose s javno{}uParlamentarne skup{tine BiH -Uredni{tvu

Plaćeni su samo penali

za rezervirane anerealizirane avionskekarte u vrijednosti3.673 KM

(„Parlamentarna delegacija BiHbacila u vjetar 27.000 KM“, SB, br.869)

U cilju ta~ne i potpune informiranostiVa{ih cijenjenih ~itatelja, profesionalnokorektno bi bilo da ih zajedni~ki

upoznamo sa sljede}im ~injenicama:

Prije svega, nije ta~no, kako ste ve} unaslovu teksta sugerisali da je“parlamentarna delegacija BiH bacila uvjetar 27.000 KM”: Ukupna cijenaavionskih karata za zvani~nu radnuposjetu Indoneziji koja je na pozivParlamentu Indonezije trebala bitirealizirana od 25. do 30. juna iznosila je25.569 KM.

Nakon {to je zbog situacije u Bosni iHercegovini, {ef delegacije i predsje-

davaju}i Predstavni~kog doma dr. DenisBe}irovi} odlu~io da se putovanje otkaè,agencija Hollywood Travel, koja jetenderom odabrani organizator slu`benihputovanja delegacija Parlamerntarneskup{tine BiH, obavijestila je PSBiH da jenu`no platiti penale za rezervirane anerealizirane avionske karte. Iznospenala je 3.673 KM.

U mnogo navrata pomogli smonovinarima “Slobodne Bosne” da prijestvaranja ovakvih tekstova prikupe ta~ne

~injenice kako nepreciznostima ne bidezinformirali ~itatelje. Rije~ je o prostim idostupnim informacijama koje se ne krijuniti namjeravaju kriti, pa pozivamonovinare va{eg cijenjenog magazina da ihubudu}e blagovremeno zatraè. Na tajna~in ne}e se de{avati da se povr{nimtekstovima dodatno naru{avaju i ugledParlamentarne skup{tine BiH iprofesionalizam “Slobodne Bosne”.

Sektor za odnose s javno{}uParlamentarne skup{tine BiH

CRNOGORSKI MANGUP U NA[IM - SRPSKIM REDOVIMA Dodik strana~kog kolegu Radoji~i}a smatra ozbiljnim, ali neprikladnim nasljednikom



BRATOUBILAČKI APEL„MUSLIMANSKE BRAĆE“



Trg Rabiatul Adawiyah u kairsko~etvrti Nasr City je glavnoujedno najve}e okupljali{t

pristalica svrgnutoga preds jednika Mohameda Morsija i uop}

organizacije Muslimansko bratstvo Egiptu. Mjesto, u ~ijem je sredi{tu istoimena dàmija, naziv je dobilo pnajpoznatijoj èni islamskoga misticizmasufijki R abiji al-Adawiyya al-QaysiyyaIako je i sam osniva~ „Bratstva“ Hassan alBanna, profesor arapskoga jezika (fascniran Hitlerom u borbi protiv Jevreja, ~emu svjedo~i njegovo pismo podr{k„Moj dìhad“), bio sufija, danas su njihov

pripadnici uglavnom sljedbenici salaf isti~koga u~enja i u konfliktu su sa raznim dervi{kim redovima (tariqatima).

URBANI I RURALNI EGIPAT Na trgu Rab’a, {to je skra}eni naziv

znatno manjem u odnosu na Tahrir, realnmoè stati oko 150.000 ljudi. Tamo smogu vidjeti razapeti ~adori, vanjskkuhinja, 50-ak toaleta, na brzinizgra|enih, a {to se ti~e naroda, preovladava sirotinja, dovezena autobusima inajudaljenijih egipatskih pokrajina, ljud

bez posla, a i oni koji su ga ostavili i do{lu Kairo, ne{kolovana masa, àlosna krajnje bijedna slika druge strane egipatskmedalje, na koju se nikada previ{e nij

obra}ala pa`nja. Ono {to ne}e glasno re}i mikrofon, ali se zna, ve}ina je u kamp do{lza pare i hranu, a ima i takvih koji su beikakvih sredstava, te onih {to bi i oti{li, alse ne znaju vratiti odakle su do{li, kao onih, koji ne smiju od agresivniorganizatora napustiti prostor. Iz obli`nj

bolnice i ljudi koji stanuju u okolici, {t pokazuju i neke snimljene fotografije, jak je lo{a zdravstveno-higijenska situacijazbog ~ega ih prskaju, i to sredstvima zinsekte, da se ne bi {irila zaraza. Taj di

Nasr Cityja ve} uveliko smrdi, a oni nedostatku jo{ izgra|enih zahoda nu`d


HAOS, NASILJE, BEZVLA[]E

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (s lica mjesta)

Naša suradnica nastavljapratiti burne političkedogađaje u Egiptu, čiji seintenzitet ne smanjuje ninakon hapšenja predsjed-

nika MOHAMEDA MOR-SIJA i izbora nove, prore-formske, ekspertne vlade

Sve drugo osim intervencije vojske ihap{enja Morsija, odvelo bi Egipat u

srednji vijek i pokrenulo spiralumilitantnog islama

PROTESTI MORSIJEVIH PRISTALICA Pripadnici Muslimanskog bratstva, koji podràvaju svrgnutogpredsjednika Morsija, okupljaju se na trgu Rab’a





ti autoritet tamo gdje treba, a takonepripremljen za ulogu koja mu je data,

drsko i diktatorski nametao se u svojojzemlji. Iako je izjavljivao da u Egiptu èliiskorijeniti korupciju i neefikasne vladineagencije, te obnoviti ekonomiju, tokomgodine dana svoga rada nije pokazaostvarni interes na tom planu.

âk i ako po|emo od pretpostavke danije imao vremena, jer je u zemlji odMubarakavoga odlaska sa vlasti primjetnaanahrija, opet ne moèmo prona}i oprav-danja za sve gre{ke i laì koje su mu seomakle... Stanje u Egiptu je gore nego {to je

bilo prije njegovoga dolaska na vlast... Ako povjerujemo i u teoriju da je bilo opstrukci-

je, iznutra i spolja, opet se ne poklapaju svekockice. Morsi bi mo`da mogao biti dobar imam u dàmiji, pa i predava~ u nekoj vjer-skoj {koli, ali ne vi{e od toga.

Radikalni islamisti, bez obzira na svetimjesec ramazan, nisu ohladili glave;skandiraju i otvoreno u svojim dovamamole Boga za osvetu. Imami propovijedaju

pla~nim glasom, traè}i smrt za koman-danta egipatske armije Abdela Fattaha al-Sisija. Ovakvi potezi uslijedili su otkako je8. jula predsjednik Svjetske unije islamskih

u~enjaka, {ejh Yousuf al-Qaradaw(odranije poznat po svojim fundamentalsti~kim stavovima, odbrani terorizma zagovaranju fa{isti~ke ideje, koje su snjegovog aspekta u slu`bi vjere, kao {to jlegaliziranje bomba{a-samoubica) izdafetvu, kojom se osu|uje uklanjanje predsjednika Mohameda Morsija i pozvao nsamo Egip}ane ve} sve muslimanekr{}ane radi podr{ke novonastalomislamisti~kom vo|i (misle}i na Morsija). P{erijatu, kako ga Qaradawi interpretira, ak

bi sada neko ubio Sisija, tako|emuslimana, a za njega kafira , ne bi u~ininikakav grijeh.

Islamisti~ku politiku, izraènu salafisti~kim (vehabijskim) redovimaQaradawi ovako iznosi u svojim govorima„[erijat (islamski zakon) name}e svim vjernicima odanost odabranome predsjednikuda obavljaju njegova nare|enja i odgovaraju na njegove direktive“, te stoga „Morsmora ostati predsjednik i niko ne mo`

uzeti pravo da ga skloni u ime naroda.“DVOJNI UDAR

Treba re}i i da je Al-Sisi, obrazovan Americi , vrhovni komandant vojskekoja prima nekoliko milijardi ameri~kvojne pomo}i i to mu je Morsi ~ak htiuzeti. Vojska u Egiptu drì 40 postindustrijskoga i realnoga sektora, koji jzbog Morsijeve nebrige za ekonomij

bio u kolapsu. Sisi èli sa~uvati svoj privilegije i odli~no mu je do{l„doga|anje naroda“, ina~e bi bio nMorsijevoj strani.

Nije on novi Nasser, niti }e se odre}suradnje sa Amerikom, a arapski svijet beEgipta se te{ko moè suprotstaviti IzraeluVojska je odvagala i stala uz narod, daju}mu pravo, ali taj narod bi opet mogao biizigran. Istina, ljudi }e lak{e disati besuludih reformi Bratstva, koje vodemra~ni srednji vijek, bez predsjednika ko

poziva na dìhad protiv svoga naroda da bzadrào svoju fotelju... Zato se ljudi morajinformirati, ~itati medije i znati, baremupratiti portale, kao {to je Nawat iz Tunisakojega mnogi smatraju najboljim. Mladljudi {to su zapo~eli „Arapsko prolje}e

objasnili su kako je sve oti{lo u krivomsmjeru. (Sada ulaze u diktaturu kapitalaZanimljivo da je Mubarak od 1997. godin„otpilio“ Me|unarodni monetarni fond, p~emu me ~udi da je toliko izdrào nvlasti.) Ono {to daje nadu, izgleda da sdobre, iskusne i sposobne, mada postareljude izabrali za ministre, pa stvari ipamogu krenuti nabolje, samo da se rije{terorista.

Ne}e „Bratstvo” oti}i ili nestati. Oni sEgip}ani, mada ih ima po cijelom svijeturadit }e, kao i uvijek, makar tajno. Pokazalse da je gre{ka {to im je vlast ikako i data

te da je vojska trebala reagirati i prije.

4

HAOS, NASILJE, BEZVLA[]E

Mediji biraju koju istinu bi mase trebaleznati. Al Jazeera, CNN, Guardian i sl.prenose pateti~ne vijesti o situaciji u Egiptupotpuno izokrenuto, otvaraju}i tako vrataameri~koj intervenciji. Radi se o ~istimbiznisu, koji nije ni u kakvoj vezi sa ~a{}u,po{tenjem i demokracijom, ali njima je

bitno “zavaditi, pa vladati“. Al Jazeeraodra|uje svoj posao isto kao {to je radila iu Iraku, Libiji i Siriji. Ova katarska novinskaagencija zbog profita radi u interesuZapada.

Ukrali su neku ve~er dva automobilaod dràvne kairske televizije da bi emitiraliAl Jazeeru sa Trga Rab’a. Sa drugestrane, najmanje dvadeset novinara dalo je otkaz uz obrazloènje da ne}e vi{e ponalogu izvje{tavati la i. Na CNN-u jepu{ten dokumentarac koji prikazuje samokako vojska puca po nedu`nim inenaoruànim demonstrantima Musliman-

skoga bratstva. Sve je tako lijepo izmonti-rano. Za onoga ubicu {to je sa crnomzastavom Al Qaide (ali oni ne}e tu zastavutako ni da zovu, jer je na njoj ispisan„{ehadet“ ili o~itovanje islamu, pri ~emuustvari daju puni legitimitet terorizmu, jer jeAl Qaida koristi u svojim akcijama!) na

vrhu jedne zgrade u Heliopolisu ubijaodjecu, ogradili su se da on nije njihov „brat-musliman“, ve} uba~eni ubica, iako su svividjeli da je zlo~inac sasvim prijateljski biou grupi. Isto tako, zbog najmanje 50 ljudi{to su izginuli neki dan, ~itav Zapadoptuùje vojsku, a pokazalo se, argumen-tiralo, da su upucani sa le|a i da morsijevci`rtvuju svoje ljude. Makijavelisti~ki cilj imopravdava sredstva! Uostalom, za{toprovociraju i {alju svoje ljude da se penjuna vojnu zgradu ili remete i blokiraju sao-bra}aj na vitalnim prometnicima koje pro-laze centrom grada?

MEDIJSKE SLOBODE

CNN, „Al Jazeera“, „Guardian“prizivaju stranu vojnu intervenciju


OSVETA IZNEVJERENOGNARODA Mohamed Morsiizgubio je vlast jernije ispunio ni jednood brojnihpredizbornihobe}anja



BiH PRISTUPILAPROGRAMUMEDIA 2007

[ef Misije BiH pri Evropskoj unijiambasador Igor Davidovi} i generalni

direktor Generalne direkcije za obra-zovanje i kulturu Evropske komisije JanTruszczynski potpisali su 10. jula 2013.godine Memorandum o razumijevanjuizme|u Bosne i Hercegovine i Evropskeunije o u~e{}u BiH u programu „MEDIA2007“. Program MEDIA 2007, ~iji jebudèt 755 miliona eura, pokrenut je2007. godine i trajat }e do kraja 2013.godine. Potpisivanjem Memoranduma orazumijevanju, BiH je postala ~lanicomprograma Evropske unije „MEDIA 2007“tako da potencijalni aplikanti iz Bosne iHercegovine (reìseri, producenti, sce-

naristi, obrazovne institucije, produ-centske ku}e itd.) mogu da kandidujuprojektne prijedloge za finansijskupodr{ku putem apliciranja na javnepozive u okviru ovog Programa.

NOVA EU DIREKTIVAO SIGURNOSTIKOZMETI^KIHPROIZVODA

U EU su na snagu stupila novapravila o sigurnosti kozmeti~kih proiz-voda. “Bez obzira na to radi li se osvakodnevnim potrep{tinama poputpaste za zube ili o sitnim luksuzimakao {to je novi ru` za usne ili kremaza nakon brijanja, potro{a~i }e odsadbiti bolje za{ti}eni i imat }e jasnijeinformacije o kozmeti~kim proizvo-dima koje kupuju”, kazao je evropskipovjerenik za potro{a~ku politiku NevenMimica, objavila je Evropska komisija.Nova pravila, koja su dogovorena jo{2009., ali se primjenjuju od prije nekoliko

dana, me|u ostalim predvi|aju daproizvo|a~i, koji na svoj proizvod èlestaviti tvrdnju poput “u~inkovitost 48 sati”za dezodoranse, moraju po{tivati {estzajedni~kih kriterija kao {to suvjerodostojnost i dokazna gra|a, navodiKomisija u saop{tenju. Uredbom seuvodi i pojam “odgovorne osobe”, kojamora voditi dokumentaciju s podacima oproizvodu, uklju~uju}i i ocjenu sigurnostiproizvoda. Bez imenovanja odgovorneosobe, kozmeti~ki proizvodi ne mogu sestavljati na trì{te.

EVROPA, ODMAH

Da li se Velika Britanija sve vi{e

pribliàva odràvanju refer endu-ma na kojem bi trebala odlu~iti odaljnjem ~lanstvu u EU, pitanje

je koje se ponovo otvara nakon{to su po~etkom mjeseca poslanici

britanskog parlamenta odobrili nacrtzakona prema kojem }e referendum o~lanstvu Velike Britanije u EU biti odràndo kraja 2017. godine. Zakon koji je podniokonzervativac James Wharton, a koji je

podrào i premijer David Cameron,

obavezao bi sljede}i saziv parlamenta dodrì glasanje o ~lanstvu u Evropskouniji. Analiti~ari navode da nacrt zakon

jo{ moè da bude odba~en te da je zatusvajanje teksta uglavnom simboli~noMe|utim, u jednom od rijetkih parlamentarnih procedura, ovaj su prijedlo

podràla 304 zastupnika, {to je manje od 5 posto od 650 ~lanova Donjeg doma, nako{to je opozicijska Laburisti~ka stranka bojkotovala glasanje. Proevropski liberalndemokrati, koji su dio Cameronov

VELIKA BRITANIJA KORAK BLIŽEREFERENDUMU O ČLANSTVU U EU

Zakon koji je podnio konzervativac James Wharton, asaziv britanskog parlamenta da



PRA[KA@ELJEZNI^KASTANICA KAOMEMORIJALNI

CENTARHOLOKAUSTA@eljezni~ka stanica u Pragu, s koje je

desetine hiljada ~e{kih Jevreja odvede-no u getoe i nacisti~ke logore od 1941.do 1945. godine, bit }e pretvorena umemorijalni centar, javljaju agencije.ê{ki Jevreji i preìvjele `rtveholokausta ve} godinama nastoje dastanica Prag-Bubnji postane “Memorijalholokausta Prag”. Inicijator memorijalafilmski reìser Pavel [tingl kazao je daMemorijalni centar ne}e biti klasi~ni

muzej ve} vi{e mjesto na kojem }e semo}i razgovarati o holokaustu. On jenajavio da „ukoliko sve bude i{lo poplanu, memorijalni centar }e biti otvorenkroz ~etiri godine“.

VIRTUELNAPOSJETAEIFFELOVOMTORNJU

Preduze}e za upravljanje Eiffelovomkulom i Google France predstavili su ovesedmice tri digitalne izlo`be koje seodnose na nastanak, izgradnju, otvaran- je i prve posjetitelje Eiffelovog tornja.Pedesetak slika, planova, gravira ifotografija iz arhive Eiffelove kule odsada su dostupni putem interneta. Kako je navedeno u saop{tenju, digitalneizlo`be sa fotografijama visokerezolucije koje se mogu razviti prekocijelog ekrana zajedno su kreirali timoviGoogla i Preduze}a za upravljanjeEiffelovom kulom, a vode virtuelne

posjetitelje od nastanka i izgradnje dootvaranja i prvih posjetitelja. Panoramskipogled sa spomenika i virtuelna posjeta

djelo su timova Googleakoji su koristili tehno-logiju Steet View kojaomogu}ava pregled oko-line od 360 stepeni.Prilikom pregleda panor-ame “klikom” na ozna-~eno mesto mogu sedobiti informacije o dru-gim spomenicima i instit-uci jama u Parizu.

ve}inske konzervativne vlade, tako|er su seogradili od rasprave i glasanja, opisuju}i tokao „jeftinu senzaciju.“ No, za sada selaburisti nisu uspjeli sloìti sa konz-ervativcima i dati podr{ku za odràvanjereferenduma, te je strana~ki vanjsko poli-ti~ki glasnogovornik Douglas Alexanderrekao da se odbija isklju~enje glasanja u

budu}nosti. „Svaka presuda u odnosu nareferendum mora se temeljiti na nacionaln-om interesu“, rekao je, dodav{i: „Na{a jeprosudba da ovaj zakon ne sluìnacionalnim interesima, i to je razlog za{toga mi ne podràvamo.“

U bu~nim raspravama u kojimadominiraju konzervativni euroskeptici,ministar vanjskih poslova William Hague

prihvatio je prijedlog zakona koji, kako je

rekao, „daje gra|anima mo} da odlu~e o

jednom od najve}ih pitanja s kojima seBritanija ikada suo~ila“. Po~etkom godineCameron je predstavio planove za ponovne

pregovore o uvjetima britanskog ~lanstva uEU ukoliko njegova Konzervativna strankaosvoji slijede}e izbore, a sve to sa ciljem dase referendum odrì 2017. U maju jeCameron pristao poduprijeti zakon EU-a oreferendumu, nakon ~ega se suo~io sa

pobunom oko 60 konzervativnih zastup-nika u kojem je izloèn vladin zakonski

prioritet za sljede}u godinu, no nijeuklju~ivao odredbe o referendumu. Prijedvije godine koalicija je odredila zakon o„referendumskom klju~u“, kojim se jam~ireferendum o svakoj budu}oj ugovornoj

promjeni koja uklju~uje prijenos ovlasti snacionalnog na evropski nivo. Zakon jesada upu}en ~lanovima Doma lordova,gornjeg doma britanskog parlamenta.

(S.B; EuActiv)

SUDBINSKO PITANJE:U bučnim raspravama ukojima dominirajukonzervativnieuroskeptici, ministarvanjskih poslova WilliamHague prihvatio je prijed-log zakona koji, kako jerekao, „daje građanimamoć da odluče o jednomod najvećih pitanja skojima se Britanijaikada suočila“

podržao i premijer David Cameron, obavezao bi sljedećisanje o članstvu u Evropskoj uniji

PREISPITIVANJE BRITANSKO-EVROPSKIH ODNOSA Zakon koji bi obavezao sljede}i sazivparlamenta da odrì glasanje o ~lanstvuu EU upu}en je ~lanovima Doma lordova,gornjeg doma britanskog parlamenta

PREISPITIVANJE BRITANSKO-EVROPSKIH ODNOSA Zakon koji bi obavezao sljede}i sazivparlamenta da odrì glasanje o ~lanstvuu EU upu}en je ~lanovima Doma lordova,gornjeg doma britanskog parlamenta



BUSINESS AS lansirao nove proizvode

Slijedi novi rast cijena cigareta

BH Telecom isplatio dividendu

Akcioni plan zapo{ljavanja ne daje rezultate

Brzorastu}a te{anjska firma AS uvlasni{tvu R usmira Hrvi}a lansirala jenedavno novu liniju konditorskih proizvoda

pod nazivom LOVE . U vlastitoj firmi Kent ,koja posluje u okviru AS grupe, po~ela je

proizvodnja „Medenjaka LOVE“ u dvijegramature, 150 i 275 grama, s tri vrsteokusa: {ljiva, marelica i vi{nja. Receptura irazvoj proizvoda djelo je doma}ih tehnologa.

„Na{i Kent medenjaci nai{li su naodli~nu reakciju trì{ta pa smo odlu~ilipro{iriti i obogatiti prozvodnju. U kratkom

vremenu uspjeli smo proizvesti potpunonov i, rekao bih, inovativan proizvod.Ne}emo stati na ovome, jer ubrzo slijedeLOVE medenjaci sa novim gramaturama irecepturama bosanskih dèmova, bestilja ipekmeza od na{eg autohtonog vo}a. Imamoproizvod sa kojim se ne}emo postidjetinigdje u svijetu“, rije~i su [evala Deli}a,glavnog tehnologa u te{anjskoj firmi AS.

