Slobodna Bosna [broj 875, 15.8.2013]

7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 875, 15.8.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-875-1582013 1/68I

www.slobodna-bosna.b

ALMIR ÊHAJI] BATKO: MOJA BITKA ZA DJEC

NA[E TREBINJENA[E TREBINJE


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-875-1582013 2/68




http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-875-1582013 4/68SLOBODNA BOSNA I 15.8.2014

HASI] SE POHASIO

Sead Hasi},biv{i ministar uVladi Tuzlanskog

kantona,prona{ao novuunosnu funkcijuSead Hasi}, biv{i ministar za rad,socijalnu politiku i povratak u VladiTuzlanskog kantona, priprema sebinovu, unosnu du`nost. Naime, ~lanoviUpravnog odbora tamo{njeg Doma zadjecu bez roditeljskog staranja, podpritiskom Ante Iljki}a, sekretara biv{eg

Hasi}evog ministarstva, izglasali supoprili~no sramotnu odluku da sedirektoru Doma pove}a koeficijent zapla}u sa 2,7 na 5,5, {to u prevoduzna~i pla}u ve}u od 2.000 maraka. Uisto vrijeme, ostali uposlenici Domaimaju pla}u od 800 maraka i jedvanalaze sredstva da napu{tenoj djecikupe hranu i odje}u. Kako tvrdesugovornici SB, pozadina odluke opove}anju pla}e direktora jeste èljabiv{eg ministra Hasi}a da do|e nadirektorsku du`nost iako je rije~, kakokaù, o kompromitiranoj li~nosti

prozivanoj za nepotizam. Hasi} je, kakose tvrdi, uposlio bez konkursa i k}erkuAnte Iljki}a a Iljki} je zauzvrat urgiraokod ~lanova UO da se podignekoeficijent na platu direktoru Domakako bi se kasnije na tu du`nostimenovalo Hasi}a. (N.H.)

Skup{tina akcionara Balkan investment banke (BIB), koju je nedavno preuzelaRepublika Srpska, 30. avgusta }e imenovatinovu upravu i promijeniti naziv banke uPrva dràvna banka. Dodikovi bliski sarad-nici osnivanje ove banke najavljuju kaonovu eru u bankarstvu Republike Srpske.

Vlada RS-a je nedavno preko IRB-a i

Garantnog fonda RS-a dokapitalizovala BiB banku sa 30 miliona KM i postala vlasnik 99,95 posto kapitala. Agencija za bankarstvouvela je banku u privremenu upravu, sus-

pendovala privremenog upravnika EdvinasaNavickasa i za privremenog upravnikaimenovala Dejana Radmanovi}a.

Me|utim, upu}eni izvori tvrde kakoodlukom da formira dràvna banka sa srp-skim predznakom Dodik poku{ava u drugi

plan staviti kriminal koji je zadnjih neko-liko godina po~injen u BIB banci, odnosnosakriju informacije koji su sve prvaciSNSD-a podizali kredite koje nikad nisu

vratili.Za ovu banku se smatra da je najve}a perionica novca u RS-u i da je imala pot- punu podr{ku Vlade RS-a, koja je posred-stvom Investiciono-razvojne banke RS-aizda{no pomagala privilegovane prijatelje~elni{tva SNSD-a, a to su, izme|u ostalih,Vladimir Romanov, vlasnik Ukio grupe , iMilenko î~i}, vlasnik Kaldera Company izLakta{a.

U bilansu stanja Balkan investment banke na kraju 2012. godine prikazan jeukupan gubitak od 33,6 milion KM. Ovu

banku su nemilosrdno oplja~kali njeni rani-

ji vlasnici i pri tom odnijeli i 70 miliona

KM budètskog novca, a vlasti RS-a nisu prstom mrdnule da ih u tome sprije~Klju~ni igra~ preko kojeg su i{li gotovo snezakoniti poslovi je Edvin Navickadonedavni direktor BIB-a.

Navickas je, po nalogu svog gazdVladimira Romanova, odobravao sumnjikredite pravnim licima izvan RS-a. Osi

toga, podijelio je dosta kredita za koRomanov nije ni znao. Prije nego {to BIB objaviti negativno poslovanje od 3miliona KM, Romanov je bio u Banjoj Lui tada analizirao poslovanje banke. Kada saznao za brojne malverzacije koje

Navickas po~inio, optuìo ga je za propa banke. Edvinas je odobravao brojne kredikoji su bili nenaplativi zbog politi~kih prisaka SNSD-a, kao i kredita fiktivnim firmma, za koje je uzimao veliku provizijKako bi sve to zata{kao, Navickas je osnvao tri preduze}a kojima je BIB bankodobrava kredite. On je milionska sredst

uloìo u kupovinu nekretnina u hrvatsko primorju, kojima gazduje firma Baltd.o.o. ~iji je on osniva~. BiB

Navickasovoj firmi dala kredit od 700 hiljda KM. Njega je u nezakonitim poslovimslijedila Mirjana ômi}, direktoriDirekcije za upravljanje rizicima u BiB-koja je uz pomo} Navickasa kupila stanSarajevu, i to od svoje majke, kojeg je plala oko 300 hiljada KM. Uprkos brojnimalverzacijama istraga u ovoj banci spote~e. Razlog za to mo`da leì u ~injenici dsu krediti Dodikovom sinu i zetu vo}arsku proizvodnju dati upravo prek

BIB banke. (M.D

Republika Srpska dobijaPrvu državnu banku

BANKA PO MJERI DODIKA

MINI MARKET

EVO BANKE NARODE MOJMilorad Dodik, prvi bankar RS-aEVO BANKE NARODE MOJMilorad Dodik, prvi bankar RS-a

Sead Hasi}



FOTO NEDJELJE MARIO ILIÎ]

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

KAKADEMSKAZAJEDNICAPotpredsjednik SBB-a Mirsad

\onlagi} namjesto rektoraTuzlanskoguniverzitetapoku{avadovesti supruguPotpredsjednik Saveza za bolju

budu}nost Mirsad \onlagi} naumio jena mjesto rektora Tuzlanskoguniverziteta imenovati svoju supruguNusretu \onlagi}, profesoricu natamo{njem Tehnolo{kom fakultetu.\onlagi}eva je dala ostavku na mjesto~lanice Upravnog odbora Univerziteta,{to je prvi korak ka preuzimanjurektorske pozicije, a sve kako bi Mirsad\onlagi} i dalje nastavio kontroliratiUniverzitet. Ina~e, obje k}erke Nusrete Mirsada \onlagi}a, rade naTuzlanskom univerzitetu. Pri~a se da suposljednjih dana studenti Ekonomskog

fakulteta predali nekoliko prijava protivSabine \onlagi}, u kojima se àle nanjeno pona{anje tokom predavanja.Tvrde da ~esto propu{ta predavanja, da

je nekoliko puta na fakultet dolazila ualkoholiziranom stanju. No, puno jerevnosnija kad je u pitanju akademskakarija: doktorsku disertaciju jeodbranila samo godinu i pol nakon {to

je magistrirala. (N.H.)

MINI MARKET

Džeko, Pjanić i Begovićobradovali slijepu djecu

Asmir BegovI} Edin Dèko

Miralem Pjani}



Dobro i uvjerljvo neki me dan naruì, izre{etakolegica iz jednog regionalnog medija: kako mogu

biti ravnodu{an prema jezivim, kataklizmi~nim poàrima koji su opkolili Jablanicu, pita me. Jesam li,uistinu, ravnodu{an, prema toj elementarnoj prirodnojnepogodi; bojim se da postajem, kao i, manje-vi{e, svioko mene, krajnje indiferentan. Nije da mi nije stalo do{umskog blaga koje danima nestaje u buktinji na

planinskim obroncima oko Jablanice. Znam ja ta~no {tavatra bespovratno, nezaustavljivo guta dok prì planinu

Prenj. Barem sam tri puta u „turisti~koj sezoni“ jesen-ljeto 1993. godine laganim korakom prepje{a~io put odJablanice do Mostara i nazad. Petnaest sati tamo, petnaestsati ‘vamo; barem tri dana svog ìvota sam ostavio povrletima ~udesne, opasne, zavodljive planine Prenj. Samo

jedan izvor vode, negdje na pola puta postoji; kraj izvorahladne vode, prije ta~no dvadeset godina sreo sam se sasarajevskom doktoricom Bubom Todorovi}; ona i{la da

pomogne kolegama iz Mostara, a ja ùrio da „{irimistinu“ o ratu u tom dijelu Hercegovine.

Ovo bi trebalo zna~iti, ukazivati na moj (u najgoremi najboljem slu~aju, istodobno) neadekvatanemotivni odnos prema gorama i planinama na{e

zemlje ponosne, koji je ohla|en, nepristrasan. Mjesecdana, iz dana u dan, gore planine i „{umsko rastinje“ okoJablanice a da niko ko je pla}en i to dobro, budètskiredovno, nije guzicom mrdnuo da taj uàs umanji,

lokalizira, preduprijedi, sprije~i. Ako ta stra{na, o~ito

nezaustavljiva elementarna nepogoda nije prenulmobilizirala na akciju onog birokratskog gmaza AliTihi}a (ve} sam sli~nim povodom, dodu{e tada smo bzameteni snijegom, napisao da taj direktor Civilne za{tiu imenu i prezimenu sadràva vizionarstvo AliIzetbegovi}a i poduzetnost/energi~nost SulejmanTihi}a), onda je Civilna za{tita Federacije potpunizli{na, nepotrebna institucija. Koja, na godi{njem nivo

kr~mi preko deset miliona maraka. Siroti, unezvijerestanovnici „opoàrenog“ podru~ja Jablanice danima nedjeljama apeliraju za pomo} u ga{enju poàra. Dv

aviona Oruànih snaga Bosne i Hercegovinsvakodnevno/svakono}no istresaju o~ito nedovoljnkoli~ine vode nad „vatrenom stihijom“ na brdima okJablanice. U svim bi normalnim dràvama, u ovakalarmantnoj situaciji, bio formiran Krizni {tab koji

koordinirao protupoàrne aktivnosti. Okupio bi ljudrazli~itih struka i {irokog spektra interesiranja. Ovdje, konas, taj je model preventive i za{tite potcijenjen, potpunnepoznat. Na ~elu toga fantomskog Kriznog {taba Federaciji Bosne i Hercegovine je ozloga{eni dopremijJerko Ivankovi} Lijanovi} koji jo{ nije pogasio obiteljskfinancijsko- kriminalne poàre: ko }e u njegovom slu~aj

jo{ razbijati glavu sitnim, provincijskim, marginalnivremenskim nepogodoma.

Kada se god ovdje, kod nas, desi takva vrsta nepogodvanrednog stanja, ljeti-zimi, neva`no, reakcija vlasti jtako|er, vanredna, odnosno pani~na, navrat-nanoiznu|ena. Ako ne do|u kanaderi iz Hrvatske, ili avio

koje je Ministarstvo za krizne situacije Ruske Federaci

SLOBODNA BOSNA I 15.8.2016

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Siroti, unezvijereni stanovnici „opožarenog“ područja Jablanicedanima i nedjeljama apeliraju za pomoć u gašenju požara. Dva avionaOružanih snaga Bosne i Hercegovine svakodnevno/svakonoćnoistresaju očito nedovoljne količine vode nad „vatrenom stihijom“ nabrdima oko Jablanice. U svim bi normalnim državama, u ovakoalarmantnoj situaciji, bio formiran Krizni štab koji bi koordiniraoprotupožarne aktivnosti. Okupio bi ljude različitih struka i širokog

spektra interesiranja. Ovdje, kod nas taj je model preventive i zaštitepotcijenjen, potpuno nepoznat

Odgovor vlasti n

GORI, GORI, MOJAJABLANICEPi{e: SENAD AVDI]



stacioniralo na aerodromu u Ni{u, da spase {to se spasiti dade,odosmo u vraìju mater, sve }e izgorjeti, u pepeo i prah biti

pretvoreno.

Treba se diviti i svaku vrstu javne zahvalnosti odati Oruànim

snagama BiH, i jedino njima, koji danima i nedjeljamanadlije}u buktinju na Prenju i istresaju na nju vodu izJablani~kog jezera. Da nije njih, ako ni{ta drugo, ne bismo znali dazra~na flota Bosne i Hercegovine iznosi ukupno i cirka dvahelikoptera! Ministarstvo unutra{njih poslova Federacije posjedujeneki mali helikopter, zovu ga „prdavac“, koji u osnovi ni~em inikome ne sluì. Prije tri godine vlasti Srbije su, napokon, vratilena{im vlastima helikopter „Long Ranger“ koje su odmetnuti srpskispecijalci na po~etku rata „dislocirali“ u Srbiju iz baze Specijalne

jedinice MUP-a BiH u Krteljima, op}ina Ilidà. Taj se, i dan-danasvrlo solidan helikopter godinama „kiseli“u federalnim policijskimhangarima, onako bezveze. Perfomanse, tehni~ke, uop}e mu nisu za

potcijeniti - prima 12 putnika, a ako mu se ugrade, dodaju adapteri,

kliza~i (ma {ta to zna~ilo), vi{estruko je upotrebljiv taj na{ helikopter.

Mogao bi elegantno supstituirati hrvatske kanadere i robusne ruskletjelice. Navodno bi za osposobljavanje helikoptera trebalo nekdvjesto hiljada eura, {to i nije neki teàk prora~unski izdatak.

Kada je prije mjesc dana skoro do temelja izgorje

Kantonalna bolnice u Biha}u, u~as su se na licu mjes pojavila „prva pomo}“ iz Sarajeva, {to je u osnovi u redsamo da nije strana~ki usmjereno i konotirano. Lijepo je to odgovorno prema nesre}i koja se desila biha}koj bolnici, samo

bojim da u pozadini stoje strana~ki interesi, da je u pitanjstrana~ka eksploatacija te tragedije.

U imalo pristojnoj, sre|enoj, ure|enoj profesionalizarandràvi, ne bi smio biti problem kako lokalizirati „goru}i problemte se stvari rade i obavljaju sistemski ~vrsto i organizacijskuhodano. Ali, naàlost, trajni problem na{ega dru{tva jdemokratski kontrolirana efikasnost. Zato i zbog toga imamo teài nepremostiv problem sa vatrom koja prijeti JablanicHercegova~ke gore i dalje gore zbog nemogu}nosti vlasti d

pravovremeno, adekvatno, efikasno reagira.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

zne situacije: Nije do nas

NA VISINI ZADATKA Helikopteri Oruànih snaga BiH ve}danima gase buktinju na Prenju



ÊTVRTAK, 8. AUGUST Nekog su domoljuba u Kninu priveli

nadle`ni policijski organi jer je verbalnonasrnuo na premijera Hrvatske ZORANAMILANOVI]A tokom proslave u Kninu.To ni na koji na~in nije dobro, hap{enjeljudi ofrlje, nazor, nekriti~no. Navodno seradi o ekstremnoj, nacionalisti~koj desnici,koja hrvatskom premijeru sva{ta zamjera i

spo~itava.Pretresam posljednjih dana biografijunajve}eg na{eg reìsera HAJRUDINA[IBE KRVAVCA; pita ga neko za{to se usvojim filmovima nije bavio usta{ama,~etnicima, a dobri [iba odgovara: „Menenisu zanimali {uftovi, nego karakteri“

PETAK, 9. AUGUSTOzbiljnim se poslovima danas bavim, ili

barem poku{avam. Valja mi snimiti emisijuReflex na OBN-u; serioznu, odgovornu.“Ho}e{ li na êvljanovi}e?”, zna~ajno me

pita prijatelj. Kako je to sve skupa izgledalona êvljanovi}ima, te{ko mi je re}i, ali

krhanje bikova zvani~no i definitivno nijedio moje tradicije. Jedino znam da je pobijedio izvjesni bik Goronja, koji se zovekao jedan moj drug...

SUBOTA, 10. AUGUSTStra{no je, impresivno kako je svoju

dionicu na deset hiljada metara istr~aoMohamed Mo Farah na Svjetskom

prvenstvu. Neponovljivo je danas USAINBOLT pomeo sve pretendente na najbròjtrci na sto metara. Razli~ite su tehnike

brzinskih i srednjepruga{kih atletskihdisciplina. Neko je pametan, pri tom,

nadam se, odgovoran smislio trku izme|u

Mo Faraha i USAINA BOLTA na atipi~nih600 metara. To }e biti, ako ga bude,spektakl.

NEDJELJA, 11. AUGUSTIzvrstan je de~ko Semir Halilovi}, Harry

Potter, analiti~ar, istraìva~, kriti~ar sveganepostoje}eg. Otac mu je Sefer Halilovi}odbio sudjelovati na nekoj oslobodila~ko-odbrambenoj manifestaciji. „Ne}u da

budem sa podruma{ima“, poru~io je prvi,komandant Oruànih snaga BiH SeferHalilovi}. Potpuno slu~ajno, logikom posla,usred rata zatekao se u nekom podrumu sa

proslavljenim generalom Seferom Halilovi-}em; nemam pojma kako je taj uàs sa

stradanjem njegove familije okon~an, alive}e kukavice, mi{a, u ìvotu nisam vidio.

PONEDJELJAK, 12. AUGUSTU posljednja dva-tri dana sjedio sam sa

barem desetak razli~ito rangiranihdràvnih ~inovnika (op}inskih,kantonalnih, feder alnih, dràvnih) i svi seàle kako im kasni pla}a, li~ni dohodak.Sarajevski kantonalni prora~un je u

nepovratnoj buli, federalniministarstvima se isklju~uje struja i plzbog vi{emjese~nog nepla}anja, trezor Biima astronomske dugove prema brojni

prora~unskim korisnicima i ostali„vjerovnicima“, sarajevski gradski bud`ne moè pokriti pla}e uposlenima.

Me|utim, MIRSAD PURIVATRAdirektor Sarajevo film festivala, gdje gostigne i gdje god moè (a stigne svugdjemoè /mu se/ gdje god ho}e) cvili, cmizdrkako su ga, kao i svake prethodne godiniznevjerile, na cjedilu ostavile „nadle`nvlasti“ koje su njegovom porodi~nofestivalu, profitabilnoj ku}noj radinosskresala budètske injekcije; pri~a je

osnovi dobra, samo da je ta~na.UTORAK, 13. AUGUSTDa bi barem ugrubo bio dostojan tem

pogledam ~vrst, ozbiljan film Hemingwa& Gellhorn u produkciji HBO-a. Pri~a jvjerujem, u osnovi ta~na i govori o tre}ojvjerovatno najve}oj ljubavi velikog piscSjedim danas sa kolegicom MirjanoHrgom, ne{to joj se brak raspuko, i sva{

bi tu moglo biti da sam ja ublizHemingway.

SRIJEDA, 14. AUGUST

Nije stra{no, ali nije ni neva`no to {to no}as nogometna selekcija BiH izgubila oAmerike. Neki dan sam kratko selektorom/izbornikom Safetom Su{i}erazmijenio poneku pametnu re~enicu. Ni{ni va`no, ni bitno u tom kroki dijalogu nij

bilo, osim {to sam ispoljio trajnzabrinutost kako }e izgledati reprezentacija, njen defanzivni dio, kada se sa scen

povuku Elvir Rahimi} i Edin SpahiMinistri odbrane Spahi} i Rahimi} ve~ersu se iz nekih razloga nakon poluvremen

povukli u svla~ionicu, s njima i neumorSejo Salihovi}... i to vi{e nije isreprezentacija.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI





DODIKOV ODGOVOR NAFEDERALNI DOGOVOR

Na pomoludogovor ~elnika

federalnihstranaka, ~ekase reakcijaDodikaêlnici vode}ih stranaka bo{nja~kog ihrvatskog naroda Sulejman Tihi} iDragan ovi} na~elno su dogovorili dase problem presude „Sejdi} i Finci“razrije{i na krajnje jednostavan na~in -promjenom izbornih pravila prema kojim

bi se tri ~lana Predsjedni{tva BiHubudu}e birali posredno, iz redaizabranih zastupnika Parlamenta BiH.Svi izabrani zastupnici, uklju~uju}i ipripadnike nacionalnih manjina, imali biformalno pravo da se kandidiraju zafunkciju ~lana Predsjedni{tva BiH,mada je posve jasno da ne bi imalinikakve realne {anse u srazu skandidatima iz tri konstitutivna naroda.Rje{enje Tihi}a i ôvi}a na~elno jeprihvatljivo i Lagumdìji, Raguù,Radon~i}u, Jerlagi}u, Pe}encu, alipod uvjetom da identi~an izborni modelprimijeni i Republika Srpska, kako bi seizbjegla tzv. asimetri~na izborna rje{enja.Predsjednik RS-a Milorad Dodik nebrojeno puta je ponovio da rje{enjepresude „Sejdi} i Finci“ zavisi isklju~ivood dogovora federalnih stranaka. No,na sastanku strana~kih ~elnika koji }ese po~etkom oktobra odràti u Briselumoglo bi se pokazati da su federalnipartneri prona{li dogovor i da primjenapresude „Sejdi} i Finci“ zavisi oddogovora lidera iz RS-a Dodika iBosi}a. (M.A.)

MINI MARKET

ûda se ipak de{avaju: u Glumini kodZvornika otvorena je fabrika za preraduvo}a i povr}a Vo}ar promet vrijedna 5

miliona KM. Rije~ je vjerovatno o prvojmultietni~koj, srpsko-bo{nja~ko-hrvatskojinvesticiji nakon rata, koja je dobila imaterijalnu i moralnu podr{ku lokalnihvlasti Zvornika i dvije entitetske vlade.Fabriku su sve~ano otvorili BakirIzetbegovi}, bo{nja~ki ~lanPredsjedni{tva BiH, i Zoran Stevanovi},na~elnik op}ine Zvornik.Fabrika upo{ljava 30 stalnih i 50sezonskih radnika, a repromaterijalom }e

je snabdijevati oko 1.200 lokalnih ikooperanata iz Podrinja, me|u kojima je iznatan broj bo{nja~kih povratnika. (S.B.)

MULTI-KULTIVATOR

U Zvorniku otvorena fabrika zapreradu vo}a i povr}a u srpsko-bo{nja~ko-hrvatskom vlasni{tvu

Porezna uprava Federacije Bizatvorila je sedam ugostiteljskobjakata u Sarajevu „zbog kr{enodredbi Zakona o fiskalnosistemu“. Me|u sedam zape~a}nih objekata nalazi se i „Buffklub SDP“ smje{ten u prostorijamKantonalnog odbora SDP-a Sar ajvo.

Samo koji sat nakon zatvaranSDP-ovog buffeta, oglasio

predsjednik KO SDP SarajevFikret Musi} poja{njenjem zatvoreni objekat jeste smje{ten

prostorijama SDP-a, ali da pripada ovoj stranci nego privatnougostitelju Enveru Muhi}u.

Ostaje, me|utim, nejasno za{ je SDP dozvolio ugostitelju Mhi}u da svoj privatni buffet nazo„Klub SDP“?!

(M.A

NESTRANAČKI BUFFET

Predsjednik KO SDP SarajevoFikret Musić negira da „Klub

SDP“ pripada ovoj stranciFikret Musi}

Zvornik



PRO ET CONTRA


LAGUMD@IJINA BLATFORMA

Predsjedni{tvoBiH slo`no protivLagumdìjine

platforme zanastup bh.delegacije uGeneralnojskup{tini UN-aTro~lano Predsjedni{tvo BiH

jednoglasno je odbacilo tekst platformeza nastup delegacije BiH napredstoje}em zasjedanju Generalneskup{tine UN-a, koji je predloìloMinistarstvo vanjskih poslova BiH. Zaponu|eni tekst Lagumdìjinogministarstva Kom{i} je rekao da je jakolo{, Izetbegovi} da je o~ajan, aRadmanovi} da je neozbiljan - „kao dasu se djeca igrala“.Ponu|eni tekst platforme nije branila~ak i Lagumdìjina zamjenica AnaTri{i}-Babi}, koja je prisustvovalasjednici Predsjedni{tva i na po~etkurasprave o tekstu platforme rekla da jeu pitanju „najobi~niji {lamperaj“! (S.B.)

MINI MARKET

BERIZ BELKI]

Poslanik Stranke zaBiH

DAProcjenjuju}i situaciju i tempokojim mi ispunjavamo zadateuslove, slaèm se saprocjenom studije iz Berlina {to

se ti~e BiH. Mi{ljenja sam dase stvar moè promijeniti akobi se odnos prema obavezamakoje je EU stavila prema namaradikalno promijenio.

LAMIJA TANOVI]

Profesor naPMF-u

DABiH treba jo{ puno vremena sobzirom na brzinu kojom je usvojim EU integracijama dosada i{la. Te{ko mi je daprocjenjujem koliko je u tomsmislu daleko bilo koja drugazemlja iz regiona, ali nama }esigurno trebati zna~ajan periodako nastavimo ovim puèvimhodom.

FADILAMEMI[EVI]

PredsjednicaDru{tva zaugroènenarode

DAOvo je jedna realna procjena ismatram da BiH sa ovomvladaju}om garniturom na ~eluni{ta nije uradila po tompitanju, te da je politi~ki vrh jo{vi{e unazadio proces prijemaBiH u EU.

ALEN MEHANOVI]

Novinar„Oslobo|enja“

DAIzgledno je da u narednihdeset godina ne}e biti promje-

na unutar EU-a s obzirom na toda pristupanje postaje svezahtjevniji proces, a atmosferai raspoloènje u EU ne idu uprilog pro{irenja. Podru~jezapadnog Balkana jenajkriti~nije, a nefunkcionisanjeBiH te{ko da nam ostavlja

ikakve {anse da postanemo~lanica EU-a u narednomperiodu.

DENNIS GRATZ

Predsjednik Na{e stranke

DA/NEMi{ljenja sam da sasada{njom vlasti Bosna iHercegovina ne}e u EU ni uslijede}ih pedeset godina. BiHbi mogla biti primljena u EUukoliko se promijeniproevropska politika.

GORDANA BOBAN

Glumica

DASlaèm se sa procjenomstudije iz Berlina u vezi sna{om zemljom jer ukolikona{i politi~ari nastave ovimpravcem i na ovakav na~in davode BiH, {anse da budemoprimljeni u EU su nam ravnenuli.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Slažete li se sa procjenom studije izBerlina da nijedna zemlja neće biti

primljena u EU u narednih 10 godina?

Priredila: Ma{a ]osi}



P

rije nepun mjesec dana umaloprodajnom objektu u Br~-kom, ~iji je vlasnik kineskidràvljanin Chen Yi, direktor firme Continental Group , otkrive-

na je zapanjuju}a koli~ina nelegalnouvezene robe: 11.400 grudnjaka, 5.000sijalica, 2.000 ènskih torbi i 234 pumpe zavodu. Istragom je utvr|eno da je navedenaroba u BiH u{la preko grani~nog prijelazaGradi{ka bez pla}ene carine, pa ~ak i bezformalnog carinskog evidentiranja. Svanavedena roba, natovarena u dva kamina,u{la je u BiH „na mahanje“, kako carinskiradnici u àrgonu nazivaju propu{tanjekamiona bez carinskog pregleda i obra~unacarinskih da`bina. Naravno, ova carinska

pogodnost ima cijenu: kre}e se u rasponu

do 10 do 50 hiljada eura, u zavisnosti odvrste i koli~ine krijum~arene robe.

