Teorije konflikata se razlikuju od funkcionalizma po tome što smatraju da postoje osnovne razlike u interesima između društvenih skupina. Dvije teorije konflikata:marksizam i feminizam.Marksizam-je radikalna alternativa funkcionalizmu(karl marks ),izrabljivanje radničke od vladajuće klase, Proizvodne snage su zemlja,sirovine,oruđa,strojevi tehn i znanstv znanje koje se koristi u proizvodnji, tehn organiz.proizvodnog procesa i radna snaga radnika. Proizvodni odnosi su društv. odnosi u koji ljudi ulaze da bi proizvodili robu.Sredstva proizvodnje zemlja,strojevi oruđa,sirovine,zgrade ali ne i tehničko znanje ili organizaciju proiz. procesa.

Feminizam-glavna podjela između muš i žen.,a ne između raznih klasa,kritiziraju patrijahalna društv.(gdje dominiraju muškarci).Femin.razlike(nisu sve žene jednako podtlačene,pr bogata bijela žena i siromašna afrikanka) naglašavaju razlike između žena raznih dobi,klasnog porijetla i etničkih skupina.

Postmodernizam- oni tvrde da faktori poput klase,etničke skupine,da li je pojedinac muško ili žensko,mnogo manje utječu na ljude nego prije. Ljudi su slobodniji,mogu birati jesu li homo ili hetero,gdje će živjet, s kim će se družiti,sta ce oblaćiti.

Perspektive društvene akcije- tvrde da su društvene i prirodne znanosti različite. zato su prirodne znanosti neprimjerene proučavanju ljudi.Materija(atomi,molekule) nesvjesno reagiraju na vanjske podražaje tako da znanstvenici nemoraju istraživati internu logiku svijesti materije jer ne postoji.Ljudi imaju svijest,misli,osjećaje tj. ljudska su djelovanja smislena.

Olin Wright(neomarksistička teorija klase)- Rast srednje klase(zaposlenici s plaćama),oni nisu vlasnici sredstava za proizvodnju ali mogu dobit ralativno visoke plaće.wright je zakljućio da eksploatacija uključuje prisvajanje plodova rada jedne klase od strane druge klase.Bogatstvo je nejednako raspodjeljeno razlikuje:1.nejednako raspodjeljenu radnu snagu u feudalizmu,2.u kapitalizmu sredstva proizvodnje su nejednako raspodjeljena.3.u etetizmu nejednako su raspodjeljeni organizacijski resursi.

Goldthorpeove sheme- zasniva se na Lockwodovoj distinkciji između tržišne i radne situacije. Modifikacijske sheme 1.spojene su dvije najgornjr klase,jer bi ih bilo teško razlikovati u svim zemljama, 2.tehničari nižeg ranga i nadzornici manualnih radnika premješteni su iz posredničke klase u radničku, 3.odvojene klase farmera i poljoprivrednih radnika.

Paulski i Walters(smrt klase)-Klase postoje samo ako postoji minimalna razina okupljanja ili grupiranja,a takva okupljanja više nisu očita.Tvrde da su nastali novi rascijepi koji se pojavljuju u potklasnom društvu i koji zasjenjuju klasne razlike.Društvo ekonomskih klasa-podjeljeno na vlasnike i radnike.Vlasnička klasa je kontrolirala državu, a kultura je bila podjeljena na visoku i nisku kulturu. Društvo organiziranih klasa-država je dominantna sila,a njome upravljajla politička-birokratska elita. P.i W. razlikuju 4 ključna obilježja promjene:1.Kulturizam-stratifikacija se zasniva na životnim stilovima, estetici i protoku informacija, 2.Fragmentacija-ljudi mogu imati mnogo različitih statusa koji se zasnivaju na njihovoj pripadnosti različitim skupinama i obrascima potrošnje, 3. Autonomizacija-pojedinci postaju neovisniji u svojim vrijednostima i ponašanju, 4.Resignifikacija-ljudi mogu mijenjati svoje sklonosti i identifikacije

Teorija ljudskog kapitala-tvrdi da su žene manje predane svom poslu od muškaraca,žene su manje raspoložene uložiti svoje vrijeme u dugačka školovanja i iz tog razloga će vjerojtno napustiti svoju karijeru u mlađoj dobi. Stoga su manje vrijednije poslodavcima.

Segmentacija na osnovi roda i na tržištu rada-zasniva se na analizi podataka o stavovima prema poslu(5 skupina radnika koji imaju slične stavove prema poslu i karijeri:1.Primarni segment,koji radi na najboljim poslovimsa.oko 78% su muškarci,gotovo svi napustili stari posao da bi dobili bolji. 2.Nepokretni-sastoji se uglavnom od žena i one su relativno zadovoljne poslom i ne traže unapređenje.3.Žene u silasku-uglavnom žene,najslabije plaćene,često mjenjaju poslove(zbog brige o djeci),4.Mladi mobilni-većin muški,prosjek 30g.,stalno traže bolje poslove, 5.Oni koji silaze na tržištu rada-najmanja skupina,većina muškarci,svi izgubili prethodne poslove,prošli kroz razdoblja nezaposlenosti,morali prihvatiti poslove nižeg statusa.

