specijalni poslovi speditera

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE SARAJEVO

SEMINARSKI RAD

Iz predmeta:ŠPEDITERSKO POSLOVANJE

Tema:SPECIJALNI POSLOVI MEĐUNARODNOG ŠPEDITERA

PREDMETNI NASTAVNICI: STUDENTI:V.prof. dr Alija Behmen Fahrudin ŠoljaninMr. Azra Ferizović Adnan Gušmirović

Sarajevo, oktobar 2009.

ŠPEDITERSKO POSLOVANJE Specijalni poslovi međunarodnog špeditera

Sadržaj

Uvod...........................................................................................................3SPECIJALNI POSLOVI MEĐUNARODNOG ŠPEDITERA..................4Zaključivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova. . .4Zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova......5Izdavanje garantnih (jamčevnih) pisama....................................................6Izdavanje špediterskih potvrda i drugih FIATA- isprava...........................6Uzorkovanje robe.......................................................................................7Zastupanje nalogodavca u regresnom postupku prema trećim osobama. . .7Zasupanje nalogodavca u slučaju zajedničke (generalne) havarije...........8Ugovorna kontrpla kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom prometu.8Hranjenje i pojenje živih životinja...........................................................10Doleđivanje robe......................................................................................12Sajamski poslovi.......................................................................................12Lizing (leasing) poslovi............................................................................13

Osnovna obilježja lizing poslova..........................................................14Lizing prijevoznih sredstava.................................................................14

Konsignacijski poslovi.............................................................................14Međunarodni pomorski prometnoagencijski poslovi...............................15Kreditiranje nalogodavca..........................................................................15Otprema, doprema i provoz zbirnog prometa...........................................16Drugi propisani ili uobičajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe..........................................................................................17Zaključak..................................................................................................18Literatura..................................................................................................19

2


Uvod

Pod poslom međunarodne špedicije podrazumijevaju se privredne usluge vanjskotrgovinskog prometa, odnosno poslovi; otpreme robe iz vlastite u stranu zemlju (izvozna spedicija), dopreme robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija) i prevoza robe između stranih preko vlastite zemlje (prevozna ili tranzitna špedicija) koje obavljaju međunarodni špediteri te obavljanje drugih propisanih ili uobičajenih specijalnih poslova i radnji u vezi sa otpremom, dopremom ili prevozom robe.

Na postavljeno pitanje „koji je osnovni zadatak međunarodnog špeditera“ slijedi vrlo jednostavan odgovor – osloboditi svojeg nalogodavca, odnosno uvoznika, izvoznika, proizvođača, cjelokupnog napora i brige oko otpreme, dopreme i prijevoza robe u međunarodnom prometu. Na ovaj način špediter omogućava nalogodavcu da svu pažnju usmjeri na svoju osnovnu djelatnost.

Kako bi špediter efektivno i efikasno izvršio svoju zadaću često se susreće sa raznovrsnim, kompleksnim i brojnim poslovima, jer osim onih osnovnih postoje i specijalni, bez kojih ne bi mogli optimalno funkcionisati savremeni vanjskotrgovinski i saobraćajni (prometni) sistemi. Specijalne poslove špeditera možemo podjeliti u tri grupe: posebne, sporedne i dopunske poslove.

Najodgovorniji posao špeditera je zaključivanje ugovora o prijevozu robe. Pored zaključivanja ugovora o prijevozu robe postoje i ugovor o vaganju i sortiranju, izdavanje špediterskih dozvola, izdavanje garantnih pisama, zatim zastupanje nalogodavca, ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe, hranjenje i pojenje životinja, doleđivanje robe, sajamski poslovi,lizing poslovi, kreditiranje nalogodavca itd.

Sve ove prethodno nabrojane poslove špediter obavlja po nalogu nalogodavca, a mora ih obavljati sa velikom dozom odgovornosti, kao što obavlja otpremu, dopremu i tranzit robe.

3


SPECIJALNI POSLOVI MEĐUNARODNOG ŠPEDITERA

Skupinu specijalnih poslova međunarodnog špeditera, čine slijedeći poslovi:

1. Zaključivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova;2. Zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova;3. Izdavanje garantnih (jamčevnih) pisama;4. Izdavanje špediterskih potvrda i drugih FIATA- isprava;5. Uzorkovanje robe; 6. Zastupanje nalogodavca u regresnom postupku prema trećim osobama;7. Zasupanje nalogodavca u slučaju zajedničke (generalne) havarije;8. Ugovorna kontrpla kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom prometu;9. Hranjenje i pojenje živih životinja;10. Doleđivanje robe;11. Sajamski poslovi;12. Lizing (leasing) poslovi;13. Konsignacijski poslovi;14. Međunarodni pomorski prometnoagencijski poslovi;15. Kreditiranje nalogodavca;16. Otprema, doprema i provoz zbirnog prometa;17. Drugi propisani ili uobičajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i

provozom robe.

1. Zaključivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova

Iako pakiranje robe ustvari ne predstavlja posao špeditera, već posao kojim se kao osnovnom djelatnošću bave specijalizirana preduzeća, savremeno organizirani i kadrovima ekipirani međunarodni špediteri posvećuju veliku pozornost pakiranju robe. Šperditer je dužan provjeriti ispravnost pakiranja i u slučaju kada mu to nije izričito naređeno upozoriti svog nalogodavca na nedostatke u pakiranju. U vanjskotrgovinskoj, međunarodnoj prometnoj i špediterskoj praksi, međunarodni špediter se može, kada je riječ o pakiranju robe, pojaviti u dvostrukoj ulozi:

da zaključuje ugovor o pakiranju i da sam obavi pakiranje1.