PAD BUD@ETSKIH PRIHODA Nelagalni uvoz robe u BiH posljednjih

je mjeseci poprimio kolosalne razmjere, {tose, uostalom, vidi i po drasti~nom padu

budètskih prihoda, prvenstveno od carine iPDV-a. Uprava za indirektno oporezivanje,u ~ijem se sastavu nalazi i carina, nedavno

je priznala „produbljavanje negativnihtrendova iz protekle godine“, {to je zapravodrugi naziv za alarmantan pad budètskih

prihoda: samo u prvih pet mjeseci ove

godine prikupljeno je 43 miliona KMmanje nego u istom periodu proteklegodine.

Korupcija na grani~nim prijelazimaBiH ima sva obilje`ja organiziranogkriminala koji se odvija uz punu suglasnostznatnog broja carinskih {efova. Delagat uDomu naroda Parlamenta BiH MehmedBradari} nedavno je inicirao formiranje

parlamentarne komisije ~iji je zadatak daispita „indicije i saznanja“ o rasprostranje-nom kriminalu u pojedinim sektorimaUprave za indirektno oporezivanje. Brada-ri} je za parlamentarnom govornicomrekao da je do{ao u posjed pisma {efacarinske ispostave u Br~kom DankaBogdani}a, u kojem ovaj tvrdi da mu je

pretpostavljeni {ef Dragan Dragi} traìo da

od carinika prikuplja novac za „potrebekabineta glavnog {efa“ ZdravkaCvjetinovi}a!

„Krajem februara i po~etkom martapred moju zgradu dolazio je tada{nji {efOdsjeka za carine RC Tuzla Dragan Dragi}i saop{tio mi da trebam prikupiti novac zapotrebe kabineta i da to traì po nalogupomo}nika direktora Sektora za carine,Zdravka Cvjetinovi}a...

O ovim ak ivnostima Drage Dragi}aupoznat je i vo|a smjene na Grani~nomprelazu Pavlovi}a most Vlado Ili}. On mi je

saop{tio da je Drago Dragi} vodio razgovorna istu temu i sa drugim {efovima“, stoji, pored ostalog, u pismu koje je {ef carinskeispostave u Br~kom Danko Bogdani}

uputio direktoru Uprave za indirektnoporezivanje Miri Dàkuli.

[EFOVIMA DIO TALAPismo Danka Bogdani}a upu}en

Dàkuli svjedo~i da je uspostavljen cijekorupcijski lanac od vrha do dna Carinskslu`be: {efovi u Carinskoj upravi ne samda ne poduzimaju ni{ta da suzbiju koru

ciju i nelegalni uvoz robe nego od svoj pot~injenih traè da im ustupe doplja~kanog budètskog novca!

O razmjerama kriminala carinskslu`be BiH, svjedo~i i primjer s uvozo138 {lepera kafe koja je iz Hrvatske u Biuvezena preko grani~nih prelaza Gradi{kaBiha} u razdoblju od 2009. do 201godine. Svih 138 {lepera uvezeno je na istrik koji carinici u àrgonu nazivaju „rob

pod robom“: kafa je bila skrivena paletama opeke, pa je cijeli tovar, u pre{utnu suglasnost i odgovaraju}u prov

ziju carinika i njihovih {efova, deklarirakao uvoz opeke! Na ovaj na~in, bud`dràve je o{te}en za oko 30 miliona KMKriminal je dokumentiran, istraga j


CARINSKA HAJDUÎJA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

U maju ove godine, na inicijativu

delegata Mehmeda Bradari}a, formirana jeistra`na komisija oba doma ParlamentaBiH sa zadatkom da provjeri navode orasprostranjenom kriminalu u Upravi zaindirektno oporezivanje.

„Poznata je ~injenica da se firmamakoje se bave tzv. fiktivnim izvozom naime PDV-a samo u toku jedne godineizvr{i povrat nekoliko stotina miliona

maraka. U nedavno izvedenoj akcij

kodnog naziova Panama, uhap{eno je11 carinskih slu`benika koji su o{tetilbudèt za vi{e miliona KM“, obrazloìo jedelegat Bradari} svoj zahtjev za formiranjeparlamentarne komisije.

Njegov zahtjev je prihva}en, Komisija jeformirana, no ni tri puna mjeseca nakonformiranja Komisija nije odràla niti jednusjednicu niti je istraga pomaknuta s mjesta.

PARLAMENT U AKCIJI

Istražna komisija formiranau maju još se nije sastala

Dramatičan pad budžetskih prihoda BiH posljedica je rasprostranjenog kriminalacarinskih službenika i njihovih šefova; Slobodna Bosna došla je u posjed obimne

dokumentacije koja svjedoči o organiziranoj pljački carinskih prihoda države

[EFOVI CARINE REKETIRAJUKORUMPIRANE CARINIKE

Preko grani~nih prelaza Gradi{ka i Biha}

pro{vercovano 138 {lepera kafe



ÂU[EVI] OTI[AO, KRIMINAL OSTAO


POROZNE GRANICEKorupcija u Carinskoj upravi BiH

poprimila je dramati~ne razmjere



pokrenuta, no u cijeloj carinskoj hijerarhiji jo{ nikome nije falila ni dlaka s glave.

CARINJENJE „ODOKA“Rasprostranjeni kriminal carinske

slu`be BiH ne pravi samo problemedràvnom budètu nego i ~itavim granamaindustrijske proizvodnje BiH koja jeizloèna nelojalnoj konkurenciji iz uvoza.Bescarinski uvoz odjevnih predmeta izKine potpuno je uni{tio doma}u industrijutekstila i obu}e: goleme palete obu}e i

odje}e iz Kine u pravilu se carine „odoka“, po cijenama koje su vi{estruko niè odtrì{nih. Cijeli {leper cipela uvezenih iz

Kine u pravilu se procjenjuje na 10 do 1hiljada KM, mada je stvarna vrijednouvezenih cipela desetak puta ve}a.

Na isti na~in preko granice Bisvakodnevno stiù goleme koli~invisokotarifnih proizvoda (cigaretalkohola, kafe...) skrivenih u paletamopeke i deklariranih kao uvoz opeke.

Prema pisanoj izjavi MehmedaliOsmi}a, inspektora za reviziju i kontroRC Tuzla i predsjednika Sindikata u Upraza neizravno oporezivanje, krimincarinskih slu`benika nije nimalo smanjenakon smjene biv{eg direktora UIKemala âu{evi}a.

„Cvjetinovi} je nastavio raditi tamo gdje âu{evi} stao, samo je preuzeo njegovprljave poslove“, stoji i pismenoj izjavi koj

je Mehmedalija Osmi} uputio ~elni{tvUprave za indirektno oporezivanje, kao znasolidarnosti i podr{ke Danku Bogdanovi}koji je ekspresno smijenjen zbog „dugo

jezika“!


CARINSKA HAJDUÎJA

Prema zvani~nom izvje{taju Uprave zaindirektno oporezivanje, u posljednjih petmjeseci dramati~no je porastao povratPDV-a (16,7 posto), {to je rezultat sverasprostranjenijeg fiktivnog izvoza.

Kako se preko fiktivnog (nepostoje}eg)izvoza plja~ka budètski novac, ilustriraprimjer jednog zlatara iz Banje Luke ~ijeime ne otkrivamo zbog istrage koja je utoku.

Samo u posljednjih desetak mjeseci

neimenovani banjalu~ki zlatar izdao jestranim kupcima nekoliko hiljada fiktivnihra~una za skupocjene satove koje im jenavodno prodao. Na osnovu izdatih ra~unakupci su ostvarili pravo na povrat PDV-a uiznosu ve}em od milion KM. Ispostavilo seda niti jedan skupocjeni sat nije prodat i dasu „strani kupci“ svi odreda bliski saradnicibanjalu~kog zlatara koji je sa svojim„kupcima“ na ravne ~asti dijelio novacostvaren na temelju povrata PDV-a.

UNOSAN FIKTIVNI IZVOZ

Banjalučki zlatar „izvezao“ nekolikohiljada skupocjenih satova

OZBILJNE OPTU@BEKopija iskaza biv{eg {efa Carinske ispostave u Br~kom Danka Bogdanovi}a u kojoj tvrdi daga je reketirao njegov pretpostavljeni Dragan Dragi}



Tri me|unarodna aerodroma uFederaciji BiH - sarajevski, tuzlan-ski i mostarski - biljeè rekordan

promet putnika i me|unarodnihavio-letova. Mostarski aerodrom je

prakti~no dostigao svoj maksimum od80.000 putnika godi{inje i daljnji rast jenezamisliv bez zna~ajnih ulaganja u pro{irenjeaerodromske infrastrukture. Tuzlanski aero-drom je u sna`nom usponu - za posljednjih{est mjeseci broj putnika je u~etverostru~en.Sarajevski aerodrom ubrzano se pribliàva

povijesnom rekordu - milion putnika

godi{nje.

Jedini me|unarodni aerodrom u BiH nakome je evidentan suprotan trend - pad broja

putnika i aviooperacija - jeste onaj u BanjojLuci u vlasni{tvu Vlade RS-a s oko 8.000 putnika na godinu, {to je dakle ravno deset putamanje od broja putnika mostarskog aerodroma!

Pa ipak, predsjednik RS-a MiloradDodik ne odustaje od ranijeg obe}anja da}e izgraditi aerodrom na jugu Her cegovine,u Trebinju, koje s nekoliko op}ina koje mugravitiraju ima vi{estruko manjestanovnika,pa dakle i potencijalnih putnika,od Banje Luke. Svoje obe}anje o izgradnjiaerodroma u Trebinju ponovio je i prijenekoliko dana, na sve~anom otvaranjudionice magistralne ceste preko êmerna.

Vi{egodi{nje propadanje banjalu~kog

aerodroma i najava izgradnje novoaerodroma na jugu etni~ki ispra`njen

Hercegovine, najbolja je ilustracikratkovidosti politike aktuelnog vo|stvRS-a predvo|enog Dodikom. Ono {Dodik misli da najvi{e ja~a RepublikSrpsku, dakle sveprisutno zatvaranjsamoizolacija, samodovoljnost i pode bljvanje entitetskih granica, to je ustvanajvi{e slabi. âk i cijela BiH, pod uvjetoda razrije{i politi~ke napetosti i prevladunutarnje podjele, suo~ila bi se s vrozbiljnim ekonomskim deficitom, a samRepublika Srpska s jedva milion stanovniknema apsolutno nikakvih {ansi da izbjegnekonomsku besperspektivnost i socijaln

bezna|e.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: Asim METILJEVI]

Aerodrom u Trebinju imao bi neuporedivomanje šanse za uspjeh od Banjalučkog

aerodroma koji je u kolapsu

Dodik ne odustaje od sulude ideje da u Trebinju izgradi aerodrom



Vitomira @epini}a, predratnogzamjenika ministra policije BiH,

pro{le nedjelje je sud u Londonu proglasio krivim za prevaru naUniverzitetu Kraljice Mary u

Londonu, gdje se, la`no se predstavljaju}i,u oktobru 2009. godine zaposlio kaodocent psihijatrije. Tokom su|enja @epini}

je rekao da je siguran da se sudski procesodvija u sklopu “zavjere” kako bi biodiskreditovan kao svjedok odbrane nasu|enju biv{em lideru RS-a R adovanuKaradì}u.

@epini}evi dugogodi{nji sarajevski prijatelji koji ga dobro poznaju za na{ listtvrde da u avanturu sa la`nim predstavljanj-em ili falsifikovanjem diplome @epini}nikada ne bi upao jer je stabilna i dosljednali~nost. Upravo takav je bio i tokom svje-do~enja na su|enju Radovanu Karadì}u,sredinom februara ove godine. Naime, sviKaradì}evi svjedoci odbrane su u Ha{kom

tribunalu potvrdili gotove sve njegove teze,osim jednog - Vitomira @epini}a.Kada je Karadì} pro~itao saètak

izjave koju je @epini} dao njegovom timu

odbrane, izgledalo je kao da je biv{i zamje-nik ministra policije RBiH spreman da seodrekne ranijih navoda, ali se takva slikatokom unakrsnog ispitivanja u potpunosti

promijenila. U saètku izjave se navodi da@epini} za po~etak rata optuùje AlijuIzetbegovi}a i muslimansko rukovodstvo,me|utim tokom svjedo~enja @epini} jerekao da je Karadì} izjavio da }e “Bosnanestati za dva dana i da }e 400.000 ljudi

poginuti u Sarajevu”. On je nekoliko putaodbio da odgovori na Karadì}evo pitanje

da li je on kao lider SDS-a bio netolerantani da li je mrzio Bo{njake i Hrvate. “To jepitanje, doktore Karadì}u, na koje je vrlote{ko odgovoriti. Da li ste vi li~no nekogmrzili, to je va{a stvar”, odgovorio je@epini}. On je tom prilikom opisao da jeKaradì} kao politi~ki lider bilo sklon agre-sivnom pona{anju, prijetnjama i psovkama,{to je bilo suprotno njegovom privatnom

pona{anju.

NAPADI I PRIJETNJE@epini} se tada suprotstavljao svakoj

podjeli policije na srpsku, bo{nja~ku i

hrvatsku, zbog ~ega je bio izloèn napadi-ma i prijetnjama vrha Srpske demokratskestranke i samog Karadì}a. Prema njegovimrije~ima, oni su ve} od jeseni 1991. nasto-

jali da nasiljem i ratom Srbe odvoje odrugih naroda u Bosni i Hercegovini.

“Sve {to se nakon oktobra 199de{avalo u Bosni i Hercegovini bilo je protivzakonito. Vi ste, gospodine Karadì}formirali protivzakonitu skup{tinu srpskonaroda, formirali ste neku republiku koniko nije priznavao, jer je to bilo neregularno. Prema tome, sve {to ste vi radili bilje protivzakonito”, rekao je @epini}. “sam bio i ostao principijelan u ~injenici dpodjela MUP-a BiH na nacionalnoj osno

je bure baruta ili fitilj za rat koji }e nastatimojoj dràvi.”Vitomir @epini} suprotstavio se toj pod

jeli, {to se ni najmanje nije dopaKaradì}u, Mom~ilu Kraji{niku, NikoKoljevi}u i budu}em ministru MUP-a RSMi}i Stani{i}u, koji su ga 4. aprila 199godine pozvali na sastanak. Mi}o Stani{

je na tom sastanku optuìo @epini}a da osvojim pona{anjem uni{tava njihov kocept, a kada je @epini} upitao koji koncepStani{i} je rekao — koncept da se podijeMUP BiH. @epini} im je uzvratio da }ukoliko to u~ine, biti odgovorni za predst

je}i sukob jer je to nemogu}e izvesti nmiran na~in i upozorio ih da oni s toodlukom preuzimaju odgovornost zkatastrofu koja }e nastati u BiH. Kada im


HAJKA NA KLJU^NOG HA[KOG SVJEDOKA

Pi{e: MIRHA DEDI]

VITOMIR ŽEPINIĆ, bivši zamjenik ministra unutrašnjih poslova BiH, u posljed-njih desetak godina tokom kojih je bio jedan od ključnih svjedoka protiv

MOMČILA KRAJIŠNIKA, MIĆE STANIŠIĆA, STOJANA ŽUPLJANINA iRADOVANA KARADŽIĆA, bio je izložen neviđenoj medijskoj i profesionalnoj

diskreditaciji, Slobodna Bosna donosi profil jedinog zvaničnika SDS-a koji je odbio

da učestvuje u Karadžićevim zločinačkim poduhvatima

“Doktore Karadì}u, ubistvo majke u pravoslavlju jenajve}i zlo~in. Vi i ja smo mnogo puta pri~ali o ljubavikoju ste imali prema svojoj majci i ne mogu da shvatim

za{to je moja morala biti ubijena“

VITOMIR @EPINI]“JA SAM IDIOT JER

NISAM LIKVIDIRAO KARAD@I]A!“



@epini} nije èlio pridru iti i nastav pruàti otpor, oni su mu po~eli prijetitivrije|ati ga. Karadì} i Koljevi} rekli @epini}u da je idiot. @epini} je tokom svjdo~enja Karadì}u potvrdio da su ga navali idiotom.

“Ja priznajem da sam idiot zato {to inisam eliminisao prije tog sastanka”, kaza

je u sudnici @epini}.

POKU[AJ LIKVIDACIJE UKRAJI[NIKOVOM KABINETU

Nakon salvi uvreda Mi}o Stani{ikojem se trenutno sudi u Haagu, n@epini}a je potegao pi{tolj. Me|utim@epini} mu je hladno ponudio da odu

podrum zgrade Predsjedni{tva BiH akStani{i} ve} èli da ga ubije, da to ne morao da ~ini u kabinetu Mom~iKraji{nika.

@epini} je Karadì}a dobro poznavaosmatrao ga opasnim psihopatom. “Stavsam Radovana u istu ravan kao i Hitle

zbog njegovog narcisoidnog i destrukt vnopona{anja”, kazao je jednom prilikom.

Pored nelojalnosti, Karadì} mu nikadnije mogao oprostiti {to ga je tajn

prislu{kivao. Naime, @epini} je izdaseriju naredbi istaknutim obavje{tajcima d

presre}u razgovore njegovih saradnika SDS-a. Po~eo je graditi svoju bazobavje{tajnih podataka koji su te{kkompromitovale tada{nje najvi{e srpskzvani~nike iz BiH za korupciju, {veoru`jem i potpirivanje mr`nje i nasilj

Namjeravao je javno obznaniti inkrimin

raju}e razgovore Karadì}a sa Milo{evi}ekako bi se vidjele njihove tajne namjere.@epini} je 4. aprila 1992. godine na sa

tanku sa srpskim liderima bio primoran d podnese ostavku. Nakon toga, Mom~iMandi}, tako|er zamjenik ministra MUPBiH, posebnom depe{om naloìo je formranje MUP-a RS-a. Ubrzo potom @epini}

porodicom odlazi u Beograd odak poku{ava da emigrira. Me|utim, krajeljeta 1992. godine @epini}a isprekanadske ambasade u Beogradu, gdje j

poku{avao dobiti neophodne dokumente zuseljenje u ovu dràvu, kidnapuje Mi}

Stani{i}. Po nalogu Radovana Karadì} bio je zato~en u nekoliko zatvora koje dràli Srbi, u kojima je preìvio te{k

poniènja, turturu i mu~enja strujom. Kadga je Radovan Karadì} posjetio u zatvor@epini} mu je kazao da moè preuzenjegovu du`nost jer ima vi{e istomi{ljenikiza sebe. Karad i} mu je tom priliko

postavio samo jedno pitanje: ‘Gdje ti porodica?’

@epini}eva majka je tako|er mu~enUslijed maltretiranja je doìvjela sr~audar i umrla. Krajem 1992. godin@epini}u je dozvoljeno da posjeti porodic

ali pod uslovom da prije odlaska iz zatvo


VITOMIR @EPINI] U CENTRU SKANDAL

GODINAMA U CENTRUMEDIJSKE I PRAVOSUDNEPA@NJEVitomir @epini} je nakon svakogsvjedo~enja u Ha{kom tribunaluizazivao veliki interes javnosti

GODINAMA U CENTRUMEDIJSKE I PRAVOSUDNEPA@NJEVitomir @epini} je nakon svakogsvjedo~enja u Ha{kom tribunaluizazivao veliki interes javnosti



za TV Srnu da izjavu protiv biv{ih kolegaBo{njaka s kojim je radio u MUP-u BiH.@epini} je, sav izmu~en, u pocijepanojvojnoj uniformi uspio pred kamerama dasro~i nekoliko neuvjerljivih re~enica.

Na su|enju u Haagu, Mom~iloKraji{nik je kazao kako je upravo on

pomogao @epini}u da pobjegne. “Moji bliski ro|aci izvukli su ga iz Sarajeva u prtlja`niku kola. Oni su ga spasili”, kazao je Kraji{nik, poja{njavaju}i da je tako@epini} spa{en iz zatvora na Kuli, u bliziniSarajeva, nakon {to je prvo bio zato~en imu~en negdje na Romaniji.

U februaru 1993. godine @epini} sa porodicom emigrira u Australiju.Tri godinekasnije postaje jedan od klju~nih saradnikaHa{kog tribunala, svjedok koji je svojimiskazima i obavje{tajnim podacima koje je

prikupio u vrijeme dok je bio zamjenik ministra unutarnjih poslova Republike BiH

pomogao u procesuiranju nekolicine ha{kihoptuènika. Pored njegovih iskaza,

najva`niji dijelovi ha{kih optu`nica bili susnimljeni telefonski razgovori koje suneposredno pred po~etak agresije na BiHvodili Radovan Karad i} i SlobodanMilo{evi}, a ~ije je snimanje naredioupravo @epini}.

Dvadeset godina kasnije uloge su promijenjene: @epini} je na slobodi, aKaradì} je u pritvoru. Zvao ga je da svje-do~i u njegovu odbranu, me|utim Karadì}o~ito nije ra~unao da }e se @epini} tom pri-likom pretvoriti u svjedoka Tuìla{tva.

“Presudnim danom za BiH” @epini} jenazvao 15. oktobar 1991. godine, kada jeSDS “demonstrativno” napustio Skup{tinuRBiH, nakon {to je, uprkos njegovom pro-tivljenju, donijeta odluka o raspisivanju ref-erenduma o nezavisnosti BiH.

@epini} je posvjedo~io da su oni bili “nadvije potpuno suprotne strane”. @epini}evastrana, kako je opisao, nastupala je “stezom zajedni{tva i obezbje|ivanja mira posvaku cijenu u BiH, a time i na prostorima~itave Jugoslavije”.

Na Karadì}evo pitanje kakav je njegovstav bio o nezavisnosti BiH, on je odgovo-rio da je optuèni podrazumijevao da BiH

ne moè biti nezavisna dràva, nego damora biti sastavni dio Jugoslavije bezHrvatske i Slovenije.

[to je tuìlac @epini}a vi{e podsje}aona nesuglasice i sukobe sa rukovodstvom saPala, on je postajao sve o{triji premaKaradì}u i u jednom momentu njegovosvjedo~enje je pretvoreno u pravi obra~unsa Karadì}em.

@epini} je rekao da ga je tokomvi{emjese~nog zato~eni{tva Karadì} dva

puta posjetio i da nije èlio da mu kaè gdjesu mu èna i djeca, pla{e}i se da }e pro}ikao njegovi roditelji koji su bili u~estalo

maltretirani, uslijed ~ega mu je majka dobi-

la sr~ani udar i preminula. Rekao je daKaradì} to “dobro zna” i direktno mu seobratio: “Doktore Karadì}u, ubistvomajke u pravoslavlju je najve}i zlo~in. Vi i

ja smo mnogo puta pri~ali o ljubavi koju steimali prema svojoj majci i ne mogu dashvatim za{to je moja morala biti ubijena.”

@epini} je tom prilikom otkrio da se predsjednik RS-a Radovan Karadì} nakonsastanka sa Milo{evi}em “kockao saArkanom” u Beogradu dok su u Sarajevu umartu podizane barikade, i da je tu informa-ciju dobio od Fikreta Abdi}a.

BOSANSKI BORO I RAMIZVitomir @epini} izabran je za zamjenika

ministra MUP-a BiH nakon prvih demo-kratskih izbora 1990. godine. Bio je zamje-nik Aliji Delimustafi}u. @epini} i Delimu-stafi} su u mjesecima prije rata obilazilikrizna podru~ja u BiH poku{avaju}isprije~iti nadolaze}e zlo. Mediji su ih u tovrijeme nazivali “bosanski Boro i Ramiz”.Me|utim, na ra~un njih dvojice bilo je i

prozivki da rade za KOS.Tokom svjedo~enja protiv Stojana

@upljanina, biv{eg na~elnika Centra slu`bi bezbjednost i u Banjoj Luci, i Mi}eStani{i}a, njihova odbrana je tako|e tvrdilada je @epini} radio za Vojnu bezbjednostRepublike Srpske, a ne da je od septembrado novembra 1992. godine bio u zatvoru,kako je naveo u glavnom ispitivanju,tvrde}i da ga je li~no Stani{i} uhapsio uBeogradu i prebacio u zatvor na Pale.@epini} je negirao veze sa vojnom slu`bom

bezbjednosti tvrde}i da mu je jednom pri-likom u zatvoru data uniforma i da je u prat-nji upravnika zatvora odveden do Grbavice,da prona|e i izvede nekog Muslimana koji

je bio na~elnik Sekretarijata unutra{njih

poslova Jugoslavije. Po obavljenozadatku @epini} je, ka e, vra}en u }elivojnog zatvora na Palama.

Pored svjedo~enja, i @epini}evi iskadati protiv Mom~ila Kraji{nika kori{teni si tokom su|enja Stani{i}u i @upljaninu.

Po zavr{etku svjedo~enje protiv @upljnina i Stani{i}a, @epini} se obratTribunalu sa molbom da svojim rado

pomogne oporavak “njegove biv{e zemljeu kojoj je, kako je istakao, “svaki osamnaesti ~ovjek poginuo, 40 procenata je protjerano, a 750.000 stanovnika treba stru~n

pomo} zbog post traumatskog stresa“Pomozite da se u mojoj zemlji vrati osm

jeh djeci na lice”, rekao je @epini} na krajobra}anja Vije}u.

Tokom ‘80-ih godina @epini} je radiozatvoru kao psiholo{ki savjetnik koji

pravio profile pritvorenika za su|enj Nakon {to je oti{ao raditi u policijskakademiji, objavio je knjigu i pojavljivao ~esto u medijima kao komentator. Kada 1993. godine do{ao u Australiju, prvo

po~eo raditi kao moler, nekoliko godinkasnije otvorio je privatnu praksu i rad

kao psihoterapeut sa pacijentima oboljeliod PTSP-a sa podru~ja biv{e Jugoslavije.“Nakon mnogo muke i dokazivanja d

sam zaista osposobljen za rad s pacijentimi nakon nekoliko godina rada u dràvnibolnicama, po~eo sam privatnu praksUvijek sam htio raditi sa ljudima koji paod posttraumatskog stresa i uspio sam tome. Objavio sam na desetine ~lanaka stru~nim ~asopisima vezanih za rezultaprakse sa mojim zemljacima. Prempodacima Svjetske zdravstvene organizacje, oko 750 hiljada ljudi sa prostora biv{Jugoslavije treba pomo} kada je u pitan

PTSP. Moja je sre}a ili nesre}a {to sam s


HAJKA NA KLJU^NOG HA[KOG SVJEDOKA

BUMERANG U HAAGURadovan Karadì} bio je{okiran @epini}evimsvjedo~enjem protiv njega



na{ao me|u svojim ljudima koji dolaze naterapiju i ponosan sam {to u moju ambulan-tu dolaze ljudi svih nacionalnosti i bojekoè. Lije~e}i ljude koji su patili u ratu,

ljude koji su bili zato~eni u koncentra-cijskim logorima, lije~im vlastite traume”,kazao je @epini} u intervjuu za na{ list

po~etkom 2008. godine.

