Upload
phungnhan
View
259
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
Smisao Smisao vegetarijanske vegetarijanske
ishraneishrane
MoMožže li vegetarijanska e li vegetarijanska ishrana poboljishrana poboljššati ili ati ili
povratiti zdravlje?povratiti zdravlje?
MoMožže li e li dada sprespreččii neke neke bolesti?bolesti?
Da li vegeterijanci pate zbog nedostatka proteina?
NajveNajvećće, najjae, najjačče i e i najizdrnajizdržžljivije ljivije
žživotinje su biljojediivotinje su biljojedi
One nikada ne pate zbog One nikada ne pate zbog nedostatka proteinanedostatka proteina
Evo nekih ...Evo nekih ...
ViViššak proteinaak proteina ne mone možžeebiti uskladibiti uskladiššten u ten u telutelu..
ViViššak proteina ak proteina mora biti mora biti eliminieliminissanan kroz kroz bubrege, bubrege, ššto ih oto ih oššteteććuje i smanjuje njihovu uje i smanjuje njihovu
funkcionalnost.funkcionalnost.
Istraživači sa Max Planckinstituta u Nemačkoj,
dokazali sudokazali su da većina voća, povrća, semenki, orašastih
plodova i žitarica sadrži izvrstan izvor proteina
neophodnih ljudskom telu.
Da li je naDa li je našše e telotelo stvorenostvoreno
za jedenje za jedenje mesa?mesa?
Uporedimo naše telo s telima životinja
mesojeda i biljojeda
TelesnaTelesna anatomijaanatomija
Vrlo razvijeniVrlo razvijeniOmogućuju samo široko
otvaranje ustaMišići lica
LjudiBiljojediMesojedi
Odlična pokretljivost u
stranu
Odlična pokretljivost u
stranu
Minimalno pokretanje u
stranu
Pokretivilice
TelesnaTelesna anatomijaanatomija
Široki i pljosnati
Široki i pljosnati
Kratki i šiljastiZubi:
sekutići
Tupi i kratki
Tupi i kratki (ili ponekad
dugački zbog odbrane)
Dugački, oštri i savijeni i
namenjeni za kidanje mesa
Zubi:
očnjaci
LjudiBiljojediMesojedi
TelesnaTelesna anatomijaanatomija
PljosnatiPljosnatiOštriZubi:
kutnjaci
Žvakanje i usitnjavanje
hrane
Žvakanje i usitnjavanje
hrane
Ne žvaču. Gutaju komade
hraneŽvakanje
LjudiBiljojediMesojedi
TelesnaTelesna anatomijaanatomija
LjudiBiljojediMesojedi
pH 4 do 5pH 4 do 5
pH 1 za probavu žilavih mišića, tetiva i
kostiju
Stomačnakiselina
Kisela, bez enzima za probavu
karbohidrata
Alkalna, s enzimima za
probavu karbohidrata
Alkalna, s enzimima za
probavu karbohidrata
Pljuvačka
TelesnaTelesna anatomijaanatomija
10 do 12 puta dužina tela odusta do anusa
10 do 12 puta dužina tela odusta do anusa
3 do 6 puta dužina tela odusta do anusa
Dužina tankogcreva
Dugačko i kompleksno
Dugačko i kompleksno
Jednostavno i kratko
Debelo crevo
LjudiBiljojediMesojedi
TelesnaTelesna anatomijaanatomija
Znojenje kroz milione pora
na koži
Znojenje kroz milione pora
na koži
Nema pora na koži. Znojenje je preko jezika
Znojenje
Pljosnati noktiPljosnati nokti
ili tupi papci / kopita
Oštre kandžeNokti
LjudiBiljojediMesojedi
Slavni Slavni vegetarijancivegetarijanci
Da vegetarijanska ishrana ne uskraDa vegetarijanska ishrana ne uskraććuje uje mentalnu snagu i inteligenciju, dokazali su mentalnu snagu i inteligenciju, dokazali su mnogi slavni ljudi kroz mnogi slavni ljudi kroz istorijuistoriju: :
1) Platon, 2) Sveti Jovan Chrysostom(hrišćanski mistik), 3) Klement Alexandrijski(ranohrišćanski crkveni otac), 4) Ovidije, 5)Sokrat, 6) Pitagora, 7) Leonardo Da Vinci, 8)Isaac Newton, 9) William Shakespeare, 10)Thomas Edison, 11) Albert Einstein, 12)Ralph Waldo Emerson, 13) Lav Tolstoj, 14)Martin Luther, 15) Nikola Tesla, 16) FranzKafka, 17) Mahatma Gandhi, 18) GeorgeBernard Shaw, 19) Anthony Robbins i mnogi drugi.