Za problematiku pakiranja sa stajališta špeditera od posebnog su značaja:1. pojam i svrha pakiranja, 2. vrste ambalaže,3. izbor načina pakiranja,4. posebni načini pakiranja i 5. međupakiranje i otprema nepakirane robe.

1 Prof. dr. Ratko Zelenika, MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet Rijeka, 1996. Str.: 218

4


Danas postoji posebni instituti koji intezivno rade na usavršavanju sredstava i metoda pakiranja robe, a međunarodni špediter treba poznavati suvremenu ambalažu, tehniku i tehnologiju pakiranja robe, kao i to da ambalaža odgovara i sredstvima savremene mehanizacije koja će se koristiti pri manipuloranju i prijevozu robe.

Kod načina izbora pakiranja treba imati na umu brojne faktore kojima je roba izložena za vrijeme prijevoza a naročito treba izdvojiti slijedeće faktore: prijevozni put, prijevozno sredstvo, prirodu same robe, način na koji se robom rukuje za vrijeme prijevoza, klimatske uvjete predjela kroz koje se roba prevozi i propise države odredišta. Za svaku robu i za svaki prijevoz potrebna je odgovarajuća ambalaža. Prilikom izbora transportnog pakiranja treba imati na umu opasnosti koje mogu dovesti do oštećenja robe u toku prijevoza, kao što su npr.: zajedničko krcanje, vlaga i promjene u temperaturi, rasipanje, krađa i pljačka, vatra, uginuće itd. Sa stajališta međunarodnog špeditera od primarne važnosti je izvozno pakiranje kod kojeg treba obratiti pažnju o: estetskoj strani robe (ukusno i dopadljivo izvozno pakiranje služi i u propagandne svrhe), o zaštiti robe od vanjskih uticaja (vlage, hrđanja, itd.), da se izvozno pakiranje prilagodi transportno-manipulacijskim operacijama za vrijeme otpreme robe itd. Važno je napomenuti i to da se namještaj, umjetnički predmeti i ostali predmeti velike vrijednosti posebno pakiraju i za to služe palete i kontejneri, a pod međupakiranjem se podrazumjeva odvijanje manjih oblika pakiranja u većem.

U najužoj vezi sa špediterskim poslom – zaključivanje ugovora o pakiranju i vršenju pakiranja, predstavlja zaključivanje ugovora o signiranju i posao signiranja.

Pod signiranjem (obilježavanjem, označavanjem) pošiljaka podrazumjeva se stavljanje određenih obilježja i oznaka na robne pošiljke koje se otpremaju u unutarnjem ili međunarodnom prometu. Signiranje predstavlja sastavni dio pakiranja. Svrhe sagniranja pošiljaka su višestruke, a naročito služi za identifikaciju pošiljke, i da pruži upute za rukovanje pošiljke.

2. Zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova

U razmatranju ovog špediterovog posla, potrebno je posvetiti posebnu pažnju:1. zaključivanju ugovora o vaganju i poslu vaganja i2. zaključivanju ugovora o sortiranju i poslu sortiranja.

Vaganje, mjerenje i brojenje stvari i koleta, špediter je obavezan obaviti na zahtjev nalogodavca i u slučaju očitog oštećenja i manjka robe, uz naplatu troškova i dodatne naknade. Ako je nalogodavčeva roba koju je potrebno vagati, mjeriti, ili brojiti, uskladištena u špediterovom skladištu, on može sam izvršiti potrebne manipulacije. U takvom slučaju ima obaveze, prava i odgovornosti kao i specijalizirano preduzeće, što prdpostavlja da međunarodni špediter raspolaže suvremenim vagama, koje mogu biti:

s utezima (npr. robne- do 300 kg, kolske-do 10 t i vagonske do 10 i više t) i

automatske.

5


Sa stajališta međunarodne špedicije pod sortiranjem robe podrazumijeva se razvrstavanje robe po vrstama i podvrstama u vezi s njenom otpremom, dopremom i prijevozom, može se obavljati nakon prihvata, za vrijeme skladištenja ili prije daljnje otpreme. Važno je reći da špediter nema obavezu da organizira ili provodi sortiranje, to će učiniti samo na temelju izričitog nalogodavčevog naloga. U najužoj vezi sa zaključivanjem ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanju tih poslova stoje i posebne manipulacije kao npr.:čišćenje, miješanje, antikorozivna zaštita, provjetravanje, pojenje, hranjenje životinja i sl.

3.Izdavanje garantnih (jamčevnih) pisama

Pod garantnim pismom podrazumjeva se svaka isprava koja sadrži obavezu jamca (garanta) i uvjete uz koje se jamstvo (garancija) pruža, a to znači da jamac jamči samo u okviru sadržaja jamstvenog pisma. Zbog toga jamstveno pismo mora sadržavati: predmet jamstva, ime pravne ili fizičke osobe za koju se jamči, uvjete uz koje se jamac obavezuje ispuniti obvezu osobe za koju jamči, dospjeće jamčevne obveze, i rok vrijednosti jamčevnog pisma.

U vanjskotrgovinskom prometu vrlo često se dešava da isprave kojima je uvjetovano preuzimanje robe ne prispiju na vrijeme, tj. prije dolaska broda, a do toga može doći iz raznih razloga, a posebno zbog: zakašnjenja uzrokovanog od krcatelja ili banke, ako kupac nije na vrijeme platio i kašnjenja u izvršenju poštanskih usluga. Špediter može u takvim slučajevima preuzeti robu uz jamstvo brodaru ili njegovom agentu. Takvo jamstvo može biti špediterovo, bankovno, ili soloidarno jamstvo špeditera i banke. Međunarodnim špediterima se preporučuje da se u slučajevima iskupa robe na temelju jamčevnog pisma traže odgovarajuće pokriće u jamstvu nalogodavca, po potrebi potpisano i od banke.

