Izlagati o socijalnoj stratifikaciji, nuno trai raspravu o socijalnojnejednakosti, a koja ce onda inzistirati na izlaganjima o socijalnoj stratifikaciji isocijalnoj diferencijaciji. Naravno, pojmovna odredenja i definicije uvelikepojanjavaju samu temu. Ono to znamo, ljudi od pamtivijeka teeegalitarizmu kao suprotnosti stratificiranosti i diferenciranosti jednog drutva.Osobito vrijedi spomenuti socijal-utopiste kao pretece i projektante jednogegalitarnog drutva, drutva u kojem su svi ravnopravni i jednaki, drutva ukojem su iskljuceni presti, nejednakost i moc. Dakako, rijec je o drutvu istihsocijalnih statusa, u kojem egzistira fraza o jednakim ljudima i pred Bogom ipred ocima drugih ljudi. No, egalitarno drutvo je tek puki san ne samoutopista, vec i samih gradana, bilo da su oni prosvjetitelji, mudraci ili tek obicniljudi.Socijalne nejednakosti susrecemo u svim drutvima. Podjela rada rada ipodjelu funkciju, a ova odreduje razlicite poloaje i uloge pojedinaca uobavljanju tih funkcija pri cemu dolazi do hijerarhijskog slaganja odnosnodiferencijacije. Socijalna diferencijacija je obrazac socijalne (drutvene)nejednakosti nastao iz obavljanja razlicitih djelatnosti. Ljudi imajubrojne uloge, zauzimaju razlicite drutvene poloaje, pa ih je mogucestupnjevati. Dakle, ljude je moguce diferencirati na temeljunejednakosti, koja je nastala iz razlicitosti drutvenih poloaja idrutvenih uloga.Kroz povijest smo susretali cetiri osnovna sustava stratifikacije koja suegzistirala u ljudskim drutvima: ropstvo, kaste, stalei i klase. Ropstvo jenajekstremniji oblik u kojem jedna skupina pojedinaca u doslovnom smislu rijeciposjeduju (kao vlasnitvo) drugu, vecu (masovniju). Robovlasnicko drutvo jesustav u kojem susrecemo ovaj oblik antagonizma, odnosno vlasnitva nadljudima. Kastu susrecemo na indijskom potkontinentu i uobicajeno ju definiramokao zatvorenu drutvenu grupu koju karakterizira poseban drutveni poloaj iizoliranost prema drugim drutvenim grupama. Drutvo koje je utemeljeno naodnosima izmedu pojedinih kasta zovemo kastinsko drutvo. U Indiji suosnovne tri kaste: brahmani (svecenicka kasta), katrije (kasta ratnika ivladalaca i vajije (ratari i obrtnici). U cetvrtu kastu, udra, ubrajamo vecinustanovnitva, sve obespravljene, pokorene. Kastinski sustav u Indiji je dokinut1950. g. Stalei su obrazac feudalne stratifikacije s tri prepoznatljiva stalea:feudalci (zemljoposjednici, bogata feudalna gospoda) su gospodarsko- vlasnickagrupa, drugi stale cini svecenstvo s brojnim privilegijama, dok treci stale ciniobespravljeno i siromano seljatvo, kmetovi. Karakteristika i ropstva i stalea jenjihovo nasljedno obiljeje. I napokon klase (klasni sustav) se temelji naekonomskom (materijalnom) poloaju u drutvu, analogno cemu se statuspojedinca moe mijenjati iskljucivo s promjenama njihova ekonomskogpoloaja. Kod klasnog sustava nejednaka distribucija drutvenih dobara (presti, 60bogatstvo, moc), rezultira trajno rangiranje ili zauzimanje mjesta na klasnojljestvici.Potpunija spoznaja socijalne stratifikacije trai prije svega preciziranjenekih pojmova. Prvo, cini se razlonim pojasniti pojam socijalne stratifikacije.Socijalna stratifikacija je zapravo drutvena slojevitost, odnosno to je redanje(poredavanje) drutvenih grupa, slojeva. Stratifikaciju moemo definiratikao svojevrsnu strukturiranu nejednakost iskljucivo medu drutvenimgrupama u nekom drutvu. S druge strane, nejednakost medudrutvenim grupama podrazumijeva hijerarhijsko redanje drutvenihgrupa (slojeva). Ova nejednakost se odnosi na prisustvo socijalnomaterijalnihresursa, tocnije na materijalno bogatstvo, moc i presti.Kao takva, stratifikacija je relativno trajna i stabilna karakteristika usocijalnom ivotu jednog drutvu.