Slavni Slavni sportistisportistikoji su prihvatili koji su prihvatili
vegetarijansku ishranuvegetarijansku ishranu
Bill PearlBill Pearl(Mr. Universe)(Mr. Universe)
Andreas Andreas CahlingCahling(Mr. International)(Mr. International)
Al Beckles((vrhunski vrhunski bodybody builderbuilder 60tih60tih))
Jack LaLanne((elitni elitni fitnessfitness trenertrener))
Larry Bird((popularni kopopularni koššarkaarkašš))
Carl Lewis(elitni atleti(elitni atletiččar)ar)
Edwin MosesEdwin Moses(400m (400m s s
Preponama Preponama ––
svetskisvetski rekordrekord))
Martina NavratilovaMartina Navratilova((svetskasvetska ššampionka u tenisuampionka u tenisu))
Killer KowalskiKiller Kowalski((bivbivšši i svetskisvetski ššampion u ampion u
rvanjurvanju))
Chris CampbellChris Campbell((bivbivšši i svetskisvetski ššampion u ampion u
rvanjurvanju))
Evo nekih Evo nekih ččinjenica koje vlasnici mesne injenica koje vlasnici mesne industrije industrije papažžljivo skrivajuljivo skrivaju od vas.od vas.
Medicinski razloziMedicinski razlozivegetarijanskevegetarijanske
ishraneishrane
SrSrččani udarani udar
Jedenje mesa Jedenje mesa povepoveććava rizik bolesti srca 2.3 puta.ava rizik bolesti srca 2.3 puta.
Bolesti srca su Bolesti srca su odgovorne za odgovorne za otprilike 50% otprilike 50%
smrtnih slusmrtnih sluččajeva u ajeva u Velikoj Britaniji, a Velikoj Britaniji, a
ubicaubica br.1br.1 u u Sjedinjenim Sjedinjenim AmeriAmeriččkim kim DrDržžavama.avama.
Vegetarijanci imaju Vegetarijanci imaju 14% manji14% manji nivo nivo
krvnog krvnog holesterolaholesterolanego mesojedi.nego mesojedi.
Meso sadrMeso sadržži puno vei puno većći i procenatprocenat masnomasnoćća (naroa (naroččito ito zasizasiććene masnoene masnoćće) nego biljna hrana. e) nego biljna hrana. Biljke ne sadrBiljke ne sadržže e
holesterolholesterol koji zakoji začčepljuje krvne sudove.epljuje krvne sudove.
JoJošš 1961. godine u 1961. godine u ‘‘Journal Journal ofof thethe AmericanAmericanAssociationAssociation’’ je pisalo: je pisalo:
““90% 90% -- 97% bolesti srca mogu biti 97% bolesti srca mogu biti sprespreččeneenevegetarijanskom ishranom.vegetarijanskom ishranom.””
U U prosekuproseku, od , od ččetiri osobe sa previsokim etiri osobe sa previsokim krvnim pritiskom krvnim pritiskom –– tritri su mesojedi.su mesojedi.