Posebna pa`nja posve}ena je dizajnu proizvoda, koji je s velikim uspjehomosmislila sarajevska agencija Pakeraj ikreativna direktorica Jelena Simi}.

AS GROUP sa brandom LOVE, ali i sa

proizvodima kompanija Vispak i Oaza koje posluju u okviru AS GROUP, postaje

jedna od vode}ih bosansko-hercegova~kihgrupacija u inovativnosti i razvoju kvalitet-nih doma}ih proizvoda prehrambeneindustrije.

Lansiranje branda LOVE na trì{te pratit }e sveobuhvatna marketin{ka kam- panja, kao i akcije unapre|enja prodaje pod sloganom “Ljubav u mome srcu”!

Nakon po~etne investicije od 5 milionaKM u tehnologiju proizvodnje kondi-

torskih proizvoda, AS je investirao dodat-nih 1 milion KM kako bi se u potpunostiosposobile nove linije za proizvodnjukeksa, medenjaka i punjenih biskvita.Ovom investicijom AS je u cijelosti usvo-

jio nove tehnologije za proizvodnju tzv. petit beurre vrste keksa, sendvi~e, {trudle i punjene medenjake, ~ime su se stekli svi potrebni uvjeti za potpuno ovladavanje procesima proizvodnje najve}eg dijelakonditorskih proizvoda. AS GROUPakvizirala je tada{nju tursku kompanijuKent 2007. godine, {to je bio prvi slu~aj da

jedna doma}a firma preuzme stranu.

Uvozne ciga-rete skuplje

10 feningaTri najzna~ajnija uvoznika cigareta

dostavila su Upravi za neizravnooporezivanje BiH zahtjev za promjenumaloprodajnih cijena cigareta. Kom-

panija Philip Morris BH dostavila jekrajem aprila specifikaciju duhanskih

prera|evina za koje je formirala novecijene, pa }e se Marlboro (Red Upgrade )i Marlboro (Gold original ), prodavati pocijeni od 3,90 KM po paklici, aMarlboro Core Flavor, Marlboro Gold

Touch i Marlboro Gold Fine Touch ponovoj cijeni od 3,70 KM po paklici.Cigarete Chesterfild Blue i Red sudobile novu maloprodajnu cijenu od3,00 KM po paklici.

Identi~an zahtjev uputila je i kompanija NELT a njihove cigarette LD Red, LD Blue i LD Silver poskupjet }etako|er za 10 feninga, sa 2,60 na 2,70KM po paklici.

Cigarete hrvatske kompanije TDR,Walter Wolf, Walter Wolf White,Walter Wolf White 100s i Walter Wolf Gold 100s , tako|er su skuplje za 10

feninga - sa 3,20 KM na 3,30 KM. No, sve zalihe sa starim poreznim

markicama moraju biti prodavane postarim cijenama, dakle onima koje su iozna~ene na markicama. Nove cijenestupit }e na snagu kada se isprazne dovrha napunjena skladi{ta i kada se

pojave akcizne markice s novim cijena-ma. Uprava za neizravno oporezivanje

podsje}a da proizvo|a~i i distributerimogu u bilo koje doba godine pove}aticijenu duhanskih prera|evina, s tim {tou novu cijenu moraju biti ura~unati svi

porezi koji se pla}aju dràvi.

Medenjaci “Love” tržišni hit

Priredio: ASIM METILJEVI]



êtiri mjeseca prije roka BH Telecom je svojim dioni~arima

isplatio cjelokupnu dividendu za 2012. godinu u ukupnom iznosuod oko 110 miliona KM. Odluka o podjeli dividendi usvojena je9. maja ove godine i njome je predvi|eno da se dividenda isplatinajkasnije 180 dana nakon usvajanja odluke. No, BH Telecom jeovu obavezu ispunio ve} po~etkom jula ove godine, kada se nara~un ve}inskog vlasnika, Vlade Federacije BiH, slio goleminovac u iznosu od blizu 100 miliona KM.

Ve}ina ostalih dràvnih i javnih preduze}a ne}e, naàlost, sli- jediti primjer BH Telecoma. Sva ostala preduze}a u kojima VladaFederacije BiH ima manjinski ili pak ve}inski vlasni~ki udio,

poput HT-a Mostar , dvije elektroprivredne kompanije,

Bosnalijeka , FDS-a, osiguravaju}ih dru{tava, aerodroma… ufederalni buèt uplatit }e jedva desetak miliona KM, dakle 9 putamanje od BH Telecoma.

Upravo u toj ~injenici krije se razlog zbog kojeg politi~kestranke nakon svakih izbora po hitnom postupku mijenjaju uprave

javnih i dràvnih kompanija kako bi u nadzorne odbore i njihoveuprave instalirale svoje partijske vojnike. U dràvnim i javnim

preduze}ima kola golemi novac, vi{estruko ve}i od cjelokupnog budèta Vlade Federacije BiH. Primjera radi, godi{nji budètdvije elektroprivredne kompanije u vlasni{tvu Federacije BiH

prema{uje iznos od 1,5 milijardi KM! No, Vlada Federacije BiH u pravi-

lu nema jasnu sliku o poslovanju javnih i dràvnih preduze}a, budu}i

da ~lanovi nadzornih odbora,zaduèni za kontrolu dràvnog kapita-la, ne podnose ra~un federalnoj Vladinego stranki koja ih je kandidirala.Uspostavljen je svojevrsni para-lelizam preko kojeg vladaju}e strankekontroliraju rad javnih i dràvnih pre-duze}a i izvla~e neto profit za finan-siranje strana~kih projekata. Golemidio isisanog novca zavr{i u privatnimdèpovima strana~kih prvaka i nji-hovih najbliìh suradnika. Rije~ jezapravo o svojevrsnom reketu -instalirani menadèri du`ni su za“ukazano povjerenje” obilatio nagra-diti strana~ke prvake. U protivnom,izgubit }e menadèrsku poziciju naisti na~in kako su je i stekli - voljomvladaju}ih stranaka.

Vlada Republike Srpske ve}nekoliko godina zaredom usvaja

Akcioni plan zapo{ljavanja, ali rezultatiuporno izostaju. Za posljednje dvijegodine, broj zaposlenih osoba uRepublici Srpskoj smanjen je za oko6.000.

Na drugoj strani, Vlada FederacijeBiH ne moè se pohvaliti posebnimmjerama usmjerenim na pove}enjezaposlenosti, no rezultati na terenu nisuni izbliza tako crni kao u RS-u. Za

posljednje dvije godine, broj zaposlenihu Federaciji BiH pove}an je za 1.000.

Ko upravlja profitom javnih idržavnih preduzeća?

Broj zaposlenih u RS-u smanjen za 6.000

ISPLA]ENA DIVIDENDA Dioni~arima bh Telecomaispla}eno je 110 miliona KM



PRAVOSUDNA KONTROVERZA

Presuda kojom je bijelac hispanskog i njemačkog porijekla GEORGEZIMMERMAN oslobođen svake krivice za ubojstvo nenaoružanog 17-godišnjegcrnca TRAYVONA MARTINA iznova je uzbudila i ogorčila javnost u SjedinjenimDržavama; uzajamne su optužbe za predrasude, nejednakost pred zakonom, testrepnje da bi iz ovakvih individualnih tragedija mogao buknuti širi sukob na

ulicama američkih gradova

SMRT NA FLORIDI



U bijeni mladi crnac koji nijedoìvio ni punoljetnost jer jenapadnut i ustrijeljen dok se ku}ivra}ao sa slatki{ima i limenkomsoka, njegov ubojica bijelac kojeg

je policija nakratko ispitala i odmah pustila,da bi ga ovih dana svake krivnje oslobodila“~isto bjela~ka” porota, a njegovi prista{eto proslavili slikama trijumfalnog veseljadok su na ulicama specijalci rastjerivali

demonstrante protiv takve nepravde,uglavnom crnce. Takav saètak najnovije

pravosudne kontroverze iz Floride izgledakao potvrda na~ina na koji Ameriku

prikazuju njeni najogor~eniji kriti~ari, odsjevernokorejske dràvne agencije kojaizgladnjelo stanovni{tvo posljednjeg“komunisti~kog raja” uvjerava da jesvugdje lo{ije a u SAD-u najlo{ije, prekoMire Markovi} koja je na kritike ubila~kih

pohoda svojeg muà Slobe Milo{evi}auzvra}ala prozivkama da kakvi se tokauboji javljaju i {ta su oni sve u~inili, pa

do libijske televizije koja je proteklihdecenija voljela prikazivati u jednom dijeluekrana “idilu” u kojoj pukovnik Gadafivisoko uzdignute brade po~asno primaogromne klju~eve Bengazija ili Tripolija,dok u drugom dijelu ekrana zavijaju

policijske sirene i nemilosrdni ameri~ki policajci neumorno premla}uju crnca kojegsu zaustavili na ulici.

POVICI U POMO]Takvo portretiranje Sjedinjenih

Ameri~kih Dràva je pretjerano i pogre{no, pogotovo s obzirom na volju ameri~kihelita i {ireg dru{tva da preispituju vlastite

pogre{ke, odbacuju nazadnosti, te poku{avaju tu zajednicu u~initi boljom {tosu im kao zada}u ostavili i “o~evi osniva~i”koji su prije dva i pol stolje}a osamostalilitu zemlju od tada premo}ne im Britanije.

To, me|utim, ne zna~i da nema ozbiljnih pote{ko}a u SAD-u, pa i u me|urasnim

odnosima, pa i danas, stolje}e i pol nakogra|anskog rata kojim je ukinuto ropstvo

pola stolje}a nakon pokreta za gra|ansk prava kojim je ukinuta diskriminacija n jugu te zemlje, te pet godina i godinu nako{to je za predsjednika federacije u prvi pau drugi mandat izabran na Pacifiku ro|enicrnkinjom oènjeni Afrikan~ev sin Indoneàninov posinak.

Najvjerovatnije nikad ne}emo doznasve detalje toga tragi~nog doga|aja, nedjelju nave~er, 26. februara pro{lgodine, u Sanfordu, floridskom gradi}u

50-ak hiljada stanovnika. Od dvojicsudionika i svjedoka jedan, 17-godi{njTrayvon Martin, trajno je u{utkan metkomu grudi, a drugi, sada 29-godi{nji GeorgZimmerman, ima jake motive z

prepri~avanje tih nekoliko minuta na na~i

koji sve to prikazuje kao nesretan spleokolnosti a ne kao njegovo zlodjelo. Najve}i dio ~injenica, me|utim, ipak j

nesporan. Martin je bio oti{ao do trgovin po ~okoladicu i bezalkoholno pi}e, te slaganom {etnjom u tu mirnu ve~er vra}ao stan u kojem njegov otac ìvi sa sada{njomsuprugom. Zimmerman, protiv kojeg je bil

pritu`bi na nasilne ispade premmu{karcima kao i za napasni~knasrtljivost prema ènama, ali mu to nijdokazano, vozio se po toj ulici ka

pripadnik “mobilne straè” koju sorganizirali sami stanovnici da bi s

sprije~ilo kra|e i provale koje su bilu~estale. Uo~io je tada Martina, koji mu j


KUDA IDE NAJVA@NIJA DR@AVA SVIJETA

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

@ilavost rasizma i te{ko}e sudstva i u Obaminoj eri

UBICA DJEÎJEG LICA George Zimmermanoslobo|en je svake krivice

F o t o : R e u t e r s



bio sumnjiv “zbog presporog hodanja irazgledavanja ku}a pokraj kojih je

prolazio”, te “zbog kapulja~e kojom je pokrio glavu”, a vjerovatno i kao mladicrnac iako Zimmerman to posljednje ne

priznaje. Iz automobila je nazvao policiju i prijavio “sumnjivca”, poprativ{i to obiljemuvreda na ra~un “takvih koji se uvijek izvuku”. Policajac mu je rekao da dolazetamo i neka nipo{to ne izlazi iz automobilai ne upu{ta se u pretres sumnjivog mladi}aili u potjeru za njim. Ne{to kasnije vi|ena jetu~njava i ~uli su se povici u pomo}, a kad

je policija stigla Zimmerman je s pi{toljemu ruci stajao iznad umiru}eg Trayvona ukojeg je malo ranije pucao. Nakratko su gaispitali i pustili ku}i, ne provjeriv{i ni je lialkoholiziran ili pod utjecajem drugihopijata, a nisu te detalje zaboravili

provjeriti kod ustrijeljenog mladi}a, zakojeg se nisu ni raspitali me|u susjedima je

li im poznat, nego su ga odveli umrtva~nicu kao neidentificiranog jer jedotad ve} umro.

Ostalo je nejasno je li Zimmermanizjurio iz automobila i nasrnuo na Martina,

kako se moè pretpostaviti, ili je crnitinejdèr na njegovo propitivanje ko je i {tatu radi odgovorio nasilno, bilo tako da ga jeizvukao iz vozila ili ga pratio premaautomobilu kad se Zimmerman ve} biovra}ao za volan nakon {to je pro{aonekoliko koraka prema njemu. Nije jasno nikoji je od njih zavrisnuo poziv u pomo}.

Nije utvr|eno ni koji je bio u tu~njavinadmo}an, tj. koji je vi|en iznad drugogakako ga udara na tlu. Zna se da je iZimmerman, kako je policija utvrdila,

pretrpio lak{e ozljede - male posjekotine naglavi i pokoju modricu. Je li on odlu~io

“pobijediti” tako {to je potegnuo pi{tolj ili je ispucao taj jedan metak kad je njegov protivnik poku{ao oteti mu oru`je, tako|er nije utvr|eno.

NIJANSE I DETALJI[okirani bolom zbog tako naglog i

besmislenog gubitka sina, koji osim {to je probao marihuanu ni na koji na~in nijekr{io zakon niti imao bilo kakvihincidenata, Martinovi su roditelji prenijelisvoj jad aktivistima za ravnopravnostAfroamerikanaca i za njihovu za{titu od

policijske i druge nasilni~ke hirovitosti.

Potaknulo je to sve ve}e proteste, pa seoglasio i predsjednik Barack Obama,dodatno razbjesniv{i bjela~ke rasiste kojiga ionako ne podnose, rekao je naime tada

bi i njegov sin, da ga ima, izgledao kaoTrayvon Martin, i da i taj mladi} zasluùje

pravdu i zakonsku za{titu.Sve je to dovelo do toga da George

Zimmerman ipak bude ponovno saslu{an iizveden pred sud kako bi mu se sudilo zaubojstvo (homicide), i to za te{ko inamjerno (murder) ili za po~injeno bez

predumi{ljaja, iz nehata (manslaughter). Njegovi prista{e odmah su povikali da je on postupao u skladu s floridskim zakonom“stand your ground” - doslovno “stojte nasvojem tlu”, to je propis koji omogu}uje dase neka`njeno puca ili na drugi na~inozljedi npr. provalnika ili plja~ka{a ne~ijeg

posjeda i bez da se mora dokazati kako seradilo o nu`noj samoobrani odnosno oza{titi vlastitog ili ìvota neke tre}e osobe.Odgovoreno im je da se ovo dogodilo naulici a ne na privatnom posjedu, a odmah je

bilo gorkih podsje}anja i na nedavni slu~ajkad je crnkinja pucala prema napada~ima, ito u zrak, ali nije uspjela dokazati primjenu“stand your ground” zakona te je osu|enana ~ak dvadeset godina zatvora iako u tomeslu~aju nije bilo ubijenih.

O Zimmermanu su zagovornici njegoveosude ustrajno govorili kao o bijelcu, javilisu se i neki koji su po prezimenu zaklju~ilida je Jevrej te da je navodno i zato

povla{ten. A istina je da je to prezim

njegovog oca, Amerikanca njema~ko porijekla, dok je Georgeova majka iLatinske Amerike te se i on sam izja{njavakao Hispanac. Me|u precima i on ima crnaca, a i li~no je sudjelovao u protestimi traènjima preispitivanja odluke u ranijimslu~ajevima kad se ~inilo da je pravosudnsistem povrijedio prava crnca a u koris

bijelca. U ovoj je pri~i puno vi{e nijansi detalja nego {to priznaju oni koji u svemèle vidjeti samo jednostavnu podjelu nrasiste i `rtve rasizma, na nasilnike i n

bespomo}nike na koje se ovi okomljuju, ndiskriminirane manjine i bezosje}ajn

vlast.Me|utim, ako Zimmerman i nije bi

motiviran rasisti~kim predrasudama prili~no je izgledno da je ovakav tragi~akraj jednog mladog ìvota bio potaknunasilni~kom }udi i “kratkim fitiljem” tog

pripadnika “gra|anske straè”, koji je zboformalnog neka`njavanja imao pravnositi, pa u ovakvim situacijama i koristi

pi{tolj, a to pravo ima i sada nakoosloba|aju}e presude. Tako|er je jasno i dkao {to je me|u crncima koji su se okovoga uzrujali bilo onih koji ne vjeruju n

bijelcima ni dràvi, tako je i me|u bijelcimuvjerenima u Zimmermanovu nevinost bili onih koji misle da su crnci vi{

potencijalni kriminalci nego drugi, ili dnije stra{an problem ni kad je ubijen nekcrnac koji nikome nikad ni{ta naào niju~inio.

Su|enje nije pro{lo bez cirkuskiegzibicija Zimmermanovih advokata, kojsu i modernim kompjuterskim prikazima valjanjem “u hrvanju” s lutkom po podsudnice pokazivali {ta se dogodilo te ve~erA optu`ba s druge strane nije uspjeluvjerljivo dokazati svoje navode, pa je tim

donekle i olak{an posao poroti, u kojoj jSLOBODNA BOSNA I 18.7.20148

PRAVOSUDNA KONTROVERZA

SVI SMO MI TRAYVON: Martin je kobne večeri otišaodo trgovine po čokoladicu i bezalkoholno piće i više senije vratio kući; najvjerovatnije nikad nećemo doznatisve detalje toga tragičnog događaja, 26. februaraprošle godine



bilo {est èna - pet bjelkinja i jednahispanka - koja je zaklju~ila da optuènik ne samo da nije kriv za te{ko ubojstvo s

predumi{ljajem, nego je potpuno nevin, daga se ne moè proglasiti krivim ni zanenamjerno (iz nehata) ili ubojstvo u afektu(bez predumi{ljaja). On se tako i{etao izsudnice, s osmijehom na licu, koji je mo`dagr~eviti odraz olak{anja, ali mnogi u tomevide i ru`ne naznake trijumfalizma.

CIRKUSKE EGZIBICIJE ADVOKATA Njegov brat poùrio je naglasiti da

George zasluùje odli~je za takvo sluènjezajednici. Uspjeh advokata obrane njihovisu bli`nji proslavili na twitteru i drugimdru{tvenim mreàma s puno smijeha,sladoleda pa i poruka “dad killed it” (tata jeto ubio). Neka osporena ili nedokazanasvjedo~enja pojedinih svjedoka isvjedokinja optu`be su takvi protuma~ilikao dodatni znak da se crncima ne moèvjerovati jer eto i kad ne plja~kaju, siluju ili

ubijaju onda laù sudu, ili se bar ~ini da negovore punu istinu.

Javio se i Bernhard Goetz, koji je prijtri decenije u njujor{koj podzemnoèljeznici pucao u ~etvoricu mladih crnackoji su ga, kako mu se ~inilo, poku{aoplja~kati. Rekao je da Zimmerman prolazsada isto {to i on onda. Dali su mu za pravneki crna~ki aktivisti, kao Al Sharpton, kojmisle da su i Goetz i Zimmermaneka`njeni ubojice, oslobo|eni samo zat{to su bijelci, a s druge strane i oni kojmisle da su obojica nedu`ni. Neki tre}ustvrdili su da je to glupost, jer da je Goet

bio u opasnoj situaciji i mogao je i samstradati da nije tada tako reagirao, dok jZimmerman postupao impulzivno najboljem slu~aju, ugroziv{i tako i sebe, ai dovev{i do Martinove pogibije.

Sharpton i ostali istaknuti crna~kaktivisti, kao Jesse Jackson, pozvali su d

protesti protiv ove odluke porote ne budnasilni, i to bar iz po{tovanja premuspomeni na Trayvona Martina, a i zato d

jo{ vi{e crnaca i onih koji se s njimsolidariziraju ne bi stradalo. Oglasio se

predsjednik Obama, isti~u}i da treb po{tovati odluku suda, te opet izraàvaju}àljenje {to je do{lo do smrti toga mladi}a

Njegov bliski suradnik Eric Holder, prvcrnac na ~elu ameri~kog ministarstv

pravosu|a, koje ima i mnoge prerogativovda{njih ministarstava unutra{nji

poslova (ameri~ko “ministarstvunutra{njih poslova” bavi se {umarstvom sli~nim temama). Holder, koji je nadre|ensaveznim mar{alima i FBI-u, rekao je dnjegove slu`be preispituju moè li se protiZimmermana pokrenuti postupak i nfederalnom nivou, jer mu se u Floridi nmoè dvaput suditi za isto, osim {to b

porodica ubijenog mogla pokrenuti civiln parnicu za naknadu {tete, ali je i to te` provesti ako jedina postoje}a presuda budosloba|aju}a.

I te su geste doìvljene s puno gor~ineZabrinuti crnci zaklju~uju da su u vlastitimìvotima jednako ugroèni od sistema i beobzira na pojedince na visokim funkcijamaa bjela~ki rasisti vjeruju da su Obama Holder motivirani solidarno{}u “ssvojima” a ne brigom za zakon i poredakPritom ostaju u manjini oni kojupozoravaju da pravosu|e ni ina~e nije nsvemo}no ni bezgre{no, pa navode nedavnslu~aj Casey Anthony, u kojem je ènzbog pomanjkanja ~vrstih dokazoslobo|ena krivnje za ubojstvo vlastitk}eri koja nije doìvjela ni tri godine, iak

je gotovo svima pa i roditeljima optuèn jasno da ona jest kriva za taj uàsan zlo~inMa kako grozan, taj slu~aj ostajindividualan, za razliku od smrti TrayvonMartina, za koju se naàlost moè o~ekivada potakne neke nove obra~une krvoproli}a me|u pripadnicima raznietni~kih i rasnih zajednica u najva`nijodràvi slobodnog dijela svijeta.