4. Izdavanje špediterskih potvrda i drugih FIATA- isprava

Međunarodni špediteri vrlo često izdaju špediterske potvrde i druge isprave. To su isprave koje je izdala FIATA - Međunarodni savez špediterskih udruženja. Te isprave su:

Špediterska potvrda primitka; Špediterska transportna potvrda; FIATA teretnica za multimodalni transport; FIAtA skladišna potvrda i Potvrda pošiljatelja o prijevozu opasne robe.

6


5. Uzorkovanje robe

Pod uzorkovanjem se podrazumjeva manja količina robe uzeta iz veće (npr. kod ruda, žitarica, tekućina, pamuka, kaučuka itd.), odnosno mali dio velikog komada robe2. Da bi zaključci o čitavoj masi bili na temelju uzorka bili što tačniji, uzorak mora biti reprezentativan, što znači da mora biti identičan osnovnom skupu. Uzrokovanje robe odnosno vađenje konkretnog uzorka u najvećem broju predstavlja stručan, složen i odgovoran posao, i stoga osoba koja vadi prosječan uzorak mora biti kvalificirana za taj posao. Razlikuju se dvije glavne vrste vađenja prosječnog uzorka:

1. Prosto uzorkovanje – vađenje uzorka za podatke i dokumentaciju i2. Kontradiktorno uzorkovanje - vađenje uzorka za regulisanje odnosa između

prodavaoca i kupca.Možemo još reći da nalogodavac može povjeriti svome špediteru uzorkovanje robe.

6. Zastupanje nalogodavca u regresnom postupku prema trećim osobama

Pod regresom ili regresnim (odštetnim) zahtjevima podrazumjeva se pravo špediterovog nalogodavca da zahtjeva naknadu štete koju je pretrpio time što je pošiljka stigla na odredište u oštećenom ili manjkavom stanju ili što uopće nije stigla na odredište. Špediter nije odgovoran za štetu nastalu krivnjom vozara, skladištara, slagača i ostalih sudionika u vanjskotrgovinskom i prometnom sistemu, međutim obavezan je u slučaju takve štete poduzeti sve porebne mjere radi osiguranja nalogodavčevog prava na naknadu štete. Ove mjere i radnje mogu se sistematizirati u dvije skupine: 1) pripremne mjere i radnje i 2) vođenje samog regresnog postupka3. To znači da kada pošiljka stigne na odredište sa vidljivim vanjskim oštećenjem ambalaže ili s vidljivim koletarnim manjkom, špediter je, ukoliko u tom mjestu zastupa primatelja dužan da bez odlaganja obavjesti nalogodavca, te da poduzme sve potrebne mjere radi očuvanja njegovih prava prema odgovornoj osobi. Nakon primitka špediterove obavjesti o stvarnom stanju oštećene ili manjkave ili čak neisporučene pošiljke, nalogodavac će donijeti odluku da li će regresni postupak prema trećim osobama voditi sam ili će prepustiti špediteru ostvarenje svog regresnog prava.

2 Prof. dr. Ratko Zelenika, MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet Rijeka, 1996. Str.: 2353 Prof. dr. Ratko Zelenika, MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet Rijeka, 1996. Str.: 237

7


7. Zasupanje nalogodavca u slučaju zajedničke (generalne) havarije

Za svaku štetu i trošak koji predstavljaju zajedničku havariju bitna su četiri elementa koja moraju biti zajednička i istovremeno zastupljena kod svakog događaja, a to su4:

1. Izvanrednost okolnosti u kojima se taj događaj zbio (npr. snaga valova koji uzrokuju pomicanje palubnog tereta i potrebu njegova bacanja s broda);

2. Namjernost i razloženost izvanrednog troška i štete učinjene od zapovjednika ili druge osobe koja ga zamjenjuje (to je najizrazitije obilježje zajedničke havarije, po kojem se najlakše razlikuje od posebnih havarija);

3. zajednička opasnost za cjelokupnu imovinu u pomorskom poduhvatu (to znači da opasnost mora biti izravna, ozbiljna i stvarna);

4. Zajedničko spašavanje cjelokupne imovine kao uzrok namjernog i razložnog žrtvovanja (zajedničko spašavanje je zapravo posljedica zajedničke opasnosti koja je namjernim žrtvovanjem bila preduhitrena).

Zajednička havarijska šteta označava povredu, odnosno gubitak imovinskih dobara u okviru čina zajedničke havarije, a obuhvata štete broda ili štete tereta, ili štete broda i tereta, a najčešće štete generalne havarije su:

1. Izbacivanje tereta;2. Popratne štete;3. Štete pri gašenju požara;4. Namjerno nasukanje broda;5. Štete na dijelovima brodskih postrojenja;6. Štete i troškovi nastali prilikom odsukanja broda;7. Upotrebe brodske opreme, zaliha i tereta umjesto pogonskog goriva.Zajednički havarijski trošak označava gotovinsko plaćanje, gubitak određene

novčane zarade ili preuzimanje obaveze za podmirenje izdataka uzrokovanih činom generalne havarije, a najčešći troškovi generalne havarije su: 1) troškovi spašavanja; 2) troškovi luke zakloništa; 3) zamjenljivi troškovi; 4) gubici zarade i ostali troškovi.

8. Ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom prometu

U razmatranju djelatnosti ugovorene kontrole kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom prometu, potrebno je naročitu pažnju posvetiti sljedećim osnovnim terminima:

1. značenju (ugovorene) kontrole robe u vanjskotrgovinskom prometu;2. javnopravnoj i ugovorenoj kontroli robe;3. pojmu ugovorenoj kontrole robe;4. osnovnim i specijalnim (sporednim) poslovima kontrolnih organizacija;5. pravnom regulisanju djelatnosti ugovorene kontrole kvalitete i kvantitete

robe u međunarodnom prometu;6. ispravama kontrolnih organizacija o izvršenom radu (certifikat);7. ulozi međunarodne špedicije u obavljanju poslova ugovorene kontrole

kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom prometu.


8


U vanjskotrgovinskom prometu posebno značenje ima djelatnost ugovorene kontrole kvalitete i kvantitete robe. I prodavac i kupac imaju brojne koristi od ugovorene kontrole. Prodavcu je u interesu da angažira kontrolnu organizacju jer mu ona pregledom i mišljenjem o tome da njegova (ne)odgovara uvjetima kupoprodajnog ugovora, (ne)omogućuje da isporuči ugovorenu količinu robe odgovarajućeg sadržaja i da na taj način izbjegne eventualne sporove s kupcem, odnosno da na vrijeme zamjeni robu koja ne odgovara kupoprodajnim uvjetima s robom odgovarajućeg kvaliteta. Osnova javnopravne kontrole robe je zakonska obaveza, a ona se ne obavlja ni za račun prodavca ni za račun kupca, nego je ustanovljena radi zaštite zdravlja stanovništva, ekonomske zaštite potrošača, zaštite ugleda zemlje u poslovima izvoza i zaštite domaćih kupaca i potrošača u poslovima uvoza.

Osnovni zadatak kontrolnih organizacija je da oslobode svojeg nalogodavca (najčešće kupca uvoznika) cjelokupnog napora i brige, te udovoljiti uslovima ugovora zaključenog između kupca i prodavca kako bi on svu svoju pažnju mogao koncentrisati na svoju djelatnost. Poslovi kontrolnih organizacija, s obzirom na njihovo značenje, mogu se sistematizirati u:

1. Osnovne poslove: Kontrola kvalitete (kakvoće) robe; Kontrola kvantitete (količine) robe i Preuzimanje robe.

2. Specijalne poslove: Kontrola pakiranja robe; Kontrola otpreme robe; Kontrola i nadzor ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijevoza i

slaganja robe u prijevozno sredstvo; Kontrola skladišnog prostora i/ili načina uskladištenja robe; Kontrola prijevoznih sredstava; Laboratorijsko ispitivanje; Uzorkovanje robe; Ekspertiza; Posao jamstva (garancije).

U razmatranju problematike o ispravi kontrolnih organizacija o izvršenom radu, tj. certifikatu, posebno treba proučiti:

1) pojam i pravno značenje certifikata; 2) sadržaj certifaka; 3) certifikat o izvršenim poslovima (uslugama) kontrole; 4) certifikat o izvršenom preuzimanju i prodaji robe;5) certifikat – ispravu o međunarodnom akreditivnom poslovanju.

Pod certifikatom se podrazumjeva pismena isprava koju izdaje kontrolna organizacija i u kojoj ona daje nalaz o kvaliteti robe kakva je postojala u vrijeme njenog utvrđivanja5. To ustvari znači da je certifikat jednostrana izjava (deklaracija) kontrolne organizacije o tome da su podaci navedeni u certifikatu tačni. Vrijednost certifikata ogleda se u razgraničenju prvnih i financijskih odnosa između prodavca i kupca, ovisno o tome da li se radi o certifikatu o obavljenim uslugama kontrole ili o certifikatu o obavljenom preuzimanju i predaji robe.


9


Sadržaj ovog certifikata ovisi o odredbama ugovora o kontroli robe, odnosno od toga šta je nalogodavac od kontrolne organizacije zahtjevao da učini. Svaki certifikat mora sadržavati podatke o robi, načinu kontrole i nalaz (mišljenje) kontrolne organizacije o činjeničnom stanju robe u trenutku izvršenja kontrole. Znači, certifikat je formalna isprava koja u većini evropskih zemalja mora obavezno sadržavati sljedeće podatke:

1) datum i mjesto izdavanja certifikata;2) vrstu robe (potrebno je navesti i podatke o ambalaži i sve i sve oznake

robe);3) vrstu usluge;4) deklariranu količinu robe;5) podatke o nalogodavcu;6) mjesto i datum izvršenja usluge;7) vrstu i način prijevoza.

Certifikat o obavljenim poslovima (uslugama) kontrole vrijedi za sve poslove, osim za poslove ili uslugr preuzimanja i predaje robe6. Dokazuje da je kontrolna organizacija utvrdila da su pregledana roba, obavljeni ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijevoz i slaganje robe u prijevozno sredstvo, skladišni prostor i prijevozno sredstvo-u vrijeme, na mjestu i pod uslovima pod kojima je posao (usluga) obavljen.

Certifikat o obavljenom preuzimanju i predaji robe vrijedi za posao kvalitativnog i kvantitativnog preuzimanja, ili predaje robe. Sadrži izjavu da roba u određeno vrijeme, na određeno mjesto i u određenim okolnostima odgovara uslovima iz prethodno zaključenog ugovora između kontrolne organizacije i njezinog naglodavca.