Upotreba antibiotika i hormona rasta u stoUpotreba antibiotika i hormona rasta u stoččarstvu, arstvu, žživinarstvuivinarstvu, itd. jedan , itd. jedan jeje od osnovnih faktora od osnovnih faktora
odgovoran za razvoj odgovoran za razvoj ččitave armije novih patogena itave armije novih patogena protiv kojih moderna nauka protiv kojih moderna nauka nema nema lekaleka..
RakUbica br.2
Crveno meso i riba sadrže kancerogene elemente koji ponekad napadaju genetski materijal DNK
ćelija i tako razvijaju rak.
Kada se termički obrañuje, većina mesa proizvodi veliki broj benzena i drugih kancerogenih komponenti.
Patogeni organizmi
U mesu postoji nebrojeno mnogo bakterija i virusa koji su uobičajeni kod životinja. Mikro-organizmi se nalaze i
u biljnoj hrani, ali njihov broj i opasnost koju predstavljaju – ne može da se uporedi s onima u mesu.
Toksini i patogeni elementi u mesu – često puta uzrokuju mnoge bolesti kao što su na primer
osteoporoza, bubrežni i žučni kamenci, dijabetes, multiple skleroza, artritis, itd.
Kod nekih ljudi je i ovo posledica masnoća,holesterola i hormona u mesu.
CrevnaCrevna ToxemiaToxemia. . Kada dospe u Kada dospe u crevnicrevnitrakt, trakt, meso pomeso poččne da ne da
trulitruli i izlui izluččuje uje toksine, toksine, ššto ponekad to ponekad
dovodi do pojave dovodi do pojave raka, najraka, najččeeššćće u e u debelom debelom crevucrevu. .
CrevnaCrevna flora je od flora je od velike vavelike važžnosti za nosti za
dobro zdravlje. dobro zdravlje.
Kontaminacija Kontaminacija mlekamlekaza dojenza dojenččad zbog ad zbog pesticida koji se pesticida koji se nalaze u mesu i nalaze u mesu i
mesnim mesnim prerañevinamaprerañevinama, kod , kod
dojilja koje jedu meso dojilja koje jedu meso je je 35 puta35 puta veveććaa nego nego kod dojilja koje su kod dojilja koje su
vegetarijanke.vegetarijanke.
Meso sadrMeso sadržži i 14 puta14 puta vivišše pesticida i e pesticida i ostalih ostalih hemikalijahemikalija nego biljna hrana.nego biljna hrana.
• Nedostatak vlakana. Vlakna apsorbuju suvišne masnoće, čiste probavni trakt i pomažu peristaltiku (mišićnu aktivnost probavnog trakta). Većina biljne hrane obiluje vlaknima dok ih meso nema uopšte.
• Meso ne sadrži karbohidrate, naručito skrob koji je od velike važnosti za dobro zdravlje.
• Nedostatak vitamina. Osim b-kompleksa, u mesu skoro da i nema vitamina.
Još neke činjenice ...
Ako su ljudi Ako su ljudi zaista stvoreni zaista stvoreni da jedu meso, da jedu meso,
zazaššto ga ne love to ga ne love i jedu sirovo bai jedu sirovo bašškao kao ššto to rade to to rade
mesomesožžderi?deri?
ŽŽivotinje mesoivotinje mesožžderi deri nemaju potrebe da nemaju potrebe da kuvajukuvaju, pr, pržže i peku e i peku meso kako bi mogli meso kako bi mogli
da ga svare.da ga svare.
Glad u svetuGlad u svetu
ViVišše od 20 e od 20 milionamiliona ljudi ljudi godigodiššnje umre od gladi.nje umre od gladi.
2/3 od toga su2/3 od toga su decadeca..
Svakih 3,6 sekundi neko umre u svetu od gladi
......konzumiranje mesa u konzumiranje mesa u bogatim zemljama je kljubogatim zemljama je ključčni ni
faktor za glad u svetu.faktor za glad u svetu.