Presuda u Londonu nije jedina koja @epini}a dovela u centar medijske i pravsudne pa`nje. Po~etkom 2008. godinneposredno prije svjedo~enja Stani{i}u @upljaninu, dnevni list Sydney MorninHerald optuìo je Vitomira @epini}a da

bio “najbliì saradnik ratnog zlo~incKaradì}a, te da je falsifikovao fakultetskdiplomu”, a u Australiji se povela èstok

polemika oko njegove uloge u agresiji nBiH. @epini} je tu io sidnejski list zboklevete, a u njegovu su odbranu stali vodeaustralski pravni autoriteti i ha{istraìtelji, koji su utvrdili kako s@epini}eva svjedo~enja, te transkripti prilu{kivanih razgovora najvi{ih srbijanskdu`nosnika sa njihovim poslu{nicima BiH koje je on pribavio u vrijeme dok je b

zamjenik ministra unutarnjih poslova bkrucijalni dokazi na su|enjima u TribunalU istragu ko stoji iza tih la`nih navoda to

prilikom su se uklju~ili i australski istraòrgani i federalna policija. Otkriveno je d

je brutalna kampanja koja se vodila prot@epini}a bila tijesno povezana sa njegovodugogodi{njom saradnjom sa Tuìla{tvoTribunala i da je iza nje stajala jak~etni~ka emigracija.

Poznavaoci prilika tvrde da se odluk porote u Londonu tako|er moè povezasa poku{ajem pojeftinjenja @epini}evosvjedo~enja na su|enju Radovan

Karadì}u.

VITOMIR @EPINI] U CENTRU SKANDAL

“Preko mog profesora Maksima [ter-ni}a, vrlo uglednog ~ovjeka, na~elnikasudske psihologije, poku{ao sam do}i dotada{njeg predsjednika SR Jugoslavije

Dobrice ]osi}a, bez obzira {to sam u tovrijeme u Beogradu bio niko i ni{ta. Kadasam do{ao na razgovor, zamolio sam gada u~ini sve {to moè kako bi rat u BiHstao. ]osi} mi je samo kratko kazao kakoovo vi{e nije zemlja za mene i shvatio samda moram na}i na~in da idem bilo gdje.Na{li smo se u Palati Federacije i pri krajurazgovora nam se pridruìo i PavleBulatovi}, savezni ministar odbrane.Popri~ao sam sa njim i dogovorio se da sena|emo kasnije. Bio sam gladan, danimanisam jeo ni{ta i poku{avao sam se spasitina sve mogu}e na~ine. Kada sam krenuo

do njega, na ulici me je presreo automobilu kojem su bili Stani{i} i jo{ dva ~ovjeka.Sko~ili su na mene s pi{toljima i utrpali meu auto. Odvezli su me najprije u Vilu

Bosanka a odatle na Pale, gdje sam ispiti-van. Sa Pala sam nakon tri sedmicepreba~en u zatvor Kula, gdje sam ostaozato~en do kraja 1992. godine. S Kule sampobjegao krajem decembra. Krio sam sena Dunavu, u Velikom Gradi{tu, jednomseocetu sa jedva pet ku}a. Tu sam imaoprijatelje koji su me skrivali, dok je suprugana sve na~ine poku{avala na}i izlaz izSrbije. Vjerovatno su moji snimciprislu{kivanih razgovora rukovodstva RS-abili razlog zbog kojeg je Karadì} naredioda me uhapse”, kazao je @epini} u razgov-oru za na{ list.

VITOMIR @EPINI] ZA “SB”

“Moji snimci prisluškivanih razgovorarukovodstva RS-a vjerovatno su bilipovod zbog kojeg su me uhapsili”


KLJU^NO SVJEDOÊNJEINSAJDERA @epini} je dao va`ne iskaze i presretnuterazgovore na su|enju Stojanu @upljaninu,Mi}i Stani{i}u i Mom~ilu Kraji{niku



Nihad Vlahovljak je presu|eniratni zlo~inac. Biv{i pripadnik 9.motorizovane brigade Prvogkorpusa Armije BiH, sa jo{dvojicom svojih suboraca, prije

pet godina osu|en je na zatvorsku kaznu

od 13 godina zbog ubistva civila uhercegova~kom selu Grabovica. Najstarijiubijeni, Marko Mari}, u no}i ubistva imao

je 87 godina. Porodice ubijenih i daljetragaju za tijelima `rtava. Vlahovljak jeosu|en kao zapovjednik voda i direktninalogodavac zlo~ina. Kao komandir naredio je svojim suborcima da idu uGrabovicu, provjere ima li koga i naredio:“Nijedna glava ne smije ostati ìva.“Poslije ove naredbe ubijeno je troje ~lanovaobitelji Zadro.

Ovih dana ratnom je zlo~incu

Vlahovljaku, koji kaznu izdràva u zatvoruu Zenici, odobren dvomjese~ni godi{njiodmor iako za to nema nikakvogzakonskog osnova. No, Vlahovljakovoj

porodi~noj ku}i u Sarajevu prijeti klizi{te, pa je neophodno da on izi|e van i sve tosanira. Za {alovanje, armiranje i izljevanje

potpornog zida koji }e zaustaviti zemljukoja prijeti njegovoj ku}i trebaju mu,minimalno, dva mjeseca. Kada okon~agra|evinske radove, mora se vratiti uZenicu. Barem je tako odlu~io Kantonalnisud u Mostaru koji je, na preporukunadle`nih iz KPZ Zenica, dopustio

Vlahovljaku „slobodne dane“, tj. izlazak izzatvora.

ZLOÎNAC LO[IJEG STANJARatnom zlo~incu Nihadu Vlahovljaku,

naime, odlukom Kantonalnog suda uMostaru odobren je dvomjese~ni dopustkako bi sanirao potporni zid iza svoje

porodi~ne ku}e u Sarajevu?! Vlahovljaku je

dopu{teno da na privremenoj slobodi boravi od desetog jula do desetogseptembra ove godine, kada bi se trebaovratiti u Zenicu gdje izdràva zatvorskukaznu do 2022. godine. Izvori SB izMinistarstva pravde tvrde kako je rje{enjemostarskog suda izdato na osnovu la`nihdokumenata poslatih iz KPZ Zenica, odakle

su im prezentirani fingirani formaln pravni uslovi. Vlahovljak je i prije ovogrje{enja dobijao nekoliko slobodnih dankako bi se uvjerio u stanje potpornog zidasvojoj avliji, {to je, kako tvrde nasugovornici, u direktnoj suprotnosti odredbama ~lana 9. ZIKS-a BiH.

Naime, prema odredbama ~lana seda


GLEDAJ OD ÊGA @IVI[

Pi{e: EMIR HOD@I]

Zbog upitnog klizi{ta na obiteljskoj ku}i, ratnom zlo~incu

odobreno dva mjeseca“

godi{njeg odmora“

!?

Kao prilog aktuelnoj raspravi o funkcioniranju pravosudno-kaznenog sistema uBiH, „SB“ izdvaja slučaj NIHADA VLAHOVLJAKA, osuđenika za najteže ratnezločine nad Hrvatima u Grabovici, koji dugogodišnju robiju ovoga ljeta provodi

navodno sanirajući tobože ugroženu obiteljsku kuću u Sarajevu;sve po zakonu, naravno

A KOLIKO JE KU]A PRE[LA

VLAHOVLJAK I OSTALU augustu 2008. godinepresu|eni za pokoljhercegova~kih Hrvata

VLAHOVLJAK I OSTALU augustu 2008. godinepresu|eni za pokoljhercegova~kih Hrvata




ZATVORSKI DANI TEK

Sudsko vije}e Kantonalnogsuda u Mostaru, podpredsjedanjem suca HameKebe, osmog avgusta 2007.godine izreklo je ukupno 39godina zatvora za trojicupripadnika Armije BiH koji su uselu Grabovica, sjeverno odMostara, ubili tri ~lana hrvatskeobitelji Zadro, i to Ivana, Matiju iMladena. To troje civila mu~ki jeubijeno 9. septembra 1993.godine u dvori{tu obiteljskeku}e. Osu|eni Nihad

Vlahovljak , Haris Rajki} iSead Karagi} u vrijemepo~injenoga zlo~ina bili supripadnici Devete motoriziranebrigade Prvoga korpusa ArmijeBiH, a osu|eni su na po trinaestgodina zatvora zbog ratnogzlo~ina. Glavni svjedok nasu|enju protiv ove trojice bio jeEnes [akrak , tako|er pripadnikDevete motorizirane brigade koji

je ve} ranije na @upanijskomsudu u Sarajevu osu|en nadeset godina zatvora za

ubojstvo Ljubice (37) iMladenke (3) Zadro, koja je inajmla|a rtva grabovi~kogpokolja. Kako je obrazloìosudac Kebo, Nihad Vlahovljak jekao zapovjednik voda naredioRajki}u, Karagi}u i [akraku daidu u selo i provjere ima li unjemu itko ìv, prenose}i imnare|enje da ni jedna glava nesmije ostati ìva. Nakon togaKaragi} i Rajki} su u obiteljskomdomu prona{li troje ~lanovaobitelji Zadro i ubili ih. „Dakle,

jasno je da je Vlahovljak naredio ubojstva, a da suKaragi} i Rajki} izvr{ili todjelo“, kazao je sudac Keboobrazlaù}i donesenu presudu.Nakon izricanja presudeodvjetnik trojice osu|enihFahrija Karkin presudu nije èliokomentirati, isti~u}i tek kako }epodnijeti àlbu Vrhovnom suduFederacije BiH. Izricanjupresude Vlahovljaku, Rajki}u iKaragi}u nazo~ili su i preìvjeligra|ani sela Grabovice koji su

tek dijelom zadovoljnipresudom. „Presuda jeizre~ena samo za ubojstvo tri~lana jedne obitelji, a uGrabovici je ubijeno 33 ljudi.Za mnoge od njih jo{ uvijek ne znamo gdje su“, kazao jeJosip Dre`njak . I mje{taninStojan ûljak kazao je kako jeneshvatljivo parcijalno su|enjeza zlo~in u Grabovici. „Nije mijasno da se procesi protiv

okrivljenih za zlo~ine vodeparcijalno iako ih je naredioisti zapovjednik, po~injeni suu istoj op}ini i na isti dan susvi ubijeni“, istaknuo je ûljak.Do danas su prona|ena tijelasamo nekolicine pobijenih, doktijela ostalih ubijenih na taj dannisu otkrivena, pa sepretpostavlja da su ba~ena uNeretvu.

GRABOVICA, RANA LJUTA

Vlahovljak, Rajkić i Karagić osuđeni su na ukupno 39godina zatvora

SKANDALOZNA ODLUKA Mostarski Kantonalni sud je, na osnovu “dokaza” iz KPZ Zenica Vlahovljaku odobrio dvomjese~no odsustvo od desetog jula ove godine



Zakona o izvr{avanju krivi~nih sankcija,osu|eniku se moè odobriti „dopust dosedam dana u toku jedne godineizdràvanja kazne zatvora u slu~aju te{ke

bolesti ili smrti ~lana porodice,elementarnih nepogoda ili te{kih socijalnihslu~ajeva.“ Istovremeno, ~lan devet istogzakona propisuje kojim se osobama ne}eodobriti „kori{tenje pogodnosti izvanustanove prije isteka jedne polovinezatvorske kazne“. A to su osobe „osu|enena kaznu zatvora u trajanju do deset godinaza krivi~no djelo genocida, zlo~ina protiv~ovje~nosti, ratnog zlo~ina, terorizma,neovla{tene proizvodnje i prometaopojnim drogama, spre~avanja povratkaizbjeglih i raseljenih osoba“. Sve je tome|utim prekr{eno, a dokaz o takozvanojelementarnoj nepogodi zasnovan je naurgenciji predsjednika Vlahovljakovemjesne zajednice Muje Mirvi}a koju je on

poslao nadle`nim organima sarajevske

op}ine Centar. Mirvi} je sa~inio i ovjeren potvrdu nakon molbe Vlahovljakovsupruge Amre, koja je uposlenica ovsarajevske op}ine, koja, zanimljivo, niregistrirala nikakvo klizi{te nielementarnu nepogodu u ovoj mjesnzajednici. Kantonalni sud u Mostaru je, obrazloènju rje{enja o dopustu Vlaholjaku, naveo da je osu|enik dobrovladanja i da je ranije koristio ~etislobodna dana, da je potrebno izvr{gra|evinske radove koje osu|enik mosam napraviti, da je slabijeg imovinskostanja i sli~no...

Jo{ je skandaloznija ~injenica da u spikoji je poslan mostarskom sudu iz KPZenica, uz dokumentaciju koja je kori{ten

prilikom molbe za raniji izlazak iz zatvona ~etiri dana, nije napisano ni slova

pona{anju Vlahovljaka u ovoj pritvorsk jedinici, prijavama protiv njega nakon { je, kada je izlazio na slobodu, prijetNihadi Zuli}, vlasnici poslovnog prostora

Sarajevu na koji „tipuje“ ve} duè vrijemSugovornici SB tvrde kako je Vlahovljazbog poslovnog prostora Bordo Grill u uliPatriotske lige prijetio na~elniku sarajevskOp}ine Centar Dèvadu Be}irevi}u.

ZAKONOM PROTIV PRAVDEU isto vrijeme, tvrde izvori „SB

Vlahovljak boravak na slobodi koristi kak bi „zavr{io“ poslove oko ovog poslovno prostora, ali i oko prodaje stanova koje jednom od ljep{ih dijelova Sarajeva graBOOC, firma koju su osnovala bora~kudruènja kako bi rije{ili stamben

probleme bora~ke populacije, a u kojVlahovljak tako|er ima upetljane svo

prste. Istovremeno, Vlahovljak boravak nslobodi koristi da bi dobio dokumenta pkojima bi ga se proglasilo te{kim sr~ani

bolesnikom i psihi~ki neura~unljivoosobom, kako bi, naravno, u doglednvrijeme mogao ~es{}e izlaziti van zatvorakasnije bi mu se kazna mogla i umanjiRje{enje o pu{tanju na dvomjese~ni odmoVlahovljaku je potpisao Zoran KrtaliTvrdnje da je Krtali} za taj potpadekvatno financijski nagra|en, nemogu

je dokazati,Vlahovljak, prijeratni radnik sara jeskog TAS-a, poratni vlasnik nekolikugostiteljskih objekata u blizini sarajevskostadiona Ko{evo, je, zajedno sa HarisoRajki}em i Seadom Karagi}em, osu|en ntrinaest godina zatvora zbog ratnog zlo~inu selu Grabovica kod Jablanice. Sva trojicsu bili pripadnici Devete motoriziran

brigade Prvoga korpusa Armije BiH, osu|eni su zbog ubistva tri ~lana porodicZadro, Ivana, Matije i Mladena, koji ubijeni u dvori{tu svoje porodi~ne ku}Zlo~in je po~injen 9. septembra 199

godine.


GLEDAJ OD ÊGA @IVI[

Naàlost, slu~aj Nihada Vlahovljakanije jedinstven. Onaj Anesa Sadikovi}a,„kontroverznog veletrgovca tekstilom“uhap{enoj u velikoj policijskoj operacijiBOSS, zorno dokazuje kako zapraofunkcionira ovda{nje pravosu|e.Posljednjih mjeseci, koliko se nalazi na

privremenoj slobodi, Sadikovi} je na{aozgodnu priliku da, unato~ sudskoj zabrani,kontaktira s poslovnim partnerima.Sadikovi} je, podsjetimo, uhap{en useptembru pro{le godine, zbog sumnje da

je carinskim prevarama i poreznimutajama o{tetio dràvni prora~un zanajmanje 3,5 miliona KM. Iz pritvora jepu{ten nakon pla}ene kaucije, uz mjere

ograni~enog kretanja, zbog ~ega ne bismio napu{tati op}inu Doboj Jug, gdje imaprijavljeno prebivali{te.

No, kako se protiv Anesa Sadikovi}ana Op}inskom sudu u Sarajevu vodimaratonski proces, po optu`nici da je prije{est godina naru~io paljenje kamiona s

robom u vlasni{tvu konkurentske tvrtkeUrgent, on svaki poziv za ro~i{te vje{tokoristi za odràvanje poslovnih sastanaka.Tako je bilo i prije nekoliko dana kada jeSadikovi} do{ao u Sarajevo da se vidi sfamilijom i poslovnim suradnicima, iako jeznao da se njegov odvjetnik FahrijaKarkin ozlijedio i da ne}e do}i na su|enje.

PUSTITE ME DA GA VIDIM

Poslovi Anesa Sadikovića ne trpezbog njegovog hapšenja

22

(NE)KAŽNJENI ZLOČIN:Vlahovljak, prijeratniradnik sarajevskog TAS-a,poratni vlasnik nekolikougostiteljskih objekata ublizini sarajevskog sta-diona Koševo, je, zajednosa Harisom Rajkićem iSeadom Karagićem,osuđen na trinaest godinazatvora zbog ratnogzločina u selu Grabovicakod Jablanice

KRALJ TEKSTILA Hap{enje Anesa Sadikovi}aKRALJ TEKSTILA Hap{enje Anesa Sadikovi}a





Prije mjesec dana iz {tampe je iza{laknjiga dr. Gorana [imi}a podnaslovom “Su|enja za ratnezlo~ine u Bosni i Hercegovini”. Unjoj autor daje odgovore na pitanja

koliko su su|enja u Ha{kom tribunalu bilaispolitizovana, pristrasna, a kazne neodme-

jerene i neadekvatne. Prof dr. [imi} zaSlobodnu Bosnu govori o najve}im

proma{ajima u dvadesetogodi{njem raduHa{kog tribunala, njegovoj politizaciji i

pristrasnosti.

Profesoru [imi}u, nakon ha{kih pre-suda Jovici Stani{i}u, Frenkiju Simatovi}ui Mom~ilu Peri{i}u, generalu Anti Gotovinii ostalima postavlja se pitanje da li je Ha{kitribunal doprinio utvr|ivanju istine iispunio svoj osnovni zadatak?

Sigurno da je to jedno od elementarnih

pitanja koje se uop{te ti~u Ha{kog tribunala. U svojoj knjizi biv{a tuìteljicaCarla del Ponte isti~e da me|unarodni~imbenici koji su ustanovili Ha{ki tribunalmo`da nisu ni htjeli da on radi. Pored toga,moramo shvatiti da se on bavi pitanjimakoji su strahovito bolna i koja se ne ti~usamo biv{e Jugoslavije nego uspostavljajustandarde za neka budu}a su|enja. Ha{kitribunal nije idealan sud. Nema apsolutnonikakve dileme da je on u posljednihdvadeset godina mogao raditi bolje.Me|utim, ima i neke svoje dobre strane.Prije svega, ~injenica je, da Ha{ki tribunal

nije postojao, mi svojim generalima i pred-

sjednicima nikada ne bismo sudili.Vjerovatno se ljudi poput SlobodanaMilo{evi}a ili Ratka Mladi}a ili hrvatskih isrpskih generala koji su osu|eni nikada ne

bi na{li u sudovima. Pored toga, Ha{ki tribunal je prikupio ogromnu koli~inu podata-ka, informacija, dokumenata, audio i videozapisa… Svega onoga {to mi sami nikadane bismo u~inili, jer mi smo zemlja koja se20 godina nakon zavr{etka rata nije

potrudila da popi{e sve one koji su poginuliu ratu. Dakle, mi sami nikada ne bismouradili ono {to je uradio Ha{ki tribunal.Treba imati u vidu i to da su zemlje izregiona malo u~inile kako bi rad Tribunala

bio u~inkovitiji. Recimo, obavje{tajneslu`be dràva u regionu sakrivale su doku-mente od Ha{kog tribunala i falsificifiraleiskaze. Drasti~an primjer je slu~aj generalaTihomira Bla{ki}a, koji je prvostepenoosu|en na drasti~no visoku kaznu od 45godina zatvora, a kada je umro biv{i pred-sjednik Hrvatske Franjo Tu|man, u njegov-

om sefu su prona|eni dokumenti koji somogu}ili da se ta kazna vi{estruko smanjna devet godina. Republika Hrvatska Tu|man nisu htjeli dostaviti dokumenkoji bi dokazali Bla{kli}evu nevinost podre|enim ta~kama optu`nice. Kada rije~ o presudama Stani{i}u i Simatovi}u,

bih sa~ekao drugostepene presude, iz razlga {to su mnoge presude suca AlphonOrieja u posljednje vrijeme preina~ene.

Florence Hartmman, biv{a glasnogovornica Ha{kog tribunala, kazala je da zbog politi~kih uticaja Ha{ki tribunal stana pola puta i nije pred sud doveo najogovornije osobe. Koji su, prema Va{emi{ljenju, najve}i propusti u radu Ha{kotribunala?

Ha{ki tribunal je, po mom mi{ljenjnapravio dvije velike stvari, a to sadresiranje onih koji su po~inili zlo~ineutvr|ivanje onih koji su bili `rtvMe|utim, mo`da je najve}i nedostataHa{kog tribunala {to nije u mogu}nosti dutvrdi istinu. Moja najve}a zamjerka rad

Tribunala, ali i sudova koji tretiraju ratnzlo~ine, jeste ta {to u centru pozornosti sto po~initelj zlo~ina, a ne `rtva. Po~initelj imvelika prava, ima ~ak pravo da laè. druge strane, `rtva nema pravo na bikakvu nadoknadu. Tribunal nije uspostavnikakav fond iz kojeg bi `rtve dobireparaciju za ono {to im se dogodilo. Jedaod propusta je i taj da osobe kojima se godnama sudilo, a na koncu nisu bili osu|ennisu dobili nadoknadu {to su, recimo, i pdeset godina proveli u zatvoru. Politi~utjecaj je tako|er ne{to {to je vidljivo radu Ha{kog tribunala.

Kada govorimo o visini kazni, z


DVADESET GODINA HA[KOG TRIBUNALA

Razgovarala MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

stručnjak za kazneno pravo i tranzicijsku pravdu, gostujući predavač na

Cambridgeu i autor nekoliko knjiga o ratnim zločinima, za naš list govori onajvećim skandalima u radu Haškog tribunala i njegovim najkrupnijim propustima

INTERVIEW

Profesor dr. GORAN ŠIMIĆ,

Ha{ki tribunal je godinamanaklonjen Srbiji

PLAVŠIĆKA TREBA DAČISTI MEZARJA: Ako jeveć Haag želio poštedjetiPlavšićku koja je priznalaratne zločine, trebao ju je

poslati na društvenokoristan rad - čišćenjeMemorijalnog centra u

Potočarima, a ne u zatvor

u Švedskoj!


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-875-1582013 25/6815.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 2

RATNI ZLOÎNI I PRAVD

NEOBJA[NJIVI POTEZIHA[KOG TRIBUNALA “Po svemu {to je utvrdio Ha{kitribunal, ispada da Srbija nijeimala ni{ta sa doga|ajima u BiH,a da je Hrvatska bila najve}i ijedini agresor prema BiH”



mnoge je pet ili sedam godina zatvora niskakazna. Me|utim, ja mislim da je kaznazatvora neadekvatna bez obzira na njenuvisinu. Tom kaznom se za `rtvu ni{ta ne}e

popraviti. Po~initelj }e biti u nekom prvok-lasnom {vedskom zatvoru i uìvati kao unekom stara~kom domu, a `rtva }e se svakidan na ulicama Gora`da, Sarajeva, Mostaraili Banje Luke suo~iti sa svakodnevnimneda}ama, boriti se da dobije posao kako bi

prehranila porodicu. Potrebno je, po mommi{ljenju, da Ha{ki tribunal ili Sud u BiHuvede druga~iji standard ka`njavanja.Kazna treba da omogu}i satisfakciju `rtvi iomogu}i joj egzistenciju tako {to }e osobakoja je po~inila zlo~in nakon {to iza|e izzatvora svakog mjeseca u Fond za `rtve uBiH izdvajati odre|eni dio svojih primanja.Siguran sam, ukoliko bi se provela anketame|u `rtvama, da bi radije prihvatili takavna~in ka`njavanja nego da po~initelj zlo~inadobije, recimo, 300 godina zatvora. @rtvamoè dobiti satisfakciju samo na na~in da se

popravi njegova {teta nastala time {to mu jeneko nekoga ubio, silovao, napravio gainvalidom, onemogu}io mu da radi i egzisti-ra. Tu godine zatvora ne mogu pomo}i. [tazna~i majci koja je ove godine ukopala uSrebrenici svog ~etvrtog sina to {to jeBiljana Plav{i} odleàla osam godine zatvo-ra? Zar za nekog koga je desetine ljudi silo-valo i kome je ìvot potpuno uni{ten moè

biti satisfakcija to {to je jedan od njih dobio pet godina zatvora? Sudovi ne vode ra~unao stotinama hiljada ljudi ~iji su ìvoti pot-

puno uni{teni.

KAZNE, POMILOVANJA Vi u svojoj knjizi navodite da ono {touistinu brine u kaznenoj politici Ha{kog tri-bunala jeste njegova nekonzistentnost i vrloupitni kriteriji koji su kori{teni u odmjera-vanju kazni. Tako navodite primjer DraènaErdemovi}a, koji je u~estvovao umasovnom strijeljanju Srebreni~ana, aosu|en na samo pet godina zatvora nakonpriznanja krivice, dok je Zdravko Muci}dobio sedam godina zatvora jer su njegovipodre|eni po~inili nekoliko prebijanja iubistava, zatim Biljanu Plav{i} koja je bilaorganizator progona u 20 op{tina i dobila 11

godina, a zatvor napustila nakon osam? Dali su kazne koje izri~e Tribunal adekvatne irazmjerne po~injenom kaznenom djelu?

Ovdje kod nas ima slu~ajeva da se zaubistvo dosudi kazna od 15 godina zatvora,a u Tribunalu Erdemovi} koji je priznaostrijeljanje vi{e stotina ljudi dobije pet godi-na. Naro~ito je iritantno i zastra{uju}e {to uobrazloènju te kazne stoji da je Erdemovi}dobio tako nisku kaznu jer je priznanjemsvoje krivice u{tedio vrijeme, novac i trudsudu. Da li je taj sud ustanovljen da bi senekom u{tedio novac? To staviti kaoolak{avaju}u okolnost masovnom ubojicivi{e je nego skandalozno. Ili druga

olak{avaju}a okolnost koja se navodi jeste,da on nije strijeljao, ustrijelili bi njega?! Zar nije bolje da je on jedan stradao i time

po{tedio ìvot mnogima?Ili, recimo, Biljana Plav{i}, koja je priz-nala da je u~estvovala u masovnom progonunesrpskog stanovni{tva u 20 op}ina u BiH iza sve to znala, dobije 11 godina zatvora. Zamene nije problem {to je skala ka`njavanjaupitna, ve} {to sudovi nemaju vi{emogu}nosti da osobu kazne. Da sud, reci-mo, kaè da }e Biljana Plav{i} nakonodleàne kazne u zatvoru jo{ pet godina~istiti mezarje u Poto~arima.

Jednostavno, cijela ta pri~a oko kaznene politike ne samo Ha{kog tribunala nego iovdje kod nas, pred doma}im sudovima,

polazi od toga da je u centru pa`nje po~initelj.