''Drutvena stratifikacija odnosi se na podjelu rada po razredima ili slojevima.Kad govorimo o drutvenoj stratifikaciji, skrecemo pozornost na nejednakpoloaj koji pojedinci imaju u drutvu. Rodnu i dobnu stratifikaciju nalazimo usvim drutvima. U vecim tradicionalnim drutvima i u industrijaliziranimzemljama danas postoji stratifikacija u bogatstvu, imovini i pristupumaterijalnim dobrima i kulturnim proizvodima.'' (Giddens, 2007: 304)

to su zapravo moc, presti i bogatstvo? Moc je sposobnost pojedinaca,grupa, organizacija (centara socijalne moci) da utjecu na aktivnost i ponaanjedrugih pojedinaca, grupa ili organizacija, bez obzira na pristanak tih drugih.Presti se odnosi na stupanj potovanja ili cijenjenosti (casti) koja proizlazi izpoloaja u drutvu ili stila ivota pojedinca. Bogatstvo ili imanje se odnosi namaterijalno bogatstvo pojedinca i to u novcu, zemlji, stoci, objektima i sl.Ovo izlaganje o socijalnoj stratifikaciji i diferencijaciji trai jo nekapojanjenja. Naime, kada se govori o socijalnoj stratifikaciji, tada raspravaukljucuje jedan dosta bitan dodatak za socijalnu diferencijaciju. Ovususrecemo u evoluciji drutva, i to kao nejednakost koju susrecemo kodpojedinaca, dok se socijalna stratifikacija odnosi na nejednakost medugrupama u drutvu.Istraivanje socijalne stratifikacije uobicajeno polazi od socijalnogstratuma, odnosno drutvenog sloja. Taj socijalni stratum je grupapojedinaca kojeg karakteriziraju socijalni odnosi (socijalne veze) iinterakcije pojedinaca, pri cemu oni oblikuju zbiljsku grupu, kojaegzistira, koja se reproducira, koja oblikuje grupne stavove ivrijednosti. Stratifikacija je vrlo dinamican proces, nastao na temeljupromjenljivih odnosa sukoba i suradnje medu drutvenim slojevima.

''Na ljudske nejednakosti mogu utjecati mnogobrojne slucajnosti: talenti,sposobnosti, spol, rasa, izgled, pripadnosti odredenom narodu, slucajnosti unaslijedenoj imovini ali sve te nejednakosti postaju prava socioloka tema tekkada ih se klasificira prema odredenom kodu drutvenih (vrlo cesto pravnooblikovanih) vrijednosti. (Primjerice, kad se na obrazovni stupanj upisuje uradnu knjiicu i kad o tome ovisi stopa izdvajanja u slucaju nezaposlenosti.)Neki su sociolozi (M. Haralambos) , stoga razlikovali drutvenu nejednakost kojom se jednostavno utvrduje da postoje razni oblici drutvene nejednakostii drutvenu stratifikaciju odnosno posebni oblik drutvene nejednakostikoji se tice '' postojanja uocljivih drutvenih skupina koje su rangirane jednaiznad druge prema faktorima kao to su presti ili bogatstvo. Oni koji pripadajuposebnoj skupini ili sloju imat ce odredenu svijest o zajednickim interesima izajednickom identitetu. Imat ce slican ivotni stil koji ce ih razlikovati odclanova drugih drutvenih slojeva.'' Drutvena nejednakost opisuje uvjetenejednake distribucije dobara, prestia, moci, a kada sustav drutvenenejednakosti temelji na hijerarhiji skupina, sociolozi govore o stratifikaciji;strukturiranom nizanjem skupina koje obnavljaju nejednakost ekonomskihnagrada ili moci u drutvu.'' /R.Schaeffer/ (Kregar, 2005: 121-122Koliko su socijalne nejednakosti identicne s prirodnim nejednakostima,predmet su brojnih teorija, stajalita i sustava. Uzmimo za primjer rasnustratifikaciju, analogno kojoj su bijelci superiorniji od crnaca, to je bilorazlogom npr. rasnoj segregaciji. J.J. Rousseau (Ruso) tako tvrdi da postojibioloki utemeljena nejednakost, te da je ova ''prirodna ili fizicka, jer juuspostavlja priroda, a sastoji se u razlikama u dobi, zdravlju, tjelesnoj snazi ikvaliteti uma i due.'' S druge strane socijalna (drutvena) nejednakost se''sastoji iz razlicitih privilegija koje