KUDA IDE NAJVA@NIJA DR@AVA SVIJETA

Neka`njenost ubojstva u Sanforduizazvala je podsje}anja na propuste nesamo u ovome procesu i na ~injenicu kako

se iznevjerava ulogu pravosu|a dapreventivno djeluje protiv ponavljanja ipoticanja najgorih nedjela.

Igor Volsky je na stranici Think - Progress istaknuo zapanjuju}e iskazeporotkinje B37 koja je gostovala u emisijiAC 360 istaknutog CNN-ovog voditelja ireportera Andersona Coopera. Ubijenogmladi}a proglasila je krivim. Izrazila je jednako àljenje prema ubojici “zbogsvega {to je pro{ao” kao i premaubijenom. Zimmerman treba nastavitiobavljati istu zada}u “jer je nau~io uovome lekciju o tome da ne treba

pretjerivati”, dodala je. Ustvrdila je i da suodlu~ivanje o njegovoj nevinosti zasnovali ina primjeni propisa Stand Your Ground iakose njegovi advokati na to nisu formalnopozvali, osim {to su optuènikovi prista{emimo su|enja spominjali taj zakon.

Craig Pittman je u Slateu podsjet io nau~estalost skandaloznih odluka floridskihporota i sudova, ~iji rad prati godinama. U jednom je slu~aju porota optu`be zabigamiju oslobodila mu{karca koji sebranio tvrdnjom da se nije bio sjetio da jeve} oènjen. U drugom je policajcaproglasila krivim za ubojstvo nenaoruà-

nog ~ovjeka, ali odbila da policija i vlastiClearwatera porodici `rtve plate od{tetu.Florida prednja~i i po broju osu|enika na

smrt za koje se naknadno utvrdilo da sunevini.Na sve se nadovezao propis Stand

Your Ground , koji je omogu}io osloba|anjekrivnje narkodilera, sukobljenih bandi, a i70-godi{njeg Ralpha Walda koji je ubio32-godi{njeg ljubavnika svoje 41-godi{njesupruge, ili Derricka Hansberryja koji je spet hitaca, od toga ~etiri u le|a, nastrijelioljubavnog konkurenta koji je od njegabjeào.

Bjela~ka porota oslobodila je 2007. isedmoricu za{titara omladinskog kampakoji su na smrt premlatili 14-godi{njeg

crnog dje~aka. A kad su 1979. bilioslobo|eni policajci koji su bezrazlo`no«smrskali sve kosti» crnog ratnog veteranaArthura McDuffieja, to je izazvalo uli~nesukobe i pogibiju deset crnaca i osambijelaca. Sada se strepnja opet nadvila nadameri~ke ulice, pa i Charles Blow pi{e uNew York Timesu : “Govorim sinovima dane tr~e gradom da ne bi kao crnci bilisumnjivi, ali sada se pokazalo da i kadahodaju polako mogu zbog toga bitiubijeni. [ta da im savjetujem? Sjedim isamo to mislim, toliko zabrinut dazaboravim disati.”

SPORNI PROPIS

Sunce pravde ne sija nadsunčanom Floridom

Barack Obama



Unedjelju u prijepodnevnim satimana redakcijske adrese ovda{njihmedija stigao je e-mail sa

pozivom na hitnu, vanrednukonferenciju za medije u FK

Sarajevo . Vjerovalo se kako je rije~ o potpisu ugovora nekog zvu~nog imena zasarajevski tim, no ispostavilo se da je stvar mnogo ozbiljnija. Naime, u Sarajevo jestigao malezijski milijarder Tan Vincent,izme|u ostalog, vlasnik i vel{kog nogomet-nog kluba Cardiff, koji je sa FK Sarajevom

potpisao poslovni sporazum o dugoro~nojsuradnji. Izme|u ostalog, njime se predvi|ada talentirani igra~i Sarajeva karijerunastave na Otoku a navodno je Tan spremani kupiti klub. Nakon potpisa ugovora Tan jeotputovao u Dubrovnik gdje je po~eo

pregovore o ulaganju i Tri sestrice , hotel-

sko-apartmansko naselje s marinom ivilama na moru kod Dola, ~ija je vrijednostoko milijardu eura. U isto vrijeme, objav-ljeno je kako je spreman ulagati i utamo{nji nièliga{ki NK Dubrovnik .

MAHATIROV TAJKUNPunog imena Tan Sri Dato’ Seri

Vincent Tan, ovaj je 61-godi{nji tajkun svoj poslovni uspon zapo~eo 1971. godine. Njegov pri~a sli~na je onoj Josea Mourinha,i Tan je isprva bio prevodilac, novremenom se usavr{io u biznisu. Po~eo je sorganskom hranom, pa se pro{irio na

poslove sa ~elikom da bi 1984. godine postao vlasnik ve}inskog dijela dionicaBerjaya Corporation Berhad , konglomeratakoji u Maleziji kontrolira niz unosnih

poslova. Po~etkom ‘80-ih godina pro{logstolje}a postao je vlasnik fran{izeMcDonaldsa z a Maleziju, da bi se kasnije

pro{irio i na internetske kompanije,telekomunikacije i poslove sa distribucijom

vode. Berjaya Group danas ima poslove uhotelijerstvu, medijima, hrani i pi}ima,zastupni{tva vozila... Primjerice, vlasnik jei fran{ize Starbucks a sve je poslove sahranom pro{irio i na Vijetnam, Singapur,Tajland, Indoneziju i Filipine. U ovimzemljama ima i hotele, gra|evinskekompanije. Nakon {to je njegovo bogatstvo

procijenjeno na milijardu i 300 milionadolara, ~ime je postao deveti najbogatijiMalezijac, pro{le godine je napustiokorporaciju sa 20 hiljada zaposlenih a nanjeno ~elo postavio najstarijeg sina. Jednogod 11 njegove djece. Me|utim, u pri~i o Tan

Vincentu i njegovom mogu}em preuzi-manju Sarajeva najva`niji je dio o vlas-ni{tvu nad najve}im dijelom kladioni~arskeindustrije u ovom dijelu svijeta. Najva`niji

posao koji je napravio je onaj iz 1985.godine kada je privatizirao Sports toto ,najve}u lutriju u Maleziji, koja danas

posjeduje 680 poslovnica {irom te zemlje.Upravo su kladionice, lutrija i industrijaigara na sre}u najva`nija stavka unjegovom biznisu. Prije dvije godinelokalne vlasti su u tri malezijske dràvezabranile kla|enje pa se Tan zbog te odlukeàlio najvi{im sudskim instancama, a sve je

rezultiralo kasnijim èstokim obra~unomvladaju}e stranke i popularnog opozicion

lidera Anwara Ibrahima. Vladaju}a strankodobrila je licencu za kla|enje njegovofirmi Ascot Sports, {to je opozicija nazvalkriminalom ~iji je jedini cilj vlastit

boga}enje. Cijela je pri~a poprili~nkomplicirana, sa puno imena i brojki kojnama u BiH ne zna~e ni{ta. No, ukratkoopozicija tvrdi kako Tan nije vlasnikladioni~arske i industrije igara na sre}unego da iza njega stoje tihi dugogodi{nj

premijer Mahatir Muhamed i dvojicministara iz njegove vlade. Muhamed jekako se tvrdi, govorio kako je na ~elnajve}e muslimanske politi~ke partije n


NOGOMET

Vijest da je Malezijac TAN VINCENT (61), vlasnikbritanskog FC CARDIFFA, potpisao ugovor o suradnji

sa FK SARAJEVOM ovih je dana obišla svijet; SBdonosi profil jednog od najbogatijih ljudi Azije,njegove veze sa bivšim premijerom Malezije

Muhamedom Mahatirem i logističarem Armije BiHHasanom Čengićem, istražujući na koji načinmalezijski tajkun može kupiti nogometni klub u BiH

SARAJEVOU RUKAMA

AZIJSKOG TIGRAPi{e: NEDIM HASI]

Foto: MARIO ILIÎ]



svijetu te da u takvoj poziciji ne moè sebidopustiti da bude povezan sa poslovimakoji su u suprotnosti sa islamskim

pravilima pona{anja. Pa mu je tako trebaonemusliman koji }e u njegovo ime voditi

poslove i na{ao ga je u liku Vincenta Tana.

Umno , navodno Mahatirova firma, ima

izme|u ostalog na desetine hiljada aparataza kockanje poznatijih kao Jednoruki jack {irom Malezije koje policija ne konfiskuje,za razliku od aparata koji su u vlasni{tvunjegovih konkurenata. U cijeloj pri~i trebaznati da je, prije izbora odrànih u maju ovegodine, malezijska opozicija svoju politi~-

ku strategiju fokusirala na razotkrivanjkriminala i korupcije u vlasti. Lideopozicije Anwar Ibrahim odbio je priznatrezultate izbora, optuìv{i vladaju}koaliciju za izbornu prevaru i manipulacijizbornog procesa. Malezija je tre}a ek onomija Jugoisto~ne Azije, ekonomski procva


AZIJSKI KRALJ KLADIONICA U Bi

Malezijskog tajkuna Tan Vincenta, bliskog prijatelja

Mahatira Muhameda, u Visoko je prije ~etiri godinedoveo Hasan êngi} poku{avaju}i mu prodati

tamo{nji aerodrom



doìvjela je u periodu vladavine MahatiraMuhameda ~ija je vizija Vavasan 2020

predvidjela svrstavanje Malezije u redrazvijenih zemalja do 2020. Me|utim, kako

pi{e Al Jazeera , idealizirana percepcija oMaleziji kao jednom od vode}ih „azijskihtigrova“ i sofisticiranoj zemlji visoketehnologije, mikro~ipova, turizma, povolj-ne investicione klime i veleljepnihstaklenih nebodera, samo je jedna stranamedalje. Postoji, ipak, druga~ija dru{tvenastvarnost Malezije, koja ukazuje namanjakovosti koje su nastale upravo u sjeninjenog impresivnog kapitalisti~kog razvojai prosperiteta. To je, prije svega, autoritarnikarakter vlasti i njena zloupotreba za li~no

boga}enje od strane vladaju}ih elita,izrazito visok stupanj korupcije, kr{enjeljudskih prava, nemar i uni{tavanje

prirodne okoline u korist ekonomskograzvoja, pro{irivanje jaza izme|u bogatih isiroma{nih, porast kriminala, diskrimina-cija Kineza, Indijaca i drugih manjina u

korist Malajaca (muslimani) i mnogi drugisocioekonomski problemi.

MUHAMEDOV JARAN ÊNGI]Dolazak Tana Vincenta u Sarajevo

proteklog vikenda nije njegova prva posjetaBiH. Prije ~etiri godine posjetio je i Visoko,kao ~lan delegacije desetak malezijskih

privrednika koje je predvodio biv{i premijer Muhamed. Obi{li su Visoko, imalisastanke u Vladi Federacije, iskazali interesza ulaganja u turizam, punionicu pitkevode, te gradnju hidroelektrana i termoele-ktrana. Mediji su tada javili kako su Tan i

ostali Malezijci zainteresirani i za ulaganje

u gradnju aerodroma kraj Visokog, zajednosa Muradifom Pajtom, kontroverznim

biznismenom koji ìvi u Americi. Pajt je, podsjetimo, tuìo Aliju Izetbegovi}a akasnije i njegove nasljednike za nepla}eneastronomske ra~une za kori{tenje njegovih

satelitskih telefona tokom ratnih godina. No, Pajt nije bio taj koji je inicirao dolazak Tan Vincenta. Posjetu malezijske ekspedi-cije Visokom organizirao je Hasan êngi},kojeg sa Mahatirom Muhamedom veè

prijateljstvo iz „sretnih dana“ logistike i prikupljanja sredstava za obranu BiH. Naravno, i tada je Malezijcima prezentiranastudija izvodljivosti no pri~a o viso~komaerodromu ostala je i nakon te posjete ono{to je bile svih ovih godina, „pupa hava“.Ovaj put, barem je tako re~eno nakonferenciji, njegov dolazak u Sarajevoorganizirao je Fe|a Kusturica, potpreds jed-

nik Scotia Banke za dio azijskog trì{ta.

„Dolazim iz Malezije i, pored toga {to samvlasnik Cardiffa, bitno je {to dolazim izemlje koja je prijateljski nastrojena premBiH. Ova veza je posebno bitna zboodnosa biv{eg premijera MalezijeMahatira, koji jako voli BiH i u protekli

20 godina mnogo toga je uradio da ovozemlji pomogne na razli~ite na~ine. sada{nji premijer Malezije, Najib Razakèli da na|e na~in da se investira u BiH. Umnogim razgovorima, koje smo ranijimali, razgovarali smo o mogu}nostiminvestiranja i pomo}i BiH. Drago mi je dsam u prilici da na ovaj na~in pomognemkako dràvi tako i FK Sarajevo. @elim dpotvrdim da smo ozvani~ili saradnju povezivanje izme|u fudbalskih klubovCardiff i Sarajevo, a na{a je èlja da kroovu saradnju razvijamo talentovane igra~iz FK Sarajevo da budu {to bolji. Nadam s

da }e ova saradnja i svi ostali planovi koj


NOGOMET

MEMORANDUM KAO PRVI KORAK Malezijski tajkun Vincent Tan i direktor FK Sarajevo Dino Selimovi}

AERODROM U VISOKOM: Logističar Armije BiH, HasanČengić pokušao je iskoristiti prijateljstvo sa MahatiromMuhamedom kako bi uvjerio Vincenta Tana da investirau gradnju visočke zračne luke



imamo za FK Sarajevo biti dobroprihva}eni, prvenstveno od simpatizera inavija~a kluba, a zatim i svih ostalih u BiH,kako bi i bili u mogu}nosti da poja~amo iunaprijedimo odnos. Kako izme|u dvakluba, tako i izme|u prijateljskih zemalja“,rekao je Tan nakon potpisivanjamemoranduma. Cardiff }e Sarajevu pomo}iotvaranje akademije koja }e proizvodititalente. Klubovi }e izme|u sebe posu|ivatii razmjenjivati igra~e, kako bi mladimigra~ima omogu}ili da iskuse igranje udrugim ligama. Tako|er, klubovi }e jednidrugima pruàti tehni~ku pomo},organizirati prijateljske utakmice izme|u

prvih timova, ali i svih selekcija obaomladinska pogona...

S obzirom da gotovo svi klubovi u regijisanjaju dolazak nekakvog svog R omanaAbramovi~a koji }e preko no}i platitidugove i dovesti vrhunske igra~e, tako je iTanov dolazak u Sarajevo doveo doneizbje`ne rasprave o kupovini istoimenogkluba. Kako kaè direktor Sarajeva DinoSelimovi}, interes je izraèn. Me|utim...„Me|utim, to se odnosi na sticanjeupravlja~kih prava putem kupovine uloga usamoj skup{tini koja je definisanaStatutom. Dosta toga }e zavisiti od na{ihdràvnih vlasti, posebno kada je u pitanjuobaveza FK Sarajevo po pitanju poreza,doprinosa i ostalih da`bina. Uslov svihuslova je da se taj kompletan dug (koji jenagomilan i prije 2010. godine) rekonstru-

ira i reprogramira na najmanje 15 godinaza {to ve} postoji odre|ena inicijativa Parlamentu. Po tom osnovu bi se trebalotpisati i kamate, ali i dugovanja premsvim ljudima kojima je FK Sarajevo duànStoga su zaista male {anse da }e FKSarajevo u nekom narednom perioduspjeti da izmiri ta dugovanja. Me|utim, tpri~a o Tanovom finansijskom ulaganjitekako ima smisla, ali ona zavisi samo onas, na{e volje, svih ljudi kojima je kluduàn, zato se nadam da }e svi onprepoznati veliku {ansu da kona~nokrenemo jedno novo poglavlje u bhsportu.“

OD HASTORA DO VINCENTAOvo nije prvi put da u upravi Sarajev

poku{avaju na}i investitora spremnog zulazak u klub. Prije tri godine, kada s~lanovi udruge Bordo prijatelji preuzevo|enje Sarajeva, stidljivo se za t

poku{avalo animirati Nijaza Hastora

vlasnika ASA Prevent grupe . Nakon toga s pri~alo o dolasku izvjesnih investitora iKatara, zatim o interesu nekakvog HelmutRufea iz Njema~ke da bi na kraju moèbitngazda stigao iz Malezije. Ukoliko se paTan odlu~i na kupovinu Sarajeva , za to }morati pro}i izvjesno vrijeme kako bi sklub preregistrirao iz udruènja gra|ana{to je oblik u kojem sada posluje. Osimtoga, Malezijac je kupovinu ve} uvjetovavra}anjem jednog dijela dugova {to jnerealno o~ekivati u narednih mjesec-dvaS obzirom da u klubu postoji programotkupa udjela kojim se sti~e glasa~ko

pravo odlu~ivanja na Skup{tini, kupovinkluba bila bi mogu}a kada bi Tan kupiudjele a klub izvr{io preregistracijuSuhoparni zakonski akti odnijeli bi nam

previ{e prostora, no recimo kako Tan moù klub investirati kao trajni investitor komUG moè dati dozvolu za to. (Zanimljivo

prvi ovakav poku{aj preregistracijzabiljeèn je pro{le godine kada je FKOlimpic imao navodno zainteresiranoinozemnog ulaga~a).

Isto tako, Tan moè postati vlasnik nosnovu Zakona o stranom ulaganju kojdozvoljava osnivanje pravnog lica i ulaganju posjed. Osim toga, postoje i posebni obliculaganja koji su mogu}i sa dozvolomfederalnog Ministarstva pravde. Ipaknajrealnija solucija je kupovina udjela nakokojeg bi se Sarajevo transformiralo iz UG

privatnu firmu. Ne{to sli~no ura|eno je s banjalu~kim Borcem, koji je od dru{tv prregistriran u firmu kako bi lak{e poslovaloKako god, za koju se god varijantu Vincenodlu~i, ishod njegove posjete bi}e poznat d

jeseni. Tada }e se vidjeti ho}e li SarajevSarajevo biti prvi privatizirani bh. klub ili }se sve okon~ati „samo“ na gradnji terena

{kole za mlade nogometa{e.


AZIJSKI KRALJ KLADIONICA U Bi

VELIKA OÊKIVANJA

Navija~i Sarajeva sa nestrpljenjem o~ekuju konkretnije vijesti o privatizaciji kluba

S KO[EVA NA OTOK Talentirani igra~i Sarajevakarijeru bi trebali graditi uCardiffu



Na kraju genijalnog filmaAleksandra Petrovi}a Skuplja~i

perja , slu{amo, naravno, pjesmu\e lem, |elem. Drugi stih iz te

pjesme: “Maladilem shukare romenca...” , preveden sa romskog jezika

~ita se kao: “Sreo sam ~ak i sretne

Cigane...” , a sa tim naslovom film se i prikazivao u svijetu, osvojio 1967. Grand Prix u Cannesu te naredne godine bionominovan za Oscara . Nadali smo se i mida }emo sresti sretne Cigane... Ne uCannesu, ve} u Visokom, jer smo ~uli pri~uo ekonomskom bumu, uzletu, procvatutamo{njih Roma.

Ima u tome ne{to istine, mada “sretnenismo sreli jer “glavni biznismeni” nishtjeli ni da ~uju za Slobodnu Bosnu , ali fokusu na{e pri~e }e biti viso~ki Romgeneralno, koji su uvijek bili vrijedni

po{teno zara|ivali novac, a da se nikadnisu bavili prosja~enjem, lopovlukomBruce Lee akrobacijama, svim onim zbo~ega su odvajkada na zlu glasu. A sada


ROMI PORED PIRAMIDA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Ovo je priča o visočkim Romima, “koji su uvijek radili i nikada nisu bili pre-varanti”; neki od njih danas su uspješni biznismeni, ali većina ih dijeli ekonomsku

sudbinu svojih sunarodnika u našoj državi, dok se oni “nešto” stariji sa tugom isjetom prisjećaju dana kada je Tito u Visokom gradio kuće za njih



kada boravimo u tom gradi}u, gotovo sve

posmatramo kroz kristalno ~istu prizmu, na~ijem je jednom staklu napisana re~enicana{eg anonimnog sagovornika: “Izviso~kog slu~aja moglo bi se zaklju~iti - dabi neka romska populacija doìvjelapreporod, potrebno je da politi~ku pripremuza njihov let u ekonomsko nebo izvr{eHilmo Neimarlija i viso~ki zet Hasanêngi}, a blizu je i ex reis Mustafa ef.Ceri}.” Dobro, nisu ba{ svi odletjeli uekonomsko nebo, tek dvije familije,nekoliko bra}e i pokoji sin, znamo i da je

jedan, iz tre}e familije, bio donedavnoenormno bogat pa su ga pokrali, glava

~etvrte familije posjeduje hotel i benzinsku

pumpu, no ne posluje ba{ kako bi htio, ali“anonimus”, zapravo, tvrdi da je dvojac

Neimarlija-êngi} uni{tio viso~ku, eko-nomsko-trgova~ku supstancu, “pa su, tako,neki viso~ki Cigani ba{ odletjeli u nebo”...U ekonomskom smislu, a za onaj drugismisao, {to ahiret se zove, zaduèn jeAsmir Hodì}, direktor JKP Gradska groblja Visoko : “[to se ti~e Ustava Bosne iHercegovine, a i biv{e Jugoslavije, svigra|ani na{e dràve imaju pravo nadostojanstven ukop, pa i sami Romi.Ustavom BiH predvi|eno je da imaju pravona ìvot, rad, pa i ono najgore, odnosno kad

se desi ono najtu`nije, a to je pokop. Da snormalno sahrane. înjenica je da se Visokom sahranjuju po islamskimobi~ajima, jer je 99 posto viso~kih Romislamske vjeroispovijesti. Porodice neki

od umrlih Roma ne mogu platiti tro{kovukopa, ali ipak ih sahranimo, na tereCentra za socijalni rad. Viso~ak sam, moja iskustva sa na{im Romima spozitivna. Prije svega, kulturni su, znaju spona{ati, imaju svoje dostojanstvo i nisprevaranti, ne bave se nekim ne~asnimradnjama. Ve} se, stvarno, isti~u radom.Onih jedan posto ~ine ateisti. Hodìspominje Bajru Fafulovi}a, partizanadugogodi{njeg radnika u mrtva~nic~estitog ~ovjeka, koji je na Gradskomgroblju u Visokom sahranjen pateisti~kom protokolu.