Pismo danskog sudije FredericaHarhoffa koje je uputio kolegama, a u kometvrdi da su mnoge presude donesene podpritiskom predsjednika suda TheodoraMerona, prili~no je u javnosti diskreditova-

lo Ha{ki tribunal. Da li mislite da }e njegovo pismo, koje je u velikoj mjeri ogolilo raTribunala, doprinijeti da neke presud

doìve reviziju? Nisam siguran da }e se to dogoditi jer to zahtijevalo puno vremena. Sve te presudkoje on navodi su donijete nakon proceskoji su trajali po desetak godina. Me|utim~injenica je da ovo pismo baca novo svjetna rad Tribunala, koje smo mi mo`dnaslu}ivali. Ja bih volio da, kao pravnimogu re}i da postoji neutralan sud na svijtu, me|utim ja smatram da takav ne postojMislim da ovo pismo treba ozbiljno tretiranaro~ito u situacijama kada sudije, koHarhoff navodi, budu donosile presude nekim drugim predmetima. Mislim da

jedan od propusta i taj {to u Ha{kom tr bunalu nema ni jedan sudac niti tuìtelj prostora biv{e Jugoslavije, a o~ekuju d presude budu tretirane kao da su donesenna ovim prostorima. Nikada nisam moga

prihvatiti ~injenicu da je neki sudac koji iz Konga ili Jamajke bolji samo zato jer }navodno biti neutralan. To je iluzija od kojme|unarodna zajednica treba da odustane

Tokom su|enja po tu`bi BiH protSrbije za genocid pred Me|unarodnosudom pravde, Srbija nikada nije pristala notkrivanju istine o stvarnim doga|ajima

`rtvama, kako bi za{titila svoje nacionalninterese…Ono {to je pora avaju}e jeste to {

Srbija nije htjela Me|unarodnom sudu dazapisnike za sjednica Vrhovnog savjeodbrane. Poraàvaju}e je da sud nije imasve dokumente i informacije na osnovkojih je mogao donijeti takvu presudu.

Da je Me|unarodni sud pravde posjdovao dokaze da je Srbija imala pod kontrolom nadle`na tijela u Republici SrpskojVojsku RS-a, Sud ne bi mogao izbrisaSrbiji krivicu za genocid u Srebrenici. Daklsve je bilo dostupno sudu osim tih transkrip

za koje mnogi tvrde da su krucijalni.


DVADESET GODINA HA[KOG TRIBUNALA

NERAZUMNI USTUPCI SRBIJIBiv{a tuìteljica Carla del Pontedonosila je odluke koje su Srbijipomogle da sakrije svoje zlo~ine

Theodor

Meron



Poraàvaju}e je i to {to je Ha{ki tribunstao na stranu zemlje koja je optuèna da

po~inila genocid u susjednoj dràvi i da jizvr{ila agresiju na jednu suverenu dràvtako {to nije skinuo oznaku tajnosti ndokumente koji bi zna~ajno rasvijetlidoga|aje.

Da bi se dokazala uloga Srbije u ratu BiH, nije potrebno biti pravni eksperDovoljno je na You Tubeu pogledati snima

na kojem pripadnici jedinice [korpioni oznakama Vojske Jugoslavije koje nose nsvojim ramenima ubijaju nevine ljude p{umama u BiH. Na kraju, i sud je rekao d

je Jugoslavija slala pomo} Srbima u Bosnioru`ju, ali ne da bi ~inili genocid?! Klju~

problem je {to sud ni pribli`no nije odrad posao na prikupljanju potrebnih dokumenta i dokaza protiv Srbije.

Zamislite da za dvadesetak godina, kadne bude postojala mogu}nost da se taj prces obnovi, isplivaju klju~na dokumenkoji dokazuju da je Srbija u BiH sla

vojsku i naoruànje, kakvu }e to reakcijuBiH izazvati.

USTUPCI ZA SRBIJUME\UNARODNI SKANDAL

Biv{a glavna tuìteljica Carla dPonte se 2003. godine sloìla sa GoranoSvilanovi}em, tada{njim ministrom inotranih poslova, da Srbija stavi za{titne mjena pojedina dokumenta sa sjednica VSOGotovo istovremeno je progla{ena tajnoza li~ne dokumente nekih generaluklju~uju}i i Ratka Mladi}a, koji su dokaz

vali da su oni bili pripadnici jugoslovenskvojske. Zanimljivo, iako su samo suci a ntuìtelji bili ovla{teni da odlu~uju o za{tinim mjerama tajnosti, Del Ponteova jeovom slu~aju napravila presedan.

Nije mi jasno za{to se takvi ustup pravljeni samo Srbiji, a ne recimo Hrvatski Bosni i Hercegovini. Ne raspolaèm dovoljno podataka {ta se nalazi u pozaditoga. Sud koji daje ustupak nekoj zemlji vinije neutralan sud. Prosto je nevjerovatnsituacija u kojoj je Tribunal uzeo ta dokumenta i rekao mi }emo njih zacrniti i ne}niko znati {ta u njima. Ja smatram da

skandalozno {to je sa dr avom koja optuèna za genocid i agresiju napravljedeal za krucijalne dokumente koji govorenjenoj krivnji. Ne mogu da vidim opravdarazloge za to. Po ovome svemu {to je utvrdHa{ki tribunal, ispada da Srbija nije imani{ta sa doga|anjima u BiH, a da je Hrvatsk

bila najve}i/jedini agresor prema BiH?!Da je Tribunal ispolitiziran govori i on

{to se desilo biv{oj glasnogovornici FlorenHartmann, koju je sud kaznio zbog toga {to u javnosti iznijela informacije za koje je Suodlu~io da se ne smiju iznositi. U tom slu~ajsud ne utvr|uje istinu nego ~uva tajne. Zmene je to ~isto bavljenje politikom.


RATNI ZLOÎNI I PRAVD

Vi smatrate da su Tuìla{tvo BiH iSud BiH, kada je rije~ o predmetima rat-nih zlo~ina, dosta neefikasni?

Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovinipostoji 1.300 predmeta kada su u pitanjuratni zlo~ini koje treba suditi. Na{i sudovizajedno sa Ha{kim tribunalom do sada surije{ili samo oko 300 predmeta. To je istokao da imamo puzzle od 1.300 dijelova, ami smo sastavili samo 300. Nemogu}e jere}i {ta se nalazi na tri ~etvrtine slike svedok se svi dijelovi ne sastave. Zbog takomalog broja obra|enih predmeta mi jo{ upotpunosti ne znamo {ta se sve dogodilo uBosni i Hercegovini od 1992. do 1995.godine. Problem je {to zainteresiranost zasu|enja za ratne zlo~ine drasti~no opada.Sud u BiH godi{nje rije{i samo dvadesetpredmeta. Za deset godina u ovoj zemljiniko vi{e ne}e ni pri~ati o ratnim zlo~inima.Ovim tempom su|enja za ratne zlo~ine uBiH ne}e biti zavr{ena u narednih nekolikodecenija. To moè da izazove transgene-racijski uzrok mr`nje. Mi kao dru{tvoimamo problem da se suo~imo sa ratnimzlo~inima. Ovdje se sve ~e{}e mogu ~utifraze - gledajmo u budu}nost i okrenimo

se evropskoj perspektivi. Me|utim, zabo-ravljamo da stotine ljudi koji su ostali bez~lanova svojih obitelji nemaju budu}nost.Treba biti realan i re}i da ~ovjek kome je

slomljena ki~ma u logoru ne}e raditi ni uBiH ni u Evropi, odnosno da nema nikakvuevropsku perspektivu.

U posljednjih nekoliko godina pot-pisani su me|udràvni sporazumiizme|u BiH i Srbije, Crne Gore iHrvatske, kako bi se olak{alo preoce-suiranje osoba koje ìve u jednoj dràvia zlo~in su po~inili na teritoriji druge.[ta u praksi zna~e ti ugovori?

Ja ne znam zbog ~ega su ti sporazumiuop}e potpisani, jer mi imamo nizme|unarodnih konvencija i protokola kojigovore da zemlje jedne drugoj morajuustupati po~initelje. Meni je problemati~noustupanje predmeta drugim dràvama.Zamislite situaciju u kojoj }e BiH predmetSrebrenica dati Beogradu da sudi potenci-

jalnim po~initelj ima. Zar neko zaistao~ekuje da }e sud u Beogradu biti neu-tralan i re}i – jeste, Srbija je po~inila geno-cid. Mislim da se ti predmeti mogu suditiisklju~ivo u Bosni i Hercegovini i da jesu|enje za ratne zlo~ine po~injene u BiHisuvi{e va`no za BiH da bismo mi nekomdrugom dali da to radi umjesto nas.

Dosada{nja praksa sudova u Srbiji iHrvatskoj ne daje nam razlog da moèmovjerovati da }e ti sudovi biti u potpunostineutralni i kvalitetno obaviti svoj posao.

SPORO DO PRAVDE U BiH

Suđenja za ratne zločine u BiHovim tempom neće biti završenaza nekoliko decenija

NIKO NE VODI RAÛNA O @RTVAMA “[ta majci iz Srebrenice koja ukopala svog

~etvrtog sina zna~i {to je Plav{i}ka odleàlaosam godina”

NIKO NE VODI RAÛNA O @RTVAMA “[ta majci iz Srebrenice koja ukopala svog

~etvrtog sina zna~i {to je Plav{i}ka odleàlaosam godina”



“SNAGA” CARUJE



PAMETNA, [KOLOVANA, ODVA@N

Ona je

uspjela dobitiširoku podrškuobje stranke u

američkom Senatu, anjeno imenovanje za

ambasadoricu SAD-a u UN-upotvrđeno sa čak 87 glasova za i

samo 10 protiv; ona je SAMANTHA

POWER, novinarka, ratna reporterka izopkoljenog Sarajeva, potom Ruande i autoricaknjige “Problem iz pakla”

SAMANTHAPOWER

“Dijete Bosne” - američkaambasadorica pri UN-u



Za~uv{i nove eksplozije granata,kada su poslije kra}eg zati{jaKaradì}evi i Mladi}evi “ junaci”obnovili ubila~ko i mu~ila~koiìvljavanje na onima koji su

preìvjeli dotada{nje tri godine opsade,Samantha Power potr~ala je u zaklon premaobli`njoj zgradi u Sarajevu. U prolazu je nadje~jem igrali{tu vidjela prizore takostra{ne da su je opet gurnuli u o~aj i nakon

brojnih groznih iskustava nemo}nog jadakoje je proìvjela u dvije godine koliko jeve} izvje{tavala iz Bosne i Hercegovine.êtiri djevoj~ice ubijene su usred igre. Otac

jedne od `rtava, devetogodi{njakinje,izbezumljen àlo{}u i osje}ajem krivnje,

priznao je ameri~koj reporterki da je k}er pustio pred ku}u nakon {to je to opetovanomolila i sam nakratko uvjeren da }e dan biti

miran nakon {to su SAD i NATO jo{ jednom “po posljednji put” o{tro zaprijetiliMilo{evi}evim kvislinzima da novihnapada ne smije biti.

POSTDIPLOMSKI STUDIJ PRAVAKada se godinu kasnije vratila u

Sjedinjene Dràve iz tada ve} poslijeratneBiH, nije Samantha Power te emocionalneoìljke utopila u alkoholu, prebolijevala ihtabletama, niti upala u cikli~ni vrtlog PTSP-a,nego je napravila novi mali zaokret u ìvotui karijeru, a opet i dalje ostaju}i u okvirima

dotada{njih zacrtanih ciljeva. Kao {to je uùrnalizmu skrenula iz planiranogsportskog novinarstva (i majka joj jesvojedobno bila sporta{ica) u politi~ko iratno reporterstvo, ali ipak ostaju}inovinarka, tako je bolna svjetska iskustva iz

prve polovice zadnje decenije 20. vijeka, ponajprije bosanski ali i jo{ stra{nij iruandski genocid, stavila u sredi{te svojihakademskih napora koji su se dotaduop}eno ticali vanjske politike SAD-a.Prethodno je nakon zavr{ene srednje {koleLakeside u Atlanti, gradu Olimpijskihigara , Coca-Cole i CNN-a, stekla diplomu

Yalea, univerziteta od kojeg je u Americi isvijetu presti`niji samo jedan - Harvard. Azatim je uspje{no zavr{ila i Law School naHarvardu, najugledniji postdiplomski studij

prava. U sklopu harvardskog Kennedyfakulteta za studije vladanja osnovala jeCarr centar za ljudska prava, posve}uju}iglavninu svojih interesa traènju mehani-zama za sprje~avanje genocida i drugihmasovnih zlodjela te za pomo} `rtvama.

Vaàn plod njenih napora bila je knjigaProblem iz pakla , za koju je nagra|ena i

presti`nom Pulitzerovom nagradom. Navi{e od {est stotina stranica, Power u toj

knjizi na {iroj publici prilago|en, ali i

intelektualno ozbiljan na~in prikazuje kakosu se ameri~ke vlade odnosile premanekima od najteìh zlo~ina protiv~ovje~nosti u proteklom stolje}u. Tu je i

prikaz jalovih napora onda{njeg ameri~kogambasadora u Turskoj Henryja Morgen-thaua, da Washington izvr{i pritisak za

prekid istrebljivanja Ermena. Opse`no je podsje}anje i na trud R aphaela Lemkina, jevrejskog lingvista ~iju su porodicu uPoljskoj poubijali njema~ki nacisti, da rije~genocid postane globalno relevantna.Glavni je naglasak ipak na slu~ajevima ukojima niti nakon holokausta i obe}anja“nikad vi{e” ni SAD ni ostale velike silenisu ùrile sprije~iti ili zaustaviti uàse

poput crvenokmerskog istrebljivanjaKambodànaca, “kona~nog rje{enja” zaTutsije u Ruandi, ili masovnih zlo~ina poraspadu Jugoslavije, pogotovo u BiH.

Sam naslov, Problem iz pakla , preuzela je iz re~enice Warrena Christophera, koji jeu prvom predsjedni~kom mandatu Billa

Clintona vodio State Department .

Christopher, koji je umro prije dvije i pogodine, nije bio me|u “nestrpljivim”zagovornicima vojnog mije{anja “u tusituaciju”, a dok je bio ìv, Power ga je~esto uzimala kao ilustraciju kojom bi

popratila svoje prezrive komentare o takvojvarijanti vo|enja ameri~ke vanjske politike.Tako je prije deset godina, u tekstu ohumanitarnom intervencionizmu objavlje-nom u ~asopisu New Republic , prepri~ala

jedan slu~aj koji se dogodio deset godina

prije toga. Warren Christopher je, na povratku s jo{ jednih neuspje{nih i ~esto besmislenih balkanskih pregovora, zastaosa ameri~kom delegacijom u Irskoj da bi imavion bio napunjen dodatnim gorivom za

prelet Atlantika. U toj pauzi na aerodromuShannon naru~io je “Irish Coffee, ali molim

bez kofeina i s jedva imalo viskija” - takva je, li{ena ve}ine osnovnih predvi|enihsastojaka, ustvrdila je Power prisje}aju}i sete anegdote koju joj je ispri~ala jednakolegica, bila i vo|ena politika, pa i kada jeu internim izvje{tajima unutar State Departmenta o Ruandi bila zabranjena rije~

genocid da se time ne bi slu~ajno

impliciralo imperativnost mije{anja izvanSada, deset godina nakon teksta

kojem je to opisala, naslovljenog Full For(Punom snagom), a dvadeset godina nakoChristopherove “Irish Coffee” iz vremenkad je sama stigla u Sarajevo, postala Samantha Power ambasadorica SjedinjenAmeri~kih Dràva pri glavnoj svjetskorganizaciji, Ujedinjenim narodima, ~ije glavno sjedi{te u New Yorku i ~iji glavfinancijer je upravo Amerika, a sada{nameri~ka vlada znatno je sklonija traènj

rje{enja i kroz UN, te oìvljavanju organizacije, nego {to je to biadministracija Georgea W. Busha, koja za ambasadora pri UN-u bila odabraJohna Boltona, neokonzervativca koji velik dio svojih intelektualnih potencija

bio dotad usmjerio u sastavljanje teza tome za{to UN {to prije treba - ukinuti.

prethodne ~etiri i pol godine delegacijUN-a u SAD-u vodila je Susan Rice, koj

je predsjednik Barack Obama krajem pro{i po~etkom ove godine razmatrao kamogu}u novu {eficu diplomacije, nakoodlaska Hillary Clinton, ali je na ~elo StaDepartmenta ipak doveo Johna Kerryjnedavno postaviv{i Rice za svojsavjetnicu za nacionalnu sigurnost, a Powna njenu dotada{nju poziciju. Kao i SusaRice, Power je me|u velikim zagovor nicma svakovrsne (pa i vojne, kad je potrebnointervencije s humanitarnim ciljevima, te

bila i me|u prista{ama zra~nih udara koji pomogli ru{enje Muamera GadafijaLibiji, a i sada je sklonija ve}oj pomoumjerenijem dijelu sirijskih pobunjenikMe|utim, za razliku od Susan Rice i HillaClinton, pa i samog Obame, kojim

republikanci prigovaraju nesnalaènje


“SNAGA” CARUJE

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

CRTICE IZ DJETINJSTVA:Rođena je u Irskoj, imala je devet godina kad jenjena porodica odselila uSAD, najprije u Pittsburg,zatim u Georgiju, odakle jeotišla na školovanje u

Novu Englesku

GESTDOBRODO[LICESamantha Power igeneralni sekretarUN-a Ban Ki-moon



neiskrenost u vezi s teroristi~kim napadomna ameri~ke diplomate u Bengaziju,Samantha Power uspjela je dobiti {iroku

podr{ku obje stranke u Senatu, pa je njenoimenovanje potvr|eno sa ~ak 87 glasova zai samo 10 protiv. Me|u onima koji su ùrili

pozdraviti ovaj Obamin izbor bili suLindsay Graham, Saxby Chambliss, BobCorker, pa i najugledniji me|u njima, biv{i

preds jedni~ki kandidat i veteran vijetnam-skog rata i ratnog zarobljeni{tva JohnMcCain.

KAO ROCK ZVIJEZDAKako navodi Owen Alterman u analizi

za Times of Israel , takvo savezni{tvo lijevihi desnih “jastrebova”, liberalnih i konzer -vativnih “internacionalista”, posljedica je~injenice da se i jedni i drugi osje}aju “podudarom” u vlastitim strankama. Me|udemokratima opet je sve vi{e pacifista,sumnji~avih prema svakoj vojnoj sili,uvjerenih da bi Amerika trebala zbog svogugleda i ìvota svojih ljudi biti suzdrànagdje god moè jer se u pro{losti znala na}ii na strani diktatora i represije. Me|u

republikancima opet ja~aju izolacionisti,uvjereni da SAD treba voditi ra~una samo osebi, okrenuti se unutra{njim problemima,

baviti se ekonomijom i sprje~avanjemmasovne imigracije s juga, te svesti veze saUN-om, pa i saveznicima na minimum. Onikoji vjeruju da je ameri~ka uloga nasvjetskoj sceni potrebna i SAD-u i svijetu,kao Power i McCain, zato “zbijaju redove”i kad u drugim pitanjima imaju razli~itami{ljenja.

Samantha Power sama se predstavlja ikao “dijete Bosne”. Ro|ena je u Irskoj,imala je devet godina kad je njena porodica

odselila u SAD, najprije u Pittsburg, zatim

u Georgiju, odakle je oti{la na {kolovanje u Novu Englesku. Dijete Bosne nije dakle porijeklom, rodom niti odrastanjem, nego po tome {to ju je bosanski rat oblikovao.Ona isti~e da je to sli~no kao {to je

prethodnu generaciju Amerikanaca uobli~iovijetnamski, a onu prije njih Drugi svjetskirat. Za razliku od tih ratova s masovnimsudjelovanjima i pogibijama i Amerik an-aca, pa i zlo~inima kojih je bilo i s njihove

strane (u Vijetnamu), u bosanskom isli~nim slu~ajevima je dominantan bioosje}aj senzibilnijeg dijela elite i {ire

javnosti da su iznevjerili druge iako suimali veliku mo} pomo}i im, te iako im nakraju i jesu pomogli - bar na Balkanu, dok su u slu~aju Ruande Clinton i ostalinaknadno izraàvali àljenje i pomagaliobnovu ivota. To da “nikad vi{e”, izre~enonakon nacisti~kog “kona~nog rje{enja

jevrejskog pitanja u Evropi”, ali i nakonkasnijih genocida na jugoistoku Azije,

jugoistoku Evrope i u centralnoj Africi, dato obe}anje ubudu}e bude odràno, da se na

vrijeme uo~e i hitno sprije~e najteì zlo~ini,te pomogne napadnutima, to je cilj kojiSamantha Power sebi zadaje, od novi-narskih i aktivisti~kih, preko publicisti~kihi profesorskih dana i godina, pa i sada namjestu najva`nije ambasadorice u glavnoj

planetarnoj organizaciji. Ve} i njeni prvinastupi na sada{njem poloàju izazvali su

prigovore i pohvale, a nerijetko i obojeodjednom. Odnosi se to i na ~injenicu da jeza svoj prvi govor odabrala konferencijunevladine organizacije Invisible Children(Nevidljiva djeca). Osnovana prije devetgodina u Kaliforniji, najve}oj i najbogatijojsaveznoj dràvi SAD-a, ta organizacija je

posve}ena kampanjama za upoznavanjenaj{ire javnosti sa stradanjima ljudi,

pogotovo djece, u nekim od najsiroma{nijihi ratom i zlo~inima najpogo|enijih dijelovaAfrike i svijeta. To se ponajvi{e odnosi nanedjela paravojske LRA (Lord’s ResistanceArmy = Gospodarova tj. Bo`ja vojska

otpora) u nekoliko centralnoafri~kih

zemalja - Ugandi, Ju`nom SudanSrednjoafri~koj Republici i DR Konguklju~uju}i masovno regrutiranje djece maloljetnika.

Nesporni su zlo~ini koje je po~iniLRA, ~iji vrhovni autoritet Joseph RaKony tvrdi da je Bo`ji glasnik i posrednizme|u 13 duhova sa svih strana svijeta, da krvoproli}a ~iste narod i zemlju dovode do uspostave savr{ene teokraci

njegovog kulta koji sadrì i smjes jevrejstva, kr{}anstva, islama i misti~ntradicija sjevernougandskog plemenAkoli, te jo{ koje~ega. No, mnohumanitarci i analiti~ari upozoravaju da internetska kampanja, popra}en

politi~kim lobiranjem, koje je InvisibChildren pokrenuo pro{le godine protKonyja i LRA, bila proèta mnogim poluinfor macijama, pojednostavljivanjima namjernim pre{u}ivanjem svega {to “zakom pliciralo” crno-bijeli prikasituacije, poput ~injenice da su i nek

druge sukobljene strane u tim ratovima bi prisilno regrutirale djecu, ~inile zlo~ine itZato je i odluka Samanthe Power da obrati toj nevladinoj organizaciji, gdje do~ekana s masovnim odu{evljenjem kada je velika rock-zvijezda, izazvala kritikda se time potpuno svrstala uz njihov ipakontroverzan pristup. Me|u onima koji s

joj to ovih dana prigovorili ima i onih ko joj ujedno odaju i priznanje za to, kao JohAllen Gay u magazinu National Interes

pi{u}i da Invisible Children nisnajefikasnija humanitarna organizacija, nnajbogatija, ali imaju veliku javn

prisutnost, najbolje se znaju probiti dmedija, dokazali su se sposobno{}mobiliziranja velikog broja aktivista {iroke publike, spremniji su od mnogzagovarati vojnu intervenciju, a

pridobivanju podr{ke nisu se ograni~samo na jednu ideolo{ku i politi~ku stran

pa mogu ra~unati i na ljevi~arsk populaciju me|u studentima podjednakkao i na fanati~ne kr{}anske evangelistVe} i odabirom takve platforme za svinicijalni nastup Samantha Power potvrdi

je ono {to su i pretpostavljali neki koji

poznaju izbliza - ona jest biv{a reporterkidealisti~ka aktivistica, zagovornicsolidarnosti i empatije, ona jest ena knjigi po kvaliteti pisanja i po neumornos~itanja, univerzitetska nau~nica, i dosanije bila na nekoj politi~koj funkciji, a

bez obzira na sve te druge osobine, donekle i zahvaljuju}i njima, po svoj

prirodi ona ve} raspolaè i strate{kiuvidima, takti~kim lukavstvom, komunkacijskom odmjereno{}u, oda birotajminga i mjesta, a sve bi joj to trebalo bdragocjeno za uspje{no veslanje nneprozirnim i varljivo mirnim vodam

visoke diplomacije.


PAMETNA, [KOLOVANA, ODVA@N

SAMANTHA ZNA ŠTAHO ĆE: Već i njeni prvinastupi na sadašnjem po-ložaju izazvali su prigov-ore i pohvale, a nerijetko ioboje odjednom; za svojprvi govor odabrala je

konferenciju nevladineorganizacije Nevidljiva

dje ca



Mislili smo kako su ta vremenadefinitivno iza nas. No, ako jesuditi po tvrdnjama

menadèra, ~ini se da vrijeme pozivanja igra~a za novac unogometne selekcije BiH definitivno nije

pro{lost. Goran Gakovi} je nogometnimenadèr iz Mostara. Uglavnom svoje

pulene transferira u ê{ku Republiku. Jedanod njih, Dobojlija Mladen Veselinovi},nedavno je potpisao ugovor sa Viktorijom izPlzena. Gakovi} tvrdi da mu je obe}ano da}e de~ko igrati za reprezentaciju BiH ~imozvani~i ugovor sa ~e{kim prvacima. To senije desilo, a Gakovi} sada tvrdi kako jerazlog to {to za poziv nije pla}eno?!

POZIV ZA TRI HILJADE EURA„Javna je tajna da su pojedini selektori

mla|ih selekcija podobro pove}ali svojimetak nakon vi{egodi{njih mandata na tojdu`nosti a u pravilu nisu napravili gotovo

ni{ta“, po~inje Goran Gakovi}. Tvrdi da jenajgori u tim poslovima bio Branimir Tuli},

biv{i selektor mlade nogometne reprezen-tacije BiH. „Za mandata Tuli}a kroz mladureprezentaciju je pro{lo manje-vi{e 50igra~a, ve}inom anonimaca, a pozivi su sedijelili ~ak i igra~ima iz pete njema~ke lige.

