Pradomovina Slavena je prostor triju rijeka – središnja rijeka je Dnjepar, a oko nje su Dnjestar i Don. Jedan od najvažnijih razloga zbog čega su se Slaveni selili je prodor Huna, a drugi važni razlog je potraga za obradivom zemljom. Treći važni razlog zbog čega su se selili je jačanje rodovsko-plemenske aristokracije. Ne postoje nikakvi pisani zapisi no sigurno je da su jedni išli na zapad, jedni na jug i jedni na sjever. Bizantski pisci opisuju jednu nizinu, Vlašku nizinu, oko ušća Dunava koja je prenaseljena Slavenima. To je Sklavinija. Prodori Slavena u Bizant su bili tako strašni da je car Justinijan dao sagraditi utvrde, no ni to ih nije zaustavilo. 550. i 551. godine Slaveni su prvi put prezimili u Bizantu. Nakon toga su se vratili preko Dunava. Avari su još jedan narod koji dolazi kroz vrata Europe. Oni su mongolski narod – stočari, nomadi. Bizant je sklopio savez s Avarima i slao im darove, a tražio je da počnu napadati Slavene. Slaveni, ako se brane, ne mogu napadati. Od 550. do 565. godine Avari su to i radili. Počeli su žestoko prodirati u prostor Slavena. Nakon smrti cara Justinijana, Bizant više nema novaca za podmićivanje Avara. Postoji teza da su Avari pokorili Slavene. Ali Slaveni su zemljoradnici, a Avari stočari, Slaveni imaju samo pješake za borbu, a Avari konjicu i onda su vjerojatno sklopili savez. Vlaška nizina postala je pretijesna za Slavene i Avare, a bizantski car nije dopuštao Avarima da prijeđu Dunav i nasele se na prostoru Bizanta. Zato Slaveni i Avari naseljavaju Panonsku nizinu. U 7. stoljeću Bizant je opet bio u ratu. Bizantski car je povukao svu vojsku s Balkanskog dijela i granice su ostale nebranjene. Tada su Slaveni i Avari naselili taj cijeli dio – jugoistočni dio Europe. 614. godine Slaveni i Avari su zajedno napali Salonu, a Iliri iz salone su pobjegli malo južnije i sakrili se u Dioklecijanovoj palači. 626. godine pokorili su Epidaurus, a stanovnici su pobjegli u obližnje Škoriće. Slaveni su naseljavali prostor od Bečke šume i rijeke Soče na sjeveru i preplavili su cijeli Balkanski poluotok. Stigli su sve do današnje Grčke i zauzeli su prostor od Istre do Cetine, ali gradovi na obalama su ostali pod bizantskom vlasti. 626. godina je važna i zbog toga što su te godine Avari i Slaveni u dogovoru s Perzijancima napali Carigrad. Perzijanci su trebali stići no nisu stigli. Avari i Slaveni su opkolili Carigrad i držali ga tako nekoliko mjeseci, no nisu ga mogli osvojiti. Bizantinci su ih ipak uspjeli pobijediti. Taj neuspjeh je doveo do raskida saveza između Slavena i Avara. Nakon poraza Avari se povlače u Panonsku nizinu i tamo osnivaju svoju državu koju je srušio Karlo Veliki krajem 8. stoljeća Velika moskovska kneževina (rus. Великое княжество Московское) je bila srednjovekovna ruska država koja je postojala do 1340. do 1547. sa centrom u Moskvi. Velika moskovska kneževina je bila naslednik kneževine Vladimir-Suzdalj i prethodnik Ruskog carstva. Kada su Mongoli napali teritorije Kijevske Rusije, Moskva je bila beznačajna trgovačka postaja u kneževini Vladimir-Suzdalj. Iako su Mongoli spalili Moskvu u zimu 1238. i opljačkali je 1239, udaljenost Moskve i pošumljena oblast su pružali neku sigurnost od mongolskih napada i okupacije, a brojne reke su pružale pristup Baltičkom i Crnom moru i regionu Kavkaza. Važniji faktori za razvoj Moskve u ono što će postati Moskovska država je bila činjenica da je njom upravljalo nekoliko knezova koji su bili ambiciozni i odlučni. Prvi vladar Moskovske kneževine Danilo I je bio najmlađi sin Aleksandra Nevskog, kneza Vladimir-Suzdalja. Danil I je počeo da širi svoju kneževinu osvajanjem gradića Kolomna i osiguranjem nasleđivanja grada Pereslavl-Zaleskog svojoj porodici. Danilo sin Jurij III Danilovič je kontrolisao ceo sliv reke Moksve i proširio se na zapad zauzevši Možajsk. Zati je napravio savez sa vrhovnim vladarom ruskih knezova, Uzbeg kanom od Zlatne horde i oženio se njegovom sestrom. Kan mu je dozvolio da uzme titulu Velikog kneza Vladimir-Suzdalja, što mu je omogućilo da se meša u poslove Novgorodske republike na severoistoku. Jurijev naslednik Ivan I Kalita (vladao od 1325–40), je uspeo da sačuva titulu velikog kneza blisko sarađujući sa Mongolima i skupljajući porez od ostalih ruskih kneževina u svoje ime. Ovo je omogućilo Ivanu da se uzdigne nad okolnim knezovima, posebno nad glavnim rivalom Moskve, severnim gradom Tverom, koji se pobunio protiv Zlatne horde 1327. Ustanak je ugušen zajedničkim snagama Mongola i Moskovljana. Ivan I Kalita je imao reputaciju