neki ljudi uivaju zbog predrasuda drugih,poput toga da su bogatiji, casniji, mocniji, pa cak i u poloaju da zahtijevajupokornost''. (Haralambos, 2002: 25)Analizirajuci socijalnu stratifikaciju feudalnog drutva, uvidjet cemo kakoje stratifikacija bila zasnovana na posjedu zemljita. Velicina posjeda odredivalaje moc, presti i napokon bogatstvo pojedinca.Poznato je, Hrvatska je u okviru jugoslavenske asocijacije (SocijalistickeFederativne Republike Jugoslavije) imala ustrojen socijalisticki sustavsamoupravljanja koji je poznavao pojam radnicke klase ili klase proizvodaca,odnosno radnika u udruenom radu. Idejnu odrednicu tadanja vlast je nalazilau marksistickoj ideologiji, sukladno kojoj u kapitalistickom drutvu postoje dvijeklase: kapitalisticka (buroazija) i radnicka klasa (proletarijat). Prvi su vlasnicisredstava za proizvodnju, a drugi unajmljeni radnici ili samo vlasnici svoje radnesnage. Neki od marksistickih autora (ali i neki drugi) u ovu dihotomnu diobusmjetaju meduklase, kao via, srednja ili nia, to je bila i hrvatskakarakteristika do 1990. godine. Danas pak, Hrvatska nema stratificirane obrasceklasa, premda se koristi dioba, uvjetno receno, na viu, srednju i niu klasu i tona osnovi bogatstva ili statusa (u kojoj svoje osobito mjesto imaju politicari spolitickom moci).Zadrimo se nakratko kod socijalne stratifikacije u marksistickojperspektivi. Marksisticka teorija u razlaganju teorije stratifikacije polazila odnekoliko znacajnih konstatacija:- U svim stratificiranim (klasnim) drutvima postoje dvije drutvenegrupe u antagonistickom odnosu: vladajuca klasa i potlacenaklasa,;- Moc vladajuce klase proizlazi iz njenog vlasnitva nad sredstvimaza proizvodnju (zemlja, strojevi, kapital, zgrade itd.);- Vladajuca klasa eksploatira (izrabljuje) potlacenu klasu;- Rezultat ovog eksploatatorskog odnosa je sukob interesa izmedutih dviju klasa;- Razlicite ustanove pravnog i politickog sustava su instrumentidominacije kapitalisticke klase, a radi promicanja njenih interesa;- Socijalistickim revolucijama sredstva za proizvodnju ce postatizajednicko vlasnitvo, cime nestaju klase i eksploatiranje jednih oddrugih.Klasa po marksistickoj teoriji je drutvena grupa ciji clanovi imaju istiodnos prema sredstvima za proizvodnju. Tako u kapitalistickom drutvu imamoklasu kapitalista i radnicku klasu. Iz evolucije zapadnog drutva Marx ceustvrditi cetiri epohe klasnog drutva:- Primitivni komunizam- Anticko drutvo- Feudalno drutvo- Kapitalisticko drutvo.Kako se kriticki osvrnuti na marksisticku teoriju stratifikacije? Akopolazimo od pretpostavke da je marksisticki model zasnovan na dvijemedusobno antagonisticke klase (klase vlasnika sredstva za proizvodnju inajamne klase), odredenje stratifikacije je usmjereno na ekonomskideterminizam, cime se iskljucuju svi drugi cimbenici stratifikacije (religijski,rasni, nacionalni, etnicki itd.). Gospodarski razvoj izmijenio je odnosantagonistickih klasa, pritom negirajuci potrebu klasne borbe, a poticucitoleranciju i uvaavanje, to u konacnici donosi pristojan ivotni standard i tzv.eksploatiranoj klasi. I na kraju pojavnost socijalistickih drava i dravnogodnosno drutvenog vlasnitva, pokazala je kako ekonomska nejednakost moevrlo ucinkovito biti zamijenjena nejednakocu uzrokovanom politickom moci.Osobit prilog teoriji stratifikacije dao je Max Weber. Weber na traguMarxa takoder shvaca klasu na ekonomskom nacelu, pri cemu se ove razvijajuu trinim gospodarstvima gdje vlada borba za profit. to je klasa za Webera?Klasa je grupa pojedinaca koji imaju isti ili slicni poloaj u trinomgospodarstvu i zahvaljujuci toj cinjenici primaju slicne nagrade.Dakle, ti