SPECIFIČNOSTI PRIMJENE VJEŽBIRAVNOTEŽE U TERAPIJI

SPOSOBNOST ODRŽAVANJA RAVNOTEŽE

Važna u procesima:

- Dijagnostike stanja

- Trenažnog rada (terapije)

- Određivanja kriterija za povratak sportu (svakodnevnojaktivnosti)

• Prije 7 milijuna godina upravili smo se!

• Niz adaptacijskih promjena (svodovi stopala, gležanj, ACL, zdjelica, fiziološke zakrivljenosti kralježnice)

RAVNOTEŽA ??? !!!!

• Na što sve može utjecati održavanjeuspravne posture ?

• HOD – jednostavno motoričko gibanje ???

• Uspravna postura u uvjetima visokog težišta tijela i malepovršinske osnove – uloga CŽS (fosilni nalazi)

• Dodatna silazna kortikalna kontrola (kortikospinalni put, cerebellospinalni put, vestibulospinalni put - mehaničkaefikasnost!)

• Na što sve može utjecati održavanjeuspravne posture ?

“The results indicate that exergame training as well as balance training positively influence prefrontal cortex activity and/or function in varying proportion”.

…

• Što sve može utjecati na održavanje uspravne posture ?

Aferenti

Golgijev tetivni aparat

Mišićno vreteno

Kožni mehanoreceptori

Receptori vestibularnog sustava

Receptori vidnog sustava

1. PRIMANJE SENZORNIH INFORMACIJA

Zglobni

receptori

Eferentni akson

3. AKTIVACIJA MOTORIČKOG ODGOVORA

MOŽDANA KORA

BAZALNI

GANGLIJI

MOŽ

DA

NO

DE

BL

O

MALI

MOZAK

e

Ia

KORTIKOSPINALNI PUT

MOŽDANA KORA

BAZALNI

GANGLIJI

MOŽ

DA

NO

DE

BL

O

MALI

MOZAK

e

Ia

KORTIKOSPINALNI PUT

2. PRIHVAĆANJE INFORMACIJA, OBLIKOVANJE I

SLANJE OPTIMALNOG MOTORIČKOG ODGOVORA

Jednostavna shema posturalne prilagodbe na spinalnoj i supraspinalnoj razini.

Mozak interpretira dobivene senzorne signale

Putem očiju prikupljaju se vidne informacije

Putem zglobova, tetiva i mišića prikupljaju se informacije o položaju tijela

Putem vestibularnog sustava prikupljaju se informacije o položaju tijela

SPINALNE (REFLEKSNE) POSTURALNE PRILAGODBE

Faktori koji utječu na posturalnu kontrolu (Horak, 2006).

POSTURALNA ONTROLA

BIOMEHANIČKA OGRANIČENJA

MOTORIČKE STRATEGIJE

OSJETILNE STRATEGIJE

PROSTORNA ORIJENTACIJA

KONTROLA POKRETA

(dinamički uvjeti)

KOGNITIVNI PROCESI

Iskustvo i vježbanje mogu utjecati na posturalnu kontrolu

TRENING RAVNOTEŽE

OPĆENITO:

- KOME MOŽE POMOĆI U TERAPIJI:

• Starijim osobama sa teškoćama u održavanju ravnoteže• Osobama koje su ranije doživijele pad (pogotovo starije

osobe)• Rekonvalescentima od moždanog udara• Djeci sa teškoćama u razvoju• Sportašima u procesima rehabilitacije• Specifična zdravstvena stanja…

TRENING RAVNOTEŽE

OPĆENITO:

- CILJ: Provodi se sa ciljem poboljšanja posturalnekontrole, kako bi se osoba na siguran način i uzsamopouzdanje vratila svakodnevnoj funkcionalnosti.

- PLANIRANJE: Trebala bi se planirati obzirom naindividualne potrebe vježbača, odnosno zdravstvenogstanja.

- TEŽINA VJEŽBI: Vježbe moraju biti umjerenozahtjevne, a ne pre teške, radi sigurnosti vježbača (primjerstarijih osoba ili uvođenja zahtjevnijih vježbi nakonrekonstrukcije ACL-a).

TRENING RAVNOTEŽE

- PROGRESIJA I SPECIFIČNOST OPTEREĆENJA:Manipulacija izvora informacija u vježbama ravnotežeuključuje:

• Vidni sustav i somatosenzorne infromacije (bol, toplina,dodir, vibracija)

• “Statički” i dinamički uvjeti rada

• Koordinacija pokreta (pokreti iz gležnja i/ili kukova)

• Dvostruki zadaci (izvođenje različitih zadataka tijekombalansiranja; kombinacija kognitivnih i motoričkihzadataka)

PROPRIOCEPTIVNI TRENING, PVV TRENING, SENZOMOTORNI TRENING, TRENING RAVNOTEŽE, POSTURALNI TRENING…

Može se provoditi: Na balans daskama (pločama) – u rehabilitaciji i prevenciji Na zračnim jastucima i poluloptama Na loptama Na valjkastim i poluvaljkastim površinama Na trampolinu i mekanim strunjačama Na uskim površinama oslonca Sa elastičnim otporima Sa trenažerima i slobodnim utezima Na neravnim površinama Dinamička destabilizacija Zadržavanje položaja tijela na podlozi (četvero, tro, dvo i jednim

osloncem) Posebno konstruirane sprave Nestabilni poligoni

Bez sprava….??? !!!