najbogatijeg čoveka u Rusiji, kako kaže njegov nadimak Kalita (na ruskom kesa za novac). Ivan je koristio blago da bi kupovao zemlju drugih kneževina i da bi platio izgradnju kamenih crkvava u Kremlju. Godine 1327. pravoslavni mitropolit Petar je premestio svoju rezidenciju iz Kijeva u Vladimir, a zatim u Moskvu, što je dalje podiglo prestiž nove kneževineIvanovi naslednici su nastavili sa okupljanjem ruskih zemalja da bi povećali broj stanovnika i bogastvo za vreme svoje vladavine. U ovom procesu, njihovi interesi su se sukobili sa narastajućom Velikom kneževinom Litvanijom, čiji su podanici uglavnom bili istočni Sloveni i pravoslavci. Veliki knez Algirdas se bračnim vezama vezao za Tver i poveo je tri ekspedicije na Moskvu (1368, 1370 i 1372) ali je nije mogao osvojiti. Veliki kamen razdora između Moskve i Vilnjusa bio je veliki grad Smolensk. Godine 1350. državu i vladajuću porodicu je pogodila kuga. Dmitrij Donski je imao 9 godina kada su mu umrli roditelji, a titula velikog kneza je prešla u ruke njegovog daljeg rođaka Dmitrija od Suzdalja. Okružen paganskim Litvancima i muslimanskim nomadima, vladar Moskve je sklopio savez sa Ruskom pravoslavnom crkvom, koja je doživela procvat usled monaških reformi Sergeja Radonješkog.Dmitrija Donskog je podučacao mitropolit Aleksij, te je on postao zaštitnik pravoslavlja i ujedinio je zaraćene kneževine u svojoj borbi protiv Zlatne horde. Dmitrij Donski je osporio autoritet kana i porazio njegovog zapovednika Mamaja u čuvenoj bici kod Kulikova 1380. Iako su političke koristi od bitke poništene invazijom Toktamiša na Rusiju nekoliko godina kasnije, Dmitri je uspešno odbacio stigmu saradnje sa Tatarima koja je decenijam bila vezana za Moskvu. Godine 1389. Dmitri je predao presto svom sinu Vasiliju I, bez potrebe da dobije saglasnost od kana.Vasilij I (vladao od 1389. do 1425) je nastavio politiku svog oca. Nakon što je Tamerlan napao Zlatnu hordu, Vasilij I je prestao da plaža danak kanu, ali je bio primoran da sledi više pomirljivu politiku nakon Ediguvog upada na Moskvu 1408. Oženjen jedinom kćerkom litvanskog velikog kneza Vitautasa, Vasilij je pokušao da izbegne otvorene sukobe sa svojim moćnim tastom, čak i kada mu je on preoteo Smolensk. Mirne godine njegove duge vladavine su obeležene nastavkom širenja na istok (pripajanjem Nižnjeg Novgorada i Suzdalja 1392) i na sever (pripajanjem Vologde, Velikog Ustjuga i Velikog Perma 1398)Reforme svetog Sergeja su bile okidač za kulturnu revoluciju, iskazanu kroz ikone i freske monaha Andreja Rubljeva. Sergejevi sledbenici su osnovali na stotine manastira uključujući i Belozero i Solovski, u udaljenim i negostoljubivim predelima. Pored kulturne uloge, ti manastiri su bili veliki zemljoposednici, koji su mogli da kontrolišu ekonomiju obližnjih regija, a ukupno gledajući, oni su bili isturene baze koje su širile uticaj Moskve na obližnje kneževine i republike. Još jedan faktor odgovoran za širenje Velike moskovske kneževine je bila činjenica da je svakog vladara nasleđivao njegov sin, dok su okolne kneževine bile mučene dinastičkim borbama i podeljene u još manje oblasti. Samo su bočni ogranci moskovske dinastije, koju je predstavljano Vladimir od Sepuhova i njegovi naslednici, bili čvrsto vezani uz moskovsku kneževinu.Stanje se promenilo sa početskom vladavine naslednika Vasilija I, Vasilija II. Njegov ujak Jurij od Zvenigoroda je počeo da traži presto i krunu. Izbio je žestok sukob koji je harao državom tokom cele njegove vladavine. Nakon Jurijeve smrti 1432, njegove zahteve su nastavili da traže njegovi sinovi Vasilij Kosoj i Dmitri Šemijaka, koju su vodili Veliki feudalni rat sve do 1450ih. Iako je bio isteran iz Moskve u nekoliko navrata, zarobljen od strane Oluga Moksamata iz Kazanja i oslepljen 1446, Vasilij II je na kraju uspeo da pobedi svoje neprijatelje i prepusti prestvo svom sinu. Na njegovo insistiranje, domaći episkop je izabran za moskovskog mitropolita, što je dovelo do autokefalnosti Ruske pravoslavne crkve od carigradskog patrijarha 1448.Širenje Velike kneževine u O14. i 15. veku je pratilo unutrašnja konsolidacija. Do 15. veka vladari Velike moskovske kneževine smatrali su celu teritoriju Rusije svojim kolektivnim imanjem. Brojni polu-nezavisni knezovi, potomci Rjurikovića su i dalje tražili neke teritorije, ali je Ivan III Veliki (vladao 1462-1505) primorao slabije knezove da prihvate velikog moskovskog kneza i njegove potomske kao neosporne vladare koji kontrolišu vojna, pravna i spoljašnja pitanja.