Certifikat-isprava u međunarodnom akreditivnom poslovanju igra veliku ulogu, jer da bi kupac bez svoje nazočnosti primio robu, on će cijeli postupak prijema i otpreme (od špeditera) i isplatu protuvrijednosti robe uvjetovati certifikatom određene kontrolne organizacije. Isplata protuvrijednosti robe prodavatelju uslijedi tek kada kontrolna organizacija preglada robu i o tome izda svoj certifikat, te tej certifikat preda špediteru ili prodavatelju. U vanjskotrgovinskom prometu certufikat može olakšati naplatu putem dokumentarnog akreditiva, jer će kupac, koji namjerava ponovo prodati robu, uz ostale isprave poslati i certifikat kontrolne organizacije koji će njegovom kupcu poslužiti kao dokaz o kvaliteti, kvantiteti i drugim svojstvima.

9. Hranjenje i pojenje živih životinja

6 NAPOMENA: Treba praviti razliku između certifikata ugovorene kontrole robe i certifikata javnopravne kontrole.

10


Kao specijalni špediterski posao, ovaj posao obuhvaćen je u skupini propisanih ili uobičajenih sporednih poslova. Međunarodni špediteri organizuju hranjenje i pojenje živih životinja posebno kada se one transportuju u međunarodnom prometu, na većim udaljhenostima. Takve se životinje prevoze svim prijevoznim sredstvima (pomorskim, željezničkim, cestovnim, riječnim i zračnim).

Kada je riječ o organizaciji hranjenja i pojenja živih životinja, sa stajališta špeditera, posebnu pažnju treba posvtiti:

1. uslovima kojima moraju udovoljavati morske luke, riječna i zrakoplovna pristaništa i željeznički kolodvori za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj živih životinja,

2. uslovima kojima moraju udovoljavati prijevozna sredstva za prijevoz živih životinja,

3. načinu dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima se prevoze žive životinje,

4. načinu ukrcaja i prekrcaja živih životinja i5. hranjenju i pojenju živih životinja u tijeku prijevoza.

Morske luke, riječna i zrakoplovna pristaništa i željeznički kolodvori moraju imati stalne ili pokretne rampe za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj životinja, odnosno kontejnere, ako se te manipulcije obavljaju dizalicama. Mjesta za ukrcaj, iskrcaj i prekracj živih životinja (morske luke, riječna i zrakoplovna pristaništa i željeznički kolodvori) moraju imati staje ili ograđeni prostor za privremeno prihvaćanje životinja prije ukrcaja, tj. nakon iskrcaja.

Prijevozna sredstva kojima se transportuju životinje moraju udovoljiti određenim uslovima i biti ispravna.

Pod dezinfekcijom i čišćenjem prijevoznih sredstava kojima se prevoze žive životinje podrazumijeva se dezinfekcija i čišćenje samoga prijevoznog sredstva te pribora za vezivanje, čišćenje, hrabnjenje, pojenje i istovar (rampa) životinja koji se stalno nalaze u prijevoznom sredstvu. Nakon temeljitog čišćenja prijevoznih sredstava i korištenja pribora obavlja se na propisan način dezinfekcija, koja može biti obična i pojačana.

Međunarodni špediter, kada organiziraju otpremu, dopremu i prevoz živih životinja moraju znati7:

1. da se ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj životinja može obaviti samo u određenim morskim lukama, riječnim i zrakoplovnim pristaništima, željezničkim kolodvorima koji udovoljavaju propisanim uvjetima,

2. da se ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj životinja mora obaviti brzo, stručno,3. da se ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj životinja ne obavlja u vrijeme najvećih

vrućina ili hladnoća,4. da u otvorenim kamionima ili na palubi pomorskog i riječnog broda

životinje moraju biti zaštićene od uticaja sunca, oborina i vjetra odgovarajućim pokrivaćima,

5. da se osigura dovoljano provjetravanje prijevoznih sredstava za vrijeme ljetnih vrućina,

6. da se ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj životinja obavlja samo danju, a noću ako je osigurano jako svijetlo,

7. da se u jedno prijevozno sredstvo ukrcavaju životinje samo jedne vrste i za jednu iskrcajnu stanicu,


11


8. da se kopitari za rad i priplod te sportska i plemenita grla utovaraju u željezničke vagone tako da su glavama okrenute prema sredini kola i privezani za prsne plečke,

9. da kopitari moraju biti vezani u prijevoznom sredstvu na tolikoj udaljenosti da životinje nisu stiješnjenje jedna uz drugu ili uz stranu prijevoznog sredstva i moraju biti raskjovane u zadnje noge,

10. da se u zrakoplove kopitari ukrcavaju u posebne individualne boksove odgovarajuće veličine.

11. da se sitne životinje (psi, mačke, zečevi, kunići i dr.) ukrcavaju u prijevozna sredstva u ambalaži (kavezi, sanduci i dr.) itd.

Prije ukrcaja životinje se moraju nahraniti i napojiti8. Međunarodni špediteri, kada organizuju otpremu, dopremu i prijevoz živih životinja, organizuju i obavezni pregled. Tim pregledom utvrđuje se: da li postoje smetnje za ukrcaj i otpremu pošiljaka, provjerava se njihov indetitet i sposobnost za prijevoz, da li su izvršena sva prethodna ispitivanja koja su predviđena međunarodnim ugovorima sa zemljama u koje se pošiljka izvozi ili preko koje se provozi. Obavezni pregled pošiljaka koje se uvoze obavlja se na graničnom prijelazu, a i na mjestu iskrcaja, odnosno prekrcaja, ako je prekrcaj obavezan.