TRENING RAVNOTEŽE

METODIČKE SMJERNICE

Što se zadatak više usvaja to pada njegova efikasnost (suprotnood treninga jakosti)

Ne ugroziti sigurnost vježbača (na početku ili na kraju treninga? primjer specifičnosti i utjecaja umora na motoričku kontrolu)

Izazovni i zanimljivi treninzi

Višezglobni sadržaji u više ravninama (zašto?)

Uključiti (isključiti) što više receptora

Kombinirati elemente specifičnog treninga (zašto?)

Zadaci od 30 do 120 s (zašto?)

Svakodnevno (primarna i sekundarna prevencija, rehabilitacija)

Važnost stabilnosti trupa radi mobilnosti ekstremiteta.

TRENING RAVNOTEŽE

FUNKCIONALNA PROGRESIJA

Postupno povećavanje zahtjeva:

a) od lakšeg ka težem

b) od poznatog ka nepoznatom

c) od manjeg prema većem opterećenju

d) od izoliranih prema kompleksnim kretnim strukturama

e) od stabilne prema nestabilnim površinama

f) od šireg, prema užem osloncu

g) od predvidivih prema nepredvidivim uvjetima (zašto?)

h) bez, zatim sa destabilizacijama…….

PERIODIZACIJA: od višestranih i bazičnih vježbi prema specifičnimi situacijskim vježbama ovisno o razdoblju godišnjeg ciklusa treninga.

TRENING RAVNOTEŽE

PRIMJERI VJEŽBI RAVNOTEŽE

PRIMJERI VJEŽBI RAVNOTEŽE

Primjer kompleksne, sveobuhvatne vježbe

Primjer kompleksne, sveobuhvatne vježbe

ZANIMLJIVOST: Da li je moguće provoditi “proprioceptivni” trening na klasičnim trenažerima, u teretani? – primjer!

Trening agilnosti – specifične vježbe – razvoj kontrole pokreta

Trening agilnosti nužan je radi razvoja kontrole pokreta ioptimalne aktivacije mišića u uvjetima brze promjene pravcakretanja.

Specifične vježbe nužne su radi razvoja kontrole pokreta uspecifičnim uvjetima sporta, tj. u prisutnosti mogućih faktorakoji ometaju kontrolu pokreta (lopta, protivnik, umor,prepona…)

Vježbe agilnosti i specifične vježbe uvode se u zadnjim fazamarehabilitacijskog postupka.

PRIMJER VJEŽBI AGILNOSTI

PRIMJER VJEŽBI AGILNOSTI

TRENING RAVNOTEŽE - vježbe na nastavi

MOZGALICA 1 – algoritam posturalne kontrole

Vestibularni sustav (orijentacija u prostoru, stabilizacija pogleda, regulacija držanja glave), vidni sustav (lokacija vizualnog podražaja s obzirom na položaj tijela), mehanoreceptori (zglobni, mišićno vreteno, golgijev tetivni aparat, kožni) specifikanjihovog djelovanja.

Zadatak: zadati vježbu koja uključuje/isključuje različiteizvore informacija (zašto?).

MOZGALICA 2 - algoritam posturalne kontrole

Mišićno vreteno (promjena dužine mišića ibrzina te promjene)

Golgijev tetivni aparat (mišićna napetost)

Zglobni receptori (promjena u napetosti zglobnečahure i promjena kuta u zglobu)

Kožni receptori (pritisak, zatezanje, lagani dodir, vibracije)

Zadatak: zadati vježbu koja uključuje/isključuje različiteizvore informacija (zašto?).

TRENING RAVNOTEŽE - vježbe na nastavi

MOZGALICA 3 - algoritam posturalne kontrole

Veličina oslonca.

Opterećenje s obzirom na CT (iznad-ispod).

Feed forward i feed back mehanizam.

Komplementarno djelovanje mehanoreceptora, obzirom na opseg pokreta.

Zadatak: kako ćemo starijoj osobi pomoći da hoda poneravim površimana, hoda u mraku…?.

TRENING RAVNOTEŽE - vježbe na nastavi

MOZGALICA 4 – specifičnosti algoritma s obzirom na dob

U procesu starenja čovjek se sve više oslanja na eksteroreceptivne informacije vidnog sustava.

Strategija gležnja vs. strategije kukova vs strategijeiskoraka.

Gubitak mišićne mase, povijest ozljede.

Specifičnost brzine, amplitude i frekvencijepomaka CP.

Zadatak: kako ćemo starijoj osobi pomoći da hoda poneravim površimana, hoda u mraku…?.

TRENING RAVNOTEŽE - vježbe na nastavi

IZDVOJENO:

Što se zadatak više usvaja to pada njegova efikasnost (suprotnood treninga jakosti)

Ne ugroziti sigurnost vježbača (na početku ili na kraju treninga? primjer specifičnosti i utjecaja umora na motoričku kontrolu)

Izazovni i zanimljivi treninzi

Višezglobni sadržaji u više ravninama (zašto?)

Uključiti (isključiti) što više receptora

Kombinirati elemente specifičnog treninga (zašto?)

Zadaci od 30 do 120 s (zašto?)

Svakodnevno (primarna i sekundarna prevencija, rehabilitacija)

Specifičnosti progresije treninga ravnoteže

Važnost stabilnosti trupa radi mobilnosti ekstremiteta.

TRENING RAVNOTEŽE