Velika moskovska kneževina je dobila pun suverenitet nad značajnim delom etnički ruskih zemalja do 1480. kada se vladavina tatarske Zlatne horde zvanično okončala Velikim stajanjem na reci Ugri i do početka 16. veka sve te zemlje su ujedinjene, uključujući Novgorodsku republiku i Veliku tversku kneževinu. Putem nasleđivanja Ivan III je uspeo da zagospodari važnom Rjazanjskom kneževinom, a knezovi Rostova i Jaroslavlja su se dobrovoljno počtinili Ivanu III. Severozapadni grad Pskov je ostao nezavistan tokom tog perioda, ali ga je kasnije osvojio Ivanov sin Vasilij III (vladao 1505-1533). Nakon što je konsolidovao jezgro Rusije pod svojom vlašću, Ivan III je postao prvi vladar Velike moskovske kneževine koji je uzeo titulu cara i vladara svih Rusa. Ivan se borio sa moćnim severoistočnim susedom i rivalom Litvanijom za kontrolu nad polunezavisnim bivšim kneževinama Kijevske Rusije u gornjim tokovima reka Dnjepar i Donjec. Uprkos prebegu nekoliko knezova, graničnim sukobima i dugom neodlučenom ratu sa Litvanijom koji se okončao 1503, Ivan III je uspeo da proširi državu na zapad i tri puta je uveća tokom svoje vladavine.Vladavina careva je zvanično počela sa Ivanom IV Groznim, prvim monarhom koji je bio krunisan kao car Rusije, ali je u praksi počeo sa Ivanom III, koji je završio centralizaciju države (tradicionalno poznato kao „okupljanje ruskih zemalja“) u isto vreme kada je Luj XI to uradio u Francuskoj.