ROMSKA KULTURA I DOSTOJANSTVOU potrazi za {to kvalitetnijom pri~om

viso~kim Romima do{li smo u naselje Kri` podno Viso~ice, ili, {to bi kazao SemiOsmanagi}, Piramide Sunca . Tu,

pedesetak ku}a, ìvi najvi{e tamo{njiRoma, neko }e re}i da je to zato {to su bi

pod uticajem emanacija piramida, a n preporuku Asmira Hodì}a traìmo HusPandì}a, “koji puno zna o viso~kimRomima”. Jo{ dok smo sjedili u direkciJKP-a Gradska groblja Visoko Hod i} jnazvao Husinu k}erku Garu, da nas njem

najavi. Nismo, logi~no, bili u prilici d~ujemo {ta je ona izustila u slu{alicu, asmo itekako ~uli Hodì}evu repliku: “Nznam do kad }u biti iv.” A kad do|osmo nKri` , romsku mahalu kao i svaku drugu frtutma smislu, ali “malo” druga~iju ove}ine njih zbog lijepih i velikih ku}atrebali smo nekako i Husu prona}“Momak” , “uronio” je on u igricu, mo`dnas i ne ~uje, te povisismo ton, “kakmoèmo do}i do Huse?” “Amele, |Huso?”, upita on. “[ta ja znam |e je, tvoj jtetak”, odgovori mu Amel. A Huso je bi

blizu, na balkonu svoje ku}e. Zove na


PO[TENA CIGANSKA POSLA

KO NISKO PADAVISOKO LETIAsmir Hodì}: “Viso~ki Romi sukulturni, znaju se pona{ati i imajusvoje dostojanstvo“

TITO I PIRAMIDENasmije{ene, a pomalo i razigrane Romkinje iz viso~kog naselja Kri`



gore, a mi njega dolje. Poslu{a nas, ali tek kad mu je Amel rekao: “Prepisuj ku}u,vidi{ da su do{li po tebe.” On penzioner, au ruci mu ra~un za vodu. “Prije rata smo sviradili. A ratu smo se patili. Nismo imalini{ta”, govori Huso. Pa tako ni{ta nisudobili ni od Halida ]engi}a Hadìje, ocaranije spomenutog Hasana, {efa Glavnog

logisti~kog centra Armije RBiH, koji jefunkcionisao u Visokom. GLOC-u Rominisu imali pristup, valjda kao politi~kinepodobni: “Ma, kakav êngi}... A zna{koliko je bila kila bra{na? Pedeset maraka!Puno je Roma poginulo u Armiji RBiH, ane{to ih je oti{lo u inostranstvo, iako nisumogli dobiti paso{e. I danas je te{ko,pogotovo nama penzionerima. Evo, vidi{ovaj ra~un za vodu, 212 maraka mi do{lo daplatim, a moja penzija je 310 maraka. Srcesam operisao, imam visok pritisak, {e}er...”“A koliko duga ima{“ , pitaju ga. “Ma, dami je ovo platiti, jebo dug. E, da je Tito ìv,

koliko bi nam bilo bolje. Nekad si mogovani spavati. A sad ku}u mora{ zaklju~ati upono}, lopovi obijaju.”

“Jarane” , gotovo o{tar glas je upu}enna{em fotoreporteru, “nisi sliko T itu , a mi

jo{ volimo Titu.” I, iako su na Kriù sviRomi islamske vjeroispovijesti, i iako jemjesec ramazan, tamo je Tito jedini i pravi- Bog! Neuzubillah, kazao bi, recimo,Mustafa ef. Ceri}, ro|en u Velikom âjnukod Visokog, gdje ìvi i dio romske

populacije. “[to se ti~e romske populacije uBiH, najvi{e srednjeobrazovanih je uVisokom. U drugim gradovima ve}inom sebave prosja~enjem. A ovdje omladina traìposla. Me|utim, kada se èlimo nekomeobratiti, u pravilu nailazimo na zatvorenavrata. Kaèmo ko smo, {ta smo, a oni poprezimenu i po boji znaju i ko smo i {tasmo. A ne znaju da smo mi mo`daobrazovaniji od mnogih koji rade u timpreduze}ima. Dolaze nesposobni kojeprime, a tebe ne prime”, obja{njava Amel izdrugog pasusa poslije me|unaslova,

prezimena Husi}, svr{eni srednjo{kolac. Da je kao nekada, radili bi, izme|u ostalog, uKTK-u, onomad gigantu, jer mnogi stariji

stanovnici ovog gradi}a pamte Rome kaovrsne majstore.

NIKO KAO [EKIAmelov stariji prezimenjak, ne pitasmo

ih {ta su u rodu, Sead, pak veli: “Ovo jestrana~ka op{tina, ovdje tajkuni vladaju.Pripadamo Zeni~ko-dobojskom kantonu,

ali kao da ne pripadamo nigdje. A nemoèmo ni u Sarajevski kanton. Akomjesec zakasni{, skidaju te sa biroa. Mojedvije k}erke, obje srednjo{kolskiobrazovane, bile su izvan Visokog {estmjeseci i vi{e se nisu mogle prijaviti nabiro. Sada moraju ~ekati jo{ {est mjeseci i

nemaju pravo na lije~enje. Omladinatraì posla, ali ga ne moè dobiti. Puno jRoma u Visokom, a samo su neki od njizaposleni, i to u Komunalnom .” Odnosno, JKP Viso~ica , ili, jednostavnije, u îsto}Dok se ono: “strana~ka op{tina”, odnosi nSDA. Prije na{eg odlaska ~uli smo na Kri`da jedna Romkinja iz Visokog, koja je

Njema~koj zaradila penziju, èli usvojidijete. Pitanje je samo da li dijete imJMBG, po{to su i u Visokom, naravnosuo~eni s tim problemom. A ~uli smo i jo

jednu sugestiju na{em fotoreporteruGovori gospo|a ~iji je otac, kaè, nekad

bio direktor Robne ku}e VEMA: “Slikaone dvije... One su do{le iz Belgije, nemajhljeba da jedu, do{le ovdje da se najeduOzbiljno ti kaèm.”

A sada }emo i o imu}nim Viso~acimaIli, ako èlite, Viso~anima. Bra}a Zelihi}Ferid i Huso, uspostavili su monopol natrgovinom vo}a i povr}a. Vrijedni su

dobijamo informacije, i rade po ~itav dan, i no}. U centru grada, pored Policijskuprave Visoko, kupili su veliku ku}u kojoj je nekada stanovao ro|eni Viso~aNeboj{a Pajki}, profesor na Fakultetdramskih umetnosti u Beogradu, scenaristi suprug srbijanske knjièvnice i ro|enSarajke Isidore Bjelice. Prizemlje ku}Pajki}evih roditelja sada je prodajni prosto

bra}e Zelihi}. Nisu htjeli govoriti zSlobodnu Bosnu , i pored jake veze kojsmo imali, a njihov uposlenik nije nam dani da fotografi{emo tu ku}u. Poku{a


ROMI PORED PIRAMIDA

Me|u najbrojnije romske porodice uVisokom, pored Huseinovi}a, ubrajaju seSejdi}i, Dedi}i, Pandì}i, Alimanovi}i,Husi}i, Zahirovi}i... @ive na Kriù ,Dahirovcu , u Pertacu, Muha{inovi}ima,Kuli Banjer, na Lukama, u Gra~anici-Velikoâjno, te na Ljetoviku , gdje je, ponosni suRomi, “Tito sagradio petnaestak ku}a” .

Naselje Kri` , istina, nekada su zvaliKartonaà, ali je istina i da je, nakon {toRomi osamdesetih godina sagradi{e ku}e,to naselje bilo poznato i kao Mali Pariz .Gdje kaù da Roma u Visokom ìvi izme|utri i ~etiri hiljade, dok smo u graduinformisani da ih nema vi{e od hiljadu.Ipak, sa~ekajmo popis stanovni{tva.

NEKAD “KARTONA@A”

Moj je “Križ” ljepši od Pariza

SVE SE MOŽE KAD SEHOĆE: NadriljekarŠeki je sin rahmetli

Ćamke, starog trgovcasekundarnimsirovinama iautodijelovima. “Šrot”,vele još stariji Nijemci.Nastavio je očevutradiciju, ali je istu razvioi u spiritualnoj sferi

“HOTEL D@ALE”U vlasni{tvu Osmana Sejdi}a Dànga

REDOVAN PRIHODI benzinska pumpa Dàngo Benz jetako|er u Sejdi}evom vlasni{tvu





Dolazimo u dogovoreno vrijemeali vrata su zabarikadirana. Zgrada djeluje napu{teno i pitamo s

jesmo li pogrije{ili. Glup osje}ajali pokucamo na vrata napu{ten

zgrade. Slijedi nekoliko trenutaka ti{ineKroz vrata zakucana daskama i bez stakl

proviruje lice:„Ko ste, {ta ho}ete?!“„Najavili smo se ju~er, sve OK

otvarajte. Dogovorili smo se s Anidom...“„S Adinom!“, ispravlja nas glas s drug


OCCUPY SARAJEVO

Grupa mladih anarhista, anarhosindikalista,

anarhokomunista, marksista... zaposjela je u junu jednu napuštenu zgradu u Sarajevu i proglasila jeAntifa autonomnim skvotom „Avtonom“. Posjetili

smo mlade aktiviste pune ideala za koje odbijaju rećida su utopija. Čitaju Marksa, Engelsa i Trockog, ne

podnose fašiste i homofobe, ali ni socijaldemokrate iliberale, i sanjaju o anarhističkom uređenju. Posjetili

smo ih i čuli neke zanimljive stavove

ANARHIJA, ALL OVER BA[ÂR[IJA

Pi{e: ALMIR PANJETA

Foto: MILUTIN STOJÊVI]



strane, dva mladi}a pomjeraju dasku koja je podupirala vrata i pu{taju nas u unutra-

{njost sarajevskog skvota Avtonom. Vrata

su nam otvorili Dino i Arman, u {ali kaùda su „security“, a do~ekuje nas Adina,

jedna od osniva~ica prvog skvota uSarajevu ovog tipa. Kako studira ruski jezik i knjièvnost, odatle i ruski naziv za skvot.

„Vidjela sam ovaj prostor i predloìlaekipi da upadnemo i napravimo skvot. To

se i dogodilo negdje oko 10. juna, poslijblokade Parlamenta BiH na JMBGprotestima“, poja{njava nam AdinaAktivistica je Antifa{isti~ke akcijSarajevo, grupe od 15-ak mladih antifa{istkoji su sa crveno-crnim zastavama transparentima „Solidarnost“ i “Antifa{isti~ko Sarajevo” u~estvovali u JMBG

protestima.

LEVO, OKO MENE SVE JE LEVO...Iako ne jo{ toliko brojna, Antifa akcija

BiH se proteklih godina broj~ano poja~ala pa je poslije manje grupe iz Mostarosnovana i Afa Tuzla, pa i Afa SarajevoZanimljivo je da su za sada brojniji onajve}ih prirodnih neprijatelja - nacskinheada, kojih u BiH skoro da nema.

„Vi{e je Antifa skinheada ovdje“

govore nam, i poja{njavaju da iako s18.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 5

SKVOTERI S MILJACKE

“Vidjela sam ovaj prostor i predlo ilaekipi da upadnemo i napravimo skvot.To se i dogodilo negdje oko 10. juna,poslije blokade Parlamenta BiH na

JMBG protestima“

SKVOTERI IZ NA[EG SOKAKA “Neko je anarhist, neko anarhosindikalist, ali smo svi ljevi~ari i to nas drì skupa”

ANTIFA[IZMOM PROTIV HOMOFOBIJE„Pojam Antifa ne poznaje homofobiju ili seksizam, takvi u skvotu nisu dobrodo{li”



}elavci sa spitfire jaknama i u vojni~kim~izmama mahom nacisti, da i me|u

antifa{istima postoje grupe sa sli~nimstajlingom i zovu se ‘Antifa Skinheads’.

„Da, postoje. Onih drugih u BiH jo{nema puno kao {to je slu~aj sa Srbijomnaprimjer, ali ovdje imamo mnogo onihkoji su fa{isti a da to i ne znaju, misle da jeuskra}ivanje ne~ijih prava normalno.“

DEMOKRATIJA NE STANUJE OVDJEAdina kaè da je, s jo{pet-{est ljudi u BiH,

preko interneta povezana i sa anarhisti~kimCrnim krstom, organizacijom koja pomaèzatvorenicima u Isto~noj Evropi:

„Radi se o organizaciji koja pruà

podr{ku ljudima koji su u zatvoru zbogaktivizma. Nekad se za njih skuplja novac,a naj~e{}e je rije~ o podr{ci, pisanju pisamavladama, ili pisama podr{ke samimzatvorenicima. Trenutno ‘Crni krst’ poma-è jednom mladi}u koji je u zatvoru uRijeci a tu je samo jer je policajac kazao damu je povrijedio prst dok ga je hapsio naprotestima ‘Occupy Croatia’. Pruàjupodr{ku i Jocku Palfreemanu, Australcukoji je u zatvoru u Bugarskoj. Osu|en je jerje brane}i dva Roma koje je napala grupahomofoba ubio jednog od napada~a.“

S Adinom smo u skvotu zatekli jo{ iaktiviste Vedrana, Nedìbu i Marizelu.îstili su prostor od 16 sati, a za 17 sati

pripremaju tribinu „Antifa{izmom protivhomofobije i seksizma“.

„Pojam Antifa ne poznaje homofobijuili seksizam. Imali smo u po~etku nekolikoaktivista za koje se ispostavilo da suhomofobi, a nekoliko ih je bilo koji su bilistaljinisti. Takvi jednostavno nemajumjesta ovdje. Nas ima oko 50-60 koji se‘vrtimo’ oko skvota, nisu svi iz Antifa, imaekipe iz drugih neformalnih grupa,individualaca, ali nas povezuju nekezajedni~ke ideje a glavna je da smo svi

ljevi~ari“, poja{njavaju. Kaù da me|unjima ima anarhista, anarhosindikalista,

anarhokomunista, marksista, ali, zanimljivo,nema demokratije:

„Mi smo mahom anarhisti, nema demo-kratije! Ako ve}ina nije za neku aktivnost,a nekoliko njih jeste, onda oni to moguuraditi i organizovati, ali bez podr{keostalih“, pri~a nam Adina. Upoznata je i saranijim poku{ajima skvotiranja u Sarajevu.Grupa umjetnika je 2004. u kruguUnioninvesta upala u nekoliko hala i

pokrenula umjetni~ki projekat ‘Barake’ kojinije zaìvio jer su hale brzo poslije togasru{ene, a 2000. je jedna grupa poku{alaskvotati Univerzitetski kampus.

„Oni nisu uspjeli, ali zato jesAmerikanci...“, ironi~na je Adina.

Dok razgovaramo, u skvot dolazi Ninkoja je me|u uvodni~arima na tribinRaspituje se {ta ima novo u skvotu.

„Radili smo, ~istili, ali neko nam jukrao civare i ~eki}, ostale samo lopate“saop{tava joj Adina.

Dino koji nas je do~ekao na ulazu ka`da je uz skvot tako|er od po~etka. Pitamo g{ta je njegov motiv za priklju~enje „antifautonomnom pokretu“ kako se jo{ nazivaju

„Ja do{‘o ‘nako“, govori u {ali, t poja{njava da je njegov kao i razlog sviostalih koji su tu razmjena ideja i u~e{}e korisnim akcijama, u~enje novih stvari...

60

OCCUPY SARAJEVO

Skvotanje je po definiciji s Wikipedijezaposjedanje prostora bez dozvole vlasnika.Naj~e{}e se upada u dugo vremena praznei zapu{tene prostore, koji su u javnomvlasni{tvu ili ~ija je vlasni~ka situacijanejasna, kakav je naprimjer slu~aj sAvtonomom. Postoji nekoliko tipova skvota:

skvotanje izazvano stambenim razlozima nakoje se iz krajnje nu`de odlu~uju besku}nicikoji nemaju mnogo izbora; alternativnoskvotanje radi ìvota u zajednici, komuni isli~no, umjesto u uobi~ajenoj porodici;preduzetno skvotanje radi otvaranja kulturnihi dru{tvenih centara i drugih mjesta od javnog zna~aja. Tu je konzervacijskoskvotanje radi o~uvanja historijskihgra|evina odnosno spre~avanja ru{enja i, nakoncu, politi~ko skvotanje zarad iskazivanjapoliti~kog stava i stvaranja autonomnihprostora. Ponekad se navodi i turisti~koskvotanje, koje je bilo rasprostranjeno u

Amsterdamu 70-ih od turista koji su dolazilipreko ljeta i privremeno koristili prazneprostore nepla}aju}i preno}i{te. U Hrvatskoj je zabilje en slu~aj u Kuparima, gdje je grupapoljskih turista upala u napu{tene hotele kojinisu obnovljeni zbog nerije{enih imovinskihodnosa.

U Zagrebu i Beogradu je postojalo ipostoji nekoliko skvotova, a me|upoznatijima su Autonomni kulturni centarMedika Zagreb, u kojem su smje{tenebrojne radionice, me|u kojima i Hacklab,tu je knji`nica, Attack klub, centar zamultimedijalne eksperimente, filmskistudio... U Beogradu je me|u poznatijimaInex film skvot kojeg je u napu{tenimprostorima istoimene firme pokrenulasamoorganizovana grupa nazvana „Eks-pedicija Inex filma“. U Inexu su odràvanerazne radionice, a tu su mjesto za ateljena{li i neki od umjetnika.

SKVOT [TA JE TO?

Ovo nije moja kuća, živjeću tu...


O SVEMU POMALOGosti tribine stigli su ta~no na vrijeme

NE JEBU @IVU SILUNina: “Ne priznajemo politi~ke opcije populiberala ili socijaldemokrata”



„Nas vi{e povezuju sli~nosti nego razlike.Neko je anarhist, neko anarhosindika ist, ali

smo svi ljevi~ari generalno i to nas drì naokupu. Ne priznajemo politi~ke opcije poputliberala ili socijaldemokrata koji su kao lijevaopcija, dio su vlasti a ne rade ni{ta napopravljanju stanja“, kaè Nina.

Nadovezuje se Vedran koji je jedan odizlaga~a na tribini zbog koje su svi tu:

„Socijaldemokrati i liberali su kao nekiantifa{isti, ali su dio vladaju}e strukture i nevidimo da rade bilo {ta po tom pitanju.Zbog toga takvi kod nas nisu dobrodo{li“,tvrdi Vedran. Marizela je tu prvi put, kaèdo{la je da pomogne jer ima jo{ mnogo

posla da se uradi kako bi se prostor doveo u

kakav-takav red.„Planiramo da ovdje bude kreativni

prostor, da imamo biblioteke, prostore zakreativno izraàvanje, razgovore...“,

poja{njava nam Nedìba. Kaù da su tek u{li u prostor, sve je bilo puno {uta, otpada,svega i sva~ega. Imali su ~etiri velike akcije~i{}enja u mjesec dana, i za sada je samo

jedna od prostorija pogodna za bilo kakveaktivnosti. Kao stolice koriste gajbe koje su

tu zatekli ili odnekud donijeli, sto sunapravili od ove}e daske, a lagano po~inje

pristizati i publika pozvana prekoFaceBook stranice Afa Sarajevo.

VRATI]E SE TROCKI„Nakon {to smo upali, vrlo brzo smo

imali posjet policije. Oni su nam rekli da seradi o privatnom posjedu i da ga moramonapustiti. Poslije smo saznali da prostorpripada jednoj kompaniji, ali da su oni usporu sa dràvom i dok se taj spor ne rije{izgrada pravno nema vlasnika“, poja{njavanam Nina. S kom{ijama nisu imali

problema, ~ak su neki od njih dok nikoganije bilo do{li i napravili nekoliko prozora,za{titili ih stiroporom i daskama.Poja{njavaju nam i zbog ~ega smo kucaju}ina glavni ulaz napravili gre{ku i izazvalisumnju:

„Imamo nekoliko alternativnih ulaza iizlaza, i oni koji su pozvani znaju za njih. U

slu~aju da nam nezvani gosti ili policijpoku{aju upasti na glavni ulaz, vrlo brz

moèmo napustiti skvot jer imamo pet-{esizlaza odavde“, poja{njava Nina i kaè da ipasmatra da bi ekipa mogla prezimiti u skvotu:

„Trebamo nekako zatvoriti prozore treba nam ‘kraljica’. Pe} kraljica...“

poja{njava.Adina kaè da su svjesni da }e na konc

ipak morati napustiti prostor, ali da im jèlja dok ga koriste da okupe jaku i uigranekipu koja }e biti u stanju nakon {t

prona|u novu lokaciju brzo reagirati, upasi preurediti prostor kako bi u njemu imasve {to im je potrebno. Kona~ni cilj je da u

prostoru osim svih sadràja koje planiraj

imati, neki od njih po~nu i stanovati, i dmogu prihvatati goste, kreativce, umjetniki istomi{ljenike na proputovanjima.