Generalni sekretar UN nedavno je priznao:Generalni sekretar UN nedavno je priznao:
Činjenica je da u svetu ima dovoljno hrane za svakoga. Ali tragedija je u
tome što se većina hrane i zemljišta u svetu posvećuje proizvodnji stoke
(mesa) za ljude u industrijski naprednim zemljama, dok milioni
dece i odraslih u ostalom delu sveta pate i umiru zbog gladi i
neuhranjenosti.
Parcela zemlje koja hrani jednog mesojeda Parcela zemlje koja hrani jednog mesojeda ––momožže da prehrani e da prehrani 2020 vegetarijanaca.vegetarijanaca.
11 2020
ProcenatProcenat proteina koji se izgubi u procesu od krmnog proteina koji se izgubi u procesu od krmnog bilja (kukuruz, jebilja (kukuruz, ječčam, soja, itd.) do mesa am, soja, itd.) do mesa –– 90%90%
Količina žitarica i soje koja je neophodna da nahrani tovne životinje u SAD tokom jedne godine – direktnom
vegetarijanskom ishranom može da prehrani 1.3 milionagladnih ljudi godišnje.
Kada samo jedna osoba postane vegetarijanac –
rezultat je da se oslobodi dovoljno zemljišta koje
može da nahrani 19 drugih ljudi.
Ako bi samo 10% Amerikanaca mesojeda, prihvatilo
vegetarijanski način ishrane –to bi omogućilo 12 miliona
tona žitarica za ljudsku ishranu; dovoljno da prehrani 20 miliona ljudi koji umiru od
gladi svake godine.
Procenat poljoprivrednih obradivih površina u SAD namenjenih isključivo za
proizvodnju govedine je 56%
Da bi se proizvelo 0.5kg Da bi se proizvelo 0.5kg žžita, potrebno je utroita, potrebno je utroššiti 95 iti 95 litara vode; a da bi se proizvela ista kolilitara vode; a da bi se proizvela ista količčina govedine, ina govedine,
potrebno je utropotrebno je utroššiti okoiti oko 114400 litara00 litara vode.vode.
Iako se nivo svetskih mora i okeana postepeno podiže – reke i jezera se suše, a samim time pitke
vode je sve manje uprkos rastućem broju populacije čovečanstva.
Samo je pitanje vremena kada će u svetu početi učestali ratovi zbog pitke vode. Na nekim mestima je većdostupna samo onima koji mogu da plate za nju.
Prethodna slika je snimljena u Indiji, 22km Prethodna slika je snimljena u Indiji, 22km udaljeno od farme svinja koje imaju redovno i udaljeno od farme svinja koje imaju redovno i dovoljno dovoljno snabdevanjesnabdevanje vodom. Njihovo meso je vodom. Njihovo meso je
namenjenonamenjeno za izvoz u Japan.za izvoz u Japan.
Ako bi svako prihvatio vegetarijanski naAko bi svako prihvatio vegetarijanski naččin in ishrane i ako se hrana ne bi razbacivala ishrane i ako se hrana ne bi razbacivala ––
sadasadaššnja proizvodnja hrane bi mogla nja proizvodnja hrane bi mogla teoretski da prehrani 10 milijardi ljuditeoretski da prehrani 10 milijardi ljudi-- To je To je vivišše nego broj populacije koja se predviña u e nego broj populacije koja se predviña u
2050. godini2050. godini..
EkologijaEkologija
Za svaki hamburger napravljen od krava uzgajanih na pašnjacima gde su nekadabile tropske šume Centralne i Latinske Amerike – uništi se otprilike 5m2 šume.
ZaZaššto su to su ššume od vitalnog znaume od vitalnog značčaja za aja za opstanak opstanak žživota na Zemlji?ivota na Zemlji?
Procesom fotosinteze, drveProcesom fotosinteze, drvećća upijaju CO2 a a upijaju CO2 a proizvode proizvode kiseonikkiseonik toliko neophodan za sve nas. toliko neophodan za sve nas.