10. Doleđivanje robe

Međunarodni špediter organizuje doleđivanje lahkokvarljive robe, kao na primjer mesa, voća, povrća, mliječnih prizvoda i slične robe, posebno kada se takva roba transportuje u toplije doba godine na većim udaljenostima.

11. Sajamski poslovi

Specifičnosti špediterskih sajamskih poslova mogu se sagledati kroz obradu ovih osnovnih tema:

1. osnovna obilježja savremenih međunarodnih sajmova,2. tržišna politika (marketing) špediterskih organizacija,3. mehanizacija ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta,4. prihvat i smještaj sajamskih eksponata,5. pakiranje i organiziranje otpreme sajamskih eksponata i6. obračun špediterskih usluga.

Klasični sajmovi izdiferencirali su se u savremene sajmove uzoraka, i to opće sajmove uzoraka i specijalizirane sajmove uzoraka. Na općim sajmovima uzoraka izlagači mogu izlagati različite vrste robe, dok na specijaliziranim sajmovima uzoraka

8 Postoje pravilnici o uslovima kojima moraju udovoljavati terminali i pristaništa za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj pošiljki životinja, kao i pravilnici o načinu dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima se prevoze pošiljke životinja, životinjskih sirovina i odpadaka.

12


izlagači mogu izlagati samo određene vrste robe kao npr. automobile, tekstil, vina itd. Sajmovi mogu biti stalni (održavaju se svake godine u određeno vrijeme i na određenom mjestu), povremeni (specijalizirani sajmovi koji se održavaju u najpovoljnije vrijeme i mjestu gdje je veliki interes za određenu vrstu robe). Poseban oblik sajmova uzoraka je i tzv. Stalna izložba, a može biti i kolektivna i pokretna.

Špediterske organizacije svu svoju pozornost koncentriraju na istraživanja izlagača na određenim međunarodnim sajmovima, prije svega, stranih izlagača na domaćim tržištima.osnovni cilj marketing-aktivnosti je ugovoriti što veći broj sajamskih poslova, odnosno zastupiti što veći broj stranih izlagača.

Špediteri koji obavljaju sajamske špediterske poslove moraju raspolagati različitom mehanizacijom za ukrcaj i pekrcaj tereta. Trebaju posjedovati: obična kolica, električna akumulatorska kolica, ručna i električna kolica za automatsko prenošenje i premještanje tereta, autodizalice za vodoravno i uspravno premještanje i dizanje tereta, dizalice.

Na sajmu se izlaže roba koja je stigla direktno iz inozemstva ili carinskog skladista. Kada carinska roba prijeđe carinsku crtu, ulazna sarinarnica pod carinskim nadzorom upućuje tu robu carinarnici nadležnoj za određeni sajam. Ako se roba prevozi željeznicom, ulazni granično željeznički kolodvor stavlja na teretni list pečat s tačno propisanim sadržajem u kojeg carinski i željeznički radnik unose potrebne podatke. Ako se izložbena roba prevozi brodom, kamionom ili zrakoplovom, ulazna carinarnica je upućuje carinarnici na sajam uz carinsku popratnicu.

Sajamska roba koja stigne u mjesto gdje se održava sajam, prijavljuje se nadležnoj carinarnici na temelju propisanog obrasca. Na temelju odgovarajuće dokumentacije špediter podnosi carinarnici deklaraciju za sajamsku robu. Nakon obavljanja carinjenja robe špediter predaje dotičnu robu izlagaču. Na posebnom obrascu on mu potvrđuje primitak određenog eksponata. Prilikom raspakiranja i smještaja, odnosno postavljanja eksponata na izložbena mjesta, špediter koristi raspoloživu mehanizaciju. Postavljanjem eksponata špediter nije završio svoje poslove. On mora biti stalno na raspolaganju svom nalogodavcu. Špediter evidentira sve obavljene poslove na posebnim obrascima.

Nakon zatvaranja sajma, špediter treba u najkraćem vremenu obaviti brojne poslove oko organiziranja otpreme sajamskih eksponata. Mnoge eksponate potrebno je prije otpreme propisno pakirati. Špediter će ili sam obaviti pakiranje ili će to isto organizirati pomoću specijaliziranih službi za pakiranje.

Nakon pakiranja eksponata obavlja se ponovni carinski pregled. Na taj se način razdužuje deklaracija za sajamsku robu. Špediter je, kao podnositelj deklaracije, dužan robu vratiti u inozemstvo, odnosno vratiti u konsignacijsko skladište.

Sajamski međunarodni špediteri imaju iste obaveze, prava i odgovornosti kao i špediteri koji obavljaju standardne špediterske poslove. Kada je riječ o obračunu špediterskih usluga, treba imati na umu nekoliko činjenica

1. špediter ima pravo na naknadu troškova i predujam ,2. špediter ima pravo zaloga,3. špediter ima pravo zadržavanja,4. špediter ima pravo na naknadu za svoje usluge.

Svoje usluge sajamski špediter obračunava na temelju Tarife za špediterske usluge na međunarodnim sajmovima, samostalnim i specijaliziranim izložbama i sličnim priredbama.

12. Lizing (leasing) poslovi

13


Lizing posao, odnosno posao zakupa, kao specijalni špediterski posao, ne spominje se u Zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju ali je u tom Zakonu obuhvaćen u skupinu “...propisanih ili uobičajnih sporednih poslova...“ u vezi sa otpremom i dopremom robe.