„Na po~etku radova dolazila nam jekipa iz beogradskog skvota Inex film kojnam je prenijela njihova iskustva, bio je tujedan aktivista porijeklom s ovih prostoraali bez stalne adrese, koji je ìvio u [vedskoi obi{ao mnoge skvotove po Evropi, i preninam je svoja iskustva, o~ekujemo narednom periodu jo{ gostiju, i svakako jda se radi na {irenju jedne Antifa mreè“

pri~a nam Adina, a gosti lagano pristi ugajbe postavljaju u krug i po~inje tribinaPrvi izlaè Vedran, i to na temu „Marksizami homoseksualnost“, a slijede i druge temvezane za tribinu „Antifa{izmom protihomofobije i seksizma“...

Ekipa iz Avtonoma je mlada, punideala, vjeruju da ne{to mogu promijenitali tvrde da ono {to zagovaraju nije utopijaîtaju Trockog, Marksa i Engelsa, ali i pijCoca-Colu, razgovaraju o raznim temamanadaju se da }e im se pokret omasoviti.

„Do anarhije je jo{ vi{e od 100 godinaja to ne}u doìvjeti, ali neko treba po~etineko mora utrijeti put...“, kaè nam nkraju Adina.


SKVOTERI S MILJACKE

SQUOTTING OR NOTHINGMe|unarodni skvoterski simbol

PLAMENE ZORE,BUDE ME IZ SNA...Adina vjeruje da }ejednog dana u svijetu bitianarhija



Sa @eljkom Malnarom, puto pis-cem, novinarom, dok umentari-stom, nesvr{enim studentom me-dicine, predsjednikom Repu blikePe{~enice i voditeljem emisi je

Nightmare Stage , odlazi cijeli jedan svijet.Svijet urbanih legendi, generacije kojasvoje godine mladosti nije provodila ukafi}kim kvartovima i ba{tama beznade`noispijaju}i svoju mladost u onoj jednoj kafiza koju se taj dan jedino i ima para. Oni,generacija ro|ena potkraj Drugog svjetskog rata ili neposredno poslije njega, imali susre}u da iskoriste sve dobrobiti crvenog

jugoslavenskog paso{a i blagodati {ezdese-

tih i sedamdesetih: najbolji i najrazgledanijiod njih odlazili su na daleke puteve uTursku, Afganistan, Banglade{, Pakistan iIndiju, i donosili najrazli~itije fantasti~ne

pri~e: o zvjezdanim no}ima iznad Kapado-kije, gdje su, recimo, susreli cijelu postavuPink Floyda i s njima do~ekivali zore, ili oguruima u Indiji koji se mogu zakopati uzemlju po ~etiri ili pet dana, i onda iza}i izzemlje, i normalno nastaviti funkcionirati.

JEDNOSTAVNO - HA[I[ARLUKJo{ i danas, bez obzira na pristojnu

kilometraù koju su pro{le ove noge i ova(blesava) glava, osjetim strahopo{tovanje

prema prijateljima koji su s ruksakom ukojem su bile tri fla{e viskija znali

preìvjeti po tri mjeseca na relaciji Kabul -

Islamabad. Ili, pak, prema onim drugima poput mog druga slikara i grafi~kodizajnera Ismeta Berbi}a i njegove ìvotndruìce, koji su s malo studentskih pardobacili do engleskog otoka Isle of Wightu pet dana festivala 1970. ~uli i vidjeli,

pazite sad: Jimija Hendrixa, Doorse , MilesDavisa, The Who , Leonarda Cohena, JoaBaez, Joni Mitchell, K risa KristoffersonaProcol Harum, Ten Years After , Donovani jo{ hejbet tada neafirmisanih grupa, koj}e kasnije ostaviti pe~at.

Svijetom je tada vladao duoslobo|enja, od rata u Vijetnamu i Hladnorata , eksperimentiranja s opijatima, sek sualna revolucija... Hippie pokret, ili ono {t

bi se u na{em àrgonu jednostavno nazval- ha{i{arluk. Duhu tog vremena, radoznaloi bezbri`nog, ali puno intelektualnijeg osje}ajnijeg u pore|enju s dana{njim

pripadao je i @eljko Malnar. Nakoeksperimentiranja sa studijima koji bvjerovatno, zavr{io beskona~nim upisiva

njem na razli~ite odsjeke univerziteta, ose, slijede}i dirljivi refleks zagreba~kofakina, prvo uputio u jedinu pra{umEvrope - Peru}icu. Niko ne zna kako jzavr{ila ta pomalo blesava avantura, a ondsu uslijedili “ozbiljni” putevi u jugoisto~nuAziju ili na rog Afrike, odakle je donosidokumentarne materijale od kojih je nedjeljnim popodnevima socijalisti~kom~ovjeku zastajao zalogaj u grlu onedjeljnog ru~ka. Slikao se s vra~evima

poglavicama, hranio gladnu djecu, i{ao zlovcima na tigrove... U tim je snimcim

bilo ne~eg pustolovnog i otkrivaju}eg, ali

naivnog, jer te reportaè danas komparaciji s Discoveryjevim ili NationaGeographicovim programima izgledajotprilike kao nijemi film u odnosu na spektak le Jamesa Camerona ili Baza Luhrmanna. Ali osta}e zapisano da je Malnar bi

prvi Jugosloven koji je donio slike divlji pejsaà i plemena pred o~i na{eg TV gledaoca samoupravlja~a.

Istina, ve} tada je bilo onih koji su sskepsom gledali slike koje je komentirasmrtno ozbiljno a za koje je tvrdio da ssnimljene “tamo gdje ljudska noga nikadnije kro~ila”, dok se u drugom planu urednvidi to~kovima dìpa utaban put, ili kad s

pojavi “ratnik” iz plemena ljudo`dera odnjegovanim “funky” brkovima. Ali, tsve nije bilo va`no: on je sa onim svojimclarkegableovskim izgledom i imidòmstrip junaka bio ikona na{eg djetinjstvaOnaj koji ide tamo gdje se drugi ne busudili. I bio heroj. Heroj ulice. Bilo je unjemu, Malnaru ne{to duboko plemenito mangupsko, {to vjerovatno obja{njava njegovu popularnost u Sarajevu. Njegovfanove je mogu}e na}i me|u najrazli~itijimslojevima - od “malog” obi~nog svijeta pnekada{njim pija~nim kafanama, do intelek


IN MEMORIAM

Otišao je ŽELJKO MALNAR, čovjek u kojem je bilonešto duboko plemenito i mangupsko, što vjerovatno

objašnjava i njegovu popularnost u Sarajevu; našsaradnik piše o legendarnom putopiscu, novinaru,dokumentaristi, nesvršenom studentu medicine,

predsjedniku Republike Peščenice i voditelju emisije“Nightmare Stage”

HEROJ ULICE

Pi{e: AHMED BURI]



tualaca, pisaca, glumaca, novinara... U njemu je bilo ne~eg otmjeno lavordìjskog (ko nezna, ne vrijedi mu obja{njavati) gdje je usvakoj pri~i dozvoljeno ubacivati nebrojenodetalja (svejedno da li su stvarni iliizmi{ljeni), samo ukoliko to oboga}uje pri~u iostavlja slu{aoce za stolom.

MALNAROVI (ANTI)JUNACIKrajem osamdesetih, tada ve} kao

ma~ak u godinama, @eljko se ukazao uglavnom gradu BiH s nekim materijalomkoji tada{nji TV Zagreb nije htio objaviti iovdje u Austrijskoj ku}i , preko putaCiglane , jo{ jednom toponimu biv{egsvijeta, pregaènom ratom i religijskim

biznisom - drào svoje vazove o bespu}ima dùngli i pra{uma. Kad jeispri~ao da je - kako bi spasio ìvot sebe isvoje ekspedicije - “morao spavati sk}erkom vra~a” koja je, prema njegovoj

procjeni, “mogla imati izme|u 11 i 13godina” i napraviti je ènom, nekolicina

nas slu{atelja je jedva zadràvala suze kojesu navirale od smijeha, ali se doajen, ipak,morao po{tovati. Legenda kaè da jekasnije, u poznatom sarajevskom klubuBB, nakon fla{e i ne{to viskija, ponijetuspjehom i u lijepom ènskom dru{tvu,ispri~ao kako se jednom u mrkloj no}i, udubini pra{ume nakon jednog {u{nja

probudio i ugledao tigra koji ide premazaspalim ~lanovima njegove ekspedicije,spremnog da barem jednog zgu`va kao

pljeskavicu u grillu Deni , na koju se tadai{lo u ranim jutarnjim satima. “Vidim tiger se {ulja. Onak’ bunovan, uzel sam snajper i

prvim metkom pogodil tigra u prsa!” Na to je jedna ~uvena sarajevska “koka”, svaunesena u pri~u i oma|ijana {armomvelemajstora, razroga ~enih o~iju i saspu{tenom donjom usnom izvalila: “Jo’

jarane, jesi ti hadìja, ja se ‘vli{ne baje bojim!”

No, ono po ~emu }e nove generacije, ioni koji su voljeli pamtiti Malnara jezasigurno Nightmare Stage . Za emisijukoja je krenula na zagreba~koj televiziji

OTV 1993. moglo bi se re}i da je bila prv pravi reality show na ovim prostorimaGodinama nakon prestanka te emisije nhiljade gledalaca odlazi na You Tubgledati doìvljaje Malnarove ekipe Pe{~enice, ukletih marginalaca kojih je prvtalas tranzicije poput cunamija nepovratnzbrisao sa dru{tvene scene. Braco CiganTarzan, [eva, Emir Pjesnik, Predrag Raos

An|a, Sla|a, Stankec i ostali Malnarov(anti)junaci uveseljavali su same sebe i pukèljan toga da vlastitu prazninu ispun

prazninom jadnijih od sebe koje Malna“pu{ta” na televiziju.

Neki zami{ljeni The Best Of NightmarStagea bi, nema nikakve sumnje, bio jedaod najprodavanijih DVD-ova u regiji, jer jMalnar bio takav kakav jeste, i jer snjegovi “ministri” Republike Pe{~eniczapravo oni ljudi koje svaki dan sre}emo, ase ne obaziremo za njih jer im ìvot nij

pruìo {ansu. Ako nije ìvot, jeste Malnar,u tome je (bila) njegova veli~ina.

Veliki tip koji je obi{ao cijeli svijet, jzapravo zatvorio krug. Shvatio je da smo svmi, zapravo, s periferije, oti{ao na periferiji pokazao prave ljude. One kojih se stidimoBila je to emisija u kojoj su psovke bilnormalna, a vrije|anje poèljna stvar. Ali, svemu tome je postojala neka mjera, u kojosu se doma}ini prema gostu pona{ali upravonako kakav njegov ili njezin format zaist

jeste. Recimo, aktuelna ministrica vanjski poslova Hrvatske Vesna Pusi} do~ekana jeispra}ena kako joj i dolikuje, a neki gost

poput hrvatskog ultradesni~ara MladenSchwartza, dobro bi pro{li ako ne fasuj

batine. Bila su to pravila RepublikPe{~enice. Zato bi valjalo da je na njegovomsprovodu na zagreba~kom krematoriju

prisustvu kako “jet-seta”, tako i ljudi s dndru{tvene ljestvice, bio i jedan vijenac trakom na kojoj bi pisalo: “@eljku Malnaruod svih marginalaca.” On je bio njihosvetac i kao takav odlazi u vje~nostZbogom, frajeru, fali}e nam tvoja dragnju{ka i sve tvoje budala{tine! Po~ivaj miru i nadam se da si gore zaganjao jokakvog tigra i da uredno slu{a{ Hendrixa, zkojeg si uvijek govorio da je najve}

Po~ivao u miru.

@ELJKO MALNAR (1944. - 2013


@eljko Malnar bio je inteligentni {mekerkoji je znao okrenuti pri~u u svoju korist.Kad je Zagrebom krenula „fama“ ~uveneCrne ruè , tajnog okultnog udruènja koje

se bavi crnom magijom, Malnar je optuènda je jedan od {efova tog udruènja,dvostruki {pijun. Bivao je i privo|en, a tvrdio

je da cijelu stvar vodi Jugoslovenska tajnaslu`ba, i uz podsmijeh rekao: „Bio sam tadau Indiji, Nepalu, Papui Novoj Gvineji,Salomonskim otocima. Putovao sam pola

godine, pa se na par mjeseci vra}ao doma.Za koga sam ja me|u plemenima ikanibalima mogao {pijunirati?“

INTELIGENTNI [MEKER

Čuj, špijun u džungli?

@eljko Malnar svoje je emisijeodjavljivao, uglavnom, vrije|aju}i svojegledaoce. “Kaj je, bagro, nematepametnija posla nego u tri ujutro buljit’ utelevizor.” Govorio je da je televizijanajjadniji izum u povijesti svijeta, a njegovisu “ministri” i omiljeni gosti, uglavnomporijeklom ili ro|enjem Bosanci iHercegovci: Jajan, Braco Cigan, RemzoKrak , Hampi, Emir, Stjepan Spaji}... U

duhu imbecilne potrebe na{ih medija daobiljeè svaki “uspjeh” Bosanaca iHercegovaca u realityjima iz regije, kao ikontinuiranog izvje{tavanja o etabliranostina{ih estradnih umjetnika koji su uspjeli uHrvatskoj, uglavnom, glume}i (polu)idiote,na{i se mediji nisu bavili njima. Ali, ni{tazato: oni su bili “pravi” i zato ostali veliki. Itu`ni zbog odlaska njihovog velikogprijatelja i za{titnika.

«PRAVI» I VELIKI

Doajeni “Nightmarea”: Sura Bosna

Zbogom, frajeru,fali}e nam tvojadraga nju{ka i

sve tvojebudala{tine!



U posljednje vrijeme ~esti su izleti bluesera i jazzera s na{ih prostorau vode sevdaha ili nekog drugogspoja koji poku{ava sa~uvatinacionalno blago svih naroda i

narodnosti. Za prve takve korake u nas suzaslu`ni Mostar Sevdah Reunion, i tonjihova originalna postava, koja je poku{a-vala podsjetiti sve nas zaboravne na nekeod najzna~ajnijih pjesama izniklih iz na-roda i osvjeìti ih jazzerskim i blueser skimaran`manima.

STIHOVI OTETI OD ZABORAVASjajni aran`mani s primjesama jazza u

pjesmi Kona na bunaru , najbolji su dokaztome. Na sli~an na~in Damir Imamovi}, {tosamostalno, {to kroz nekoliko glazbenih

projekata, poku{ava, i u tome uspijeva,otrgnuti od zaborava sevdalinke i odjenutiih u bluesersko ruho. Ne{to sli~no radi iSanel Mari} Mara u Mostaru, otimaju}i odzaborava stihove Alekse [anti}a, AntunaBranka [imi}a i drugih hercegova~kihgiganata pisane rije~i. Najsvjeìji projekttog tipa je Halka . Snage su udruìliglazbenici iz Sarajeva, Prijedora, Fo~e iTuzle. Halku ~ine pjeva~ Boò Vre}o,gitarist Dino [ukalo, klavirist i harmonika{Adis Sirbubalo, kontrabasist Edvin Hadì}i udaraljka{ Anes Beglerbegovi}.

Album je produciran prije dva mjeseca uMuzi~kom centru Pavarotti u Mostaru i tosamo mjesec dana od kako je sastavformiran. Sadrì ~etrnaest pjesama isnimljen je za svega tri dana, {to govori kakose radi o pravim profesionalcima, koji znajusvoj posao. Halku je snimio EricBajramovi}, dok je za

produkciju bio zaduèn EdinZub~evi}. Ovaj album, pak,otvara narodna pjesma Ki{a bi padala , zanimljivoaranèrski obojena. Temomdominiraju kontrabas i klavir uz dionice mandoline, koje uovom slu~aju zamjenjujuzvuke saza. Halka nastavlja

pjesmom Boè Penave,majstora iz Kiseljaka i jednog

od najva`nijih autora sevdalinke u nas,

Gledala sam sa prozora . Iako je pjesma pisana za ènski vokal, zbog specifi~nogglasa koji posjeduje Boò Vre}o, taj, ènskivokal dakle, uop}e ne nedostaje. Jablani se

povijaju , jedna od najpoznatijih pjesamaneponovljivog R adoslava Rade Jovanovi}a,gora`danskog maga sevdalinke, na{la jemjesto i na Halki .

FRI[KI SJAJ STARIH PJESAMAAkusti~ni uvod, molska tema i nje`ni

visoki vokali, odlika se pjesme Razbolje se {im{ir list , koju je davno napisao i uglazbioZekerijah \ezi}. Na albumu se nalazi jo{

jedan hit Rade Jovanovi}a, pjesmaMalenim sokakom, na kojoj su kozmeti~ke

aranèrske zahvate uradili[ukalo, Beglerbegovi}, Ha-dì} i Sirbubalo. Najzani-mljivija obrada na Halki jeupravo kompozicija poteklaiz naroda, Pjesma o Meh- med-pa{i Sokolovi}u . Onakokako su je preradili [ukalo iekipa, na prvu zvu~i kao da

je svira neki jazz band ulondonskom Ronnie Scott‘s

klubu. Jo{ dvije velike

pjesme Joze Penave nalaze se na Halki : N

teferi~ po{la nana i Da sam sjajnmjese~ina . Sve pohvale za dionice nkontrabasu u pjesmi Pod Tuzlom se zelenmeraja , kao i za jazz aran`mane u pjesmHajde du{o da a{ikujemo . Tu su jo{ i OZumreto du{o moja , s akusti~nom

podlogom i nezaobilazna Moj zumbule .Album Halka zatvara pjesma Ka

prolje}e zazeleni , za koju je tekst napisaMuhamed Kenovi}, a glazbu Emina Ze~a

po mnogima na{a najva`nija interpretatorksevdalinki. Vre}o je briljirao u zavr{no

pjesmi, te bez ikakve glazbene podlog«odigrao poprili~no zahtjevnu ulogu», slako}om izvla~e}i visoke vokalne dioniceînjenica je kako su Dino [ukalo i ekipipak malo vi{e slobode uzimali, ili su paimali vi{e inspiracije u pjesmama koje sautorski narodne, ali to svakako numanjuje njihov trud. Halka je zanimljispoj glazbenika s na{ih prostora koji su rekordno kratkom vremenu snimili vrlzanimljiv nosa~ zvuka, na kojem se nalazneke od najzna~ajnijih sevdalinki i pjesamiz na{eg naroda. Umivene i presvu~ene novo ruho, s primjesama jazza i modernimaran`manima, stare pjesme dobile su neknovi sjaj.


NOVU RUHO ZA UHO

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Oni su BOŽO, DINO, ADIS, EDVIN i ANES i u rekordno kratkom vremenu snimilisu vrlo zanimljiv nosač zvuka; projekat se zove HALKA, a na njihov prvi CDuvrštene su neke od najznačajnijih sevdalinki i pjesama iz našeg naroda, njih

ukupno četrnaest

SEVDALINKE U NOVOM RUHU

NOVA PETORKA ^lanovi projekta Halka





Sa magistralnog puta Vi{egrad -

Uìce - Tara vidi se malo seoskogroblje Veletovo. Tamo, pod skrom-nim kamenim spomenicima,

po~ivaju kosti dvojice ljudi koje suzbog njihovih, ponekad nev jer ovatno

preciznih, vizija budu}nosti u narodu nazvali prorocima. Milo{ (1809-1854) i MitarTarabi} (1829-1899), ujak i ne}ak, bili sunepismeni seljaci iz sela Kremna na planiniTari, tridesetak minuta vo`nje udaljenom odZlatibora. U njihovom zaseoku danas ìvetek rijetki stanovnici. Tu je dvadesetak skromnih ku}ica, a seljaci se uglavnom bavesto~arstvom i poljoprivredom, obra|uju

zemlju, ba{ kao {to su to radili i Tarabi}i dvavijeka ranije. Samo autobusi koji svako-dnevno pristiù, prepuni turista iz svihkrajeva Evrope i svijeta, razbijaju monotonusvakodnevnicu seoskog ìvota.

Turisti, od kojih je ve}ina iz Hrvatske i

Bosne, dolaze ne bi li saznali ne{to vi{e o~uvenom Kremanskom proro~anstvu - kakosu kasnije nazvane i pod tim naslovomukori~ene Milo{eve i Mitrove vizije. Uneposrednoj blizini rodne ku}e Tarabi}a

smje{tene su skulpture dvojice prorok

izra|ene u drvetu, pored kojih se posjetiocobavezno èle slikati, jedno drveno bur(“ko u to bure u|e, bi}e kralj svijeta”, tvrdu Kremni) i fragmenti neobi~ne kamenkugle metarskog pre~nika koja, p


KREMANSKO PROROÂNSTVO

Tekst i foto: MAJA RADEVI]

Na jugu Srbije, u seluKremna na planini Tarižive potomci MILOŠA iMITRA TARABIĆA,dvojice “megavizionara”

koji su prije skoro dvastoljeća navodnopredvidjeli neke odnajvažnijih događaja naprostorima bivše SFRJ,ali i u svijetu; decenijamanakon njihove smrti,Kremna i KREMANSKO

PROROČANSTVO i daljeprivlače veliku pažnjuistraživača natprirodnog,parapsihologa i turistaiz cijelog svijeta

SUDBINA ČOVJEČANSTVA

U VIZIJAMA TARABIĆA



mi{ljenju brojnih svjetskih istraìva~a

natprirodnog i parapsihologa, nije zemalj-skog porijekla (identi~na kugla prona|ena je svojevremeno u Gvatemali).