Abd al-Rahman I. (731-788) bio je Emir islamske Španjolske 756-788. Poznat kao "Immigrant", ustanovio je vladavina dinastije Umayyad u iberijski poluotoka. Rođen je u blizini Damaska , Sirije , Abd al-Rahman I. bio je sin princa Umayyad Muawiya ibn Hišam i Berberi inoča po imenu ura. U 750 je bio jedan od nekoliko članova njegove obitelji da pobjegne od klanja Abbasija, i tako, kao Umayyad linija je ugašen na Istoku, on je napravio svoj put do zapadnog islamskog svijeta da uspostavi bazu snage. U pratnji svoje oslobođenika Badr, on je putovao diljem Sjeverne Afrike, napokon dobiva utočište među svoje majke plemena, Nafza Berbera u Maroku. Koristeći ovu bazu, poslao je u Španjolsku Badr pripremiti temelje za svoje političke aspiracije. On Aug 14, 755, Abd al-Rahman sletio u Almu Zadnji pristup automobilom, a ubrzo priznata kao glavni raznim naseljima sirijskih imigranata, još uvijek vjeran svojoj obitelji. Konačno, nakon pobjede posljednji guverner islamske Španjolske, Yusuf al-Fihri, ušao je u glavni grad, Cordova, 15. svibnja, 756, i bio je proglašen Emir u glavnoj džamiji tamo. Novosti iz Abd al-Rahman trijumfa brzo proširila diljem islamskog svijeta, udaranje terora u srcima Abbasija suparnika, ali radostan tisuće Umayyad navijača, koji su ubrzo flocked Španjolskoj. Mnogi od princa odnosa i sirijski aristokrata koji je bio uklonjen s vlasti na Istoku je postala nova gornja kora od Kordobe društva. Tijekom svoje 32-godišnje vladavine Abd al-Rahman morao suočiti s brojnim ustanaka, od kojih je nekoliko bilo podržava Abbasija. Jedna od najozbiljnijih je revolt jemenski arapskog al-Ala ibn Mugith, kojima Abd al-Rahman je naredio odrubljena glava. Od 768 do 776 Emir lice još više ozbiljne pobune na čelu s Berber glavni Shakya. Kasnije, koalicija nezadovoljnog Arapski poglavica pozvao Karla Velikog za pomoć protiv Umayyad vladara. Franačkog kralja uzalud opsjedao Zaragozi u 778, i dio njegove vojske je nestala u Pass od strane Roncevalu Baskijski zasjede jer se vratio u Francusku , epizoda chronicled u Pjesmi o Rolandu. Kroz njegove politike privlačenja suprotnih interesa grupa i bave ozbiljno s pobunom, Abd al-Rahman postignut minimum stabilnosti. On je usavršio sirijskog administrativnih ureda uveo ranije u stoljeću i dalje centralizirana vlast operacije u Cordova, koji do kraja njegove vladavine počela nalikovati veliki kapital. Simbol, uobičajeno odjeveni u bijelo, i slijepa na jedno oko, on je bio vješt u govorništvo i poeziji ne manje nego u vojnim umijećima. Na Sept 30, 788, Abd al-Rahman I. umro je u Cordova.

Penda of Mercia was one the central figures of English history from 632 until his death in 654. He first appeared before he was king, as an ally of Cadwallon in his campaign against

Edwin of Northumbria that ended in victory at Hatfield Chase, after which Penda became king of Mercia. In 641, he defeated and killed Oswald of Northumbria at Maserfelth, establishing himself as the most powerful of the southern English kings, although he never became Bretwalda (Overking). His final campaign, in 654, was against Oswiu, brother of Oswald, whom he considered to be a personal enemy. Penda invaded Northumbria with a large army that included many British allies, but despite apparently coming close to defeat, Oswiu defeated and killed Penda at the battle of Winwaed, near Leeds, temporarily eclipsing Mercian power.

Lorenzo de Medici Lorenzo de Medici Ruler of Florence and Art Patron, 1449 - 1492 Vladar Firence i mecena, 1449 - 1492

Lorenzo de Medici rođena je 1. sječnja 1449 u Firenci, Italija . "Lorenzo The Magnificent", kako su ga zvali u narodu Firence, bio je državnik, vladar, i mecene. "The Magnificent" je zajednički naziv poštovanja u Italiji u to vrijeme, ali to je bio Lorenzo, koji je podigao na poseban status. Lorenzo je vladao Firenci sa svojim mlađim bratom, Giuliano , 1469 - 1478. Nakon što je njegov brat je ubijen u 1478, on je bio jedini vladar do svoje smrti. Možda Lorenzo najveći doprinos povijesti bilo njegovo pokroviteljstvo umjetnosti. On je doprinio više nego itko do procvata slikarstva Firence genija u drugoj polovici 15. stoljeća, kao što podupire divovi kao Leonardo da Vinci i Michelangelo . Lorenzo je liječio umjetnika pod njegovom zaštitom s poštovanjem i topla srca familijarnost. U 1485, Girolamo Savonarola , dominikanski fratar iz samostana San Marco počeo držati govor the Florentines s osjećanjem Apokalipse, prvi s propovjedaonice San Marco a potom iz katedrale u Firenci. Iako je bio Lorenzo koji je doveo Savonarola povratak iz egzila u Bologni, fratra uskoro optužio njegov dobrotvor narušili države i rasipa bogatstvo naroda. Ove optužbe begain potkopati Lorenzo potporu među ljudima u Firenci. U 1492, Lorenzo ozbiljno razbolio. On je znao da on umire. Bojeći vječne osude, Lorenzo pozvao Savonarola se samrtnoj postelji tražeći iskupljenje. Računi u njihov konačni sastanak razlikuju. Neki znanstvenici nagađaju da na kraju Savonarola sjeti svoje dužnosti kao svećenika, dajući Lorenzo odrješenje za svoje grijehe. Ostali sadržaj koji Savonarola je presuda bila jaka, da je proklet Lorenzo. Lorenzo je umro u noći između 8. travnja i 9, 1492 u Villi od CAREGGI u dobi od 43. Umro je u osvit "u dobi od istraživanja." Kristofor Kolumbo bi doći do "New World", samo šest mjeseci kasnije. Florentines su bili toliko dirnut Lorenzovo prerane smrti da je cijela populacija prisustvovali njegovom sprovodu.