Tropske Tropske ššume su ume su ‘‘plupluććaa’’ nanašše planete. e planete.
Pošto šume imaju sposobnost apsorbovanja viška CO2 (ugljendioksida) u vazduhu, rapidno smanjenje
površina svetskih šuma dovodi do ubrzanog stvaranja ‘efekta staklene bašte’, tj. globalnog
povećanje temperature. Neke od posledicaglobalnog povećanja temperature su:
60% amazonskih šuma u Brazilu se krči isključivo radi stvaranja pašnjaka za stoku
koja završi u lancu restorana multinacionalnih kompanija.
Podizanje nivoa mora i okeana
Širenje pustinja
Stvaranje razornih uragana
Sve je manje obradivog zemljišta, naručito u širokom pojasu oko ekvatora gde se površina sušnih predela
udvostručila od ‘70–tih godina.
Šume proizvode ozon i kiseonikneophodan za život. Masovno krčenje svetskih šuma alarmantno smanjuje
proizvodnju kiseonika.
Uništenje šumskih sela u kojima žive uroñenici.
Uništenje prirodnog ambijenta u kojem žive mnoge vrste flore i
faune. Trenutna stopa izumiranja biljnih i životinjskih vrsta radi
krčenja šuma – preko 1000 vrsta godišnje.
Krčenje tropskih šuma uveliko doprinosi povećanju ugljendioksida (CO2) u atmosferi.
Potrebno je 78 kalorija fosilnih goriva da bi se Potrebno je 78 kalorija fosilnih goriva da bi se proizvela 1 kalorijproizvela 1 kalorija goveñeg proteinaa goveñeg proteina; 35 kalorija za ; 35 kalorija za
1 kaloriju svinjetine; 22 kalorije za 1 kaloriju 1 kaloriju svinjetine; 22 kalorije za 1 kaloriju piletine;piletine; samo 1 kalorija za 1 kaloriju soje.samo 1 kalorija za 1 kaloriju soje. Jedenjem Jedenjem
vegetarijanske hrane, doprinosimo vegetarijanske hrane, doprinosimo ččuvanju uvanju neobnovljivih izvora energije. neobnovljivih izvora energije.
Svi auti, svi kamioni, svi autobusi, svi vozovi, svi brodovi i svi avioni u
svetu – ne proizvedu toliko ugljendioksida kao ...
... intenzivno sto... intenzivno stoččarstvo.arstvo.
Stočarska industrija je odgovorna za stvaranje nitratnogoksida – hemijskog spoja koji ima 296 puta veću GWP
(Global Warming Potential) vrednost od ugljendioksida.
Takoñe je odgovorna za ispuštanje 37% sveukupne količine metana u atmosferi. Metan ima 23 puta većumoć zagrevanja (stvaranja efekta staklene bašte) od
CO2. Nastaje kao nusproizvod probavnog trakta preživara. Pored toga, stočarska industrija stvara 64%
amonijaka koji uzrokuje padanje kiselih kiša.
Ne zaboravimo ogromne Ne zaboravimo ogromne kolikoliččine stajskog ñubriva ine stajskog ñubriva
koje se sa stokoje se sa stoččarskih farmi arskih farmi ispuispuššta u ta u rekereke i jezera, a i jezera, a dopire i do podzemnih dopire i do podzemnih
voda. Takva kontaminacija voda. Takva kontaminacija uzrokuje smrt velikog broja uzrokuje smrt velikog broja
riba i biljaka, a kada riba i biljaka, a kada prodre do podzemnih prodre do podzemnih
(bunarskih) voda (bunarskih) voda ––uzrokujeuzrokuje epidemiepidemiččne ne
bolesti i smrt ljudi koji piju bolesti i smrt ljudi koji piju vodu.vodu.
OkrutnostOkrutnost
U svetu svake godine bude ubijeno otprilike 50 milijardi životinja radi
potrebe mesne industrije.Samo u SAD svakog sata biva ubijeno
oko 660.000 životinja.
