Srbija - Resavska pecina - Poljubac kroz 100 godina.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Srbija - Resavska pecina - Poljubac kroz 100 godina.pdf

    1/5

    Srbija - Resavska peina: Poljubac kroz 100

    godina

    itav vek bie potreban da se spoje dve neobine krenjake

    figure koje se polako pribliavaju jedna drugoj u despotovakojpeini.

    Foto: resavskapecina.rs

    Boginja Afrodita, Toranj u Pizi i ele-kula nali su se zajedno u galerijiDvorane kipova u Resavskoj peini.

    Figure, koje podseaju na poznate spomenike, samo su neke od

    tvorevina koje je sama priroda izvajala u jednoj od najstarijih ispitanih

    peina Srbije, primetili smo jo dok smo 80 metara silazili od ulaza do

    glavne dvorane, polako da se ne okliznemo, u zimskim jaknama, koje

    smo dobili na ulazu.

    Meu stalaktitima i stalagnitima, starim 45 miliona godina, putem kroz

    peinu svuda uoavate umetnika dela prirode. Podseaju na likove,

    stvari, situacije, simbole

  • 7/25/2019 Srbija - Resavska pecina - Poljubac kroz 100 godina.pdf

    2/5

    Na jednoj od galerija, vodi Senad Kubad osvetlio je figuru koju su

    speleolozi, provevi ovde decenije, poeli da nazivaju enja ili

    Poljubac kroz sto godina. Kako nam je objasnio, itav vek je potreban

    da se dve neobine krenjake figure, koje su krenule u zagrljaj,

    spoje.

    Foto: resavskapecina.rs

    Nedaleko, u Kristalnoj dvorani, koja je najbogatija stalaktitima ili viseim

    peinskim ukrasima, nalazi se i uvena figura Obeeno jagnje, koja

    odgovara opisu, ali, ako elite, moete da zamislite i neto lepe.

    Stopalo slona je figura koja vas podsea na davni nastanak peine.

    Jedna od najznaajnijih skulptura Resavske peine i glavne dvorane

    svakako je kip majke sa detetom u naruju, koji je priroda gotovo

    realistiki izvajala.

    Centralna dvorana peine u Despotovcu, koja, kada podignete pogled,

    lii na muzej viseih ukrasa, proglaena je i koncertnom, zbogimpozantnosti i akustinosti, a u njoj je jednom odrano i kolektivno

    venanje.

  • 7/25/2019 Srbija - Resavska pecina - Poljubac kroz 100 godina.pdf

    3/5

    Foto: resavskapecina.rs

    U galeriji nazvanoj Predvorje istorije pronaeni su ostaci praistorijskog

    ivota, lobanje polarne lisice, ognjita i orua prvobitne zajednice. Po

    tim nalazima, peinu je u krenjakoj podlozi napravila ponornica pre 80

    miliona godina, dakle, jo pre velikog ledenog doba, u mezozoiku. Nakit

    je nastao rastvaranjem kalcijum-karbonata u crvenoj, beloj i utoj boji,

    to zavisi od minerala kroz koji je prola voda.

    Peinu su otkrili 1962. godine, iako su se u nju i ranije obani saovcama sklanjali od nevremena. Otvorena je 1972. godine, ali je od 4,5

    kilometara, koliko je duga, za posetioce ureeno i osvetljeno 800

    metara.

    Iako je jedna od najureenijih peina, silazi se oprezno spiralnom

    stazom, ali se drugom vraate. Veoma je bitno pratiti vodia i ne

    dozvoliti da vas mnotvo galerija, draperija i dvorana zavede.

    Meu njima je i Dvorana sraslih stubova ili kolonada, sraslih od poda

    do tavanice, kao i Dvorana konica, u kojoj je tavanica prekrivena

  • 7/25/2019 Srbija - Resavska pecina - Poljubac kroz 100 godina.pdf

    4/5

    stalaktitima, koji se jo formiraju. Slepi tunel i podzemna jezera, duboka

    i do 25 metara, jo nisu otvoreni za posetioce.

    Foto: resavskapecina.rs

    Bobanova dvorana nazvana je po sinu glavnog istraivaa Novaka

    Petrovia, deaku kog su konopcem spustili kroz uzak otvor da bi otkrili

    peinsku lepotu.

    Kraim tunelima, koji su naknadno probijeni, dolazi se se do Staze

    okamenjenih vodopada, sa orguljama i kristalno belim kipovima babei dede.

    Peina je, inae, smetena (verovatno je sluajnost) na brdu Babina

    glava, kada gornjom Resavom krenete 20 kilometara od Despotovca.

    Ulaznice kotaju 300 dinara, odnosno 250 dinara za ake, penzionere i

    vojna lica.

  • 7/25/2019 Srbija - Resavska pecina - Poljubac kroz 100 godina.pdf

    5/5

    Foto: resavskapecina.rs

    Novca i planova za dalje ureenje Resavske peine i okruenja

    trenutno nema, ali je plan da se povea broj prosenih posetilaca od

    40.000 godinje, odgovara direktorka JP Resavka peina Gordana

    Miloevi, na primedbu da slovenaka Postojna prima daleko vei broj

    turista.

    Kako najavljuje, u saradnji sa ISKE-om, meunarodnom asocijacijomotvorenih peina, nadlenim ministarstvom i zavodom, radie se na

    tome da kao jedna od najureenijih peina u okruenju postane

    regionalni centar speleolokog obrazovanja.

    IZVOR: POLITIKA.RS | MIRJANA NIKI