Harun al-Rašid postao peti Kalif (vjerski i politički vođa islamske države) u dinastije Abasida (vladajuće obitelji) je u rujnu 786 u dobi od dvadeset. Za vrijeme njegove vladavine i prosperitet moć dinastije bio na svom vrhuncu, iako Također se tvrdi da je njegov pad počeo u to vrijeme. Harun al-Rašid je rođen u blizini Reyy Teheranu, u 766. Bio je treći sin trećeg Abasidski halifa Mohammed al-Mahdija i njegove supruge Khayzuran, bivši rob iz Jemena. Harun je odrastao kao princ na sudu u Bagdadu, Iran. U dobi od šesnaest godina bio je imenovan nakon što je drugi nasljednik starijeg brata, Musa al-Hadi. Rachid je instruktora i pomoćnika za vrijeme svoje rane mladosti bio Jaja ibn Khalid the Barmakid (moćne perzijske porodice). Yahya je nastavio savjetovati Rashid, kada je imenovan vođa vojne ekspedicije protiv Bizanta u dobi od četrnaest. Bizantinci su stanovnici Bizanta, sjedište kršćanskog carstva. Rashid je nagrađen za uspjeh ovih kampanje se zove guverner Ifriqiyah (Tunis), Egipat, Sirija, Armenija, Azerbajdžan i provincije u Iranu. Pridjev, odnosno naziv, al-Rašid (uspravna) bio je dodan u njegovo ime. Rashid je otac umro u 785 i njegov brat al-Hadi preuzeo prijestolje. Al-Hadi, međutim, umro misteriozno u rujnu 786. Njegova smrt je rekao da je bio rezultat sudske zavjere ili zemljište. Rashid je proglašena halife. On je istodobno

imenovao Yahya kao njegov vezir, ili primarne ministar. Rashid, za prvih sedamnaest godina njegove vladavine, oslonio se dobrim dijelom na njegov vezir i dva vezira sinove, al-Fadl i Jafar. Yahya izgleda da je bio izuzetno dobar administrator. On je poznat za prikazivanje velike mudrosti u odabiru i osposobljavanju njegovo osoblje. Njegova dva sina imala slična svojstva. Međutim, oni pao iz korist iznenada u noći 28. siječnja 803, kad su bili zatvoreni, a imali su svoje zemlje uzet od njih. Osnovni razlog za ovu akciju bila je da je obitelj imala Barmakid postao previše moćan. Po ovom trenutku Rashid je nalaz je teško držati svoje veliko carstvo zajedno. Bilo je gotovo konstantna niza lokalnih ustanaka. Neovisno područje je osnovan u Maroku od strane Idrisid dinastije u 789. Sljedeće godine, polu-neovisna teritoriju osnovana je u Tunisu od strane Aghlabid dinastije. Ovi događaji su označeni značajan gubitak snage Rashid je središnja država. Opasnost da se razbije Vlada je dodatno povećan za Rashid je mudro aranžman za sukcesiju. Jedan sin, al-Amin, bio je da postane kalif i drugog sina, al-Mamun, trebao je imati kontrolu pojedinih pokrajina i dijela vojske. Sjedište kršćanske Carstvo Bizant (Carigrad). Rashid je osobni interes u kampanjama protiv Bizantinaca. On je vodio ekspedicije protiv njih u 797, 803, 806 i. U 797 bizantske carice Irene je bio u miru i pristala platiti veliku sumu novca. Njezin nasljednik, car Nicephorus, kasnije otkazati ovaj Ugovor. U 806 bio je prisiljen napraviti još više ponižavajuće ugovora, što je zahtijevalo plaćati godišnji danak u Bagdadu. Iako nije spomenuto na arapskom izvorima, čini se da su diplomatski kontakti između Rashid i Karlo Veliki (oko 742-814), najpoznatiji europski vladar u srednjem vijeku. Rashid priznati Karla zaštitnik kršćanskih hodočasnika u Jeruzalem. Rashid umro u Tus u istočnoj Perziji u 809, za vrijeme ekspedicije vratiti red tamo. Pjesnik Alfred, lord Tennyson, misleći na neke priče od arapske noći, govorio o "dobrim Haroun Alraschid." Međutim, znanstvenik RA Nicholsona mislio da je "plah [razdražljivo; spremno naljutio] tiranina, čije grčevit ljubaznost [good-naturedness] i pravi okus za glazbu i slova jedva mu daje pravo da se opisati bilo kao veliki vladar ili dobar čovjek . " Unatoč svim svojim nasilja i okrutnosti i svoju spremnost da su ljudska bića izvršavaju i mučeni, sud Harun al-Rašid nesumnjivo je imao nešto što je kasnije dobi diviti. To je bio daleko od toga da bez svijesti, iu kvaliteti svojih žive tamo su elementi raskoš i plemenitost stil i ton ovoga života je postavio Rashid i Barmakids.