U razmatranj lizing poslova, odnosno poslova zakupa, sa stajalista međunarodnog špeditera, naročitu pažnju zahtijevaju ove osnovne teme:

1. osnovna obilježja lizinge poslova,2. lizing prijevoznih sredstava 3. lizing kontejnera.

12.1. Osnovna obilježja lizing poslova

S obzirom na vrijeme trajanja zakupa i konačan status zakupodavatelja stvari, razlikuju se četiri vrste lizing poslova:

1. Lizing posao bez opcije zakupca da stvar otkupi nakon isteka ugovorenog roka o zakupu ili da rok zakupa produzi jedanput ili više puta

2. Lizing posao s obavezom zakupca da stvar otkupi nakon ugovorenog roka o zakupu

3. Lizing posao o mogućnosti produžavanja ugovorenog roka o zakupu4. Lizing posao za posebne uvjete

12.2. Lizing prijevoznih sredstava

Prema Zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju mogu se uvoziti osnovna sredstva (npr. prijevozna sredstva, strojevi, aparati, uređaji) po osnovu zakupa radi koristenja u procesu proizvodnje i davanja usluga. Zakupodavatelji takvih prijevoznih sredstava mogu biti domaće i strane osobe.

Kao zakupac kontejnera špediter se može pojaviti u dvostrukoj ulozi, i to: kao komisionar i kao samostalna kategorija privrednika.1) Špediter kao komisionar u ulozi zakupoprimatelja ili zakupca kontejnera, dakle kao posrednik koji zakupljuje kontejnere u svoje ime, a za račun nalogodavca, pojavljuje se u slučaju kada po nalogu i za račun svog nalogodavca zakupljuje kontejnere da bi mogao organizirati otpremu ili dopremu robe nalogodavca.2) Špediter kao samostalna kategorija privrednika u ulozi zakupoprimatelja ili zakupca kontejnera, dakle kao privrednik koji zakupljuje kontejnere u vlastito ime i za vlastiti račun, pojavljuje se, u pravilu, u tri slučaja, i to: prvo, kada poslove s trećim osobama ugovara za svoj račun, a nalogodavcu određuje paušalnu cijenu, drugo, u slučaju kada se špediter pojavljuje u ulozi poduzetnika cjelokupnog transportnog pothvata, i treće, u slučaju kada kontejnere koje je špediter zakupio prima i predaje u podzakup, tj.trećoj osobi – podzakupcu.

13. Konsignacijski poslovi

14


U regulisanju obaveza, prava i odgovornosti između nalogodavca i zastupnika postoje tri pravna odnosa koji se reguliraju s tri ugovora:

1) ugovorom o zastupanju, 2) ugovorom o poslovima držanja konsignacijskih skladišta i 3) ugovorom o poslovima obavljanja usluga.

Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno brine da treće osobe zaključuju ugovore s njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje između njih i nalogodavca, kao i da po dobivenom ovlaštenju zaključuje ugovore u ime i za račun nalogodavca, a ovaj se obvezuje da mu za svaki zaključeni ugovor isplati određenu naknadu (proviziju).

Ugovor o poslovima držanja kosignacijskih skladišta proizilazi iz ugovora o zastupanj. U vanjskotrgovinskom prometu svake zemlje poslovi zastupanja stranih firmi i pružanje srodinih usluga ima veliko značenje. Usluge poduzeća koje zastupa stranu firmu daje preko vlastitih servisa. Ako zastupnik ne može osigurati usluge preko vlastitih servisa, može osigurati usluge preko specijalizovanih poduzeća ili zanatskih radnji s kojima obavezno zaključuje posebne ugovore o davanju određenih usluga. Zastupnik je, također, dužan osigurati potreban broj stručnih kadrova s određenom kvalifikacijskom strukturom za organiziranje servisa i davanje tehničkih usluga.

14. Međunarodni pomorski prometnoagencijski poslovi

Međunarodni pomorski prometnoagencijski poslovi imaju veliko značenje u vanjskotrgovačkom sistemu, a naročito u pomorskom prijevozu. Te poslove obavljaju specijalizovani pomorski agenti. Pod međunarodnim pomorskim prometnoagencijskim poslovima podrazumijevaju se poslovi zastupanja i posredovanja u prijevozu robe i putnika u međunarodnom pomorskom te obavljanje propisanih ili uobičajenih sporednih poslova u vezi s tim prijevozom. Pojam međunarodnog pomorskoprometnog agenta je najjednostavije definisati kao specijalizovanu pravnu ili fizičku osobu koja zastupa ili posreduje u pomorskom poslovanju. Pomorske agente prema njihovim osnovnim djelatnostima dijelimo na četiri osnovne vrste: lučke agente, agente posrednike, agente tereta i agente osiguratelja.

Međunarodnim prometnoagencijski poslovima smatraju se: osiguranje mjesta u prijevoznom sredstvu za robu nalogodavca, osiguranje potrebne količine robe da bi se iskoristilo sredstvo nalogodavca, osiguranje sredstava za prijevoz robe i putnika, prodaja voznih isprava i slični poslovi. Skupinu osnovnih poslova pomorskih agenata čine poslovi zastupanja, posredovanja i pomaganja. Za razliku od osnovnih poslova, specijalne (sporedne) posloveobavljaju povremeno, tj. samo u posebnim prilikama. Skupinu specijalnih poslova pomorskih agenta čine ovi polovi: upravljanje brodovima za račun brodara, kvalitativno i kvantitativno utvrđivanje stanja tereta, turističkoagencijski, mjenjački poslovi itd. Osnovne poslove pomorski agenti obavljaju u tuđe ime i za tuđi račun, a specijalne poslove uglavnom u svoje ime i za tuđi račun.