“Spustite lijevu ruku na kuglu,pomislite èlju i èlja }e vam se ispuniti“,obja{njava djevojka koja radi u suvenirnici

i sa àljenjem dodaje da se ~udotvorna

kremanska kugla raspala u podmetnutom poàru, koji je 2005. zahvatio selo. Danassu od nje ostali dijelovi od kojih su nekiizloèni, a manji djeli}i se prodaju kaosuveniri u ogrlicama i narukvicama. SeloKremna ime je i dobilo po kamenu,

odnosno kremenu. Prema legendi, selo jnastalo tako {to je na desetine kamenikugli palo u utrobu zemlje. Kremnu jnavodno nemogu}e snimiti satelitom, ivazduha, sve zbog tog ~udnog kamenaKaù, poku{avala je i NASA, i NATO, CIA, ali — dàba! U Proro~anstvu jzapisano da }e „do}i strani ljudi koji }nositi kremanski kamen, koji }e biti oneprocjenjive vrijednosti“. StanovnicKremne i dalje ~vrsto vjeruju kako }e se t

jednoga dana zaista i desiti.„Prije nekoliko godina dolazili s

stru~njaci iz Engleske i odnijeli uzorkkamena na analizu. Ko vjeruje Proro~anstvo, zna da }e se dràva i narood toga obogatiti“, kaè na{a sugovornicdok od nje, ne mogav{i odoljeti, kupujem

privjeske sa „~udotvornim“ kremanskimkamenom.

U selu danas ìvi samo jedan direkta potomak Tarabi}a, ~i~a koji ne krije ponozbog svojih slavnih predaka, a kako vel

dobro upu}eni, hiperbola mu je omiljenstilska figura. Rado razgovara sa turistimaslika se za novine, mada od toga slabmoè profitirati. I nas je do~ekao s{irokom osmijehom na licu. Zatekli smo gu radu u {tali. Izvinjava se i kaè: „Sad }ja, samo da se presvu~em, ne mogu s‘vako slikati!“ Citira nam dijelovProro~anstva vizionarski zagledan u neboa onda se pohvali kako i sam pomalo pi{e

poeziju uglavnom, „ina~e bi poludio u ovo~amotinji“. Ispra}a nas recituju}i svoj(socijalno angaìrane) stihove: „Ovi ljud{to su nam na vlasti, oni imaju ponajvi{

~asti, oni nama bolji ìvot nude, vidje}emdal’ }e bolje da nam bude...“ Mitrova i Milo{eva proro~anstv

ve}inom su se odnosila na politi~kzbivanja na prostorima biv{e Jugoslavije

Njih dvojica navodno su prorekli Prvi Drugi (ali i Tre}i!) svjetski rat, dolazaJosipa Broza Tita na vlast, ali i nekdoga|aje koji su se desili u blisko

pro{losti, nakon raspada SFRJ. S obziromda su bili nepismeni, njihova proro~anstvzapisivao je njihov kum, seoski poZaharije Zahari}. Zaharije (1836-1918) j

bio i poslanik u Narodnoj skup{tini Srbije

Bogoslovsku akademiju zavr{io je u Kijevu Rusiji i smatran je jednim od u~enijiljudi svoga doba (ina~e, doma}ini su namse pohvalili da je iz Kremne poteklo mnogobrazovanih ljudi u odnosu na brostanovnika. Mi znamo jednog: akademik


ISTINA ILI MI

Velika carstva izazva}e Tre}i svjetski rat; sukobi}e senajmo}niji, a nau~nici }e izmisliti ~udnu municiju koja }e

skoro uni{titi ljudsku vrstu...

TARABI]I ZA VJE^NOST

Drvene skulptureMilo{a i Mitra

Tarabi}a u blizini nji-hove rodne ku}e





zakon ìvotnog smisla. Mr`nja }e se pretvoritiu besmisao, izbit }e rat. Sile koje }e ratovati

bori}e se i na zemlji i u zraku i na vodi. Iznadove zemlje (Srbije) vodi}e se rat u zraku.”

TELEVIZIJA, KOMPJUTERI IDRU[TVENE MRE@E

Posebno su zanimljiva proro~anstvaTarabi}a koja se odnose na tehnolo{keinovacije. Poput mnogih ljudi iz malihmjesta, Milo{ i Mitar bili su veliki protivnicitehnolo{kog progresa, ali svjesni da je taj

proces, ipak, nezaustavljiv. Tvrdili su,me|utim, da televizija i ostali “noviteti”svijetu ne}e donijeti ni{ta dobro. Evo {ta surekli o izumu televizije: “Napravi}e ~oek sanduk i u njemu }e biti neko soko}alo(ogledalo, staklo) sa prikazama, a da ne}eumijeti sa mnom mrtvim da besjedi, brezobzira {to }e to soko}alo biti blizu ovomedrugome svijetu ko vlas do vlasi kose nasvijem ljudskim glavama. Uz pomo} togasanduka sa soko}alom ~oek }e mo}i da vidi

{ta se svu|e na ovome zemaljskome {aru~ini. Mo}i }e odavle iz Kremana da vidi {tase tamo iza sedam gora i sedam mora ~ini,a da za mene raba boìjeg, {to vas vako usnu i javi mrtav pohodim i {to sam vamvako blizu ne}e htjeti ni da zna, ni dasazna.”

“[to ljudi budu vi{e znali, to }e manje brinuti i voljeti jedne druge... Mr`nja }e bititako velika me|u njima da }e im biti vi{estalo do razli~itih naprava nego do svojihnajro|enijih... A vjerova}e tim napravamavi{e nego svom susjedu...”

NOVI RATOVI“Poslje drugog velika~kog rata ljuditakom silom ne}e ratovati za dugovremena... Bi}e ratova, ali nekako malijeh.Jopet }e ginuti hiljade i hiljade ljudi, ali u

tijem malijem ratovima, ali velika~kog rata jo{te ne}e biti. Bi}e nekoliko ratova blizucarstva judejskoga, pa }e, malo pomalo itamo nastupiti mir. U tijem ratovimaratova}e brat protivu brata, pa }e se posljemiriti i grliti, ali }e ostati omraza u njimasamima; sve te ratove i bune ~ini}evelika~ka carstva od svoje ~iste zlobe i

pakosti, a oni {to budnu ratovali ubija}e jedni druge zbog svoje manite pameti.”

MU[KARCI I(LI) @ENE

“U Srbiji ne}e{ mo}i da razlikuje{ koje je mu{ko, a koje je ènsko ~eljade. Svi }eiste aljine nositi. Ta nesre}a }e nam do}i sadrugijeh strana, ali }e se kod nas najvi{ezadràti. Vidje}e se mladoènja i mlada, a

niko ne}e znati koje je od njih dvojnevesnik, a ko nevjesta. Narod }e izglupitiglupiti sve vi{e. Ra|a}e se ljudi, a da nznaju ko im je djed i pradjed. Ljudi }mi{ljeti da sve znaju, a ni{ta znati ne}e.”

PUTOVANJA U SVEMIR“Oti}i }e ~oek i do drugijeh svjetova

tamo zate}i prazninu i pusto{, ali }e jopesmatrati da sve bolje zna, nego li, Bo`

prosti, sam Bog. Tamo sem mira Boìjeni{ta vidjeti ne}e, ali }e srcem i du{om

osjetiti svu Boìju ljepotu i snagu. Ljudi }se kolima voziti i po mjesecu i pzvjezdama. Oni }e tamo traìti drugi ìvoali tamo ìvota vakog kakav je u nas bitne}e. Bi}e ga, ali oni ne}e umjeti drazumiju da je to ìvot nakav kakav jeste.”

APOKALIPSA I TRE]I SVJETSKI RAT“Ljudi }e po~eti umirati velikom

brzinom... Mnogi }e bjeàti iz gradova unutra{njost i traì}e planine sa tri krià...tamo, unutra... mo}i }e da di{u i piju vodu.Oni koji pobjegnu }e se spasiti i svojnajbliè... ali ne zadugo... nova napast }

do}i... Bi}e mnogo hrane u gradovima selima, ali }e biti otrovana... Mnoggladnih }e jesti i odmah umirati... oni koj

budu postili }e preìvjeti. Kad miris izi|e i poljskog cvije}a, kad milost izi|e i~ovjeka, kad rijeke izgube svoje zdravlje.Onda }e nastupiti najve}i op{ti rat.Sukobi}e se najmo}niji... Kada ovaj stra{nrat po~ne, oni ~ije mo}ne armije lete iznaneba gubi}e od onih koji su na kopnu i nvodi... Nau~nici }e izmisliti razli~itu ~udnu topovsku municiju... Kada oneksplodiraju, umjesto ubijanja, za~ara}sve ìvo... Ljude, armiju, stoku... Uspava}

ih, i nakon toga vrati}e se pameti...”


ISTINA ILI MI

POTOMAK VIDOVNJAKA Jedini direktni potomak Tarabi}a ponosi sesvojim slavnim precima, pi{e poeziju i radose slika sa turistima

SA DRUGOGSVIJETA Za kremansku kugluse vjeruje da nijezemaljskog porijekla



KULT MARKETPAUL McCARTNEY ANDTHE WINGS

Wings OverAmerica

Dobre vijesti za

sve ljubiteljeljevorukoggitariste nekadamegapopularnihThe Beatlesa i jednog odnajbogatijihglazbenika uop}e

Paula McCartneyja. Paul je 1976. uzpomo} “Krila” preletio Ameriku, a snimkesa uspje{ne sjevernoameri~ke turnejeodlu~io je ponovno objaviti na dvanosa~a zvuka. Reizdanje sadrì 28pjesama.

MORSO

[kare, krede,najlon

Svi oni koji volezvuke Depeche Modea, The Killersa ili, mo`da,Boe mogli bi do}ina svoje. Postojigrupa koja djeluje

u Rijeci, aodaziva se naime Morso . Band je ujedinio zvuke svihnabrojanih bandova i objavio svoj drugistudijski album pod nazivom [kare,krede, najlon , koji sadrì jedanaestpjesama, a potpisuje ga Dallas Records .

KANYE WEST

YeezusNa svjetskoj hiphop glazbenojsceni djelujegomila diletanata,populista i{minkera.Kvalitetni hiphoperi skoro dase mogu nabrojati

na prste. Me|u ove druge, ve} nekolikogodina spada i ameri~ki reper KanyeWest. Yeezus je njegov {esti studijskialbum, na kojem se nalazi deset novihpjesama. Iako je album u prodaji tekdvadesetak dana, ve} biljeì odli~nekritike.

înjenica je kako su rijetki oni stariji odtrideset i pet godina koji barem jednom nisuzaplesali ili, ako ni{ta, onda pjevu{ili nekiod hitova jednog od najpopularnijihsvjetskih electro synth bandova Pet Shop

Boysa . Osnovani 80-ih godina pro{logastolje}a, svjetsku slavu su okusili koncemistih. Sada ve} naftalinski hitovi West End Girls i pjesma Heart sasvim zasluèno su,svojevremeno, bili broj jedan britanske iameri~ke glazbene top ljestvice.Megahitovi, pak, Always On My Mind iIt‘s a Sin i danas se ~esto “vrte” na radiostanicama.

Duo Pet Shop Boys ~ine Neil Tennant iChris Lowe. Nakon platinastih naklada iuspona uz Billboardove ljestvice sve dovrha, uslijedio je logi~an pad, ali se bandusprkos tome odrào sve do dana{njih dana.

Nedavno su snimili svoj dvanaesti studijskialbum, koji bi uskoro trebao osvanuti i una{im glazbenim prodavnicama. Albumnosi naziv Electro , a ~ini ga devet pjesama.Uvodna pjesma Axis , upravo je produk ci-

jom i zvukom najvi{e nalik na sound Pet Shop Boysa iz najplodonosnijeg periodanjihove karijere. Tennant i Lowe iz beat

baze grade i nadogra|uju svoj imaginarnigalakti~ki prostor. U drugoj pjesmi po redu,nazvanoj Bolshy , na svom svemirskom putuve} su susreli kolege Ruse i kona~no

progovorili koju i s bolj{evicima. Nakon pomalo sterilne pjesme Love is a

Bourgeois Construct slijedi povratak “svemiska prostranstva” s pjesmomFluorescent . Sli~nog je karaktera i Inside Dream. Ponajbolja pjesma na albumElectric je Thursday . U “~etvrtku” su Boy

najbolje posloìli refren i frazu, ali i izabraodli~nog suradnika, britanskog rapera EllioJohn Gleavea poznatijeg kao Example .

Electric zatvara odli~na pjesma VocaKona~no, Pet Shop Boys snimili su solidaelectro album, koji barem produkcijski vu~na njihove najbolje godine... Koje su, istina,gledaju}i iz dana{nje perspektive, jako, jakdaleko. U svakom pogledu. (M. Ili~i}

MUZIKA

Album „Electro“ britanskog banda „Pet Shop Boys“

Novosti iz prodavnice životinja

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Juveniles: Strangers 2. Shea: Where did you go 3. Tricky feat. Francesca Belmonte:

Nothing’s Changed 4. The Sheepdogs: Feeling good 5. Die Antwoord: Cookie Thumper! 6. Arctic Monkeys: Do I wanna know 7. Amplify Dot: Kurt Cobain 8. The Child of Lov: Fly 9. Robin Thicke ft. T.I. & Pharell:

Blurred Lines 10. Charlie Wilson: My love is all I have

NE[TO LO[IJI, ALI I DALJE U VRHUChris Lowe i NeilTennant, velikielectro duo



Why in the World are They Spraying? je jo{ jedan u nizu iznimno bitnihdokumentarnih filmova, kojima se autoritrude promijeniti svijest ljudi, uputiti na

percipiranje na{e realnosti (ne “simu-lirane”, ve} “stvarne” realnosti) koje bidovelo do bu|enja, jer tek kao svjesnimoèmo podizati nivo savjesnosti. Ovajfilm upozorava na strahovito opasne stvarikoje se de{avaju, a koje su iznimno {tetnekako po prirodu tako i po svakog ponaosob.

Naravno, toga ne bi bilo da odre|enamanjina ne profitira od {tete drugome.

Tema ovog filma nisu iluzije, niti “teorije

zavjere”. Radi se o istraìva~kom doku-mentarnom filmu koji otkriva genezukemijskog inènjeringa. Svakodnevna pojavana nebu iznad nas su o~iti, sve ~e{}u tragovikoji ostaju kao posljedica izbacivanjakemikalija iz aviona, koji se zadràvaju nanebu te u ovisnosti od svog sadràja obavljajuodre|enu funkciju. Ovdje se radi o tomekoliko daleko se oti{lo u izigravanju malih

bogova koji se, ponavljam, to nije fikcija, to jerealnost, igraju s vremenom, {to ostavljastrahovite posljedice po prirodu i nas danas, au budu}nosti }e se jo{ gore manifestirati

posljedice ovoga {to se ~ini. êsto se pitamo

{to ti tragovi zna~e i ~emu sluè.Michael J. Murphy, reìser i koproducent

u suradnji s Barryjem Kolskyjem, dajeodgovor na to pitanje. Film govori o paletina~ina, motiva... u vojne, koproparcijske alii druge svrhe koje bi nas itekako trebalezabrinuti kao stanovnike na{e divne Planete.Tako|er, film govori i o povijesti kontrolevremena, koja nije po~ela sada ve} jo{ u

pro{lom stolje}u. Naravno, postoje i kriti~ariovog i ovakvih filmova. Na razne na~ine senastoji sprije~iti {irenje nekih informacija.

No, povjerenje angaìranim filmovima ipak daju ~injenice vidljive golim okom,

osjetivim na koì, indikativne bizarne promjene vremena, promjene godi{njihdoba, zagrijana atmosfera, ulaz velikihkorporacija na manja trì{ta kroz proces

prvotnog uni{tavanja «malih»... Stvori sesu{a, usjevi kukuruza propadaju, onda se

ponudi farmerima GMO sjeme otporno nasu{u...

Budèt ovog filma je bio oko 50.000dolara. Dok se zamaramo raznoraznimserviranim spinovima svakodnevno, te nanjih nepotrebno tro{imo vrijeme, smatramoih od egzistencijalnog zna~aja, ovakve stvarinazivamo teorijama zavjere. A trova~i,

pardon, vladari profitiraju. Po principu:Zavjeri pa vladaj. Odista, uistinu, fakattragikomi~no. Probudimo se! (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETBEZ

Milo{ Mi{aRadivojevi}

Igrani film veomazanimljivog filmskog

autora Milo{a Mi{eRadivojevi}a iz1972. godine. Beznaracije, bezklasi~ne filmskestrukture. Dragan

Nikoli} tuma~i glavnog lika ~ijeprolaènje kroz ìvotne situacijepromatramo. U trideset sekvenci ovogfilma junak ìvi svoj ìvot. Ocjena: 4

DARWINOVA NO]NAMORA

Hubert SauperJedan od po meninajboljihdokumentaraca, bar uzadnjih petnaestakgodina je film Darwinovano}na mora Huberta

Saupera iz 2004. godine. Sauper je samnapisao scenario, sam snimio, te samreìrao ovaj film. Ovo je pri~a o tomekoliko smo kao vrsta doista napredovalite kako smo spremni ìvjeti, a ne tosprije~iti, ve} {tovi{e okoristiti se od

pogubne stvari koje radimo. Sve to u 21.stolje}u. Ovo je pri~a o srozanosti~ovjeka i njegovoj destrukciji. Vojskaribara, agenti svjetske banke, djecabesku}nici, afri~ki ministry, EU povjerenici,ruski piloti, tanzanske prostitutke... svi sudio ovog filma. Ocjena: 5

EMIGRANTI

Jan TroellIgrani film Jana Troellaiz 1971. godine. Radnja

filma se odvija na jugu[vedske sredinom 19.stolje}a. Karl OskarNilsson i supruga mu

Kristina su zemljoradnici koji se boreprotiv su{e. Nakon pogibije k}erkeodlu~uju se da brodom preko Atlantikau novoj zemlji na|u sre}u. FilmEmigranti , pri~a o ljudima koji se trude,a koji zbog niza lo{ih okolnosti idupotraìti mir i sre}u negdje gdje jemogu}nija, bio je nominiran za Oscarau kategoriji najboljeg filma sneengleskog govornog podru~ja.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Gru na supertajnom zadatku (Pierre Coffin, Chris Renaud)

2. Usamljeni osvetnik (Gore Verbinski)3. Svjetski rat Z (Marc Foster)4. Specijalne agentice (Paul Feig)5. ûdovi{ta sa sveu~ili{ta (Dan Scanlon)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Pet legendi (Peter Ramsey,Paramount Pictures, Blitz film i video)

2. Potraga za Nemom (Andrew Stanton,Lee Unkrich,Walt Disney/Pixar, Continental film)

3. Hobit - Neo~ekivano putovanje (Peter Jackson, Warner Bros. Pictures,Continental film)

4. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow,Columbia Pictures, Blitz film i video)

5. Atlas oblaka (Tom Tykwer, AndyWachowski, Lana Wachowski,Warner Bros. Pictures/Discovery Film)

Zavjeri pa vladaj

VLADARI PROFITIRAJUFilm koji otkriva genezu kemijskog inènjeringa

Film “Why in the World are They Spraying?” (SAD, 2012.),reditelja Michaela J. Murphyja



KULT MARKETAUTOMOBILI

Datsun

Datsun se i slu`beno vratio na scenupredstavljanjem GO modela koji }e sepo~etkom sljede}e godine po~etiprodavati u Indiji. Automobil je ime dobiopo Datsunovom prvom modelu, DAT- GO , koji se pojavio prije gotovo ~itavogstolje}a, 1914. godine.

MOTOCIKLIKTM

Jedan od zasigurno najzanimljivijihmotocikala koji se pojavio u zadnjevrijeme je KTM Freeride 350 . Pokre}ega modificirana verzija jednocilindri~nog~etverotaktnog agregata od 350 ccmbaziranog na istoj zapremini iz modelaEXC350, ali s osjetno smanjenom snagomod skromnih 23 KS.

DESIGN

Peugeot

Iako izgleda iznena|uju}e svjeè,Peu ge ot ov Proxima koncept star je gotovo 30 godina.Francuski ga je proizvo|a~ predstavio naauto showu u Parizu davne 1986. godine,a bio je opremljen gomilom elektroni~keopreme, kao i karoserijom od uglji~nih vla-kana i polikarbonantnim krovom.

Amerikanac Tyson Gay (31) iJamaj~anin Asafa Powell (31), ne takodavno najbrì ljudi svijeta, pali su nasupstanci koja se dobija iz gorke narandè.Pri~a koja je uzburkala svjetsku javnost, dasu u grupi dopingovanih sportista i Gay iPowell, svakog ~asa dobija novo poglavlje,

pa je tako neo~ekivani publicitet dobio i do ju~e anonimni - oksilofrin!

U pitanju je amfetamin koji sportistinisu ~esto koristili i do sada je u svijetu nanjega bilo pozitivno svega 11 sportista.Oksilofrin ima efekat ekstazija. Od njega se~ovjek osje}a mo}nije, ja~e, sigurnije usebe jer ta supstanca suzbija strah. Ujedno

proizvodi eksplozivnu snagu pa je i torazlog {to je otkrivena kod sprintera.Oksilofrin poti~e od gorke narandè ikoristi se za skidanje tjelesne teìne.

Upravo zbog tog efekta oskilofrin jeneizostavni sastojak mnogih preparata zamr{avljenje. Sude}i po dosada{njoj praksi, Gay,Powell i ostali ~ija imena ovih dana punenovinske stupce {irom svijeta, trebalo bi da dobijukaznu od dvije godine zabrane takmi~enja.

New York Times iznio je nove dokaze uvezi s jamaj~anskim sprinterima, nekada-{njim svjetskim rekorderom na 100 mAsafom Powellom (najbolji rezultat 9,72) i

biv{om olimpijskom prvakinjom u {tafeti4x100 Sherone Simpson. Kako navodi ovajameri~ki list, agent ovo dvoje sprintera PaulDoyle je za doping okrivio njihovogtrenera, Kana|anina Chrisa Xuereba. Times

je imao uvid u razmjenu mejlova izme|u

Doylea i Xuereba koji je Doyleu poslaspisak 20 supstanci koje je davao Powellua nijednu od njih WADA nije zabranila. Ntoj listi se nalaze i neke banalne stvari, kavitamini C i D, ali ima i „egzoti~nih dodataka”, kako navodi njujor{ki list, popuaktovegina koji je uzimao i biciklista Lanc

Armstrong. Interesantno je da se oksilofrine pojavljuje u tom mejlu.