Za poziv je dovoljno bilo da se plati 3.000eura a Tuli} bi se roditeljima koji bi rekli daje to veliki iznos pravdao SMS porukom ukojoj bi pisalo da i on mora ispo{tovati Iljui Sulju.“ Rije~ je, naravno, o biv{im~elnicima NS BiH Ilji Dominkovi}u iSulejmanu ôlakovi}u. „Javna je tajna daje menadèr iz Tuzlanskog kantona kupioTuli}u Golf 5 a Ilji Dominkovi}u Passat zausluge oko pozivanja igra~a. Tuli}evpomo}nik iz tog vremena AbdulahIbrakovi} je u vi{e navrata odlazio ilinapu{tao selekciju upravo zato {to je Tuli}ve}inu novca grabio samo za sebe“, kaè

Gakovi} i dodaje: „Tuli} je imenovan zaselektora mlade reprezentacije na samojedan telefonski poziv Milorada Dodika asve zahvaljuju}i dugogodi{njem poznan-stvu sa Goranom Dodikom, bratom


NOGOMET

Menadžer nekoliko bh. nogometaša GORAN GAKOVIĆ u pismu našem listu iznio je niz teških optužbi na račun selektora mladih nogometnih kategorija; selektor

mlade reprezentacije BiH VLADO JAGODIĆ u razgovoru za SB odlučnodemantira ove tvrdnje

REPREZENTACIJA URALJAMA MENADŽERAPi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]



lakta{kog vo`da. O kakvom se trenerskomdiletantu radi, najbolje pokazuje primjer daje uo~i jedne od kvalifikacionih utakmicaigra~ima drào predavanje kako je najboljestisnuti desnog beka protivni~ke selekcijejer se posva|ao sa curom da bi se u tokuutakmice pokazalo da je taj igra~ bio

najja~a karika protivnika.“ Neuspje{nogTuli}a zamijenio je uspje{niji VladoJagodi}, koji u isto vrijeme obavlja du`nosti trenera zeni~kog êlika , no Gakovi} tvrdida se nije mnogo toga promijenilo kada suu pitanju pozivi igra~ima u reprezentaciju.„Nedavno se puno pisalo o tome da bi

suspendirani igra~ mostarskog ZrinjskoFilip Areìna karijeru trebao nastaviti êliku, a sve kako bi zadràreprezentativni status! Nakon pro~itanre~enice sti~e se dojam da je dovoljno igrau êliku kod Vlade Jagodi}a da bi bio ~lamladih Zmajeva.“ Gakovi} tvrdi kako m

15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

OPTU@ENI, BRANITE SE

Menadèri mladih reprezentativaca tvrde da se igra~pozivaju za novac; selektor Jagodi} tvrdi da su togluposti me{etara i robovlasnika igra~a



Jagodi} obe}ao da }e igra~a kojeg zastupa,Mladena Veselinovi}a, koji je nedavno

postao nogometa{ ~e{ke Viktorije iz Plzena, pozvati u reprezentaciju. Kaè kako mu jeJagodi} obe}ao poziv jo{ u maju ovegodine, ukoliko Veselinovi} zaista i potpi{eugovor sa timom koji je ovoga ljeta igrao u

pretkolu Lige prvaka protiv sarajevskog@eljezni~ara . „Veselinovi} je u prva ~etirikola U-21 lige ê{ke tri puta bio strijelac ave} je bio i u kadru za prvi tim. Jagodi} jeobe}ao pozv, ne samo meni nego i biv{emMladenovom treneru Zoranu ]urguzu.Poziv nikada nije stigao jer je selektor~ekao kovertu“, tvrdi Gakovi} i nastavlja:„Nejasno je kako su pojedini igra~i iz punolo{ijih klubova i sa puno lo{ijim u~inkomdobivali pozive. Mladi} iz Doboja, koji seizborio za status igra~a prvotimca Vik or-ije, u kojoj igra sedam ~e{kih i ~etirislova~ka reprezentativca ostavljen je na~ekanju. Ukoliko je ve} èlio isprobatiovog igra~a, selektor je imao prijateljski

me~ sa Crnogorcima u Mostaru.“ Zbogovakvog Jagodi}evog stava, tvrdi Gakovi},moglo bi se lako desiti da Veselinovi} ve}na jesen zaigra za reprezentaciju Srbije, ~ijise NS ve} raspituje za njega. „Za{to se~ekalo pune tri godine sa pozivanjemBehrudina Ataji}a, ~lana {kotskog Celtica?Da li je u pitanju koverta ili je i on igrao uslabom klubu? Pred Jagodi}em je vrijeme ukojem moè pokazati da igra po{teno i da jeu stanju napraviti bolje rezultate od svogprethodnika, ali s obzirom da ima iza sebemenadèrski lobi iz Tuzlanskog kantona,kao i njegov prethodnik, te{ko je vjerovati

da je u stanju napraviti rezultatski iskorakkao Su{i}“, zaklju~uje Gakovi}.

GAKOVI] PRIÂ GLUPOSTI„To {to o meni pri~a ta osoba je

smije{no i ne znam nikoga ko }epovjerovati u njegove gluposti“, ogor~eno

}e za SB Vlado Jagodi}. Selektor mlanogometne reprezentacije BiH tvrdi kakga nisu nimalo iznenadile optu`be koje na njegov ra~un izrekao Gakovi}, jer je tkako kaè, njegov na~in komuniciranj„Pazite, mogu vam pokazati na desetinporuka koje ~uvam u svom mobitelu a komi je Gakovi} slao. U njima su prijetnjpsovke, uvrede i tako on komunicira kadse u reprezentaciju ne pozove igra~ zkojeg on misli da tu ima mjesta ili koga o

zastupa. To je njegov na~in komuniciranjarada na koji ja ne pristajem niti }u ikadpristati. Takvim osobama uop}e ne trebpridavati nikakav zna~aj.“ Jagodi} kaè dse, nakon prijete}ih poruka koje mu je slaGakovi}, o njemu raspitao u Hercegovin„Prije utakmice sa Crnogorcima raspita


NOGOMET

GORAN GAKOVIĆ:“Za mandata Tulića krozmladu reprezentaciju jeprošlo manje-više 50igrača, većinom anoni-maca, a pozivi su se

dijelili čak i igračima izpete njemačke lige. Zapoziv je dovoljno bilo dase plati 3.000 eura”



sam se malo o njemu u Mostaru. Gakovi} je

osoba koja zbog svojih aferima ne smijeuop}e ni do}i u svoj grad. Sjedi u ê{koj,tamo obavlja poslove i nema hrabrostisuo~iti se sa ljudima koje optuùje, nego{alje poruke telefonom ili preko Facebo-oka.“ Du{an Jevti} je jedan od nogometa{akoji je dobijao pozive za igranje u

reprezentaciji BiH u vrijeme dok nije imao

klub. Rije~ je o nekada{njem ~lanu drugogtima njema~kog Duisburga . „Ta~no je,Jevti} je pozivan u vrijeme kada je igrao zaDuisburg jer mislim da ima kvalitet zareprezentaciju. Kasnije je dogovorioprelazak u Munchen 1860, me|utim, to senije desilo a razloge nesporazuma sa

upravom minhenskog kluba ne znam nime zanimaju. Zbog toga je i izgubio mjesu timu i tako }e i biti sve dok ne bude imaklub“, tvrdi Jagodi}.

„Isti je slu~aj i sa Filipom AreìnomSjajan igra~, ali je zbog nesporazuma supravom Zrinjskog napustio taj klub. Oima problema koji nisu fudbalske prirodali kada bude imao klub, i dalje }e biti dreprezentacije.“

Selektor reprezentacije, vidno ogor~eGakovi}evim navodima koje smo m

prezentirali, kaè kako nikada ni za jednoigra~a nije traìo novac, niti bi to ikadnapravio. „Taj de~ko kojeg on spominjVeselinovi}, sve donedavno je igrao dobojskoj Slogi. Moji suradnici i ja smo gpratili, ima tu kvaliteta, ali smo motvoreno rekli da jo{ uvijek nije zreprezentaciju. Ni to {to je sada oti{ao ê{ku ni{ta ne zna~i, sve dok ne bude imakontinuitet dobrih igara. Tek tada se mo`nadati pozivu u reprezentaciju“, odlu~no }

Jagodi}, dodaju}i: „To je moj princip i tak}e biti sve dok budem na ovoj du`nosti. Igr}e samo najbolji i na to ne moè niko uticaPritisci i ucjene bilo koje vrste ne}e pro}i ni}u ikada dopustiti da bilo ko na bilo kakana~in natura svoje igra~e. Svi koji misdruga~ije, varaju se i to èstoko.“


OPTU@ENI, BRANITE SE



Nj

ema~ki su mu novinari dalinadimak Chuck Norris. Nijeznao da ga tako zovu i navija~i

sve dok u nekim lokalnimnovinama nije pro~itao tekst u

kojem je pored njegovog imena stajao i tajnadimak. „Vidi{, nisam imao pojma da metako zovu, slu~ajno sam to saznao kada sampro~itao ~lanak u novinama“, pri~a namErmin Bi~ak~i}, debitant u reprezentacijiBiH. Kada su ~uli za Erminov nadimak i daga pitamo o tome, Elvir Rahimi} i SenadLuli} su, dok su pili kafu nakon okupljanjau Sarajevu, „oplakali“ od smijeha. „Panemojte ga zezat‘ prvi dan, nije se jo{uvijek ni upoznao sa svima. Pustite gamalo, makar do sutra“, smijao se Luli}grle}i svog novog suigra~a. Smije se iErmin. „Kaù da je taj nadimak izazvanmojim stilom igre, na~inom i pona{anjemna terenu. Na mene gledaju kao na Chuckaiz viceva. Ali dobro, nije to daleko odistine. To je moj na~in igre, uvijek igramborbeno, postavljam se korpulentno, uvijekje takva svaka moja utakmica. Ljudi tovaljda vole pa je neko do{ao na ideju da meuporedi sa Chuckom.“ Prve sate po dolaskuu Sarajevo Ermin je proveo pomalozbunjen svom tom pa`njom i srda~no{}uoko njega. No, brzo se navikao, suigra~i su

ga prihvatili kao da je tu ve} godinama. Nekolicina nogometa{a svo slobodnevrijeme provodi uz play station, tako da je itu na{ao sebi sli~ne. Na prvi dolazak

podsje}alo ga je tek bjesomu~no potpisivanje autograma i slikanje sanavija~ima koji su htjeli izbliza upoznatinovu zvijezdu najboljeg bh. tima. Ermin je

jedan od rijetkih bh. reprezentativaca sagolemom tetovaòm. On je zove „maminatetovaà“, posvetio ju je majci Jasmini. „Smajkom ima poseban odnos, jaku vezu kojaje postajala ~vr{}a svih ovih godina. Zatosam i odlu~io staviti njeno ime na desno

rame. Tu su, uz datum ro|enja, ljiljani i

njeno ime.“ Ermin je ro|en u Zvorniku1990. godine. U Njema~ku su Bi~ak~i}iizbjegli tri godine kasnije. Nastanili se uHeillbronu, blizu Stuttgarta, i tu ìve idanas. „Otac je uvijek volio fudbal, igrao jeu manjim klubovima, ni{ta posebno, alisam valjda taj talenat naslijedio od njega“,

pri~a Ermin. U Heillbronu je i po~eotrenirati, tu su ga zapazili skauti Stuttgarta i

ponudili mu prelazak ovaj veliki klub. Niodbio. Karijera je krenula uzlazno, posta

je kapiten juniora, stigao je i do prvog timStuttgarta. „Situacija je postala te{ka kadsam u{ao u prvi tim. Po~eo sam igrastandardno, dao sam gol u Kupu i, naàlospovrijedim se upravo na toj utakmic

Poslije je bilo te{ko vratiti se u prvjedanaest. Sjedio sam na klupi i jednog samdana sam sebi rekao da nema smisla sdvadeset i kusur godina biti rezerva, nigrati u najva`nijim godinama za razvigra~a. Tako nisam mogao napredovatZato sam odlu~io i}i iz Stuttgarta.“ Ostao u kontaktu sa svojim nekada{njisuigra~ima, najvi{e sa Serdarom Tascijemno Braunschweig je bio njegova slijede}stanica. Ona na kojoj }e ostati do 201godine. Barem do tada ima ugovor. „Tu mje super krenulo od prvog dana“, osmijehom }e Ermin. „Kasnije, kada sase ustalio u timu, bilo je pri~a, nekakvpoziva da se vratim, ali zaista nisam nikadrazmi{ljao o tome. Ko zna, mo`da odem Stuttgart jednog dana, ali sada ne. Sada sai malo skuplji“, kaè kroz smijeh. Idol m

je, kaè Realov Sergio Ramos, nogometkoji se kao i on na terenu postavlja veomagresivno. No, najdraì mu je, ipak, EmSpahi} kojeg je uvijek pozorno pratiReprezentacija BiH mu je bila ono {to ga

posljednjih godina nosilo u ìvotu. Dvigodne je, zbog dokumenata, ~ekao pozivreprezentaciju i do~ekao da ove nedjel

zaigra za nju, u prijateljskom me~u protAmerikanaca. „Uvijek sam strepio i navijakada igramo, nisam nikada propu{tao nijedan me~. Sje}am se da sam jednoprilikom utr~ao u neki kafi} jer sam kasnna prenos utakmice. Bila je gu`va, punljudi, i prestajao sam kraj vrata gledaju}inisam se obazirao na bilo {to oko sebSanjao sam ovaj dan, jednostavno, ne mogopisati kako se osje}am. Nisam mogado~ekati da dobijem poziv. Radio samukotrpno, davao sve od sebe da zasluìmpoziv. I sada }u raditi jo{ i vi{e dopravdam to {to me je selektor Su{

pozvao.“


A DRINE REPREZENTACIJA

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Dvadesettrogodišnji ERMIN BIČAKČIĆ, igrač njemačkog BRAUNSCHWEIGA,novi je nogometni reprezentativac BiH; SB donosi profil mladog Zvorničaninakojeg su njemački mediji, zbog korpulentnosti, uporedili sa kultnom zvijezdom

akcijskih filmova

ERMIN BIČAKČIĆ,PAPETOV CHUCK NORRIS

Dvije godine samsanjao dolazak ureprezentaciju

BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-875-1582013 37/6815.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

BIÂKÎ], ALI PRAV



Te{ko je odrediti {ta je zapravosu{tina novog f ilma EmiraKusturice Na mlije~nom putu ,~ije je snimanje ovih dana po~elou Hercegovini. Kusturica, koji je

scenarij za film pisao zajedno sa svojomk}erkom Dunjom, kaè da je to, prije svega,

pri~a o dobroti. Radi se o triptihu,obja{njava reditelj: prva pri~a govori ozmiji i njenoj simbolici u ljudskimìvotima, religijskim i duhovnim spisima,

druga je o ljubavi, a tre}a o `rtvovanju imona{tvu... Sve to „na prvu“ zvu~i pomalokonfuzno, ali za nadati se da }e na krajuispasti neka smislena cjelina. Film se radi umeksi~ko-ameri~ko-srpskoj koprodukciji, aEmir Kusturica o~ekuje svjetsku premijeruidu}e godine u Cannesu.


„NA MLIJE^NOM PUTU“

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Na nekoliko lokacija u Hercegovini prije tri sedmicepočelo je snimanje igranog filma „NA MLIJEČNOM

PUTU“ reditelja EMIRA KUSTURICE, u kojem glavneuloge tumače Kusturica i italijanska filmska zvijezda

MONICA BELLUCCI; ekipa „SB“ posjetila ih je u

Trebinju, gdje su ekskluzivno za naš magazinKusturica i Belluccijeva govorili o ovom filmskomprojektu

„Ovaj film je drugačiji od svihmojih prošlih filmova; to je priča

o ljubavi i žrtvovanju“

EMIR

KUSTURICA

U OBILASKU LOKACIJA Film }e se snimati na Zelengori,Mokroj Gori, Hutovom blatu...



SLAVNI RE@ISER JE U NA[EM GRAD

PRVI PUT ZAJEDNO NA FILMU“Kada pomislite na idealnu ènu, mislite naMonicu Bellucci”, kaè Emir Kusturica



40


Karijeru je po~ela kao model, sanepunih 16 godina. Imala je ambiciju dapostane pravnica pa je na Sveu~ili{tu uPeru|i upisala studij prava, ali uspjeh umanekenstvu i gluma odveli su je u drugomsmjeru. Svjetsku slavu stekla je 2000.

godine ulogom u filmu Malena rediteljaGiuseppea Tornatorea. Drama o èniitalijanskog vojnika u Drugom svjetskomratu, koja postaje glavnom temomogovaranja u maloj sredini, donijela joj jestatus seks-simbola i jedne od najljep{ihèna svijeta. Sa Monicom Bellucci (49),italijanskom filmskom zvijezdom, razgova-rali smo u Trebinju uo~i po~etka snimanjafilma Na mlije~nom putu reditelja EmiraKusturice, u kojem joj je pripala glavnaènska uloga.

[ta je bilo presudno da prihvatite

ulogu u ovom filmu?Glavni razlog bio je Emir i njegov rad.

Gledala sam njegove filmove i jako cijenimono {to radi, odli~an je reìser. Op}enito,kada biram koje }u uloge igrati, u ve}inislu~ajeva presudi to {to èlim dasara|ujem sa odre|enim reìserom. Mislimda kad imate jako dobrog reditelja, onda ifilm mora na kraju ispasti dobar, ~ak bezobzira na scenarij. Dobar reìser zna kakoda i od lo{eg scenarija napravi pristojanfilm. S druge strane, moète imati najboljiscenarij na svijetu, ali ako reìser nemapojma {ta radi, ni film ne}e ispasti dobar.Sa Emirom se osje}am sigurno i imamveliko povjerenje u njega. Veoma gapo{tujem i drago mi je {to sam dobilapriliku da radim s njim. Naravno, kada sampro~itala scenarij, pri~a mi se jako svidjela.

RAT I (E)MIR Kusturica je otkrio da je dio filma

zasnovan na istinitim doga|ajima, a tose prvenstveno odnosi na lik koji Vituma~ite. Je li za Vas na neki na~in ve}aodgovornost igrati li~nost koja nijeisklju~ivo plod fikcije?

Emir mi je ispri~ao da je ta ena stvarnopostojala. A kada govorite o odgovornosti,pa... filmovi uvijek crpe inspiraciju izstvarnog ìvota. Glumila sam u filmovimakoje su neki smatrali pretjerano brutalnima,prepunim scena nasilja, ali mislim da

nikakva fikcija ne moè biti brutalnija odrealnosti. Zbog toga se osje}am slobodnou tuma~enju takvih likova. Iako je filmdijelom zasnovan na istinitoj pri~i, mi }emoga zajedno napraviti svojim, onako kakomislimo da treba. îni mi se da Emir ima

jednako povjerenje u mene kao i ja u njega, jer nije traìo da radimo probna snimanja.

Zar Vi uop}e idete na probnasnimanja?

Pa svakako, moè se desiti... Ponekadvas neki reditelj zamisli u odre|enoj ulozi,ali kada uradite probno snimanje, ispostavi

se da vi jednostavno niste prava osoba zato. De{avale su mi se takve stvari i nije toni{ta ~udno. Naravno, imam tu privilegijuda mogu odbiti projekte koji mi se nesvi|aju, ali isto tako po{tujem i slobodureìsera da mi ne dodijeli neku ulogu, iako

je u po~etku mo`da razmi{ljao o tome.

Rekli ste na konferenciji zanovinare kako je pri~a filma Na

mlije~nom putu istovremeno nasilna poeti~na. U tom smislu, pomalopodsje}a na film Malena , koji Vam jedonio svjetsku slavu?

Mo`da u smislu atmosfere, ali sam lik jepotpuno druga~iji od Malene, ustvari je

njena su{ta suprotnost. Malena jeste biovrlo nasilan i poeti~an film, ali ona je ènakoja je bila vi{e `rtva situacije. To je bilapri~a o èni koja ne moè postojati bezmu{karca. Bilo je to jednostavno takvovrijeme, u kojem ène nisu mogle opstatbez mu{karaca. Mu{karci su bili ti koji suimali dru{tveni ugled, ène nisu imalepravo glasa... Bio je to mu{ki svijet. A saovom ènom u Emirovom filmu jedruga~ije. Uprkos tome {to se na|e uveoma te{kim okolnostima, ona imaizuzetnu snagu. Na~in na koji reaguje naneke situacije, iako je ènstvena, ima neku

mu{ku crtu u sebi. Ona ne dozvoljava da jetretiraju kao objekat.

êsto ste glumili ène koje su`rtve nasilja. Mo`da jedan od najzna~aj-nijih evropskih filmova ikada snimljeniho toj temi je Irreversible (Nepovratno)reditelja Gaspara Noea, u kojem steigrali zajedno sa Va{im suprugomVincentom Casselom...

Da, to je bio veoma snaàn film jegovori o silovanju, o slu~ajnostima kojenam ponekad odre|uju ìvot... Njegovaupe~atljivost tako|er je proiza{la iz na~inana koji je film snimljen i tih neobi~nihpokreta kamere. Bio je to svojevrstanfilmski eksperiment i postigao je zaistaveliki uspjeh. Radili smo ga prije samoosam, devet godina, a danas ga ve}nazivaju kultnim filmom. Za mene je to bilo

jedno od najva`nijih iskustava u karijeriKada razmi{ljam o filmovima koji sunajzna~ajniji za mene i koji su me najvi{eobiljeìli, to su svakako Malena, Irreversiblei Pasija Mela Gibsona, u kojem samglumila Mariju Magdalenu. Ti filmovi suodredili moju karijeru. Volim da igram utako sna`nim filmovima. Ima ne~eg veoma

MONICA BELLUCCIEKSKLUZIVNO ZA „SLOBODNU BOSNU“

„Lako je suditi o ratu kada posmatrate stvari izvana, alisamo oni koji su ga preživjeli znaju kako im je bilo“


Slavna glumica nakon dolaska u Trebinje samo se novinarki SB povjerila iispričala razloge, motive sudjelovanja u novom filmu Emira Kusturice

BILO JE TO JEDNOSTAVNO

TAKVO VRIJEME, U KOJEM @ENE NISU MOGLE

OPSTATI BEZ MU[KARACA. MU[KARCI SU BILI TI KOJI

SU IMALI DRU[TVENI UGLED, @ENE NISU IMALE

PRAVO GLASA... BIO JE TO MU[KI SVIJET



SLAVNI RE@ISER JE U NA[EM GRAD

terapeutskog u glumi i snimanju filmova. Sasvakim novim filmom otkrivate neke stvari osebi kojih ranije niste bili svjesni. Zatouìvam da radim sa rediteljima koji imajune{to da kaù, bez obzira na to da li vam setaj njihov izraz svi|a ili ne. Kroz sve te ljudepoku{avam prona}i odgovore o sebi, oìvotu, o ljudskoj prirodi...

KO SAM JA DA VAM SUDIM Koliko znate o raspadu Jugoslavijei ratovima koji su se dogodili na ovimprostorima ’90-ih godina?

Kao Evropljanki, jako mi je te{ko dasudim o tome. Mislim da ljudi generalnoprevi{e olako donose mi{ljenja i svrstavajuse na jednu, drugu, ili tre}u stranu. Lako jeto raditi kada posmatrate stvari izvana.Bosna je zemlja koja ima nevjerovatnote{ku istoriju. Pri tome ne mislim samo naposljednji rat, nego na sve istorijskeokolnosti koje su dovele do toga da naovom prostoru imate toliko razli~itih etni~kih

skupina. Prvo ste imali Turke 500 godina,pa onda austrougarsku okupaciju... I svi tiokupatori su na neki na~in silovali zemlju.Bez obzira na to {ta su mogli donijeti unekom kulturolo{kom smislu, ~injenica jeda je okupator - okupator. Nasilje je tuneizbje`no. Zato mi je te{ko da sudim, alimislim da ve}ina Evropljana ne poznajedovoljno istoriju Bosne i ~ak se prili~noignorantski odnose prema svemu tome.

Emir Kusturica je prije nekolikogodina na svom Festivalu simboli~no„sahranjivao“ holivudske blockbustere.Uvijek je postojao taj svojevrstan animo-zitet izme|u evropskih i ameri~kihfilmskih stvaralaca. Mnogi evropskiautori tvrde kako je Hollywood napraviosedmu umjetnost povr{nom i besmisle-nom... [ta Vi mislite o tome?

Uh... Za mene je uvijek bilo va`no dabudem dio evropske kinematografije i daradim sa reìserima iz Evrope. Ali opet,kada govorimo o Hollywoodu, mislim da netreba generalizovati stvari. Sva{ta moè bitiinteresantno, zavisi od toga kako postavitesvoje izbore i prioritete. Volim oti}i uAmeriku s vremena na vrijeme, snimiti nekifilm i onda se vratiti ku}i. Kao glumica,otvorena sam prema svemu {to jezanimljivo, bez obzira o kojem dijelu svijetagovorimo.

Nikada niste razmi{ljali da setrajno preselite u SAD?

Ne. Dopada mi se energija ljudi tamo,ali ponekad to moè biti pomalo optere}u-

ju}e za nekoga poput mene. U Evropi sustvari mnogo opu{tenije i mogu da ìvimobi~an, normalan ìvot sa svojom porodi-com, bez takve vrste pritiska.


FILM KAO ISTRA@IVANJE“Volim da glumim u filmovimakoji nose sna`ne poruke i odrazsu realnosti”

FILM KAO ISTRA@IVANJE“Volim da glumim u filmovimakoji nose sna`ne poruke i odrazsu realnosti”



„To je pri~a koja se dijelom desila ustvarnom ìvotu, a dijelom je plod fikcije.Pri~a o ljubavi, o ratu i o jednoj mitolo{kojdimenziji koju zmija ima u ljudskimìvotima jo{ od vremena prije Starogzavjeta naovamo“, kaè Kusturica.

Pored toga {to je reditelj, koscenarista i producent, Emir Kusturica sebi je dodijelioi glavnu mu{ku ulogu u filmu. Partnerica }emu biti Monica Bellucci. „Njena uloga jeveoma zanimljiva. Glumi ènu koja je bilaobavje{tajac u posljednjem ratu i sa padomKninske krajine mijenja identitet. Ja igramlik Koste, preko kojeg ona poku{ava da sedomogne paso{a i ode u drugu zemlju.Izme|u njih dvoje ra|a se velika ljubav...“,obja{njava Kusturica.

Prema njegovim rije~ima, ideja o filmunastala je prije skoro tri godine: „Te{ko jesnimiti lo{ film, a kamoli dobar, posebno uvrijeme u kojem se potpuno promijenilatehnologija, u kojem brutalnost digitalneslike smanjuje iluziju koju ~ovjek ima dok

je snimao film. Nisam radio igrani film ve}pet godina, ali to vam je kao plivanje isankanje - ~ovjek nau~i da pravi film, alipitanje je samo do koje mjere je sposobanda izrazi svoju emociju i ono {to jezamislio.“

U razgovoru za „SB“, Emir Kusturicakaè kako nije mislio da }e vi{e ikada raditiigrani film: „Ne zbog toga {to sam navikaoda ìvim dobro, pa mi to ne treba, ve} zato{to su filmovi slika ìvota, refleksija koja jepomu}ena dana{njom idejom o tome {ta jefilm. Sve ~e{}e imate situacije u kojima serealnost zamjenjuje fikcijom, a trebalo bi

biti obrnuto. Ja sam, ipak, ~ovjek kojijednom nogom stoji u pro{lom vijeku. Svamoja estetika i sve {to znam o filmskojumjetnosti poti~e iz tog vremena. Ali, idalje postoji ta neka pokreta~ka sila,uzbu|enje koje stvara ra|anje novog filma ito je ono {to me drì.“

Vi{egodi{nja pauza u snimanja filmovas jedne strane jeste teret, ali ipak se brzovra}a u formu, kaè Kusturica: „Sre}a je {tose u mom slu~aju jo{ uvijek sje}aju ko sam.Zamislite kako je nekom mladom reditelju,koji tek kre}e u borbu s tim holivudskim,

globalisti~kim a`dajama, koje su upro-pastile film...“ Scenarij za prvu pri~u iztriptiha Kusturica je pisao zajedno sa

k}erkom Dunjom.O tome kako je izgledala ta saradnj

kaè nam: „Dunja je vrlo tanko}utna, im

tu neku osjetljivost za detalje koju imamja, ali kod nje je to dovedeno do elegancijPomogla mi je da se sve to artikuli{e kaideja i da shvatim da ovaj film ne mora dbude kao moji pro{li filmovi, u kojima su ljudi uglavnom {amarali, psovali, pljuvalisli~no. Ovo je malo druga~ija pri~a.“

U fokusu filma Na mlije~nom putu ljubav i `rtvovanje za drugoga, nagla{avKusturica. @anrovski je to, kako kaìstorijsko-avanturisti~ki film. U narednnekoliko sedmica snima}e se na lokacijamZelengore, Mokre Gore, Kamene Gore koPrijepolja i Hutovog blata, a film bi treba

biti zavr{en do kraja novembra. SLOBODNA BOSNA I 15.8.201


Pod naslovom “Oruàne snage BiH naMlije~nom putu Emira Kusturice: Vojnici,topovi, prage, haubice pod Nemanjinomkomandom”, sarajevsko Oslobo|enje ovesedmice objavilo je kako je Operativnakomanda Oruànih snaga BiH odobrilaKusturici dio arsenala te{kog naoruànjaza potrebe snimanja filma. Emir Kusturicakaè da je to ta~no, ali ne vidi u tome ni{tasporno. Dodaje kako mu to {to se sve {toradi u proteklih 20 godina u njegovomrodnom gradu uporno stavlja u politi~kikontekst ve} pomalo postaje smije{no.