Pilićima se seku kljunovi kako ne bi kljucali jedni druge zbog stresnih uslova u kojima žive. Odrasla
živina je nabijena jedna do druge što znači da nemaju prostora čak niti da rašire krila.
Pod kaveza je napravljen od žice koja im izranjava i deformiše noge. NauNauččnici jednostavno ne bi nici jednostavno ne bi
mogli da izmisle bolje inkubatore za viruse kao mogli da izmisle bolje inkubatore za viruse kao ššto su salmonela, Eto su salmonela, E-- colicoli, pti, ptiččji ji gripgrip i MRSA i MRSA
bakterije.bakterije.
Takve živinarske farme su epicentri zaraznih bolesti jer ptice koje žive u tako neprirodnim uslovima nisu otporne na bakterije i viruse koji ih napadaju. Te bolesti se zatim prenose na ljude konzumiranjem zaraženog mesa. Npr.
naučnici iz Rusije su ustanovili da su okrutni uslovi života na živinarskoj farmi u Kurganu odgovorni za izbijanje ptičjeg gripa zbog koje je bilo potrebno ubiti 45.000
odrasle živina.
Nije samo Nije samo žživina ivina izloizložžena epidemijama ena epidemijama
virusa i bakterija.virusa i bakterija.
““Kada bi Kada bi klaniceklanice imale imale
staklene zidove, staklene zidove, mnogi ljudi bi mnogi ljudi bi
postali postali vegetarijanci.vegetarijanci.””
PaulPaul McMcCaCartneyrtney
PoPoššto muto mušški piliki pilićći i nemaju komercijalnu nemaju komercijalnu
vrednostvrednost, oni se , oni se ‘‘pakujupakuju’’ u plastiu plastiččne ne
kese za ñubre i kese za ñubre i posle bace na otpad.posle bace na otpad.
Ili se Ili se žživi melju u ivi melju u mamaššinama pa se od inama pa se od
njih pravi njih pravi ‘‘ñubrivoñubrivo’’ za za oranice ili krmno oranice ili krmno
brabraššno.no.
““Sve dok su naSve dok su našša a telatelažživi grobovi za ivi grobovi za
ubijene ubijene žživotinje, ivotinje, kako mokako možžemo da emo da
ooččekujemo idealne ekujemo idealne usloveuslove na Zemlji?na Zemlji?””
GeorgeGeorge Bernard Bernard ShawShaw
Mlada telad će biti svezana lancem u uskom prostoru i neće se moći okrenuti oko sebe čitav
svoj život. Bit će podvrgnuta antibioticima i hormonima za ubrzani rast.
Malo toga se baca. Od ovoga Malo toga se baca. Od ovoga ćće nee neššto otito otićći i u pau pašštete, krmno bratete, krmno braššno ili kozmetiku. no ili kozmetiku.
Za vreme transporta na velike udaljenosti, životinje
čak po nekoliko dana ne budu hranjene i pojene. Budu izvrgnute snažnom
vetru koji stalno duva kroz rešetke kamiona.
““ČČovekovek je je zaista kralj zaista kralj
svih svih zverizveri …… jer jer njegova njegova
brutalnost je brutalnost je nadinadiššlala
žživotinjsku.ivotinjsku.””
LLeonardoeonardo Da Da VinciVinci
Pa, ako je Pa, ako je meso toliko meso toliko
lološše, e, ššttaa onda onda uopuopšštete jesti?jesti?
ŽŽitarice, voitarice, voćće, povre, povrćće, e, oraoraššastiasti plodovi, plodovi, semenkesemenke, , med, med, mlemleččnini proizvodi i biljna ulja proizvodi i biljna ulja –– su jedina su jedina
primerenaprimerena hrana za ljude koji hrana za ljude koji žžele biti zdravi i ele biti zdravi i žživetiivetiu u saradnjisaradnji s prirodom. s prirodom.