Trener jamaj~anskih atleti~ara koji su bi pozitivni na nedozvoljene supstance rekao jda im nije dao doping sredstva i dodao da jvrijeme da „preuzmu odgovornost zprekr{aj, a ne da traè `rtvenog jarca“.

Xuereb negirao je da je Powellu Simpsonovoj obezbijedio nedozvoljensupstance i rekao da nije ni{ta skrivio...

„Vrijeme je da preuzmu odgovornost zkori{}enje dopinga, a ne da traè `rtvenojarca, bilo da je ta osoba njihov terapeukonobar ili neko drugi. Atleti~ari uvijepri~aju iste pri~e - da je za njihove gre{kkriv neko drugi“, navodi se u mejlu.

Agent atleti~ara Paul Doyle je rekao da ssprinteri sara|ivali sa WADA, jer se sumnja da im

je Xuereb dao suplemente koji sadr e zabranjensupstance, kao i da su Powell i Simpsonova znaza raciju, ali da su to krili od trenera.

„Asafa i Sherone su tokom karijere bitestirani vi{e od 100 puta... I nikada nisu bipozitivni. Sada su promijenili suplemente i prvput kada su testirani, bili su pozitivni. Chris imje to obezbijedio. Ne kaèm da je to uradinamjerno, ali ti dodaci sadrè nedozvoljen

supstance.“ (Priredio: N. Hasi}

SPORT

Nova doping afera u atletici

Skandal koji je šokirao svijet

ASAFA POWELLPomu}ena slava i mito jamaj~anskimsprinterima



Vanzemaljac je zelen, ljigav, ima zubeo{tre kao morski pas - i ceri se. Dija boli-~no? Pomalo maloumno? To svaki

promatra~ moè odlu~iti za sebe. No,mo`da je njegov izraz lica samo odrazzadovoljstva. Jer ovaj vanzemaljac je

„legalan stranac“ - grafit, koji ima dozvoluza postojanje, na zidu Ku}e mladosti uBonnu. Bonn ima problem s ilegalnimgrafitima: na fasadama, kontrolnim plo~a-ma za struju i podvo`njacima. Oko 90.000eura grad izdvaja godi{nje za uklanjanjenedozvoljenih grafita - cifra koja se zadnjihnekoliko godina konstantno drì, kaè zaDeutsche Welle Siegfried Hoss iz Odjela zaupravljanje zgradama grada Bonna: „To jekazneno djelo i uni{tavanje tu|e imovine.“

Prema navodima Saveza njema~kihgradova (Deutscher Städtetag), {tete odgrafita diljem Njema~ke iznose oko 200miliona eura godi{nje. Na pje{a~kom

podvo njaku u blizini centra Bonna dugizidovi, koje niko ne nadzire: veliki portretmarkantnog lica, poznatog sina grada Bonna,glasovitog i daleko izvan granica Njema~ke:Ludwig van Beethoven. Slika je napravljenau stilu klasi~nog portreta, ali je tako|er rezultat umjetnosti iz limenke, naslikana nazahtjev grada. Bogate boje i tamna pozadina~ine ovaj portret vrlo otmjenim. Ovakvinaru~eni grafiti bi druge sprejere (crta~egrafita) mogli sprije~iti da se ovjekovje~e natim mjestima ilegalno, smatra umjetnik

Benjamin Sobola. Sobola se ve} tri godine

strastveno bavi grafitima i sada bi, po nalogugrada, trebao utjecati na stvaranjerazumijevanja izme|u sprejera i zajednica. Uradionicama on informira o legalnimmogu}nostima umjetnosti grafita. Pri tome jevrlo kriti~an prema stavovima grada Bonna

kada je u pitanju dostupnost povr{ina zasprejanje: „Köln, za razliku od Bonna, imapuno legalnih povr{ina, ve}inu su pruìlivlasnici poslovnica. [teta je {to toga nemaovdje.“ Motivacija sprejera koji ilegalno rade

je razli~ita: od vandalizma i umjetni~kihideja, sve do politi~kog aktivizma. Dok setakozvani „Tags“ - tagovanje ili potpisivanjeimena - i me|u sprejerima smatraju samo{krabotinama i tako postoje mnoge stvari ~ijistatus nije u potpunosti jasan: naprimjer,

banana-grafiti njema~kog umjetnikaThomasa Baumgär e a ukra{avaju preko4.000 ku}nih ulaza i galerija. U Leipzigu jegrafit Blek le Reta Madona s djetetomrestauriran i danas je za{ti}eni spomenik.

U Afganistanu se umjetnica ShamisaHassani grafitima plavih burki u kavezima

bori protiv ugnjetavanja èna, a u Nairobiju politi~ki aktivisti sprejaju supove naku}ama navodno korumpiranih politi~ara.To je za Benjamina Sobolu dovoljan razlogda se grafiti smatraju umjetno{}u. Ali, kakokaè: „Borim se za legalno sprejanje, jer isam kao vlasnik znam da nije lijepo kadamorate odustati od godi{njeg odmora jermorate kre~iti ku}u...“

(Priredila: M. Radevi})

Grafiti - poruke našeg doba

LIFESTYLE

Umjetnost ili vandalizam


KULT MARKETJAPAN

Puèvi

Jedna japanska kozmeti~ka kompanijatvrdi da se uz pomo} puève sluzimoè podmladiti koà lica. Novi,„sluzavi“ tretman navodno pomaè u~i{}enju pora i podmla|ivanju lica,otklanjanju mrtvih }elija, oporavlja koùnakon izlaganja suncu i vra}a jojvla`nost. Terapija traje pet minuta iko{ta 106 dolara.

SADSolarij

Istraìvanje ameri~kih znanstvenikapokazuje kako svaka sedma osobaoboljela od raka koè nastavlja posje}ivatisolarij. Istraìva~i s Yale University ovupojavu upore|uju sa situacijama kadapacijenti s rakom plu}a nastavljaju pu{iti inakon dijagnoze. Kaù da je potrebnoprovesti dodatna istraìvanja kako bi sebolje shvatila mogu}nost pojavesvojevrsne ovisnosti o solariju.

VELIKA BRITANIJA

SuicidBroj britanskih veterana i aktivnih vojnikakoji su 2012. po~inili samoubistvo bio jeve}i od broja ubijenih u Afganistanu,

pokazalo je istraìvanje BBC-a: 29veterana i 21 aktivni vojnik ubili su sepro{le godine, {to je vi{e od 40 vojnika

koji su poginuli u Afganistanu tokomistog razdoblja. Za psihijatrijsku pomo}vojnim veteranima britanska Vladagodi{nje izdvaja oko 8,5 miliona eura.

SHAMISA HASSANIAfganistanska umjetnica grafitima se bori za prava èna



KULT MARKETBRAZIL

Veronica AssisBrazil izdati ne zna. Veronica je jedna unizu ljepotica zbog kojih zavidimotamo{njim mu{karcima. Pozirala je ureklami za Else donje rublje u

kombinaciji ~ednosti i klasi~ne ljepote.

ENGLESKA

Jennifer Vaughn

Bujna plavu{a je dobitnica tituleCybergirl 2013. prema glasovanju online~itatelja, pi{e Zoo Today . Jennifer jenagradu proslavila u meksi~kimvodama.

MA\ARSKA

Barbara Palvin

Ma|arski supermodel nosi donje rubljeVictoria’s Secreta bolje nego bilo kojadruga, a njen novi editorijal namijenjen jesamo onima s ja~im srcem.

Meksi~ka humanitarna organizacijaorganizovala je neobi~an kurs: polaznici su

prostitutke, a radionica - novinarska. Cilj jeda nau~e prostitutke kako da svoje pri~eopi{u sopstvenim rije~ima - da bi na krajunapisale i objavile knjigu o ìvotu koji suneke od njih namjerno izabrale.

Tesoro je prostitutka i ivi u malom stanuu centru Meksiko Sitija sa svojim partnerom.Transseksualna je od svoje 15. godine, kada

je i po~ela da se bavi “najstarijim poslom nasvijetu”. Kaè da je u svijet prostitucije oti{lada bi pobjegla od oca alkoholi~ara i ìvota usiroma{tvu. Najve}i dio svog ìvota provela

je na trotoarima glavnog grada Meksika, gdje joj stalnu prijetnju predstavljaju zlostavljanje,nasilje, poniàvanje...

„Kaù da je ovo lak posao, ali ustvari -vrlo je teàk. Mora{ da se suo~i{ sa mnogostvari. Nekad te pretuku da ti ne bi platili,prijete ti, izbace te iz kola dok te tuku“,

pri~a Tesoro.Tesoro je danas spremna da ispri~a

svoju pri~u, po{to je proteklih nekoliko

mjeseci poha|ala kurs novinarstva. Ta

novinarska radionica joj je, kaè, pomoglada popuni “rupe u obrazovanju”.

Novinarka Glorija Munjos, koja vodRadionicu, kaè da prostitutke niszadovoljne tretmanom koji imaju medijima. „Osje}aju se diskriminisanoisklju~eno, ~ini im se da novinari ne znajni{ta o njihovom poslu i da nikad ne po{tujono {to prostitutke kaù.“

Tesoro je radila {irom Meksiko Sitija,

posljednjih nekoliko godina locirana je okrugu Tlaplan, na jednoj od naj promenijih gradskih saobra}ajnica.

Tesoro smatra da njen posao nije razloza sramotu. „I mi smo ljudska bi}a, èlimda kaèmo svijetu da biti prostitutka nijni{ta lo{e i da biti seksualni radnik itransrodna osoba nije ne{to zbog ~ega btrebalo da se stidimo.“

Tesoro zna da knjiga, koju pi{e skoleginicama, ne}e obavezno promijeniuslove u kojima rade prostitutke u MeksikuIpak, nada se da }e promijeniti na~in na koih ljudi doìvljavaju.

(Priredio: N. Hasi}

Prostitutke kao novinarke

CRVENI FENJER

Kako se opisati sopstvenim riječima


OBRAZOVANJE UZ RADKursevi ùrnalizma za meksi~ke prijateljice no}i



Gost Knjièvnog programa 27. budvan-skog Grad teatra bio je poznati sarajevski

pjesnik Mile Stoji} koji je, zajedno sa pjesnikom i novinarom AhmedomBuri}em, priredio publici uzbudljivo ve~e,

pi{u crnogorske Vijesti . Stoji} je na budvanskom Trgu pjesnika predstaviosvoju zbirku Dunia , za koju je pro{le godinedobio nagradu Ratkovi}evih ve~eri poezije ,te trojezi~no izdanje objavljeno uMakedoniji, Volim po plju vane .

Govore}i o poeziji, pjesnik koji jetokom ~etrdeset godina koliko je prisutanna knjièvnoj sceni objavio trinaest knjiga,tri izbora, {est knjiga eseja, knjigumikroeseja, pripovjedaka, knjigu putopisa,koji je i dobitnik brojnih knjièvnih

priznanja i ~ija su djela prevo|ena nanjema~ki, poljski, italijanski, engleski,slovena~ki i makedonski jezik, istakao je danije va`no kako ne{to ~ovjek pi{e, da nijeva`no ni {ta, ali je va`no za{to. „Isto mislim

da negdje taj razlog mora postojati za bilokoju drugu umjetnost, iako neke umjetni~keteorije to negiraju. [to to zna~i biti pravipjesnik? To zna~i da ~ovjek koji pi{e moraimati dubok unutra{nji razlog, ne nekevanjske potrebe za slavom, za novcem, zaprestiòm”, rekao je Stoji}. A na pitanjekoje je sebi postavljao i ~uveni pjesnik êslav Milo{ - {to je poezija koja nespasava narod i ljude, Stoji} kaè: „Milo{ jepjesnik velike katastrofe poljskog naroda, ion kao jedan izuzetni modernista u tovrijeme, jedan hermeti~ni virtuoz, opredije-lio se kada je vidio pepeo Var{ave, geto,

dvostruki napad na svoju zemlju, sa istoka i

zapada, da kaè upravo to. Poezija, narav-no, ne moè spasiti ni{ta, to je Milo{evafigura, ali poezija mora u~estvovati uvremenu.”

Trojezi~na knjiga objavljena u SkopljuVolim popljuvane dobila je naziv poistoimenoj pjesmi koju je Stoji} napisaodevedesetih godina, „kada su la`ni pjesnicidoìvljavali bogznakakve po~asti, a pravesmo morali traìti k’o smaragde u travi“. „Ukatastrofi Jugoslavije bilo je ljudi koji su jojse suprotstavljali, velikih intelektualaca, pa-metnih pjesnika, i manje-vi{e, svi su bilipopljuvani, progla{eni izdajnicima, a nekisu emigrirali zbog toga. Tih devedesetih,kako su samo bili mo}ni neki ljudi, mi smoih se bojali, mislili smo da nikada ne}epro}i, a danas od njih nema ni spomena - aako i ima, onda o njima svi govore ru`no“,istakao je Stoji}.

U razgovoru sa Ahmedom Buri}em,sarajevski pjesnik govorio je i o tome kako

je literatura poklekla pred uàsomstvarnosti, za{to je roman danas „svetakrava“ trì{nog kapitala, za{to dobri

pjesnici samo zbog komercijalnosti pi{uslabe romane, zbog ~ega je umjetnost bila iostala ne{to uzvi{eno, a poezija na~in da sedirljivo moè pri~ati o svemu... Kaometafora ovih prostora, ostao je i stih iznjegove ironi~ne pjesme o onome {to }e sedogoditi s Evropskom unijom ako jednogdana u|emo u nju, koju je pro~itao na Trgu

pjesnika: „U nas je dobro kad se ne puca, u nas je odli~no kada ne biju, nama je zdravlje

jedino bogatstvo.“

(Priredila: M. Radevi})

Dobro je dok ne puca...

PREKO EX-YU GRANICA

27. Grad teatar u Budvi


KULT MARKETBEOGRAD

MikrobBrojni prijatelji,kolege ipo{tovaociSa{e

Markovi}aMikrobaprisustvovali su14. jula u klubu

Gavez na Adi Ciganliji promociji knjigeo ìvotu i djelu tog prerano preminulogumjetnika (1959-2010), jedne odnajautenti~nijih li~nosti beogradskeumjetni~ke scene. Promocija knjigeZbogom underground - Sa{a Markovi} Mikrob ”, koju je uredila DarkaRadosavljevi} Vasiljevi}, odràna jena tre}u godi{njicu Mikrobove smrti, aprotekla je u atmosferi u kojoj bi i on

sam uìvao...

ZAGREB

Pomama zaBrownom

Samo prvogdanaobjavljivanjahrvatskogizdanjaromana

Inferno DanaBrowna prodano je hiljadu primjeraka,kaù u izdava~koj ku}i VBZ, koja jeprva u regiji objavila novi roman oprofesoru Langdonu. Roman Inferno pojavio se u svjetskim knjiàrama umaju i u prve tri sedmice prodan je udevet miliona primjeraka.

SMEDEREVO

Tvr|ava teatarMe|unarodniambijentalni

pozori{ni festivalTvr|ava teatar uSmederevuprikazuje od 14.

do 20. jula pet doma}ih predstava ukonkurenciji za nagrade. PetiTvr|ava teatar sve~ano je otvoriohrvatski dramski pisac Ante Tomi},~iju je dramu ûdo u Poskokovoj Dragi izveo ansambl suboti~kogNarodnog pozori{ta, a u zavr{niciFestivala Novosadsko pozori{teizvodi Operu ultima u reìji KokanaMladenovi}a.

BH. PJESNIK U CRNOJ GORIMile Stoji} bio je gost ovogodi{njeg Knjièvnog programa 27. Grad teatra



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOGledajte sad, sve izlo`ba do izlo`be...

Kolekcija plakata i kataloga izfundusa Gradske galerije Collegium artisticum u Sarajevu otvorena je 12. jula.

Osnovni cilj organizatora bio je da posjetiocisvih generacija “oìve ili obogate pogled naumjetni~ki ìvot Sarajeva u posljednjoj~etvrtini dvadesetog vijeka.”

U Makovoj hiì u Stocu 18. jula bi}eotvorena izlo`ba slavnog francuskogilustratora, scenariste i strip crta~aJacquesa Ferrandeza. I to u okviru {estogizdanja Festivala Vrtovi Stoca, Vrt Europe , uorganizaciji Francuskog kulturnog centraAndré Malraux . Otvorenje ove izlo`bezakazano je za 20 sati.

U Kafe galeriji Zvono u Sarajevu, isteno}i, otvara se izlo`ba Hommage Jeanne- Claude i Christo , autora Seada îzmi}a.“Novi radovi Seada îzmi}a posve}eni suumjetni~kom i emotivnom paru Jeanne-Claude i Christo, poznatim po umotavanju ipakovanju velikih zgrada poput Pont Nefa iliRajhstaga, monumentalnim instalacijamaprivremenog karaktera i ~injenici da nikadanisu prihvatali narud`be...

U nedjelju, 21. jula, otvara se Livanjsko kulturno ljeto 2013 , koje }e trajati do 11.augusta. U tom periodu bi}e izvedenepredstave, otvorene izlo`be, odràneknjièvne ve~eri i koncerti... Ovogodi{njeLivanjsko kulturno ljeto bi}e zatvorenokoncertom \anija Stipani~eva, na Trgu kralja Tomislava.

Tradicionalni, petnaesti po reduMe|unarodni ljetni karneval odrà}e se 3.augusta u âpljini; organizatori su Turisti~kaorganizacija âpljinka i Op}ina âpljina.“Sudjelova}e brojne karnevalske skupine izBiH i inozemstva”.

“Sarajevo }e od 26. avgusta do 4.septembra po tre}i put biti centar umjetni~kemuzike, uz programe najpresti`nijegregionalnog festivala kamerne muzike:Sarajevo Chamber Music Festival - SCMF 2013 ”. Manhattan String Quartet isarajevska Muzi~ka akademija Festival besplatno poklanjaju gra|anima i gostimaSarajeva.

Mostarski muzi~ar Sanel Mari}Mara nastupi}e na 1. Plo~e Acoustic Festivalu , koji }e biti odr an 27. jula, u

Ljetnom kinu u Plo~ama s po~etkom u20 sati. Pored Mare, nastupaju i IvanVragolovich i Luka Belani. Festival je

posve}en Ivici Stankovi}u, “koji je uKotezima pored Vrgorca godinamaokupljao sve ono ponajbolje {to semoè vidjeti na regionalnoj kantautors-koj sceni”.

“Njegova pro{logodi{nja smrt nas jeba{ zatekla i ve} tada je za~eta ideja, aodlu~io sam je realizirati ove godine”,izjavio je organizator Plo~e Acoustic Festivala Ivica Marinovi}, a mikompletnu informaciju posu|ujemo sa

portala: bljesak.info : “Mislim da senjegov lik i djelo ne smiju zaboraviti,on nas je svojom ljubavlju i stra{}uprema glazbi zaduìo da nastavimodalje njegov put i da se okupljamo.Zbog skromnih financijskih sredstavaFestival }e ove godine dovesti samo triizvo|a~a, no mislim da je najbitnije dase on pokrene, a ve} dogodine moèmoo~ekivati njegov daljnji rast po pitanjuobujma i kvalitete.”

Ulaz u Ljetno kino tu no} je je besplatan.

OLJA RUNJIĆ, književnica iz Šibenika

IVICA MARINOVIĆ, organizator “PločeAcoustic Festivala”

Najbitnije je pokrenuti...

OLJA RUNJI]“Kada dobijem impuls za pisanjem,pi{em bilo kad i bilo gdje”



U junu je na Prespanskom jezeru po~elo snimanje filma

Deca na sonceto, reditelja Antonija Mitri~evskog...Da. Ve} vi{e od mjesec dana u Makedoniji radim taj film.Dobio sam veliku ulogu. Igram zajedno sa legendarnim MetomJovanovskim, potom sa Ivanom Pavlovik, jednom mladom i jakotalentiranom glumicom koja igra glavnu ensku ulogu, a tu su jo{i Dan~o êvrevski, Vlado Jovanovski... Pri~a je to o te{komìvotu ljudi na margini makedonskog dru{tva, koja je na trenutak

poeti~na, a na trenutak vrlo surova. Kad bih ovaj film ànrovski poku{ao smjestiti u neku kategoriju to bi mogla biti, recimo,tu`na pastorala sa krimogenim elementima. Lik koji igram zove

se Furda. On dolazi iz Njema~ke i u oglasima se la`no

predstavlja kao jako bogat ~ovjek koji bi volio oèniti nekudjevojku. Naravno, pojavi se sav u ùtom i u dobrim kolima, asve je posu|eno i sve je prevara. Dok se zaista iskreno ne zaljubiu djevojku Angelu, koju igra Ivana Pavlovik. Do sada smosnimali na Prespanskom jezeru, a ostatak filma snima}e se uSkoplju. Vlatko Stefanovski pi{e muziku za film, pa se i s njimintenzivno druìm.

Koji jezik pri~ate u filmu?Bosanski.

Kad ne moète pri~ati bosanski jezik u bosanskom filmu,moète u makedonskom...

U Bosni Hercegovini nisam uradio nijedan film u posljednjih

pet godina. A snimio sam jedanaest filmova u regiji, od toga samu pet igrao glavne uloge.

Kad se zavr{ava snimanje?Posljednja klapa je 4. augusta, a ja svoje snimanje zavr{avam

u narednih sedam dana.

I gdje onda selite?Onda selim u Pulu, na Festival igranog filma . [ezdeset je

godina tog festivala, pa su svi dobitnici Zlatne arene pozvani ugoste na tri dana. S obzirom da imam dvije Zlatne arene , pitaosam direktoricu mogu li ostati {est dana. Je l’ po{teno?