pojedinci se nalaze u slicnoj ''klasnoj situaciji'' (trinojsituaciji), stoga imaju slicne ivotne anse. (Haralambos, 2002: 36)Weber ce kao i Marx ustvrditi da klasna razdjelnica dolazi odvlasnika nad sredstvima za proizvodnju (vlasnika proizvodnih snaga) i onih kojine posjeduju doticna sredstva. Ali Weber u svojem liberalnom pogledu nakapitalisticki sustav proizvodnje i na tragu protestantizma, klasni sustavodreduje cetirima klasnim skupinama:- vlasnicka gornja klasa- ''bijeli ovratnici'' bez vlasnitva- sitna buroazija- manualna radnicka klasa.Za ovaj klasni pristup, Weber koristi pojam trine situacije (klasnesituacije), analogno cemu se klasna situacija vee uz postojanjetrita. Otud, klasu definira kao situaciju koja je razlicita ukonkurenciji, a klasna situacija je situacija u odnosu na trite.Drugi aspekt analize se odnosi na statusnu situaciju. Za Weberastatus je zapravo mjesto u hijerarhiji ugleda, kojeg karakterizira nacin(stil) ivota, nacin potronje, stanovanja, oblacenja, odgoja, bracnezajednice itd. Otud, statusna situacija je jedan osobiti pristup''drutvenoj casti''. Promotrimo li zanimanja ili etnicke ili religijske grupe, sveone imaju jedan ivotni stil koji u sebi nosi presti, cijenu, ugled i o cemudrutvo hoce suditi. Ako takve skupine definiramo statusnim skupinama, tadaclanovi tih skupina uivaju primjerenu kolicinu drutvene casti, dakle, imajujednu zajednicku statusnu situaciju. Oni su svjesni svoje zajednicke statusnesituacije, imaju slicni ili isti ivotni stil, identificiraju se i imaju osjecajpripadnosti istoj statusnoj skupini. (Haralambos, 2002: 37)Uz spomenutu trinu i statusnu situaciju, osobitu pozornost izazivajupoliticke stranke (partije). Politicka stranka je grupa kojoj je pristupslobodan (za razliku od prethodnih grupa) i u kojoj se volja pojedincane namece. Rijec je o osobitom tipu udruenja, kojem je cilj osigurativlast grupi upravljaca kako bi dobili materijalnu korist i ugled zasvoje clanove. To je moguce ostvariti u politici, a osobito u probicimaza clanove.Dakle postoje tri razlicita drutvena poretka u kojima dolazi dostratifikacije:1. Ekonomski2. Drutveni i3. Politicki.Ekonomski poredak se tice raspodjele ekonomskih dobara i usluga udrutvu. Nejednakost medu drutvenim grupama razlogom je u imanjuimovine, kapitala, temeljem cega Weber odreduje razlicit poloaj grupa uproizvodnji, te ove skupine naziva klasama.Drutveni ili socijalni poredak tice se razdiobe drutvenog potovanja,ugleda, pocasti i sl.Politicki poredak se tice raspodjele politicke moci u drutvu. Partija(stranka) je usmjerena stjecanju drutvene moci, tj. utjecaju ove na drutveniivot.to se moci tice, pomislilo bi se da je ona sadrana u politici. Polazeci odWeberove definicije moci, ovu shvacamo kao ansu jednog covjeka ili anseodredene grupe ljudi u ostvarivanju svoje volje (nametanju svoje volje i usprkosmogucem otporu) u zajednickoj akciji. Moc moe biti utemeljena u ekonomiji,analogno cemu i ekonomska moc moe imati politicke posljedice. No, ekonomijanije jedini izvor moci, dapace ekonomska moc moe proizlaziti i iz drugih izvoramoci. Ekonomska moc, osobito novac, nisu iskljucivo sredstvo za stjecanjedrutvenog ugleda, a niti je moc jedinica drutvenog ugleda. Na temeljuizloenog Weber ce ustvrditi kako tri pojave zasluuju osobitu pozornost:- ekonomske anse ljudi,- nacin na koji oni ive i- njihovo mjesto u politickom poretku.Zakljucno, ove stratifikacije se ne mogu svesti na jednu, niti jeneka od njih znacajnija od drugih. Time nas Weber dovodi dokonstatacije kako ima drutava koja su izrazitije ekonomska iliizrazitije politicka, odnosna drutva u kojima ugled ima osobitoznacenje.