KIJEVSKA RUSIJA

U 10. stoljeću knez Oleg uspijeva ujediniti sve kneževine i preselio je prijestolnicu u Kijev. Velika Kijevska Rusija je država koja vrlo brzo uspostavlja snažne veze sa Bizantom u Rusiju dolaze trgovci ali i svećenici. Tako je u 11. i 12. stoljeću Rusija već pokrštena. Vrlo su često bile ženidbe između ruskih vladara i bizantskih princeza. Sa princezama je dolazio i snažni kulturni utjecaj iz Bizanta pa je Kijev postao Carigrad u malom.Rusija je inače doživjela svoj vrhunac u doba kneza Jaroslava u prvoj polovici 11. stoljeća. Gospodarski razvoj pratio je i snažni kulturološki razvoj. U Rusiji se nakon Jaroslava događa rasulo i vladari stvaraju krupno plemstvo. To krupno plemstvo u Rusiji se zove boljari. Pomoću njih vladar organizira skupljanje poreza.U Rusiji se razvio drukčiji princip nasljeđivanja nego u zapadnoj Europi. U zapadnoj Europi sve može dobiti samo najstariji sin, a ostali mogu ili otići u samostan ili izgraditi obitelj negdje drugdje. U Rusiji, međutim, dva djeca jednako nasljeđuju. Vladar im ostavi razdijeljenu državu. I najedanput u 12. stoljeću u Rusiji postoji 60 kneževina. Krupno plemstvo pokušava samostalno vladati

SEOBA NARODAGERMANI = Indoeuropljani = Skandinavija i Baltikizvor => KORNELIJE TACIT, I.st. (oko 98.g.) = GERMANIA

pleme = vojnicka demokracija = stocari, ratari, ratnicietnogeneza = prabog TUIST = ZAPADNI G = Franci, Angli, Sasi, Jiti,LangobardiISTOCNI G = Burgundi, Goti, VandaliSJEVERNI G = Danci, Švedani, Norvežaniuzroci seobe = najezda Huna (375. i 441.g.)povod = 375.g. Huni prodiru u Europuizvor = "RIMSKA POVIJEST" Amijan MarcelinIRCI val prodora Huna = potiskuju Gote naseljene oko Crnog moraOSTROGOTI ( ist.) = povlace se prema PanonijiVIZIGOTI (zap. ) = 376.g. naseljavaju podrucje oko Dunava= pokrštavanje = biskup WULFILA * arijanstvo = CODEXARGENTEUS sukobi sa IRC = kolovoz 378.g. = bitka kodHADRIJANOPOLISA= poraz IRC, pogiba car Valensposljedice395.g. = podjela Carstva = IRC = ARKADIJEZRC= HONORIJEdogadaji u ZRCVIZIGOTI = 399.g. krecu prema Italiji pod vodstvom ALARIHA24. kolovoza 410.g. = Vizigoti osvajaju RIM = jug => sjever => HispanijaFRANCI = prodiru preko Rajne i naseljavaju GalijuVANDALI = 409.g. prelaze na Pirinejski poluotok (GENZERIK)429.g. prelaze u Afriku = osnivaju Vandalsko kraljevstvo do 533.g455.g. osvajaju RimII val prodora HUNA= ATILA «FLLAGELUM DEI» (441. - 453.g). stvara državu od Urala doRajne441.g. = pustoše Ilirik447.g. = napadaju GrckuAtila ulazi u ZRC450.g. Huni prodiru u Galiju (Metz, Reims, Orleans)451.g. bitka kod KATALAUNSKIH POLJA (MAURICIJAKOVA POLJA)rim. vojskovoda FLAVIJE AELIJE => neriješeno452.g = prodor Atile u Italiju => papa Leon I. Veliki daje veliku otkupninu453.g. Atila umire = država se raspadaistodobno = VIZIGOTI = šire se po Pirinejskom poluotoku i Francuskom južno odLoireVANDALI = preko mora napadaju Rim 455.g. pod vodstvom GEIZERIKAZRC= sukobi izmedu careva i barbarskih vojskovodagermanski general OREST svrgava cara JULIJA NEPOTA= postavlja sina ROMULA AUGUSTULA za novog cara= 476. g. germanski general ODOAKAR svrgava cara ROMULA AUGUSTULAOdoakar se proglašava kraljem Germana u Italiji = nestaje Zapadno RimskoCarstvoIRC= car ZENON (474.- 491.g.)= problemi sa OSTROGOTIMA i kraljem TEODORIKOM (493/526.g.)= Zenon potice Ostrogote da krenu prema Italiji488.g. Ostrogoti napuštaju donju Meziju493.g.= TEODORIK VELIKI pobjeduje germanskog vodu ODOAKARA= na sjeveru Italije stvara se OSTROGOTSKO KRALJEVSTVO = p.Ravennaposljedice prodora Huna u Europu= seoba barbara => slom limesa => raspad ZRC= stvaranje novih germ. državaVizigoti = GalijaFranci = GalijaBurgundi = SavojaSvevi = zap. Hispanija