EMIR HADŽIHAFIZBEGOVIĆ, glumac

U aprilu ove godine u Hrvatskoj je promovisan roman Auf wiedersehen, Mustafa Olje Runji}, knjièvnice, scenaristice,rediteljice, producentice i novinarke iz [ibenika. Prije skoro petgodina u Sarajevu nam je kazala da pi{e roman... I ostala je uovom gradu da ga napi{e.

“Oti}i negdje pisati, kao koncept, potpuno mi je nezamislivo.Kada dobijem impuls za pisanjem, pi{em bilo kadi bilo gdje. Ne spadam u one kojima je potrebnabilo kakva vrsta izolacije. Te dvije i osme do{la

sam u va{ grad, jer sam imala potrebu maknuti seiz odre|ene situacije. Imala sam i neodre|enuideju o pri~i ~ija bi radnja bila smje{tena uSarajevo, stoga mi je bilo va`no da tu boravim.Sre}om, u Sarajevu sam se najmanje bavilapisanjem. Kasnije se Sarajevo, kao posljedica togvi{emjese~nog boravka, nastanilo u mojoj knjizi.Radnja romana mogla je teoretski biti smje{tenau bilo koji grad na svijetu, likovi bi jednako bilili{eni perspektive i svijetle budu}nosti, saautoironi~nim pristupom prema vlastitojizmje{tenosti i proma{enosti. Sarajevo, kao i bilokoji drugi grad ima karakteristika koje moè{

voljeti i ne voljeti. Ja ga poznajem i volim onako kako se vole ipoznaju gradovi u kojima ìve neki ljudi koje poznajemo ivolimo, za koje nas veù neke uspomene. Me|utim, Sarajevo bimi bilo blisko i bez odre|enih ljudi ili odre|enih doga|aja. Namoju àlost, taj grad se od rata neprestano suo~ava s raznimte{ko}ama. U tom kontekstu, izli{no je o~ekivati da odgovara

konfekcijskoj u{minkanosti turisti~ke razglednice.Junakinja romana ga promatra kroz svoje tjeskobei bilo je apsurdno opisivati ga kao optimisti~nu

sliku punu razbibrige i lako}e ìvljenja. S obziromna temu romana, pokazalo se idealnim mjestomradnje”, obja{njava Olja Runji}.

A o ~emu ste pisali? “To je vrlo preciznoumjesto mene, a uskla|eno s mojim doìvljajem,kazao Ivica \iki} povodom drugog izdanja knjige:‘Ovo je te{ka i autoagresivna inventura jedneegzistencije rastrgane izme|u bolesti, sna o sre}i irezignacije.’ Dodala bih, ovaj roman propitujekrajnja stanja ljudskog postojanja, kad je ugroènoono najvitalnije u nama, tj. ìvot sam.” U Sarajevu}e roman Auf wiedersehen, Mustafa biti

promovisan u drugoj polovini augusta.

Pri~a o makedonskim marginalcima

Sarajevo se nastanilo u mojoj knjizi



1. Ima li gluma alternativu? Nema, ali alternative uvijek ima.

14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?Zbunio si me. Ne bih u{lau EU. Ne jo{.

19. A,begova ili{kembe~orba?Begova!

21. Poruka ~itaocima na{eg

magazina?

D r`‘, ne da j se. I l i “ F

o rza e

co ragg io ”, k a k o je go vo

r io mo j

no no.

16. S kim biste voljotplesati tango?S nekim strava

plesa~em iz Argentin

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Dujma Antona Muìnu. Mog sina.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?To {to nisam.

11. Da li je{utnja zlato?Jeste.

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Te{ko pitanje. Pogotovo {to sviznamo da ljepota dolazi iznutra.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

K ao p ro ma t ra~ z bi va n ja.

2. [ta Vam vi{e leì: sapunica ili safunica? Sv e. Dok le g od nast a ju balon~i}i.

4. [ta ne morate imati u friìderu?Krvavice.

10. Koliko ima istine u izreci: “Ko jesretan ni u hali nije gladan?” Sre}a jerelativan pojam, kaè moj tata.

15. Opi{iteSeverinu u

tri rije~i...Dobrodo{liu klub.

18. Tangeili badi}?

Nudo.

20. Ima lii{ta bolje od

Nutelle?

Njami, ima.Pala~inke sNutellom.

17. Osoba koja Vam idna ganglije?Osobe koje uvijek stan

ba{ na uskom prolazu.ne vide me.

12. [ta obla~ite kada

èlite izgledati moderno? Nao~ale i cool facu.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Knjigu.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? I nt er net k a` e, d ok t or sa Fili pina.

by DINO BAJRAMOVIC

A NA VILE NICA, g l umica:

“ U f rižider u ne moram ima ti kr va vice”

9. Jeste li meteoropata?Kad treba.

F o t o: M a t e a Sm ol ~i }



KLIN ÔRBA

S

ve i da Du{ko Trifunovi} nije napisao pjesmu Ima neka tajna veza, za sve ljude zakon krut..., svejedno

bi me ìvot uvjerio u to. Ako ti je ve} usud da ìvot provede{ kao nomad, nema ti druge nego nositi se smalim utjehama u pronalasku prednosti takvog ìvota. Ako ho}e, tj. ko mora, i u paklu na|e komparativne

prednosti, pa sasvim ozbiljno (kao {to ja to redovno~inim) ustvrdi: Mogu misliti kako je u raju jednomzauvijek osvojene adrese dosadno i zastra{uju}e nazadno.Ovi {to oduvijek stanuju gdje stanuju gledaju me unajmanju ruku kao lu|aka, ali ne dam se ja. Veli~anstveno

je, tvrdim, imati stotinu novih po~etaka u ìvotu, i svaki pamtiti kao zasebnu pri~u uvezanu u jedinstven roman, jer vremenom po~ne{ otkrivati da doista u svemu postojeneka pravila, neka ~arobna tajna veza.Tako, recimo, kasnih devedesetih, stanujem ja u [ibici. Iz

ne pitaj kojih razloga, u potrazi sam za novim stanom.Rani petak, podvla~im u oglasima sve {to bi moglo do}i uobzir. Potom vodim na desetine odvratnih telefonskihrazgovora u kojima stanodavci u pravilu ne odgovaraju nasu{tinska pitanja, nego, brate mili, vezu svojumarketin{ku pri~u. Stignem tako do ponu|enog aman-zeman stana u Ulici Ru|era Bo{kovi}a. ôvjek mi

poznat, prisje}am se: matemati~ar, astronom, fizi~ar,filozof; znanstvenik, ro|eni Dubrov~anin, ve}inu ìvota

proìvio i umro u Milanu.

Gdje vi sad stanujete? Tu i tu. Pa to vam je sto metarazra~ne linije. Uhvatim se za ovih sto metara plusslavno ime Ru|era Josipa Bo{kovi}a. To mora da je

najljep{a ulica u Sarajevu! Moè{ mislit: po ~ovjeku sudali ime jednom krateru na Mjesecu! Evo, letim.Dohvatim se, u me|uvremenu, enciklopedije. Imam {ta ividjeti. Koji }e to ìvot biti, kazuju mi sladostrasni curciu kutovima usana. Ej, ja stanujem u Ulici Ru|eraBo{kovi}a, ja - ona negda{nja `goljava neugledna Seka izdaleke provincije! Ima da procvjetam kao boùr i lalazajedno. Uvijek ja tako, i odmah tako: zamislim svoje imena nekom po{tanskom sandu~i}u i na mesinganoj plo~icina patinom kultiviranim hrastovim vratima, tik uz tablu simenom ulice, i jo{ dalje, i jo{ lu|e.Zamislim brdo prijatelja iz ~itave biv{e Juge kako narazglednicama ispisuju moje i Ru|erovo ime zajedno, i

zavide mi beskrajno jer njihovo ime stoji uz neko glupavo

Banovo brdo ili Petrova~ku cestu. To je kao kad bih jstanovala na duga~koj i otu`noj cesti Safeta Zajke,

kojoj, jel’te, stanuju samo raspame}eni Kinezi sa svojim plasti~nim drangulijama. Ali ja nipo{to ne}u da stanujemu Ulici Safeta Zajke, {to mi je pedeset metara zra~nlinije. To je fuj cesturina uz prugu, sve do one Tvornicduhana Sarajevo, na ~ijem zidu, sad, dok ovo pi{emgraciozna Dèjla Glavovi} u crvenoj haljini, zbog zabranreklamiranja cigareta, reklamira savr{eni sklad. Desno jdimnjak i pogoni Sarajevske mljekare. Ne kontam za{tim sluì dimnjak, osim da zasluè imid` ozbiljne tvorniceEh, izme|u te dvije danas najozbiljnije sarajevske fabrikemlijeka i duhana, malkice uzbrdo, utisnuo se hotel PalasSje}am se, i onda sam ga vidjela. Onoga petka iz kasnidevedesetih, kad mi je potencijalni stanodavac postaviupravo to pitanje. Vidim li, vidim. Odli~no. Tu je to. Tu j

ne|e taj Ru|er Bo{kovi}.I krenem. Sve jo{ pa{e, prisje}am se hotela DubrovniPalace, i u najotka~enijim snovi|enjima vidimobe}avaju}i latinluk krcat pjesni~kim muzama.. Ukru{~i}-niz kru{~i}, navrh kru{~i}a... Ru|er Bo{kovi} je Sarajevu doslovno navrh k...., pa jo{ malkice pao tome zu{i. Dok se uspentra{, jezik ti stigne do koljena. Posamim si televizijskim repetitorom Hum.

Vrnem se, izmo`dena kao Lesi koja se podvijena repvratila ku}i. I ve} popodne unajmim stan u vjerujemnajkra}oj ulici u Sarajevu. U onoj preko puta RTV

Doma, koja zaklapa samo jednu stambenu lamelu i zove sUlica Bajrama Zenunija. Ah ti repetitori! Ima, definitivnoneka tajna veza. Zenuni je onaj Kosovar koga Bo{nje volobilato svrstavati u svoje redove, posthumni dobitniZlatnog ljiljana za hrabrost. Bajram Zenuni je hrabro pao naletu ~etni~kih snaga na repetitor Vla{i}, ~etvrtoga maj1992. godine. Onoga istog ~etvrtog maja kad je usvojengrafi~ko rje{enje nove zastave i grba Republike Bosne Hercegovine, plava nebesa sa zlatnim ljiljanima. Onogistog ~etvrtog maja u kojem je gorio stadion GrbavicaOnog ~etvrtog maja koji }e u historiji biti poznat, naàlosne po tri navedena slu~aja iz ‘92., ve} po tome {to jedvanaest godina ranije, ba{ na taj dan preminuo Josip BroTito. Za mene, savr{enog pu{a~a, sve je ovo savr{eni skladMo`da bi najbolje bilo da moja posljednja adresa budupravo Tvornica duhana Sarajevo.

Dohvatim se, u međuvremenu, enciklopedije. Imam šta i vidjeti. Kojiće to život biti, kazuju mi sladostrasni curci u kutovima usana. Ej, jastanujem u Ulici Ruđera Boškovića, ja - ona negdašnja žgoljavaneugledna Seka iz daleke provincije! Ima da procvjetam kao božur ilala zajedno. Uvijek ja tako, i odmah tako...

SAVR[ENI SKLADPi{e: FADILA NURA HAVER




[koda Rapid Spaceback: Sportski karavan

Nakon nedavno objavljenih fotografijadetalja zadnjeg dijela automobila,[koda nije dopustila da se dugo ~eka

na predstavljanje modela Rapid Spaceback .Pored nekoliko kompjuterskih rendera, sadasu dostupni i tehni~ki podaci novog modela.

Rapid Spaceback ima izgled nagovije{tenna renderima koji su iz [kode “procurili”po~etkom juna. Prednji dio automobiladizajniran je kao kod standardnog Rapida koji jeimao premijeru 2012. godine. Razlike izme|udva automobila po~inju kod “C” stubaSpacebacka. Zadnji dio vozila svojim izgledomsmje{ta ovaj model negdje izme|u hatchbackai karavana, s tim {to je Spaceback kra}i odklasi~nog Rapida za 18 cm, dok je zadrànoisto me|uosovinsko rastojanje od 2.602 mm.

U [kodi tvrde da putnici na zadnjimsjedi{tima ne}e biti uskra}eni za prostor kojiposjeduje duà, sedan verzija.

Ipak, skra}enje se odrazilo na zapreminuprtlja`nog prostora koji kod ovog modela

iznosi od 415 do 1.380 litara, u zavisnosti da lisu zadnja sjedi{ta podignuta ili spu{tena, {tose opet moè smatrati dobrim rezultatom uokviru klase. Na renderima su prikazane dvijeverzije - jeftinija, u bijeloj boji, i top model sabogatijim paketom opreme koji uklju~uje iopcioni panoramski stakleni krov.

Kod ove verzije, koja je vizuelno veomaatraktivna, produèno je i staklo na vratimaprtlja`nika tako da se ono pruà ispodgornje linije stop svjetala. Poznati su i motorikoji }e pogoniti Rapid Spaceback . Rije~ je o~etiri benzinske i dvije dizel jedinice koje sudostupne i kod sedan verzije.

Najslabiji 1,2 litarski trocilindri~ni MPIrazvija 75 ks i 112 Nm obrtnog momenta,turbo-punjeni 1.2 litarski TSI ima dvijeverzije – sa 86 ks i 160 Nm, i sa 105 ks i 175Nm, dok je najsna`niji benzinski motor uRapidu Spaceback 1,4 litarski TSI sa 122 ksi 200 Nm obrtnog momenta.

[to se ti~e dizela{a, tu je 1,6 litarski TDI

koji u osnovnoj varijanti razvija 90 ks i 23Nm, a u sna`nijoj 105 ks i 250 Nm. U [kodizdvajaju GreenLine TDI verziju sa 90 ks zkoju tvrde da u kombinovanom reìmprosje~no tro{i svega 3,8 l/100 km uz COemisiju od 99 g/km.

Dosta se vodilo ra~una i o bezbjednos

automobila, tako da Rapid Spaceback ve}osnovnom paketu kao standard ima prednji bo~ne zra~ne jastuke, zra~ne zavjeseABS, ESC sisteme i pojaseve spredzateza~ima u tri ta~ke oslonca.

Kao opcija u ponudi su, izme|u ostalogsistem za daljinsku kontrolu pritiska gumama, ksenonski farovi, svjetla za magsa skretanjem snopa prilikom zaokretanjto~kova u krivinama, hill hold funkcija...

[koda Rapid Spaceback ima}e premieru u septembru, na Sajmu automobila Frankfurtu 2013., godine dok }e prodaja Evropi po~eti u oktobru, kada }e biti poznati cijena ovog modela.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Nedim Hasi}

Foto: Mario Ili~i}



Obra}am Vam se povodom posljednjeg brojamagazina Slobodna Bosna, ta~nije zbog ~lanka“Pre}utno }udore|e: @vali, Boè!”, koji je uradilaVa{a novinarka Maja Radevi}. Pored Vas, ovajkomentar i informaciju dostavljam i Va{im kolega-ma u magazinu Dani, jer smatram da Va{e novinepredstavljaju jedan od posljednjih bastionazdravog i kriti~kog razuma.

Navedenim ~lankom pokazali ste i ukazaliodre|ene stvari sa kojima se apsolutno slaèm,naro~ito sa aspekta samovolje vlasnika ugos-titeljskih objekata u Sarajevu. Me|utim, èlimskrenuti pa`nju na drugu vrstu krajnosti samovoljerada ugostiteljskih objekata kojima je odobren radna podru~ju Op}ine Stari Grad.

Ne znam da li neko od Vas ili Va{ih novinaraima priliku pro}i na potezu Katedrala - Ba{~ar{ijaizme|u 22.00 i 02.00 sata po no}i, naro~ito petkomi/ili subotom nave~e. Pojedini ugostiteljski objekti uulicama Ferhadija, Strossmayerova, Muvekita,Branilaca Grada i dr., gdje se zbog na~ina rada isamovolje vlasnika pojedinih ugostiteljskih objeka-ta i njihovog shvatanja radnog vremena emitujenepodno{ljivo glasna muzika, te uzurpira javnapovr{ina ulice i zajedni~kih prostorija i podrumastambenih objekata, a {to za posjedicu imaonemogu}avanje slobode kretanja i normalanìvot gra|ana na podru~ju MZ Ba{~ar{ija.

Obzirom da je ve}ina stambenih objekata na

ovom dijelu grada iz perioda Austro-Ugarske,samim tim lako se moè zaklju~iti da su ovi objektistari 100 i vi{e godina i da kao takvi isti predstavljaju arhitektonsko i kulturno bogatstvo grada, te da seu njima mogu obavljati samo odre|ene djelatnosti~ime se ne naru{ava ku}ni red, te javni red i mir.

Recimo da imate stan na drugom spratu u jed-nom od takvih objekata, a u podrumskim prostori- jama va{e zgrade ili ispred ulaza (ili ~ak i u objeopcije) radi tri ili vi{e ugostiteljskih objekata kojima je Op}ina Stari Grad odobrila rad do 01.00, 03.00sata ujutro ili ~ak non-stop. Mje{avina muzike odCeca, maca i kojekakvih }irili~nih naslova, tehch-no, rave ili ~ak ìva svirka, koje uzrokuju i podrhta-vanje poda, dovode vas u situaciju da traìte

pomo} od odgovaraju}ih institucija na op}inskomi kantonalnom nivou koje bi trebale regulisatina~in rada ovih ugostiteljskih objekata.

Ako nazovete Policijsku stanicu Stari Grad od22.00 sata nave~e pa nadalje da interveni{u popitanju naru{avanja Zakona o javnom redu i mirui Zakona o za{titi od buke (za koje Vam odgovornotvrdim da malo koji policijski slu`benika zna, a daza naru{avanje javnog reda i mira poznaju samopojedine ~lanove, ~ak nisam siguran da za toznaju i slu`benici za inspekcijske poslove),naj~e{}i odgovor (poput papagaja sa ograni~enimfondom rije~i) koji moète dobiti je: “Strpite semalo”, “Kakve veze ima sa vama, ìvite na prvomili drugom spratu”, “Posla}emo nekoga” (a patrola

do|e nakon sat vremena ?!), “Mi ne moèmo

ni{ta, potrebno je prvo izmjeriti buku”, itd.(Napomena: Potrebno je da se istakne ~ast poje-dinim policijskim slu`benicima koji su spremni daodmah reaguju bez ikakvih predrasuda)

Ako se obratite Slu`bi za privredu Op}ine StariGrad, ne}ete dobiti nikakav odgovor (iako je ovajpomo}nik na~elnika Op}ine “zdu{no i spremno”poslao cirkularnu obavijest svim ugostiteljskimobjektima da ne prodaju alkohol za vrijemeramazana, a nije nazna~io da rad ugostiteljskihobjekata ne smije naru{avati ìvot i rad gra|ana),a odgovor Slu`be za inspekcijske Op}ine StariGrad obi~no glasi da su pokrenuli upravni postu-pak protiv tog i tog ugostiteljskog objekta dauklone ba{te i sl. Ironija je tim ve}a {to ovi upravnipostupci traju od po~etka do kraja ljetne sezone,kada se po isteku ba{te uklone ne zbog zabrane,ve} zbog niskih temperatura.

Ako se obratite na mobilni deùrni telefonKantonalnoj upravi za inspekcijske poslove reci-mo u 18.00 sati da neko od komunalnih inspekto-ra do|e odmah na lice mjesta odgovor koji }etedobiti je: “Sastavite dopis i dostavite u Upravu,nakon ~ega }emo mi postupiti”. Sada zamisliteneki stariji bra~ni par koji poku{ava da ostvarisvoja osnovna ljudska prava (pravo na ìvot, narad, na odmor), koji nisu pravno upu}eni u ovuproblematiku koji ima smetnje u svakodnevnomìvotu zbog uzurpacije ulice, zajedni~kih prostori-

ja zgrade u kojoj ìve i nesnosne buke? Nijepotrebno isticati situaciju u kojoj je neophodnaintervencija, recimo hitne pomo}i, gdje ljekari nemogu do}i na neku od adresa.

Provjerena je informacija da su se pojedinigra|ani ve} obra}ali Kantonalnoj upravi zainspekcijske poslove. Istina, Kantonalna uprava zainspekcijske poslove je utvrdila da pojedini ugos-titeljski objekti imaju uredno izdate dozvole odSlu`be za privredu Op}ine Stari Grad, iako neispunjavaju uslove propisane Obrascem op}ine zapokretanje ugostiteljske djelatnosti. Upravo iz ovograzloga razumno je da se ~ovjek pita ko je i na kojina~in dao odobrenje za rad spornim ugostiteljskimobjektima iako ne ispunjavaju sve uslove za{tite od

buke i to bez prethodne saglasnosti stanara ukolikose ugostiteljski objekat nalazi u okviru stambenogobjekta.

Posebna stvar su, da Vas ne podsje}am, tu~e,neredi i ba~ene bombe u i ispred ovakvih ugos-titeljskih objekata. âk je i jedan konobar smrtnostradao u Strossmayerovoj ulici pred masom ljudi, au tom trenutku “niko ni{ta nije vidio niti ~uo”, da bi ve}idu}i dan bilo nastavljeno prema starom scenariju.

Iskreno bih cijenio kada biste poku{ali proko-mentarisati i nastaviti ~lanak koji ste napisali uposljednjem broju Va{eg magazina, obzirom da jeo~ita sprega i java{luk, kako nadle`nih slu`bi uOp}ini Stari Grad, tako i ugostiteljskih objekata.

Zejnil H.18.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 8

REAGIRANJAZejnil H. - Uredni{tvu

Pomoćnik načelnika Općine žurno je poslao obavijest svimugostiteljskim objektima da ne prodaju alkohol za vrijemeramazana, a nije upozorio da njihov rad ne smije narušavatiživot i rad građana

(“Pre}utno }udore|e: @vali, Boè!”, SB, br 870)



Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJUSLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba



portal slobodne bosne

Documents

Slobodna Bosna [broj 871, 18.7.2013]