„Ma i nije to samo u ovih 20 godina,nego jo{ od 1981. kada je sarajevski

tabloid As napisao da sam dobio stanod 90 kvadrata od dràve, a da samzaradio tada{njih 180.000 dinara. Sve je

utrostru~eno, slagano, isto kao {to 95posto stvari koje su o meni pisali odrata do danas nisu istinite. Izme|umene i Sarajeva postoji taj simboli~kodnos koji je sli~an pri~i o odnosu~ovjeka i zmije u ovom filmu. Nikadnisam radio protiv Sarajeva, niti samikad i{ta imao protiv tog grada, ali neksu radili protiv mene i to je takoIskreno, ubije|en sam da tako ne mislve}ina Sarajlija, nego je to negativnomi{ljenje o meni proizvod propagandenove vladaju}e elite, koja je danas odmnogih ~asnih, uglednih, po{tenihgra|ana Sarajeva napravila bijednike

koji bukvalno nemaju pet maraka udèpu... Eto, to mi je tu`no“, govorKusturica.

SARAJEVO I JA: UGRIZ ZMIJE

Ubijeđen sam da većina Sarajlijane misli negativno o meni

42

Kusturica u razgovoru s novinarkom SB

DOÊK ZA FILMSKUZVIJEZDUTrebinjci su odu{evljenopozdravili italijansku glumicu





POVRATAK U PRO[LOST

Ona je hedonista i uživa u prirodi, ispijanju čaja, gledanju filmova, čitanju,putovanjima, šivenju, šoping avanturama, plivanju, te vremenu koje provodi uzprijatelje i njoj voljene osobe; to je AIDA ÐAPO, odnosno IDDA VAN MUNSTER,

najtraženiji PIN-UP model i najcjenjenija VINTAGE djevojka u Bosni i Hercegovin

NAJLJEP[A DJEVOJKA NA SVIJETU U “SB”-u

(Snimljeno u Galeriji “Bela Vida” u

Sarajevu, 14. augusta 2013. godine)



SENZACIONALNA DJEVOJKA IZ SUSJEDSTV

Usre}uje me svako pore|enje sa mojim idolimaELISABETH TAYLOR i MARLENE DIETRICH

KAKVA SAM TAKVA SAM

AIDA \APO



Aida \apo najljep{a je èna nasvijetu! Tako je, barem, ocijenje-no, objavljeno i promovisano naweb stranici i u ~asopisu Beautiful Women Pedia : “Bila sam iznena-

|ena kada sam prije mjesec dana dobila e-mail od art direktorice BWP-a AlexandreJones, da sam ba{ ja odabrana za najljep{uènu 2013. godine, na listi ispred imena

poput Monice Bellucci, Megan Fox, IrineShayk itd. Nisam znala ni da postoji takvaweb stranica, koja po kontinentima iregijama ima liste prelijepih èna i njihove

profile li~nosti, te da sam ja uvr{tena me|uEuropean women, ta~nije Bosnian women.Kroz nekoliko razmijenjenih e-mailova sagospo|om Jones, otkrila sam da prate profileuspje{nih i zanimljivih èna iz svih krajevasvijeta, a mene su otkrili putem mog bloga:www.iddav anmunster.b logsp ot.com. Moj

ìvotni stil, na~in odijevanja i zanimanje im jeveoma interesantno, pa je, mislim, to bio iklju~ni razlog za{to sam uvr{tena me|uljepotice na njihovoj stranici. Pokrenuli su i~asopis Beautiful Women Pedia , a sjedi{te im

je u Americi”, govori Aida \apo za Slobodnu Bosnu , u svom prvom intervjuu nakon izboraBWP-a za najljep{u ènu svijeta.

PUTENA @ENSTVENOSTIza sebe je, u toj “utrci” Aida, izme|u

ostalih, ostavila, ve} re~e, Monicu Bellucci,Megan Fox i Irinu Shayk. A, da li je dobilai neku nagradu, osim {to je ovo, ve} re~eno,

nagrada sama po sebi: “Nakon progla{enjadobila sam priliku da radim sa dvanajpoznatija vintage reproduction brendaWhat Katie Did i Collectif Clothing . San mi

je bio da jednog dana sara|ujem sa takovelikim ku}ama, koje prodaju stvari kakve

ja nosim i oboàvam. I, eto... ostvario mi sesan!” Aida \apo je najpoznatiji, bezkonkurencije, pin-up model, ali i vintagedjevojka u na{oj dràvi. Mo`da bi, za boljerazumijevanje i ovog teksta i percepcijeAide u ovom dru{tvu, bilo dobro da nam

pojasni termine: pin-up i vintage, terminekoji su se nekako uvukli u na{e ìvote, amnogi ni ne znaju {ta zapravo zna~e.Dobro, znaju ène koje interesuju {opinzi ,kastinzi , pilinzi , futinzi i {utinzi , a malokoju to ne interesuje. No, ima ovdje

pone{to i mu{kog roda. “Termin pin-upizvorno poti~e iz Engleske jo{ iz 1940., aodnosi se na sliku atraktivne ènske osobe,koja je ‘prika~ena o zid’. Vintage pin-updjevojke uglavnom su bili glamuroznimodeli i filmske glumice. Takve slike bilesu objavljivane u ~asopisima, novinama,kalendarima ili na razglednicama. Kako su

postajale popularne, kroz sljede}u dekadu

termin se po~eo koristiti za sve djevojke,


POVRATAK U PRO[LOST

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

BILE]ANKA, \AK GENERACIJE

Djevojka koja pokušavauživati u malim stvarima kako

bi mogla cijeniti veće“Ro|ena sam u Trebinju, 5. juna1990., a ina~e sam iz Bile}e. Tog gradase i ne sje}am. Kada sam imala samodvije godine, napustila sam svojudomovinu. Roditelji, brat i ja izbjegli smou Njema~ku, gdje sam provela svojedjetinjstvo”, govori nam Aida \apo.

Kada je imala deset godina doselilase u Sarajevo i upisala u ~etvrti razredosnovne {kole: “U po~etku je biloizuzetno te{ko, ali sam uz ambiciju i radzavr{ila osmi razred kao |ak generacije.

U Dobrinjskoj gimnaziji sam tako|er bila|ak generacije. Ina~e, ne volim mnogootkrivati o sebi, niti se hvaliti. êtvrtasam godina Farmacije. Voljela sambiologiju i hemiju u srednjoj {koli, pasam èljela bazirati karijeru na tim

predmetima - i zdravstvu. Edukacija jevaàn dio uspjeha, ali sa druge strane,ne mislim da je uvijek neophodno bitiedukovan kako bi bio sre}an u ìvotu.Poku{avam da uìvam u malimstvarima kako bih mogla cijeniti ve}e.Na taj na~in olak{avam sebi ìvot, jerkoliko god nekada bilo te{ko, uvijekna|em razlog da se smijem.”

Po prirodi je, re}i }e, hedonista.“Uìvam u prirodi: gledanje u nebo,ispijanje ~aja, gledanje filmova, ~itanje,

putovanje, {ivenje, {oping avanture,plivanje, uìvanje uz prijatelje i svakusekundu uz meni voljene osobe. Mnogomi zna~i podr{ka roditelja, brata imomka Harisa u svemu {to radim i beznjih ja ne bih bila ja.”



modele, starlete ili pak imaginarne‘idealne’ ljepotice koje su se nalazile natakvim slikama, crteìma, ilustracijama,fotografijama... Pin-up djevojke simbol suglamura i putene ènstvenosti, a stil koji sudovele do kultnog statusa pop kulture

poèljni je retro look koji je intenzivnozaìvio unazad nekoliko godina i kojiuspje{no pronalazi put do aktualnih modnihi make-up kolekcija”, obja{njava na{asagovornica.

Voli Aida da je u medijima predstavljajukao vintage djevojku. Kao djevojku, dakle,

koja voli, ali i ìvi “stil” karakteristi~an za period od dvadesetih do {ezdesetih godina pro{log vijeka. Pa, kako je u Bosni iHercegovini ìvjeti taj stil u 21. vijeku?“Nikada nije bilo negativnih reakcija, ali

pojedinci jednostavno ne razumiju taj stil.Ljudi obi~no reaguju pozitivno, kada su inepoznati i moji prijatelji u pitanju,odu{evljeni su, bar po mojim zadnjimsaznanjima. Obla~im se za sebe, ni za kogadrugog. Ne pretvaram se, niti se izdvajamzato {to to èlim, nego zato {to to stvarno

jesam. Ljudi ne kriju odu{evljenje i uvijek dobijem simpati~an kompliment ili dragsmje{ak. No ipak, najljep{e je kad starijimgeneracijama izmamim suze i vratim ih unjihovu zlatnu mladost. Moj svakodnevnistil je kao isje~ak stare fotografije. Bitiobu~en staromodno ~esto zna~i biti‘previ{e’ obu~en za dana{nje modnestandarde. [to se mene ti~e, nije potrebna

posebna prilika da bi se obukla neka lijepahaljina. Svaki dan je specijalna prilika.Svako bi trebalo da obla~i ono {to èli i,kada to obu~e, da nosi sa samopouzdanjem.

Niko ne bi trebalo da kritikuje bilo koga koizgleda dobro i osje}a se dobro. Obucite

ono {to vas ~ini lijepima. I ako se osje}ate

lijepo u onome {to nosite, drugi ljudi }‘pokupiti’ taj osje}aj. Kada vas ljuosu|uju ili ismijavaju, to obi~no rade zbosopstvene nesigurnosti”, odgovara Aida nna{e pitanje.

A, {ta je to tako ~arobno, strastveno beskrajno romanti~no u tom crno-bijelosvijetu? Bez obzira da li se radi o filmfotografiji, ili snimcima sa dodjele Oscatih godina. “Nostalgija. Sanjati pro{lost ~i

dana{nju svakodnevnicu mnogo romantini jom. Opsjednuta sam vintage stvarima joiz djetinjstva. Volim historiju, a naravnodje}a je dio nje. Kada sam odjevena vintage, ja nosim historiju. Zami{ljaosobu koja je nosila taj komad prije mennjen ìvot, pa sve do smrti. Zaista je izazov za mene, jer postajem jedino na tna~in kreativnija i ma{tovitija. Ta ljubav jedubini moje du{e, strast prema vintage stimi je jednostavno uro|ena. Volim sve u ves tim dobom - perje, bisere, T-strap cipel~arlston i automobile 1920-ih. Oboàva

swing ples, kao i muziku u pratnji velik bendova. Ljubav je tada bila tako velika jedinstvena, i to je glavni problem kovidim u ìvotu danas - koliko su stva

postale kompleksne i neemocionalne”, veAida \apo.

DRUGAÎJA OD DRUGIH“Najljep{u djevojku na svijetu

telefonom smo “prona{li” u Sarajevu. Amislili smo ko zna kad }emo je i ko zngdje dobiti. Ipak, pretpostavljamo da je ovljeto bilo radno, i kod nas, a i u inostrastvu: “Ja sam osoba koja se ne voli previ{

eksponirati u javnosti. Ovo je prvi intervjna koji sam pristala otkako je po svina{im portalima i ~asopisima objavljenvijest da sam izabrana za najljep{u ènsvijeta. Isprva, ~ak nisam htjela ni s ki

podijeliti tu vijest, me|utim na twitt profilu sam objavila link i onda su s portali to preuzimali jedni od drugih. Nsmatram se najljep{om, niti najinteligennijom, samo znam da sam druga~ija i da mto ~ini posebnom. Ljeto je kod mene uvijeradno. Po prvi put sam odràla radionic{minkanja i frizura u stilu zlatne eHollywooda i van Sarajeva, ovog puta

neobi~nom ambijentu Street Cafe - Coffeand Tea Housea u Zenici. Snimila sam i sfotografija u Njema~koj, za Rags2Vintagodje}u iz New Yorka, sa uspje{nim talentovanim fotografom Tomom Maureom.”

Safet Hadìmusi} je jednu od njenfotografija, koju je i snimio, poslaredakciji italijanskog Voguea , a oni su j

ponudili ugovor: “Vogue je nedavno damogu}nost da, kako profesionalni takoamateri u fotografiji, mogu da ponudsvoje radove njima za rubriku Ph

toVogue . Sama ideja je bila da na taj na~


SENZACIONALNA DJEVOJKA IZ SUSJEDSTV

SVE JE JEDNOSTAVNO:“‘Vintage‘ je posljednjihgodina zloupotrijebljenkao općepopularni trend.Koliko god izmišljali‘toplu vodu‘ i nove tren-dove, činjenica je da su

‘vintage‘ i ‘retro trend‘ uposljednjih nekoliko godi-na sve prisutniji”

DEVIZA AIDE \APOSvaki dan jespecijalna prilika



promovi{u nova lica {irom svijeta i da ponude mogu}nost da se i za nas ~uje, kaoi da zaradimo ne{to novca u slu~aju

prodaje istih fotki koje oni prethodnoodobre. Safet trenutno ima ugovor zaVogue i Art+Commerce na godinu dana, aza poslije }emo vidjeti kako }e se odvijatistvari. Sav kontakt sa Vogueom je svedenna minimum. Fotografija se uploaduje, oniodobre ili odbiju zavisno od standarda iteme fotografije”, isti~e Aida \apo. Je lidanas skupo biti “vintage djevojka” uBiH? “Da i ne. Zavisi od toga gdjekupujete i koliko prodava~ zna vrijednostonog {to prodaje. ‘Vintage‘ je posljednjihgodina zloupotrijebljen kao op}epopularnitrend. Koliko god izmi{ljali ‘toplu vodu‘ inove trendove, ~injenica je da su ‘vintage‘i ‘retro trend‘ u posljednjih nekolikogodina sve prisutniji. Povratak u pro{lostizuzetno je popularan. Danas moètezapaziti sve vi{e djevojaka koje prodaju‘retro‘ odje}u kao ‘vintage‘ putem svojih

Facebook stranica. Popularno je prodavati bluze, suknje, torbe i haljine iz ‘80-ih iranih ‘90-ih kao ‘vintage‘ komade.Op}enito govore}i, odje}a koja je

proizvedena prije ‘20-ih je ‘antique‘, a izrazdoblja od 1920. do 1960. je ‘vintage‘.Odje}a i stvari iz ‘80-ih i ‘90-ihozna~avaju se kao ‘retro’, isti~e Aida\apo. Radi i kao make-up artist ihairstylist, specijalizirana je za {minku ifrizure starog Hollywooda. A zna raditi idruge stilove. Radi i styling za editorijale,

posebne prilike i svadbe. Pi{e blog naengleskom jeziku i tako dijeli svoju strast

sa ostalim vintage entuzijastima iz svih

krajeva svijeta. Tako|er, kreira i odjevne predmete, {e{ire i ukrase za kosu.

Aida \apo i Idda van Munster su jednaosoba. Postoje li, ipak, neke razlike? “Uoba slu~aja djevoj~ica koja je zaljubljena udobra stara vremena. Oduvijek sam gledalacrno-bijele filmove, a moja omiljena serijaiz djetinjstva je The Munsters . Tada mefascinirala uloga Marilyn Munster,slatkaste, glamurozne djevojke, na kojusam èljela sli~iti kao djevoj~ica. Dio mogumjetni~kog imena Idda van Munster upravo potje~e odatle i u potpunostiodgovara mojoj li~nosti. Takav na~in ìvota

je uro|en u meni. Od malih nogu sam

èljela izgledati kao glumice starog

Hollywooda. Osje}ala sam se kao obi~ndjevojka, sa ogromnom èljom da izgledakao Elizabeth Taylor ili Marlene Dietrichcrvene usne, crni tu{ na o~ima i pravilnolovkom iscrtane obrve - to je bilo kastvoreno za mene, prirodno su izgledale, meni se to dopadalo. Zanimao me ne samnjihov izgled ve} i socijalni aspekt torazdoblja te ìvot ène: njihovsvakodnevnica, njihova uloga u dru{tvunjihove ljubavi. Ja ne mogu izgledati kasupermodel koji izgleda odli~no dok tr~i n

plaì, bez {minke na licu sa preplanulitenom”, izjavila je Aida \apo na krajna{eg razgovora. [ta jo{ re}i, kakvu slik

poslati? Imamo rje{enje. By Mario Ili~i}.


POVRATAK U PRO[LOST

U subotu, 17. augusta, navr{i}e se~etiri godine od izvedbe prvog Burlesque Showa u Sarajevu, u Coloseum Clubu , ukojem je Aida \apo sudjelovala kao pin-upmodel. No, Burlesque Show u ovom gradutada, u organizaciji Lade “Redstar”Tvrtkovi}, i nikad vi{e. Za{to? Jer tozaista treba vidjeti! “Lada Redstar je

jedina burleska iz Bosne i Hercegovine,dodu{e sa adresom u Berlinu, i po mommi{ljenju ~ak jedna i od najboljih u svijetu.Ona je jedina nada da nekad mo`daburleska zaìvi u Bosni, jer tu`no je da

takva vrsta umjetnosti potpuno i{~eznesamo zato {to sredina nije dovoljnoupu}ena o ~emu je zapravo rije~. Burleska

je teatralna umjetnost, izraàjnost kojaèni dozvoljava da, bez obzira na fizi~kekarakteristike, postane sigurnija u sebe”kaè Aida.

Da li su se na{e djevojke u nekomve}em broju od tada po~ele interesovatza burlesku, pitamo je: “Po~ele su seinteresovati za pin-up, za vintage stil{minku i frizure, dok za takvu vrstuumjetnosti nisu, jer na{a sredina to ne’dozvoljava’. Me|utim, zato trebate i bitro|eni! Lada je ro|ena da ple{e burleskuIstina da u~e{}em na burlesk radionicama

svaka èna moè osjetiti uzdizanjeelegancije, ljepote i ènstvenosti u sebiali da se odlu~i baviti time - te{ko.”

UZDIZANJE ELEGANCIJE

“Burleska je umjetnost kojaženi dozvoljava da postanesigurnija u sebe”

48

SPREMAJU]I SE ZA SPEKTAKLSudionice Burlesque Showa u dru{tvu Aide

\apo snimljene prije~etiri godine u ba{tirestorana êtiri sobe gospo|e Safije uSarajevu





H

iljade mladih ljudi iz cijelogsvijeta svake godine dolaze u LosAngeles sa samo jednim ciljem:

postati uspje{an glumac/glumica.U takvoj hiperprodukciji

„filmski“ lijepih, manje ili vi{e talentiranihlica, savr{ene gra|e i manekenskih

proporcija, rijetki su oni koji }e taj san iostvariti. Bosanskohercegova~ki glumacEdin Galija{evi}, koji u Hollywoodu koristiime Edin Gali (prekomplikovana su ta na{a

prezimena za strance), jedan je od tihrijetkih sretnika. Prije nekoliko mjeseciEdin je zavr{io snimanje filma Hemingway i Gellhorn, biografske drame o vezi ErnestaHemingwayja i njegove tre}e supruge,ratne dopisnice Marthe Gellhorn, koja je

slavnom piscu bila inspiracija za roman Za kim zvona zvone . Gali se u filmu pojavljujerame uz rame sa holivudskim zvijezdamaNicole Kidman i Clivom Owenom, a podrediteljskom palicom ~uvenog ameri~kogreìsera i scenariste Philipa Kaufmana.

PRVI GLUMA^KI KORACI„Kada smo bili na premijeri, Philip

Kaufman mi je rekao: ‘Edine, posebnoobrati pa`nju na kraj filma.‘ Nisam znao na{ta misli. To je zadnja scena u filmu u kojojjedna novinarka intervjui{e sada ve}ostarjelu Marthu Gellhorn, spominje ratne

zone iz kojih je izvje{tavala i onda joj kaè:‘Bili ste i u Bosni...’ (rat u Bosni jedna jeod rijetkih o kojem Gellhornova nijeizvje{tavala, uz obja{njenje da je ve}„prestara“, op.a.). Eto, ubacili su to uscenarij kao neki mali tribute za mene i sveBosance i bio sam jako sretan zbog toga“,

pri~a Edin. Razgovaramo u sarajevskojKu}i sevdaha na Ba{~ar{iji, u dru{tvu

Edinovog dobrog prijatelja, novinara i publiciste Vehida Guni}a, koji je nedavnokod njega u Americi boravio mjesec dana.Edin je na zakazani intervju do{ao sasuprugom, Viso~ankom SemiromHadìmehmedagi} i jednogodi{njimsin~i}em Alijem. êsto su u Bosni, dolaze

kad god imaju priliku, kaè Gali.Mladi bosanski glumac ro|en je u

Velikoj Kladu{i. Kada je imao sedamgodina, u Bosni je po~eo rat i cijela

porodica preselila se u Njema~ku.„Otac mi je iz Velike Kladu{e, a majka

iz Buìma. Kad se u Bosni zaratilo, sporodicom sam oti{ao prvo u Njema~ku itamo smo ìvjeli {est godina. Uvijek sam

bio imitator u porodici i volio sam biti centru pa`nje. Ljudi su mi rano po~egovoriti da bi trebalo da se bavim glumomTako sam prvo oti{ao u jedno dje~ipozori{te i tamo sam napravio prvgluma~ke korake. Nekako sam se odmaprona{ao u tome, to je bilo ne{to {to m

~inilo sretnim“, govori Edin.U Ameriku, ta~nije u St. Louis, prvi pu

je do{ao prije trinaest godina, sa planom dse profesionalno bavi glumom. „Bio sasvjestan da }e biti te{ko ‘probiti’ se, aodlu~io sam da poku{am, pa {ta budeVikendom sam i{ao na predavanja ngluma~koj akademiji u St. Louisu i tu sadobio poziv da odem u Los Angeles n


RO\EN DA BUDE GLUMAC

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

”Po~eo sam od reklama i spotova, a sada dobijam

glavne uloge u ozbiljnim filmovima”

Mladi bosanskohercegovački glumac EDIN GALI, koji je proboj napravio ulogom upopularnoj američkoj TV seriji „MOMCI S MEDISONA“, nedavno je završio sni-

manje filma „HEMINGWAY I GELLHORN“ sa NICOLE KIDMAN i CLIVOMOWENOM u naslovnim ulogama; za „SB“ Edin govori o svom životnom putu od

rodne Velike Kladuše, preko Njemačke, do Los Angelesa i saradnji sa velikim

holivudskim „facama“...

JAVA HOLIVUDSKOG SNA

AMERI^KI USPJEH MLADOG BOSANCA “Sretan sam {to mogu da radim ono {to volim i da pristojno ìvim od toga”, kaè Edin



neke audicije. Oti{ao sam i od svkandidata koje su poslali sa Akademijdobio sam najve}i broj glasova i zmodeling i za glumu. Javila su se 44 agenkoji su èljeli da rade sa mnom“, pri~a Edi dodaje kako su mu roditelji bili ogromn

podr{ka: „Vratio sam se u St. Louis i rekamami: ‘Sad je ve} postalo ozbiljno, èliovo da radim, to je moj san.’ Roditelji sme podràvali od prvog dana. Tata j

dodu{e, u po~etku bio malo skepti~agovorio mi je da je to lutrija, a od mamsam imao bezrezervnu podr{ku. Imala {esnaest godina kad me je rodila, jedinasam, i èljela je za mene da ostvarim svono {to ona nikad nije mogla da ima, da mpriu{ti sve {to moè. Tako sam po~eo dìvim u LA. Prvih godinu dana nisam ni{radio. Vi{e me je brinulo to da }u iznevjerroditelje, nego sam sebe. Zna{ kakav je nnarod, odmah krenu neke pri~ismijavanja, kao ‘{ta }e on, glumac’... Ondsam kona~no dobio jednu audiciju i krenu

je.“Kao i kod ve}ine glumaca na samo po~etku karijere, Edinovi prvi anga`maniHollywoodu bili su vezani za snimanreklama i muzi~kih spotova. Radio reklame za velike brendove - MaxweHouse Coffee, Dr. Pepper, Wrigley’s ..., glumio je i u muzi~kom spotu starlete ParHilton, prisje}a se sa smijehom: „E, to nikìv ne bi trebao vidjetii!“ Prvi veligluma~ki proboj do{ao je sa ulogom

popularnoj seriji Mad Men (Momci Medisona). „Da sam dobio ulogu, saznasam na svoj 20. ro|endan. Bio je

ogroman korak za mene i poslije toga sapo~eo stalno dobijati anga`mane“, kaÈdin Gali. „U po~etku je bilo planirano dse lik Kurta Smitha koji igram u seripojavi u samo nekoliko epizoda. Ali, ondsu me stalno zvali da snimamo novnastavke i na kraju sam ostao u seriji tsezone.“

Edin s ponosom isti~e da je Hollywoodu za veoma kratko vrijemstekao status „radnog glumca“ - {to znada moè pristojno ìvjeti isklju~ivo bavese glumom. A u gradu koji ìvi od filmsko

biznisa, {ta je zapravo presudno za uspjetalenat, sre}a, dobar agent? „Sve zajedno“, odgovara Edin. „Potrebno jednostavno da se neke ‘kockice’ poklopTreba biti iskren pa re}i, mo`da je, ipasre}a tu najva`niji faktor. Moè{ binajtalentovaniji glumac na svijetu, ali akse ne na|e{ na pravom mjestu u pravvrijeme, ako ne upozna{ prave ljude, ondod toga nema ni{ta. Ima u LA-u sigurnoboljih i talentovanijih glumaca od, recimLeonarda DiCaprija, ali vrijeme, sre}tajming, sve je to jako va`no. A posebnpoznanstva. Tamo mora{ biti ‘dobar’ s

svima, od producenata do {minkera na set


KRAJI[NIK U HOLLYWOOD

DIN GALI



jer i taj {minker mo`da poznaje nekogva`nog producenta, koji je opet dobar sanekim rediteljem, i tako to ide. Izlasci narazli~ite evente, druènja... sve je to dioposla. S druge strane, lako je dozvoliti davas ‘zavede’ sav taj holivudski glamur. Jasam otkrio da, {to se manje fokusira{ na tajsvijet, vi{e }e{ raditi. Gluma je tamo biznisi to je tako. De{ava se, naravno, i daostanem bez nekih uloga koje sam èlio,jednostavno ne pro|e{ na audiciji, ali ide{dalje i to je to.“

OD DRAME I HORORAZahvaljuju}i svojoj imitatorskoj vje{tini

(koju nam je, uzgred, kratko demonstrirao izaista je impresivna) Edinu se otvarajumogu}nosti za razli~ite uloge i nije, poputmnogih glumaca sa ovih prostora,ograni~en samo na to da glumi likove izisto~ne Evrope ili ruske kriminalce: „Sdruge strane, puno sam radio i na tome dausavr{im svoj engleski, kako bih govorio

bez akcenta. To mi je jako pomoglo.Recimo, u posljednjem filmu koji sam radio

glumim ‘sto posto‘ Amerikanca. Radi se ohororu The Passengers (Putnici), koji bi setrebao pojaviti u kinima u novembru. Filmje snimljen po istinitom doga|aju. Govori ojednom pastoru koji je ìvio pedesetih

godina pro{log vijeka u Massachusettsu ikojem je èna umrla na poro|aju, a on ostao

sa djetetom koje je ubio i prijavio da nestalo... I... da ne otkrivam sad sve, ko vohorore — gleda}e! Pri~a je jako dobra.“

Edin kaè da je ponosan na svoj porijeklo i voli to isticati. „Kad ~uju da saiz Kladu{e, ljudi to odmah veù za nekpoliti~ke pri~e... Mene politika nikad nizanimala, bio sam dijete kad sam oti{aodavde. Ali, uvijek i svugdje }u punog srcre}i da sam Bosanac i Hercegovac. Ve}i m

je ponos kada nekog upoznam u LoAngelesu re}i da sam Bosanac, nego dsam radio sa Nicole Kidman, ili bilo kojodrugom holivudskom zvijezdom. Ponosasam jer danas u Holivudu mogu da sbavim isklju~ivo glumom i ìvim od toga,nisam Amerikanac“, kaè Edin Gali zaklju~uje : „Jo{ mi sve ovo izgleda pomanestvarno. Neprijatno mi je kad mnovinari zovu da dajem intervjue, jer nèlim da neko pomisli da sam neskromada se ne{to hvalim... Sretan sam {to mogda radim ono {to volim, ali daleko od togda sanjam da }u postati neka meg

zvijezda...“.