Vandali = AfrikaOstrogoti = sjev. ItalijaAngli i Sasi = BritanijaOSNIVANJE FRANACKE DRŽAVE * izvor Povijest FranakaGRGUR IZ TOURSAFranci = naseljavanje Galije od 430. g.= RIPAURSKI FRANCI= SALIJSKI FRANCIDINASTIJA MEROVINGAHILDERIK (CHILDERIC) = sin MEROVEJA = osnivac dinastije, umire 481.g.= ujedinjuje Ripaurske i Salijske FrankeKLODOVIK (481 – 511.g.)481.g. = protjeruje rim. upravitelja SYAGRIUSA i ucvršcuje franacku vlast u Galiji= prijestolnica PARIZ= 493.g. ženi se burgundskom princezom KLOTILDOM (kršcanka)= 496.g. pobjeduje ALEMANE= 507.g. poražava VIZIGOTE=> proglašen je rimskim konzulom ( IRC car Anastazije)prihvaca kršcanstvo = na Božic 496.g.= širenje kršcanstva medu Francimaizdaje SALIJSKI ZAKONIKproblem = nasljeduju ga 4 sina => šire franacko kraljevstvo= Burgundsko kraljevstvo i Provansa (Vizigoti) = 534.g.= slabi kraljevska vlast = SUKOBIjaca plemstvo = upravitelji dvora = MAJORDOMI= preuzimaju vlast i prijestoljemajordom KARLO MARTEL (714. – 741.g.)= nominalno priznaje vlast Merovinga ali vlada samostalno ( od 714.g.)= ratuje protiv Arapa = 732.g. bitka kod POITIERSA= zaustavlja prodor Arapa= izgraduje feudalnu državu= vojnicima dijeli zemlju = BENIFICIJ= osnivac nove franacke dinastije = KAROLINGA= 741.g. nasljeduju ga PIPIN MALI i KARLOMANBIZANTSKO CARSTVOZRC = razaraju barbariIRC = opstaje = politika carevaekonomska podloga => trgovina i gradska privredastruktura stanovništva = MOZAIK NARODA => stanovnici ROMEJIprijestolnica = KONSTANTINOPOLIS (11. svibnja 330.g.)obilježja = pravne tradicije RIM. CARSTVA + HELENIZAM= KRŠCANSTVOTEODOZIJE I. VELIKI (379. – 395.g.)podjela CarstvaJUSTINIJAN (527. - 565.g.)= obnova R.C. = JUSTINIJANOVA REKONKVISTAratovi = BELIZAR = protiv Vandala u sjev. Africi (533.g.)protiv Vizigota u Hispaniji= NARSES = protiv Ostrogota (552.g.)= mir s Perzijomcrkvena i državna centralizacija i uredenje državnog aparata= kodifikacija prava = CORPUS JURIS CIVILIS= IV dijela = CODEX JUSTINIANUSprocvat bizantske umjetnosti= HAGIA SOPHIA (sveta mudrost) 537.g. = latinski križ i centralnabazilika= ANTEMIJE i IZIDOR= SAN VITALE U RAVENNI, 547.g. mozaikhelenisticka kultura = Carigrad centar kršcanstva= 529.g. Atena (neoplatonisti) = ukinutinasljednici = opadanje Carstva= slabi carska vlast = MAURICIJE i FOKA