“Mi ispaštamo ili uživamo u rezultatima svojih delatnosti od pradavnih vremena. Ali, mi
možemo promeniti rezultate naše karme ili naših aktivnosti – a ta promena ovisi o savršenosti
našeg znanja.”
A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada
Reč karma označava univerzalni (i nepogrešivi) zakon akcije i reakcije. Dobra dela bivaju nagrañena odreñenim pogodnostima u životu, a loša dela kažnjena, u skladu s
proporcijom naših greha.
Naše trenutno stanje, rezultat je naših karmičkih
(pobožnih ili gešnih) delatnosti iz bliže i dalje
prošlosti. Budućnost kreiramo sada.
U Bhagavad-giti, najstarijem svetom spisu na svetu, piše da je
nepotrebno ubijanje drugih živih bića – jedna od najgrešnijih
delatnosti koja za sobom povlači loše karmičke reakcije na
individualnom i kolektivnom planu.
Ponekada se te reakcije Ponekada se te reakcije manifestujumanifestuju ... ...
U našoj državi ...
U naU naššem gradu ...em gradu ...
... ili u našoj familiji
Svi zajedno smo odgovorni za budućnost sveta kojeg ostavljamo
svojim potomcima.
Delatnosti modernog čovečanstva su u zadnjih 40 godina uništile 1/3 prirodnih obilja planete Zemlje, a sada smo već na sasvim sigurnom putu do klimatskog haosa. Bogati profiteri i političari smatraju da je ekonomski
napredak važniji nago da se ova planeta održi pogodnom
za život.
Vreme je da napravitesvoj prilog.
Prestanite nasedatipropagandi bogatih
vlasnika mesne industrije ...
... i počnite živeti u skladu sa svojim izvornom prirodom, za
konačno zadovoljstvo vas samih, vaših potomaka,
čitavog čovečanstva i ove napaćene planete.
Nemački filozof Arthur Schopenhauer je rekao: “Sve istine prolaze kroz tri faze. Prvo su
ismejavane, zatim su agresivno napadnute i konačno su prihvaćene kao očigledne.”
Kroz te tri faze je prolazila izjava da je zemlja okrugla, a kroz iste prolazi i činjenica da je
vegetarijanska ishrana jedina pogodna ishrana za ljudska bića.
Ukoliko ste zabrinuti za ekološko zagañenje, bolesti i glad u svetu, onda malo razmislite kako
vaše loše navike podupiru profitere i mesnu industriju koja nemilosrdno pretvara ovu planetu
u jednu ogromnu kantu za ñubre.
•Kažu da vole životinje, ali ipak jedu meso.•Žele zdraviji i dugovečniji život.•Su zabrinuti zbog ratova, terorizma i nasilja svetu.•Žale ljude što žive u apsolutnom siromaštvu.•Žale svu decu što umiru od gladi.•Su zabrinuti zbog krčenja tropskih šuma.•Su zabrinuti zbog raspada bio-ekoloških sistema ove planete.
•Svojim potomcima žele ostaviti svetliju budućnost.•Su zabrinuti zbog izumiranja velikog broja životnih vrsta flore i faune, itd.
Ako smatrate ovu prezentaciju korisnom i Ako smatrate ovu prezentaciju korisnom i poupouččnom, ponom, poššaljite je svojim roñacima i aljite je svojim roñacima i
prijateljima koji:prijateljima koji:
Evo kako to moEvo kako to možžete uete uččinitiiniti
PoPoššto je ova prezentacija prevelika da se to je ova prezentacija prevelika da se ššalje ealje e--mailommailom, , momožžete je poslati (upload) na ete je poslati (upload) na www.yousendit.comwww.yousendit.com i zatim i zatim
primaocu poslati link s kojega je moprimaocu poslati link s kojega je možže skinuti (download).e skinuti (download).
“Najbolji način da promenimo svet -je da promenimo sebe.”