RO\EN DA BUDE GLUMAC

Edin kaè da uìva u filmovima kojiimaju dobru pri~u, bez obzira na ànr.„Volim istorijske filmove, valjda zato {to mi

je i u {koli istorija bila najdraì predmet.Volim vidjeti te kostime iz pro{losti, kakosu se ljudi obla~ili, kako su govorili, kakvisu bili obi~aji nekog vremena...“.

Gali posebno cijeni rad holivudskog

producenta Jerryja Bruckheimera, a jedan od najve}ih gluma~kih uzora mu jepokojni Heath Ledger.

„Volio bih da jednog danasara|ujem s Jackom NicholsonomNicholson, kad glumi... jednostavnovas potpuno uvu~e u to. Ro|eni jeglumac“, zaklju~uje Edin.

IDEALNI GLUMA^KI PARTNERI

„Volio bih raditi s JackomNicholsonom“

Suprugu Semiru, manekenku koja je

2011. ponijela titulu prve pratilje nasvjetskom izboru Miss Global Intern ational ,Edin je upoznao u Los Angelesu, na jednombosanskom „eventu“. „Zaljubio sam se ~imsam je vidio, osmijeh od uha do uha... Aonda, kad sam je upoznao, vidio sam danije samo lijepa, nego i pametna, sjajnacura. I {to je jako va`no, sve je znala, odA do @: znala heklati, napraviti pitu... Pa

kako da to propustite?“, kroz smijeh

govori Edin. „To je sudbina. Nas dvojesmo zajedno non-stop, 24 sata, sedamdana u nedjelji. @ivimo obi~nim ìvotom,ujutro ustanemo, popijemo na{ubosansku kafu, doru~kujemo i svakosvojim poslom. Semira i Ali idu sa mnomna snimanja kad god je to mogu}e. U njojsam na{ao svoju polovicu i to ne bihmijenjao niza{ta na svijetu.“

MOJA BOLJA POLOVICA

„U Semiru sam se zaljubio na prvipogled: lijepa je, pametna, znaheklati, pravi pitu...“

52

PRVA VELIKA ULOGA U nagra|ivanoj TV seriji Momci s MedisonaGali je tri sezone tuma~io lik Kurta Smitha

MLADI, LIJEPI, USPJE[NISemira Hadìmehmedagi}i Edin Galija{evi}



NAJPRODAVANIJA KNJIGA MJESECA



„Najbogatiji na svijetu su oni ljudi kojiu ovom trenutku sjede za ru~kom, jedukrompir i svi su zdravi. Imaju deset zdravihbubrega, deset zdravih srca, jetri, plu}a i toje sve {to im treba. Kad nema{ zdravlje,materijalno bogatstvo ne zna~i apsolutnoni{ta“, kaè Almir êhaji} Batko. Prvi put

pred filmskim kamerama ispri~ao je svojuìvotnu pri~u, u dokumentarcu Pjera @aliceRob , koji }e svjetsku premijeru imati na 19.Sarajevo Film Festivalu . êhaji}a

uglavnom poznaju kao ~ovjeka koji pomaè drugima. Putem nevladineorganizacije Otvorena mreà , ~iji je Batkoosniva~ i predsjednik, zahvaljuju}ihumanitarnim akcijama i uspje{noj saradnjisa nekoliko velikih evropskih klini~kihcentara do sada je spa{eno stotine ìvotaBosanaca i Hercegovaca koji su doslovno

bili na korak od smrti. U istoj situaciji1999. godine na{la se i Batkova k}erkicaAsja, koja je ro|ena sa te{kom sr~anommanom. Nada je ipak postojala: operacija ilije~enje na klinici u Njema~koj.

„Kad ti saop{te da }e ti dijete umrijeti,

kao roditelj, spreman si da uradi{ sve.

Pretvara{ se u zvijer ako treba, a ako treba,moli{ na koljenima“, pri~a Batko. „Mojak}erka imala je te{ku uro|enu sr~anu manu,koja je gotovo i hirur{ki neizlje~iva.Dijagnozu smo dobili 1999., a takvaoperacija ko{ta izme|u 50 i 100.000 KM.Ali, s obzirom da je Asja imala neke

54

ALMIR ÊHAJI] BATKO

Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U SVAKOMPREŽIVJELOM

DJETETU VIDIMSVOJE DIJETE

U okviru Takmičarskog programa predstojećeg, 19.„Sarajevo Film Festivala“ biće premijerno prikazandokumentarni film „ROB“ reditelja PJERA ŽALICE,

potresna ispovijest popularnog bh. voditelja, glumca iosnivača NVO „Otvorena mreža“ ALMIRA ČEHAJIĆA

BATKA, koji se u borbi za život svoje kćerke zapomoć obratio kamatarima i zapao u višegodišnjedužničko ropstvo; o životu koji se preko noći pretvo-rio u pakao, gubitku slobode i tragediji nakon koje jespašeno stotine života, za „SB“ govori Almir Čehajić


KAD NOVACZNAÎ @IVOT“Odlu~io sam daispri~am svoju pri~uzbog svih ljudi koji }ese mo`da sutra na}i uistoj situaciji”, kaèAlmir ehaji} Batko



komplikacije, sve je ko{talo puno vi{e.Uglavnom, uspio sam sakupiti potrebninovac za njen transport avionom u

Njema~ku i operaciju uz pomo} ljudi kojesam smatrao dragim prijateljima. I desila sedivna stvar: moja k}erka je preìvjela,

po~ela je da se oporavlja, da napreduje…

Me|utim, u isto vrijeme, svi ti moji

‘prijatelji’ po~eli su da me zovu izahtijevaju da im hitno vratim novac kojisam posudio. Bilo je to toliko surovo,

brutalno, odvratno, da sam mislio samo otome kako da im {to prije vratim te pare.

Nekako su mi bogohulili: eto ti, ima{ sadzdravo dijete, ali nam duguje{ novac.

Naàlost, moja k}erka je umrla nedugo

nakon toga i ja sam, u svoj toj nesre}i bijesu, posudio novac od kamatara, misleda sam svemogu} i da }u mo}i vratiti tdug. I tu je nastao pakao.“

Posu|ena suma od 50.000 maraka se kamatama uskoro pove}ala na stotinhiljada, a onda i na dvjesto, pa na trist

hiljada KM. “Nebitno je od kog


BORBA PROTIV SMRTNIH PRESUD

„ itave porodice danas u BiH zarobljene su du`ni~kimropstvom. Ali dràvu ba{ briga za pojedina~ne ljudske

sudbine, nikog to ne zanima. Tek kada u tvoju porodicu u|ebolest djeteta i bolest ropstva, onda to moè{ da shvati{“



posu|ujete. Potpuno je ista pri~a i kadadignete kredit od 50.000 KM u banci ili umikrokreditnoj organizaciji. Meni su iz

banke do{li radi dijela neotpla}enog kreditaod 30.000 KM da mi uzmu stan. E, tako jei s kamatarima. Oni postanu vlasnici tvogìvota i gospodari tvoje sudbine“, govoriêhaji}. „Mogu da te maltretiraju do milevolje, da ti ne daju da radi{, da ti narede dado|e{ na neko mjesto u bilo koje doba danaili no}i, prijete da }e te ubiti, da }e tisilovati dijete, pa sve do toga da ‘prodaju’tvoj dug me|usobno, pa odjednom vi{e neduguje{ onome od koga si posudio, negonekom sasvim desetom liku… Ja sam~ovjek koji veoma pristojno zara|uje.Angaùju me da vodim razli~ite doga|aje,radim na radiju, u inostranstvu snimam TVserije, stomatolog sam, imam svojuordinaciju… Ali, sve da radi{ i po 20 satidnevno, to je jednostavno nemogu}ezaraditi i dug se samo penje.“

VLASNICI TU\IH @IVOTAêhaji} kaè da je svoju pri~u odlu~ioispri~ati zbog svih ljudi koji }e se sutramo`da na}i u istoj situaciji, kao i zbog onihkojima Otvorena mreà pomaè. „Milion

puta sam dolazio na rub ludila. Ljudi sva{ta pri~aju. Kao, ‘vidjeli smo ga izlazi izkazina u tri ujutro, kocka, drogira se, tro{ienormne pare, ima luksuzan stan naCiglanama’… Nisam èlio da se pravdam,niti da dokazujem nekome ne{to. Htio samsamo da ljudi saznaju pravu istinu. Niko sene pita kako se dogodi to da neko ko jezavr{io neke {kole, bavi se javnim

poslovima, ljekar je i ima svoju ordinaciju,odjednom hoda ulicama lud i duàn. Kad seto desilo meni, kojeg pola grada poznaje,{ta se onda tek de{ava ljudima koji sutotalno marginalizirani?!“, pita êhaji} idodaje: „Zamislite kako je ljudima koji uovom trenutku nekome duguju 2.700maraka, a u petak moraju da mu vrate3.300. Jednom su mi iz Br~kog do{li mu` ièna, pokazuju na nekog ~ovjeka na ulici ikaù: ‘Sine, vidi{ li ovog ~ovjeka? Ovo je sloboda.’ Oni nisu slobodni. Zbog duga od3.000 maraka, maltretirali su ih, pucali im

na ku}u, policija do|e, naprave uvi|aj ikaù: mi tu ne moèmo ni{ta. îtave porodice danas u BiH zarobljene sudu`ni~kim ropstvom. Ali dràvu ba{ brigaza pojedina~ne ljudske sudbine, nikog to nezanima. Tek kada u tvoju porodicu u|e

bolest djeteta i bolest ropstva, onda tomoè{ da shvati{. To je jednadokumentarna pri~a koja nije usko vezanaza mene, nego za jako veliki broj ljudi kojiìve u Bosni i Hercegovini. Ona je ujednovezana za sve one koji idu da podignukredit u banci, kao i za MMF, za du`ni~koropstvo koje se u svijetu kreira… Ista pri~a

moè se desiti u bilo kojem dijelu planete.“

Motiviran li~nom tragedijom i dramomkroz koju je pro{ao, êhaji} je osnovao

Otvorenu mreù , nevladinu organizacijukoja se bavi organiziranjem humanitarnihakcija i lije~enja bh. gra|ana u inostranstvu.

Nakon smrti njegove k}erke, u Sarajevu jezahvaljuju}i doktoru Gregoru Wolloneku

besplatno operirano vi{e od pet stotinadjece. „Pomnoìte svaku od tih operacija sa100.000 KM - toliko je novca ostalo uBosni i Hercergovini. Ne prisvajam takvezasluge sebi, nego svim humanim ljudima iljekarima koji su do{li iz Austrije ovdje da

pomognu. I vjerujte, veli~anstveni smo kaoljudi, zato {to }emo ipak reagovati kad jeneko u nevolji... Mnogo ljudi ima velike

probleme, ali za njih nikada ne}ete ~uti, jer oni o tome ne govore. A danas u BiH, kadne{to ne kaè{, kad ~uva{ ne{to u sebi, kaoda si mrtav.”

Pri~a o Otvorenoj mreì krenula je od

emisije Udri mu{ki na Radiju Kameleokoju je vodio êhaji}. Emisija je bi

zabavnog karaktera, zami{ljena sa jediniciljem da nasmije ljude i barem na trenutaskrene pa`nju od sumorne svakodnevnicSlu{aoci su se javljali iz cijele BiH, pri~aviceve i {ale, a „predsjednik“ Batkkoordinirao je cijeli proces iz rajskoambijenta zami{ljenih Djevi~anskostrva... Onda je jednog dana u studKameleona u{la je jedna od redovnslu{ateljki, 38- godi{nja Sarajka LjiljanKrajnc. Rekla je da je do{la da se oprosti

“U prvi momenat nisam shvatio o ~emgovori, mislio sam da ide na neki put. Ond

je rekla da se opra{ta, jer ima cirozu jetre

uskoro }e umrijeti. Okrenuo sam se premmikrofonu i rekao: ‘Ako me iko ~uje, dajda pomognemo ovoj èni.’ Rekao sam seda ne}u oti}i ku}i dok se ne skupi novaZvao sam Predsjedni{tvo, premijer


ALMIR ÊHAJI] BATKO

PRVA KORISNICA “OTVORENE MRE@E”

êhaji} sa Sarajkom Ljiljanom Krajnc koja je izlije~ena od te{kog oblika ciroze jetre

DOBRE VIJESTI IZ NICELjubo Tadi} iz Isto~nog Sarajeva nedavno je imao uspje{nu transplantaciju u centru “Archet



svakog ìvog, koga god sam znao…“^lanovi Predsjedni{tva su po voza~u

poslali po 100 eura, sje}a se Batko: „Zna{kako to izgleda: zove{ prve ljude ovezemlje i kaè{ im: treba nam 50 ili 100hiljada maraka za tu operaciju, a oni seonda odazovu i daju 100 eura. To jestelijepo i plemenito od njih, ali u takvomkontekstu ne zna~i mnogo. Nekako ~ovjek misli da kad su takve stvari u pitanju,

posebno ako se radi o ìvotu djeteta, mora postojati neka vrsta koordinacije i saradnjena nivou dràve. I postoji crveni telefon, alisamo za odabrane, gdje se odmah, za petminuta, sve zavr{i. A za ove koji nemaju

para…“

LJUDI BEZ NADEOtvorena mreà ima ugovore za

transplantacije organa sa ~etiri svjetskeklinike. Sve je transparentno, nema“preskakanja” i {tela, radi se isklju~ivo pomedicinskim parametrima, isti~e Batko.

Uspjeli su ugovoriti da cijena jednetransplantacije bude 22.000 eura, a diotro{kova nakon operacija bh. pacijenata uinostranstvu pokrivaju fondovizdravstvenog osiguranja. A iznosi suenormni. Trenutno u bolnici u Tibingenuleì petoro Bosanaca i Hercegovaca - zasvakog od njih faktura lije~enja je po200.000 eura. U 273 slu~aja Mreà je dosada pomogla ljudima koji su bili ìvotnougroèni, a kroz humanitarne akcije

prikupljeno je blizu tri miliona KM. Rekord je 144.000 eura sakupljenih za samo jedandan, za lije~enje dje~aka iz Trebinja.

Na poziv da joj se pomogne, pet hiljadaljudi do{lo je pred ku}u 15-godi{nje Ivaneiz Mostara, koja je operisana i spa{ena. IzBeograda je sletio privatni avion kako biIvana mogla oti}i na lije~enje u Njema~ku,

poslao ga je Emir Kusturica... I mnogo jesli~nih pri~a, koje se mogu opisati samo

jednom rije~ju - humanost, kaè êhaji}:„Borimo se protiv smrtnih presuda. Za

pomo} nam se obra}aju ljudi koji su prakti~no izgubili svaku nadu i koji senemaju vi{e kome obratiti. U ovoj zemlji,svako ko ima vi{e od 18 godina, a boluje od

leukemije je mrtav. Fondovi zdravstvenogosiguranja jednostavno nemaju novac da pokriju sve to, ~ak je i za djecu u posljednjevrijeme postao problem... Ljudi nam

pomaù, vjeruju nam, i nikada ne}emo prokockati to povjerenje. Nemamo tolikumo} da moèmo spasiti sve, a prioritete,naàlost, odre|uju pare, jer nijedna teklinika ne}e primiti ako prethodno nenapravi{ uplatu.“

Kada je rije~ o ve}em anga`manudràve i pobolj{anju sistema zdravstvenihusluga, posebno iz oblasti transplantacijaorgana, Batko je uprkos svemu optimista.

Kaè kako su se u posljednje vrijeme

nadle`na ministarstva i fondovi zdrav-stvenog osiguranja iz Republike Srpske iFederacije aktivnije uklju~ili u saradnju s

Otvorenom mreòm, spremni su da rade i to je ohrabruju}e. Otvorena mreà danas imasvoje podru`nice u gradovima u cijelojBosni i Hercegovini. Za ovu nevladinuorganizaciju rade ve}inom volonteri koji sui sami izgubili djecu zbog bolesti, kao i

biv{i pacijenti koji su pro{li kroz procestransplantacije organa. Novac se sakupljaisklju~ivo preko ra~una pacijenata, te

putem humanitarnih telefona. Mreà ima jedinstven humanitarni telefon u BiH kojivaì za sve operatere, a jednim pozivom iz

bilo kojeg dijela zemlje donira se dvije KM.Brojevi su 1330 i 1350. Pozivom na 1330 u

narednih mjesec dana sakuplja}e se novac

za obnovu bolnice Irfan Ljubijanki} Biha}u. “Napravili smo jedan broj zato {smo dobijali ogroman broj mejlova i pitan

tipa za{to mi iz Banjaluke ne moèmo d pomognemo Ameli iz Sarajeva, ili za{to iz Sarajeva ne moè pomo}i Ivani Mostara…“, kaè Batko.

Kad umre dijete, ve}ina nas }e gotov po automatizmu pomisliti kako je besmisleno, neizrecivo tragi~no nepravedno. Takve stvari se nikada nikome ne bi smjele doga|ati. Ipak, neìvoti, ma koliko kratki bili, vrijede mnogi nakon {to se ugase.

„Za sedam dana, troje djece se vra}sa lije~enja. To mi je kao da se mok}erka vratila“, zaklju~uje Almir êhaj

Batko. 15.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

BORBA PROTIV SMRTNIH PRESUD

„Pro{le godine, u aprilu, umrla jenovinarka Oslobo|enja Jasmina Durako-

vi}. Kada su se potpisivale donorske karticeu Sarajevu, ona je do{la sa svojim ocem irekla: ’Tata, ako mi ne{to bude, èlja mi je damoji organi budu donirani.’ Nekoliko mjesecikasnije, dobila je mo`dani udar i umrla.Njenim organima spa{eno je pet ljudi u BiH“,pri~a Batko. „ôvjek iz Kozarske Dubice,kojem je sin poginuo, insistirao je da seorgani njegovog sina hitno prebace u Tuzlu.I tako je spa{eno jo{ pet ìvota. Taj ~ovjekdanas se druì i sastaje sa svim ljudimakojima su transplantirani organi njegovog

sina. I, kaè, ima osje}aj kao da je njegovodijete jo{ ìvo.“

U BiH, naàlost, jo{ uvijek nije dovoljnorazvijen sistem, a ni svijest ljudi o va`nostdarivanja organa. Mnogi i ne znaju {tazapravo zna~i mo`dana smrt i zatoporodice ~esto odbijaju da doniraju organesvojih srodnika koji su na aparatimaOtvorena mreà }e u narednom periodupokrenuti kampanju i kroz nekolikoedukativnih filmova poku{ati da objasni {tazna~i donirati organe, kako kad su upitanju kadaveri~ne transplantacije, tako od ìvih donora, kaè êhaji}.

DONORSKA MRE@A U BIH

Hiljade Bosanaca i Hercegovacačekaju na nove organe

HUMANOST NA DJELUU BiH nu`no je podi}i svijesto va`nosti darivanja organa



KULT MARKETJAY Z

Magna Carta...Holy Grail

Za svepoklonike

glazbe Jay Z-ja,glazbe koju,dakle, stvara,sklada i izvodisuprugmegapopularneglazbene

zvijezde Beyonce, dobre vijesti.Popularni reper snimio je studijskialbum pod nazivom Magna Carta...Holy Grail , na kojem se nalazi 16pjesama. Na album je uvrstio i brojneduete, na kojima su gostovali JustinTimbelake, Rick Ross, Nas i, naravno,

supruga Beyonce.

U.D.O.

SteelhammerPoklonicite{kometalnogzvuka, baremoni malo stariji,sigurno sesje}ajulegendarnognjema~kog

heavy metalbanda Accept , kojeg je predvodio UdoDirkschneider. Nakon odlaska izbanda 2005. Udo, stari metalac izWuppertala, posvetio se samostalnojkarijeri, a nedavno je objavio i novistudijski album pod nazivomSteelhammer .

BLUR

ParkliveZanimljivoglazbeno

izdanjeodnedavno jeu prodaji. Rije~

je okoncertnomalbumuParklive grupe

Blur , dvostrukom CD i DVD izdanju snjihovog nastupa u ~uvenomlondonskom Hyde Parku , za koji mnogiglazbeni kriti~ari tvrde da je njihovnajbolji koncert ikad. Ina~e, Blur pamtimo po lanjskom nastupu naotvaranju OI u Londonu.

Ovoga puta predstavljamo novi studijskialbum banjalu~kog banda Alexandria . Pro Bono je objavljen po~etkom pro{logamjeseca a sadrì devet pjesama.

Band je u Australiji 2006. osnovaogitarist, klavijaturist i pjeva~ Tibor Ti{ma, atamo je snimljen i album na engleskom

jeziku, s njegovim autorskim pjesmama. Nakon povratka u BiH Tibor je oformionovu Alexandriju , koju osim Tibora ~inesolo gitarist Dragan Moconja, basist BojanJok{i} i bubnjar Draènko Kopuz. Petgodina kasnije snimili su prvijenac Aktivni radio materijal koji je pokupio jako dobrekritike, u prvom redu zbog njihovihautorskih pjesma. Nesebi~nu pomo} i

potporu pri snimanju prvijenca banjalu~kirockeri imali su u Jadranki Stojakovi} i MajiTati}, a darovite Banjalu~ane prepoznali suiz Muzi~ke produkcije RTRS-a.

Najzna~ajniji nastupi banda vezani su zaSarajevo Film Festival , Lolipop Festival uBanjoj Luci i Adrenalin DJ Fest na Jahorini, asvirali su i na novosadskom Exitu. Alexandria

je zabiljeìla i nastup kao predgrupasrbijanskog Van Gogha , a Zvonimir \uki}\ule, njegov frontman, gostovao je u pjesmiDar , za koju su momci iz banda odlu~ilisnimiti i videouradak. Album Pro Bono otvara

pjesma Ljubav , koja ~vrstim riffom najavljujenove pri~e banjalu~kih glazbenika.

U sli~nom ritmu, odlu~no i ~vrsto,nastavljaju i u pjesmi Vatra , a stihovima

poru~uju: “Preko no}i odra{}e{, zamijeniti

igre brigama... Ne daj da àr izgubi se, da vatra

iz srca nikada ne prestane...” Nakon solidnNemam snage i Ruke slijedi izvrsna pjesmHeroji ulica : “Gdje su ljudi koje volim, nauli~ni heroji, iza le|a mrak je, isped naponekad ne vidim, nebo tako visoko je, gradu koji volim...” To su stihovi koji pri~a

pri~u o nekim pro{lim, boljim vremenima.

Vrijedi izdvojiti i pjesme N.P.I . i Dakoja produkcijski, s razlogom, vu~e nuratke Van Gogha . Album Pro Bonzatvara akusti~na uspavanka [ri LankKona~no, nakon preslu{avanja drugstudijskog albuma grupe Alexandria mose sa sigurno{}u re}i kako je bh. glazbescena dobila kvalitetan i perspektivan ban

pred kojim je svijetla budu}nost. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Pro bono” grupe “Alexandria”

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Franz Ferdinand: Love Illumination

2. Bloc Party: Ratchet

3. Gamu: Shake the room

4. Empire of the Sun: Alive

5. Muse: Panic Station

6. Miss Kittin: Bassline

7. Kings of Leon: Supersoaker

8. Visage: Shameless Fashion

9. Hot Natured feat Anabel Englund:

Reverse Skydiving

10. Pet Shop Boys: Axis

Pop-rock s banjalučkog

“Kastela”

ODLU^NO I ^VRSTO^lanovi grupe Alexandria



Disconnect je igrani film, triler, iz2012., koji nam dolazi iz SAD-a. Reìjufilma potpisuje Henry Alex Rubin, a autor scenarija je Andrew Stern. U ovomostvarenju prvi puta u ulozi glumcapojavljuje se modni dizajner Marc Jacobs.Ovo je pri~a o ljudima koji negativnostkomunikacije doìvljavaju novim

tehnologijama. Vizualna je to pri~a ousamljenosti i otu|enosti. Dramatur{ki,film je sa~injen od nekoliko pri~a, kojeprikazuju nekoliko razli~itih karaktera koji,dakle, nastoje da usamljenost prevazi|uputem moderne tehnologije. Jedanodvjetnik bolji odnos ima s telefonom negosa svojom obitelji... Jedan dje~ak jeprevaren u iskrenoj komunikaciji. Tu|azlo~esto}a ga dovodi skoro dosamoubojstva... Neki od likova su prekr{ilizakon upla}uju}i novac nekima koji su sela`no predstavljali... Njihove pri~e }e se“susresti i sudariti” neobi~nim spletom

okolnosti.Disconnect nema “standardne glavneuloge”, ve} je film gluma~kog ansambla.Iznimne pohvale glumacima! JasonBateman, Hope Davis, Frank Grillo,Andrea Riseborough, Paula Patton, MichaelNyqvist, Alexander Skarsgard, MaxThieriot ~estitke zasluùju zbog preciznihgluma~kih kreacija. Istaknuo bih i sjajnuglazbu Maxa Richtera, koja iznimno to~noprati dramsku radnju, nadopunjuje ju, a uzsve to je nenametljiva. Za fotografiju je biozaduèn direktor fotografije K en Seng.

Ovo je zna~ajna i upozoravaju}a pri~a outjecaju novih medija na ionako otu|ene

ljude. Korijen rije~i ìvot(inje), tj. njegovozna~enje smo zaboravili. Ono u ~emu

pristajemo da sudjelujemo, podsje}amo,zove se “mreà”. Popustimo distancu kojunam name}u i koju mi, naàlost, ~estoobjeru~ke prihva}amo. Vratimo se prirodi isvim njenim dobrim i pa`nje vrijednimìvim bi}ima, naspram virtualnih.