Banton ,tri glavne teorije rase:1. rasa kao podrijetlo-predođba rase kao podrijetla usvojila je postavku zajedničkog postanka (ljudi pripadaju jednoj vrsti i imaju zajedničko podrijetlo),2. rasa kao tip-temelji se na uvjerenju da nemaju svi isto podrijetlo i da se čovječanstvo dijeli na različite skupine., 3.rasa kao podvrsta-spaja elemente viđenja rase kao podrijetla i rase kao tipa

Herbert Spencer- evolucijska ljestvica-društva se mogu sastojati od jedne rase,često se sastoje od mješavine više rasa. Spencer je razvio složen nacrt za razvrštavanje društva: 1.Jednostavno-društvo je jednostavna radna cijelina koja nije podijeljena u različite dijelove, 2.Složeno- je društvo ono u kojem jednostavne skupine imaju vlastite poglavare, podređene vrhovnom poglavaru, 3.Dvostruko složena-društva su još složenija, s izvjesnijim brojem složenih društava, ujedinjenih zajedničkom vlašću.

Rasa - Biološke teorije ˝rase˝ nastoje uspostaviti vezu između fenotipa i tjelesnih obilježja poput kose i boje kože te genotipa ili genetskih razlika između različitih skupina ljudi. Michael Banton izdvojio je tri glavne teorije rase:1. rasa kao podrijetlo-predođba rase kao podrijetla usvojila je postavku zajedničkog postanka (ljudi pripadaju jednoj vrsti i imaju zajedničko podrijetlo),2. rasa kao tip-temelji se na uvjerenju da nemaju svi isto podrijetlo i da se čovječanstvo dijeli na različite skupine. Prema tome, posrijedi je poligenetska teorija, tj. teorija prema kojoj čovječanstvo ima nekoliko podrijetla,a ne jedno, 3.rasa kao podvrsta-spaja elemente viđenja rase kao podrijetla i rase kao tipa. Začetci tog razumijevanja rase nalaze se u dijelu britanskog biologa Charlesa Darwina i njegovoj teoriji evolucije. Darwin je smatrao da je evolucija polagan proces, koji nastaje iz prirodnog odabira.Bio je tu također element spolnog odabira (ženke su birale najprivlačnije mužjake za parenje).

Nacionalizam i identitet - Nacionalizam i razvoj moderne nacije-države- Nastanak nacije-države bio je vezan za raspad austrijskog, otomanskog i ruskog carstva . Kolonijalizam je drugi tip nacionalizma koji se razvio u kolonijama i postkolonijalnim društvima.McCrone izraz neonacionalizam upotrebljava za nacionalističke pokrete za nezavisnost u zapadnjačkim društvima bez vlastite države kakve su Baskija, Škotska i Quebec. Tvrdi da je taj tip nacionalizma teško objasniti prihvaćenim teorijama. Slom komunizma u Sovjetskom Savezu i Istočnoj Europi donio je velike promjene. Neke su države nestale npr, Jugoslavija i Čehoslovačka, Istočna i Zapadna Njemačka su se ujedinile, a zemlje poput Poljske, Latvije, Litve i Estonije ponovno su stekle neovisnost, a na ruševinama bivšeg Sovjetskog Saveza nastale su nove države poput Ukrajine. Gruzije i različitih srednjoazijskih republika. Nova kulturna politika-Hall osobito naglašava klasu, seksualnost, rod i etnicitet. Pokazuje da se predođba crnaca sve više usredotočuje na crnce iz određene etničke skupine.,s određenom seksualnom orijentacijom, iz određene klase i za koje je njihova muževnost i seksualnost važna. Hall pokazuje da je kapitalizam imao proturječne učinke: stvorio je naciju-državu i s njom nacionalizam, no u novije doba kapitalizam je potaknuo sile koje su oslabile nacionalne kulture, U knjizi moderna i holokaust Zygmunt Bauman dokazuje da je holokaust bio proizvod moderne. Masovno istrebljenje Židova (i drugih) u nacističkoj Njemačkoj nije bilo tek posljedica antiseminizma. Kenan Malik vrlo oštro kritizira postmoderne pristupe rasi i ne slaže se s tvrdnjom da je moderna odgovorna za rasizam. Ne poriče da je rasizam u društvu jaka i nagrizajuća sila, ali ne misli da je on proizvod same moderne. Rattansi odbacuje mišljenje da među rasama postoje biološke razlike,a među etničkim skupinama ili narodnostima jasne i oštra kulturne razlike. Tako zamisao ´afričke rase´, koju zagovaraju neki crni američki aktivisti, smatra korisnom u borbi protiv bjelačkog rasizma. Etnicitet se u postmodernom okviru ne poradzumijeva u apsolutnom smislu, nego kao dio kulturne politike predstavljanja. Drugim riječima , etnički se identiteti i etničke skupine stvaraju jedino putem aktivna nastojanja ljudi da takve skupine predoče kao postojeće. One su više zamišljene nego stvarne. Ipak,posljedice su im stvarne. Ako Malik ima pravo, onda su postmoderni autori prekritični prema moderni. Nema razloga da se racijalno moderno mišljenje orene protiv rasizma.