15


15. Kreditiranje nalogodavca

U praksi špeditera postoje tri osnovna načina kreditiranja nalogodavaca i to: 1) kada špediter vlastitim finansijskim sredstvima za račun nalogodavca plaća nužne i korisne troškove nastale u vezi s organizovanjem otpreme, dopreme i prevoza njegove robe, 2) kada špediter ustupa prava na korištenje deviznih sredstava svojim nalogodavcima i 3) kada špediter ulaže vlastita finansijska sredstva u razvojne programe svojih nalogodavaca.

Špediter kreditira nalogodavca plaćanjem njegovih troškova na taj način što vlastitim sredstvima za njegov račun plaća nužne i korisne troškove, carine i carinske pristojbe nastale u vezi s organiziranjem otpreme, dopreme i prevoza robe9. Špediterovo kreditiranje nalogodavca ustupanjem deviznih prava funkcioniše na taj način što mu ustupa prava na korištenje ili prodaju deviznih sredstava. Špediter također kreditira nalogodavca ulaganjem vlastitih sredstava u njegove razvojne programe.

16. Otprema, doprema i provoz zbirnog prometa

Kada se razmatra obavljanje špediterskih poslova u vezi s otpremom, dopremom i transportom zbirnog prometa, pažnju treba posvetiti osnovnim temama:

1) pojam i vrste zbirnog prometa, 2) prednosti zbirnog prometa, i 3) organiziranje otpreme, dopreme i transporta zbirnog prometa.

Zbirni promet se obično definiše kao suma komadnih pošiljaka jednog ili više nalogodavaca koje špediter otprema jednim prijevoznim sredstvom i na temelju jedne prijevozne isprave. S obzirom na prijevozno sredstvo kojim se obavlja otprema, doprema ili transport zbirnih pošiljki, zbirni promet se može podijeliti na: željeznički, cestovni, pomorski, riječni, zračni, multimodalni i kombinovani zbirni promet.

Prednosti zbirnog prometa u odnosu na korisnika prijevoza se ogledaju u dvije osnovne prednosti10: brzini prijevoza i u kvaliteti prijevoza. Kako se večina zbirnog prometa obavlja željeznicom onda se govori o prednostima koje pruža željeznica. To su svakako racionalno korištenje vagonskog prostora, brzo i ekonomično rukovanje robom, rasterećenje kolodvorskih i drugih skladištai eliminisanje konkurencije cestovnog prometa. Osnovna prednost zbirnog prometa u odnosu na špeditera koji ga organizira jeste u tome što primjena posebne povlaštene prijevozne tarife na pošiljku u zbirnom prometu omogućuje ekonomičniji prijevoz robe.

Organiziranje zbirne otpreme robe provode špediterski radnici izvozne organizacijske jedinice na taj način da planski prikupe više komadnih pošiljkiod raznih pošiljatelja i otpreme ih kao zbirnu pošiljku svojojo špediterskoj vezi u inostranstvu koja ih dalje raspodjeljuje. Postupak organiziranja zbirne dopreme robe provode špediterski radnici tako što daju dopis inostranom dobavljaču robe da preda robu njihovoj vezi koja će je transportovati do naručioca.

9 Prof. dr. Ratko Zelenika, MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet Rijeka, 1996. Str.: 31010 Prof. dr. Ratko Zelenika, MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet Rijeka, 1996. Str.: 312

16


17. Drugi propisani ili uobičajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe.

Pored brojnih osnovih i specijalnih poslova, međunarodni špediteri obavljaju i druge propisane ili uobičajene poslove, u vezi s otpremom, dopremom i prijevozom robe. Od svih predhodno nabrojanih drugih propisanih ili uobičajenih špediterskih poslova nažnija je špediterska služba. Najveća, najrazvijenija i najposlovnija špediterska služba je DHL Worldwide Express. DHL za Evropu ima sjedište u Bruxellesu.

17


Zaključak

Posao špeditera je vrlo složen što se kao zaključak samo nameće, jer pored osnovnog zadtka špediter mora obaviti niz tzv. specijalnih poslova. Taj niz, uslovno rečeno, ponajviše zavisi od želja i potreba nalogodavca, a obavljajući specijalne poslove špediter omogućava nalogodavcu da svu svu pažnju usmjeri na svoju osnovnu djelatnost.

Kao što je već spomenuto, najodgovorniji posao špeditera je zaključivanje ugovora o prijevozu robe. Pored zaključivanja ugovora o prijevozu robe postoje i ugovor o vaganju i sortiranju, izdavanje špediterskih dozvola, izdavanje garantnih pisama, zatim zastupanje nalogodavca, ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe, hranjenje i pojenje životinja, doleđivanje robe, sajamski poslovi,lizing poslovi, kreditiranje nalogodavca itd.

Važno je naglasiti da špediter ima posebno osposobljene kadrove, sredstva i materijale za rad, kao i posebne organizacijske jedinice za savremeno pakovanje različitih vrsta roba. Bez obzira u kojoj se od predhodno nabrojanih uloga špediter pojavljuje, on treba biti dobar poznavatelj ne samo propisa i običaja, nego i same tehnike pakovanja.

Na kraju se samo može reći da se špediterska djelatnost ne može nazvati samo kao otpremnost.

18


Literatura

Prof. Dr ratko Zelenika, „Međunarodna špedicija“, Ekonomski fakultet Rijeka, 1996.

www.biznet.hr

www.foi.hr

19

http://www.foi.hr/

http://www.biznet.hr/

Documents

specijalni poslovi speditera