Gledajmo se u o~i, a ne u ekranske profile.Odspojimo se da bi se spojili. Budimo ìvi kadve} jesmo i zaobi|imo zamke i nesporazume.I, naravno, volimo se. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETOTOCI

StefanoChiantini

Otoci susuvremeni

talijanski film zakoji je scenarionapisao, te gareìrao StefanoChiantini, 2011.godine. Direktorfotografije jeVladan Radovi}.Tri osobe, koje

svaka iz svog razloga ìve daleko, namargini, susre}u se na Tremiti otocima.Oni su jako usamljeni. Zanimljivafilmska pri~a. Ocjena: 4

OBRAÛN S GANGSTERIMA

Jules DassinObra~un s gangsterima

je crno-bijeliigrani film iz1955.godine.Scenarij za

film napisali su Jules Dassin, ReneWheeler te Auguste Le Breton (premavlastitom romanu). Nekoliko kriminalaca

se okuplja radi komplikovane plja~kedraguljarnice. Zanimljivost ovog filma,koji traje 28 minuta, u ti{ini, bezdijaloga, bez glazbe, leì u detaljnomprikazu plja~ke. Ocjena: 4

LJUBAV BEZ GRANICE

PouranDerakhshandeh

Ljubav bez granice je

igrani filmiz 1998.,za koji jescenarionapisao, te

film reìrao Pouran Derakhshandeh.Pri~a o djeci. Toby jednog dana nedolazi u {kolu. Prijatelj mu èli odnijetimaterijale iz {kole ku}i, no sre}e ga naulici. Tamo Toby prodaje drogu,mijenjaju}i brata dok se on ne oporavi ada bi sa~uvao lokaciju. No, uskorodolazi suparni~ka banda. Pazimo i~uvajmo djecu! Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. 2 Guns (Baltasar Kormakur)

2. Wolverine (James Mangold)

3. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell)

4. Prizivanja (James Wan)

5. Gru na supertajnom zadatku (Pierre

Louis Padang Coffin, Chris Renaud)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Iron Man 3 (Shane Black , MarvelStudios, Paramount Pictures)

2. Vjen~anje godine (Justin Zackham,Millennium Films)

3. Pain and Gain (Michael Bay,Paramount Pictures)

4. Avanture neustra{ivog Teda (EnriqueGato, Telefonica Producciones, IkiruFilms, Lightbox Entertainment)

5. Croods (Kirk De Micco, ChrisSanders, Twentieth Century Fox)

Nove tehnologije

GLEDAJMO SE U OÎDisconnect je vizualna pri~a o usamljenosti i otu|enosti

Film “Disconnect” (SAD, 2012.), reditelja Henryja Alexa Rubina



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOPod pokroviteljstvom Delegacije Evropskeunije u Bosni i Hercegovini bi}e otvorenaizlo`ba EU u umjetnosti , u ~etvrtak, 15.augusta. Mjesto doga|aja je Galerija Boris Smoje u Sarajevu, a otvaranje je zakazanoza 20 sati. Do|ite i podrìte Evropsku uniju,ako Boga znate!

U petak, 16. augusta, po~inje 19. Sarajevo Film Festival , projekcijom filma Epizoda u ìvotu bera~a èljeza Danisa Tanovi}a.Ukupno }e, u devet dana trajanja SFF-a,biti prikazano 241. filmsko ostvarenje.Direktor SFF-a Mirsad Purivatra ponovokuka da je dobio manje novca nego {to jeo~ekivao. E, kome je danas lako, crniMirsade!

Istog dana, HKUD Na{a ba{tina izGlobarice organizuje 3. Globari~ku no} .Njihov cilj je okupiti dijasporu, {to uaugustu i nije toliko te{ko, ali i one koji nisubili te sre}e da ìve vani... I sada ìve uzèljezni~ku prugu od @ep~a do Maglaja.Mjesna zajednica Globarica kod @ep~aovog je ljeta organizovala brojne kulturno-sportske doga|aje, me|u njima i Prvu globari~ku motorijadu .

HT Eronet , generalni sponzor SFF-a, bi}evrlo aktivan u organizaciji evenata u

Sarajevu od 16. do 24. augusta. Spome-nimo koncert hrvatske violon~elistice AneRucner u Bosanskom kulturnom centru 23.augusta u 21 sat i, iste ve~eri, u 22.30 sati,Tradicionalni prijem za sve prijatelje i partnere . Do|ite, da im sve pojedemo ipopijemo!

E, moète tu no} oti}i na taj koncert, moèteprisustvovati koncertima u Domu mladih ,moète gledati i filmove, a mogu}e je i dado|ete na party Casting&Talent agencijeZona iz Sarajeva. Zabava }e biti uprili~ena u

Studiju 1 u Kolodvorskoj ulici br. 12 , spo~etkom u 20 sati. Spremni na {iz? Yes!Bujrum!

Me|unarodni filmski festival Kratkofil Plus koji se odràva u Banjoj Luci i AmbasadaSAD-a u Sarajevu organizuju Radionicu odokumentarnom filmu: Dokumentarizam kao aktivni kreator dru{tva ili: Kako biti nominovan za Oskara? Datum je 18.august, to je nedjelja, a sve u Muzi~kom paviljonu , u banjalu~kom parku Petar Ko~i} .

Pro{le sedmice je u Crnoj Goriobiljeèna stota godi{njica ro|enjaknjièvnog velikana ]amila Sija-ri}a. I to u [ipovicama kod BijelogPolja, ba{ tamo gdje je i ro|en. Onjemu i njegovom djelu govorili sudr. Asim Dizdarevi} i knjièvniciFaruk Dizdarevi} i Mira{ Mart -novi}. “]amil je pisac koji je prijeLatinoamerikanaca izmislio magij-ski realizam i ~ija literatura moèstati rame sa literaturom Andri}a,Selimovi}a, Crnjanskog i drugihvelikana ju`noslovenske literatu-

re”, posu|u jemo informaciju oddnevnog lista Vijesti iz Podgorice.“Uranjaju}i u knjièvni opus Sijari}a, Martinovi} je kao najp rik l ad - nije rje{enje knjièv nik ov om djelu,za besjedu izabrao temu voda i vrijeme , “~ije proticanje je prisutnou svakoj Sijari}evoj pri~i”.

U okviru obiljeàvanja jubilejaorganizovana je i posjeta Biblioteci]amil Sijari} u Godijevu, naselju uop{tini Bijelo Polje.

Sijari}ev magijski realizam

MIRAŠ MARTINOVIĆ, crnogorski književnik

ORHAN MASLO, menadžer “Mostar Rock Schoola”

ORHAN MASLO“Mi pratimo redovnu{kolsku godinu, i takose i prilago|avamoslobodnom vremenupolaznika”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-875-1582013 61/6815.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

Slovo Gor~ina ove }e godine biti odràno uaugustu, od 23. do 25., za razliku od pro{le, kadaste ga organizovali u septembru. To je zato {to«zli jezici» tvrde da kad je Slovo Gor~ina u Stocuuvijek pada ki{a, ili?

Ideja je bila da pomjerimo manifestaciju na po~etak augusta, na ljetni period kada Stolac vrviraznim posjetiteljima i dijasporom. Drugi razlog

je bio i ~injenica da nas je proteklih godina ki{aznala omesti. Me|utim, s obzirom na ovevru}ine, razmislit }emo do idu}e godine da li damanifestaciju vratimo u septembar ili na po~etak augusta. I, budèt nam je ove godine

prepolovljen, a nemamo podr{ku ni kantona niOp}ine Stolac! Naàlost!

[ta ste ove godine uspjeli pripremiti za manifestaciju kojase od 1971., naravno, organizuje u slavu i ~ast velikog Sto~aninaMaka Dizdara?

Rekao bih da je program vi{e nego solidan, s obzirom nafinansije koje su nam na raspolaganju. Dakle, otvaranje je 23.avgusta. Manifestaciju }e otvoriti akademik Dèvad Karahasan,a na otvaranju }e glumica Hasija Bori} izvesti recital Makove

poezije. Nakon toga na Radimlji slijedi ve~er poezijeovogodi{njeg gosta-pjesnika Feride Durakovi} i dodjela nagrade

Mak Dizdar mladom pjesniku. U subotu promovi{emo zbornik radova Slovo o Maku , saistoimenog skupa koji je odràn pro{le godine uorganizaciji Slova Gor~ina i Fakultetahumanisti~kih nauka Univerziteta Dèmal Bijedi} u Mostaru, a potom organiziramo okrugli sto oknjièvnosti Pjevati o ratu nakon rata na kojemu~estvuju mladi pjesnici iz BiH i regiona. U

popodnevnim satima razgovor sa DèvadomKarahasanom i promocija njegovog zadnjegromana Sjeme smrti , nakon toga predstava Bio je lijep i sun~an dan (SARTR) i poslije toga ve~er

poezije gostiju okruglog stola. U nedjelju ujutro

promocija knjige Velida Beganovi}a (lanjskidobitnik nagrade Mak Dizdar ) Priru~nik za levitiranje , nakon toga promocija knjige Jezik i

stil Maka Dizdara rahmetli Muhameda [atora. Popodne promocija knjige Dubravski lekiskon Alije Piri}a. U ve~ernjemterminu lutkarska predstava Odkamena pri~a (SARTR), amanifestacija se zatvara koncertom Edina Karamazova.Spomenut }u jo{ da }e i ove godine, kao i svake godine, uzmanifestaciju iza}i iz {tampe godi{njak Slovo Gor~ina sa nizomkvalitetnih tekstova iz razli~itih oblasti. Svi koji su zainteresiranigodi{njak }e uskoro mo}i skinuti i sa na{e stranicewww.slovogorcina.ba .

U toku je upis na drugu godinu programa Mostar Rock School , i traja}edo 2. septembra. Orhana Maslu,menadèra Mostar Rock Schoola , pitamoda li je zadovoljan pro{logodi{njimodazivom: “Pro{logodi{nji odaziv je biove}i od o~ekivanog ali naàlost, zboglimitiranog kapaciteta, mogli smoservisirati samo 55 polaznika od ukupno

prijavljenih stotinu. Interesantno jespomenuti da je starosna dob prijavljenihu pro{loj godini bila izme|u 6 i 32godine. A ono {to je jo{ interesantnijejeste to da su prijavljeni bili sa adresama iz drugih mjesta igradova BiH, pa smo imali i aplikante iz Nevesinja, îtluka,âpljine, Me|ugorja, Kupresa, Travnika, [irokog Brijega,Jablanice itd. A onda jo{ na sve ovo smo, u suradnji sa Koledòmujedinjenog svijeta, imali i mlade muzi~are iz Austrije,Njema~ke, Izraela i Egipta. Uzimaju}i u obzir da je Mostar skorodvadeset godina bio na koljenima po pitanju muzi~ke scene ne-ruralnog oblika, sada imamo fakt da u gradu djeluje pet novihtimskih snaga koje imaju ozbiljna uvjerenja i ambicije da idu

prema naprijed. A broj individualaca kojisu krenuli na ovaj put je i peterostrukove}i.”

Trebaju li kandidati ispunjavati nekeuslove za upis i koliko }e trajati drugagodina? “Mi pratimo redovnu {kolskugodinu, i tako se i prilago|avamoslobodnom vremenu polaznika. Dakle,po~injemo u septembru, imamo zimsku

pauzu i godinu zavr{avamo sredinom juna.Naravno, {kola je otvorena sa svojimopremljenim prostorima za vje`be i probei u toku ljetnog i zimskog raspusta, ali

redovni nastavni program ima pauzu”, veli Maslo.Predava~i }e biti: \enan Muji} (bubnjevi), Atilla Aksoj (bass

gitara), Danijel Raspudi} (elektri~na gitara), Dado [ari}(klavijature), Vjekoslava Raspudi} (vokal) i Orhan Maslo (music

business & connections). “Na mojim predavanjima polaznici }ese informisati o tokovima ovog posla koji se ne doga|a na scenidok traje show. Marketing benda, menad`ment, booking,autorstvo, scenski nastupi, itd., a onda i spajanja bendova satrì{tem”, veli Orhan Maslo.

Pet novih timskih snaga u Mostaru

EDIM ŠATOR, predsjednik UO-a manifestacije “Slovo Gorčina” u Stocu

S obzirom na finansije,program nam je vi{e nego solidan



1. Kada }e biti odràn naredni Dokufest u Prizrenu?

Od 17. do 25. augusta.

15. Da imate 15 minuta vlas{ta ne biste u~inili?

Ne bih gubio vreme. Pa, imsamo 15 minuta.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina?Imatel‘ posla?

5. [ta ne morate imati u friìderu?Pastu za zube.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ko jesretan ni u hali nije gladan?”Nemam pojma! To mora da je nekabosanska izre~ica ili fora.

isam tip koji èli da izgleda moderno, vi{eolim patike, majice i jeans.

2. Da li ste kao mali sanjali da }ete bitirganizator bilo kakvog festivala?N e, k ao mali nik ad , pa ~ak ni k ao malo v e}i.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Nikad nisam bio u Sarajevu.

10. Jeste li meteoropata?Ako ne uvek, onda dosta ~esto.Zavisi od vremena, hehe.

14. Da li je bolje biti lijep i pameta

ili ruàn i glup?Bolje je biti pametan, a jo{ biti i lepDa ne bude mnogo?

16. Opi{ite predsjednicuKosova Atifete Jahjaga utri rije~i?

Marioneta. Jednom policajka, uvek policajka!

12. Da li je {utnja zlato? Nije. Jer da jeste, onda bi nemiljudi bili najbogatiji na svetu.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Mnoge, pa bi ih tamo i ostavio, a ja

bih se vratio.

by DINO BAJRAMOVIC

EROLL SHPORTA, jedan od

osni vača “Dokuf es ta” u Prizrenu:

“Ne znam tango, ali za to volim tange”

. Je li hladna rijeka Bistrica?

H lad na i m u t na!

7. [ta obavezno nosite na plaù?Kupa}e ga}e.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Bio bih t o {t o nisam.

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Ne se}am se.

17. S kim bistevoljeli otplesatitango?

Ne znam da ple{em, ali na jednom filmusam video daJennifer Lopezdobro ple{e.

18. Osoba kojaVam ide naganglije?Lista bi bila

preduga~ka.

20. A begova ili {kembe~orba?

Ne znam kakva je begova,a {kembe ne volim.

19. Tange ili badi}

Ne z na m ta ngo, a l i

za to vo l i m ta nge.



KLIN ÔRBA

[

ta bi dao Hemingway da se moè ponovo roditi pa postati pisac u dana{njoj Bosni i Hercegovini? Izna{e prelijepe perspektive, njegove su knjige danas

u najmanju ruku smije{ne, tako siroma{ne obiljem planetarne masovne kulture kakva je posljednjih godinazapljusnula na{u sretnu zemlju. Napokon nam se isplatilana{a uro|ena dobrohotna otvorenost ka svim kulturnimtrendovima, postali smo svijet u malom. Drugim rije~ima:kulturni raj, na granici u~male Evrope, pune zabrana, aopet smo relativno blizu onog albanskog sela Lazaret,koje jo{ nazivaju i fabrika marihuane, stoga jer godi{nje

proizvede i izveze narkotika u vrijednosti od 4,5 milijardieura.

U TV programu koji se svakodnevno emitirao u ~astnajdraèg nam gosta ramazana, kazuje nam (sve sasvojim uro|enim {irokim osmijehom i bo{nja~kim{armom) federalni ministar kulture i sporta kako ramazanu Istanbulu nije ni blizu tako ~aroban kao u Sarajevu.

Nema te atmosfere, prisnosti, mirisa... Eto, nije niCarigrad {to je nekad bio. Samo je Sarajevo postalo sve{to je ijedan grad na svijetu ikad bio. Da ne spominjemosela. U istom tipu programa zaviruju voditelji u javneobjekte na{eg milog glavnog grada da vide, okomkamere, kako se mladi ljudi u Sarajevu zabavljaju i druèu mjesecu ramazanu. Evo, do|emo svake ve~eri ovdje na{{{{i{{{u. Pu{{{imo, dru``ìmo se, pri}}}amo, buraz...[{{‘a da ka`èm, super nam je, {i{ti u kameru jedanoznojeni plavu{an. Pa svi redom ponove isto.

Voditelj zaklju~uje kako su nargila klubovi u Sarajevu

postali vrlo popularni, i da je ba{ dobro i lijepo {tose na{a omladina ima kud skloniti od zapadnih poroka: alkohola i droge. [i{o moja, pre|i na drugoga,rekao bi pa`ljiviji analiti~ar, pogotovo nakon {to poslu{ai stru~njake koji upozoravaju da jedna «ispu{ena» nargilasadrì jednako otrovnih gasova kao i cijela kutija cigareta.I to pod uvjetom da je rije~ samo o legalnim supstancama,a vrlo ~esto nije. Koga briga? Va`no je da se na timmjestima pri~a o islamu koji se prakticira na na~in koji jeBosni doskora bio sasvim stran. Neki pustinjski islamuvukao se u grad. Jo{ malo pa }e nam i karavane sdvogrbim devama, obilno natovarene proizvodima izLazareta, osvanuti pred Kolobara hanom.

Nakon seri je bajramskih pucnjava, divljanja i

razbojni{tava, naslovnice dnevnih novina napokon su

osvanule blje{tavo naki}ene fotografijama najve}ekulturnog doga|aja u BiH, s naslovima: Odràna 6korida u êvljanovi}ima/Borbe bikova pratilo vi{e od 5

hiljada posjetilaca. Aferim, jarane! Na slikama sve sammladost, do{li, vele u tekstu, da vide svijeta, da poigrajkolo, pojedu janjetinu s ra`nja i popiju koju rakiju...

Nego, kad }e |avo, i moja je k}i Iris s rajom i{la êvljanovi}e. [to, crno dijete? - pitam. radoznalosti, veli. I{la sam da vidim kako

zabavlja hiljade sretnih Bosanaca, {ta je to zbog ~ega imse ìvot u ovoj zemlji mili. Fino, kaèm (nakon kra}erazmi{ljanja). Bit }e od tebe ne{to. Ne}e{ ostati vje~ikulturno zatucana kao mati ti, kojoj su promocije knjiga

poneka pozori{na predstava jo{ uvijek jedini kultursadràji kojima se raduje. Bit }e od tebe ne{to, ponavljamJednom }e se ta {irokogrudnost isplatiti.

Jednom, kad Bosna i Hercegovina postane ~lanicEvropske unije. Varaju se svi koji zadrto misle kako se tnikad ne}e desiti. Ho}e, ja{ta }e. Bila sam prije par godinu Budimpe{ti, i od tamo{nje prijateljice Viktorije saznada je ma|arska prijestolnica alkoholni raj za vikenalkoholi~are iz zemalja Zapadne Evrope. Nit‘ je skupnit‘ je zabranjeno.

Tako }e jednom, akobogda, i ova divna zemlja postastjeci{te raznoraznih ovisnika. Uzmimo samo hiljadljubitelja {panske koride, kojoj su dohakali eti~rigorozni evropski propisi. Tad }e najpoznatiji u svije

biti na{i [aronja, Rudonja, Sisoje, Mudonja... I sve tak Najzna~ajnije evropske novine kitit }e naslovi: Sarajev

kod êvljanovi}a - egzoti~ni raj na zemlji! Na Trgu isprBBI-a, milioni posjetitelja iz cijelog svijeta uìvali nargili i direktnom prijenosu koride u êvljanovi}ima.

Ve} vidim na svim svjetskim TV kanalima kako [iroOsmijeh, iliti federalni ministar kulture, upu}uinternacionalni javni poziv: Molim va

blagovremeno rezervirajte svoje mjesto u pustinjskkaravani koja svakog jutra, s hajrom hairli, kre}e

blagoslovljenu zemlju Bosnu. A Bosna je, kao {to znatraj u kojem se dnevno pokolju tri janjca po glavstanovnika. Potom se u Sarajevu kod êvljanovi}svakodnevno organizira javno sune}enje vesel

bo{nja~kih kitica. Uìvajte u najatraktivnijim b

kulturnim doga|ajima. Prijatno!

Tako će jednom, akobogda, i ova divna zemlja postati stjecišteraznoraznih ovisnika. Uzmimo samo hiljade ljubitelja španske koride,kojoj su dohakali etički rigorozni evropski propisi. Tad će najpoznatijiu svijetu biti naši Šaronja, Rudonja, Sisoje, Mudonja...

NARGILA I KORIDAPi{e: FADILA NURA HAVER




Jeep Grand Cherokee:

Ovo je bio jedan od prvih ameri~kihterenaca koji su stigli u Evropu.Njegova ~etvrta generacija nedavno je

tehni~ki i vizuelno obnovljena, ali je ovajgotovo pet metara dugi SUV i u najnovijemizdanju zadrào robusnost. Najuo~ljivijeizmjene su novodizajnirani prednji dio vozilasa maskom od sedam uzdu`nih polja, modi-fikovani branik, a posebno u o~i upadajuuski farovi koji sada imaju i upe~atljive LEDtrake. Pozadi se isti~u velike svjetlosnegrupe.

Ipak, najva`niji novitet je uvo|enjeosmostepenog automatskog mjenja~a, koji

je zami jenio automatike sa pet i {eststepena prenosa koje je koristio prethodnik.Provjerena transmisija iz ZF-a se odli~nouklopila u karakter “velikog poglavice”.Promjena brzina se odvija vrlo brzo, te~no iuvijek u pravo vrijeme. Cherokee pod

haubom ima trolitarski turbodizel sa 250konja porijeklom iz FIAT-a. Osim {to pruàve}u udobnost, novi mjenja~ uti~e i nasmanjenje potro{nje. U pore|enju saprethodnikom, u{teda ide i do 10 odsto, {tozna~i da je fabri~ki prosjek 7,5 litara.

Najbogatiji paket opreme Summit sa

sobom donosi i izuzetno luksuzan enterijer.Ve}i dio kabine je presvu~en koòm, a jedine povr{ine od tvrde plastike su u donjimdjelovima komandne table, koju i dalje krasi

jednostavnost. Eleganciju dodaju drvenidetalji, a ~ak je i gornji dio volana obloèndrvetom. LCD displej ìvih boja je zamijenioklasi~nu instrument tablu, a osim brzinomje-ra i obrtomjera, sada su voza~u na raspola-ganju i podaci o navigaciji ili odabranomna~inu rada terenske vo`nje. Pored toga,zna~ajnu ulogu ima i veliki 8,4-in~ni displejosjetljiv na dodir, u koji su integrisane ~ak i

funkcije grijanja sjedi{ta.Potomak ~uvenog Jeep Willisa M

mo}an je i u terenskim uslovima. U vi{ipaketima opreme ima zra~no ogibljenje, upomo} kojeg voza~ moè da ga podigntoliko da omogu}i prelazak prepreke visok28 cm. Tu je i sistem kontrole trakcije koji s

moè prilagoditi vo`nji u nekoliko razli~ituslova (pijesak, blato, snijeg, kamenjarautomatski mod), a tu je i pomo} pri spu{tnju nizbrdo. Naravno, pogon na sve to~kovse serijski ugra|uje, a sve ovo ~ini ovautomobil pravim terenskim ~udovi{tem.

Na asfaltu Grand Cherokee, me|utimpokazuje svoju drugu prirodu. Na otvorenoputu je vrlo udoban, a njegovo mekanogibljenje izoluje putnike od gotovo svnepravilnosti podloge. Kad je rije~pona{anju u krivinama, tu se od ovakvovozila ne mogu o~ekivati ~uda.

P E T A B R Z I N A

Priredio: Nedim Hasi}



Po{tovani,Gospodina Aliju Hasanovi}a poznajem

vi{e od 25 godina. Nerazdvojni smo odvremena kada je izlije~io moju najstarijuk}erku. Za novac nije htio ni da ~uje, madasam u to vrijeme bio vlasnik ugostiteljskihobjekata i mogao da platim usluge lije~enja.

Vi{e puta sam prisustvovao njegovimbioenergetskim tretmanima i uvjerio se da jerije~ o pozitivcu i humanitarcu koji ne samoda je lije~io ljude, nego davao i novac onimkoji su lije~eni. Nedavno je lije~io mojuk}erku i zeta od steriliteta, tako da samdrugog avgusta ove godine Bo`jimdavanjem i zaslugom Alije Hasanovi}apostao i djed. Zato èlim da demantujemsve neistine iznesene u va{oj novini ikaèm pravu istinu. Moja kompletnaporodica je ogor~ena kao i moji brojniprijatelji kojima je pomogao. ûdim se kako

je ozbiljna novina poput Va{e mogla takonisko pasti i baciti ljagu na ~ovjeka na

osnovu insinuacija i naga|anja i to bezikakvih argumenata. Mi smo svi uz na{egprijatelja Aliju Hasanovi}a i ne}emo sesmiriti dok ovaj na{ demant ne objavite.

Muhamed engi}, Sarajevo

Gospodina Aliju Hasanovi}a samupoznao prije 12 godina. Bio sam u braku izbog zdravstvenih problema tri godinesupruga i ja nismo mogli imati djece. Nakontretmana koje smo imali kod AlijeHasanovi}a dobili smo zahvaljuju}i dragomBogu, pa Alji, sina Denina koji sada jedanzdrav i veseo dje~ak. Mojoj bliòj i {irojporodici, kao i brojnim prijateljima je

promijenio ivot nabolje. Svi gospodina AlijaHasanovi}a sada smatramo svojom obitelji,

kao najbliì rod, a i kada do|emo kod njegau posjetu, osje}amo se kao u svojoj ku}i.Danima bih Vam mogao pisati i pri~ati o tompozitivcu i humanitarcu. Van svake pameti

je protiv ovog ~ovjeka izgovoriti i jednuru`nu rije~. Ipak, kako ìvimo u takvomsvijetu podlosti, ljubomore i pakosti

o~igledno je Va{ novinar nasjeo na pri~enekih grje{nika.Adnan Poturak, Sarajevo

@ivim u Sarajevu. Prije deset godina,dok sam radio na kiosku za prodaju novina,upoznao sam Aliju Hasanovi}a koji mi jeponudio svoju pomo} za suprugu koja jebila jako bolesna. Godinama smo lutali oddoktora do doktora i spas prona{li uVisokom. Vi{e mi je pomogao AlijaHasanovi} nego silne klinike koje je obi{la.To je na{ veliki prijatelj i brat i neistine kojeste iznijeli u va{oj novini moraju bitidemantovane.

Ibrahim Me|itoski Prije tretmana na{eg prijatelja Alije

Hasanovi}a ja sam bukvalno leàla, gledalau jednu ta~ku. Ni svoje dijete nisam moglada gledam. Poslije tre}eg tretmana bilo mi

je puno bolje. Imala sam uàsne glavobolje,nisam mogla da spavam i svaku no} sambila u Hitnoj pomo}i gdje su mi davaliraznorazne injekcije i tablete. Bila sammr{ava. Ne znam da li sam imala i 45kilograma. Sada sasvim normalno spavam,

jedem i ìvim. Sve ovo vrijeme dok smodolazili na tretmane na{ prijatelj Alija namnije ni dinara uzeo. I dan danas nam

pomaè na sve na~ine. Amra Me|itoski


REAGIRANJA

Muhamed Čengić, Adnan Poturak, Ibrahim i AmraMeđitoski - Uredništvu

Ogorčeni smo na tekst pun neistina o Aliji Hasanoviću(„Ko nisko leti, visoko pada; Po{tena ciganska posla“, SB, br. 871)





Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing

d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 200 EUR

Polugodi{nja: 100 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos [email protected]

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE



portal slobodne bosne

najveca tvornica

Documents

Slobodna Bosna [broj 875, 15.8.2013]