MAURICIJE (582. – 602.g.)=> nova upravna organizacija = EGZARH ( vojna i civilna vlast)II. pol. VI. st. = LANGOBARDI u ItalijiPERZIJA = Sirija, Palestina, EgipatAVARI i SLAVENI = 582.g. razaraju SirmiumVII. stHERAKLIJE (610. – 641.g.) = obnova Carstvaupravne reforme = TEME = vojno - teritorijalne jediniceSTRATEG = vojni i civilni upraviteljreforme u vojsci = STRATIOTI = seljaci => profesionalni vojnici= problemi = Avari i Slaveni na Zapadu= Slaveni = SKLAVINIJE po Panonskoj nizini626.g. = opsada Konstantinopolisa= Langobardi u Italiji, a Vizigoti u Hispaniji= pobjede nad Perzijomhelenizacija i orijentalizacija Carstva= carska titula = BAZILEJ => BIZANTSKO CARSTVOnasljednici ( heraklijevci)= poceci feudalizma= problemi sa susjedima = Bugarska država= Slaveni ( * Hrvati)= Arapi = Mezopotamija, Sirija, Palestina i Egipat678.g. = opsada KonstantinopolisaVIII. st = vjerski sukobi i ratovi s ArapimaLAV III ( 717.-741.g.)= 717.g. = opsada Konstantinopolisa = Arapi (povlace se 718.g.)vjerski sukobi= 730.g. = CARSKI EDIKT LAVA III.= ikonoklasticka krizaI faza =730.g. crkveni sabor zabranjuje štovanje IKONAIKONOKLAZAM = pokret protiv ikona, vjerskih slika= protivnici IKONOKLASTI = car, episkopat (biskupi), vojska= pobornici IKONOBOLI = redovnici, papinstvo, obican narod= pobjeda ikonoklastaII faza = 815.g. = car MIHAJLO III.= 843.g. = crkveni sabor u Konstantinopolisu= dozvoljava se štovanje ikona (izbacuju se kipovi)= pobjeda ikonobolaposljedice = vjerske = sukob Rima i Carigradapoliticke = Rim se okrece ZapaduIX. st. = kriza ( do II. pol. IX. st.)MAKEDONSKA DINASTIJA (867. – 1056.g.)BAZILIJE I. (867. – 886.g.)= ratovi protiv Arapa= vjerska politika na Zap. = misionarstvo medu Slavenima = glagoljica= posljedice = stvaranje nacionalnih ( pravoslavnih) crkava= unutarnji problemi = jacanje plemstva= reorganizira biz. vojsku = seljaci – vojnici = STRATIOTIX. st.LAV VI. i KONSTANTIN PORFIROGENENT ( 913. – 959.g.)stvaranje feudalnih odnosa = stvaranje veleposjeda= seljaci postaju ovisni = PARICIjaca vojno plemstvo = loš položaj stratiotaproblemi B. C. = ARAPIBUGARI = SIMEON => car 919.g.= širi državu po BalkanuBAZILIJE II. (976. – 1025.g.)= sukob sa SAMUILOM = " makedonski car"= BITKA KOD PLANINE BELASICE 1014.g. = pobjeda B.C.= najveci terit. opseg B. C.XI. st. = jacanje feudalnih odnosa= PRONIJARNI SISTEM = pronije = nije nasljedan

= zavisni seljaci PRONIJARI = > vojnici= problem = nestaju slob. seljaci i stratioti , jaca aristokracijaratovi= TURCI SELDŽUCI = na ist. granicama = gube se posjedi u Maloj Aziji1071.g. poraz cara ROMANA IV. (zarobljavaju ga Turci)= NORMANI = napadaju juž. Italiju i Siciliju (biz. posjed)= NORMANSKO KRALJEVSTVO = gl. grad BARI= jaca utjecaj pape nakon pokrštavanjaopadanje vojne moci BizantaCRKVENI RASKOL = proces = razlike = celibat, obredi= sukob kardinala HUMBERTA i patrijarha MIHAJLA CERULARIJA= papinsko poslanstvo dolazi u Carigrad= savez careva i pape protiv Normana= umire papa Lav IX. = Cerularije zatvara Latinske crkve u Carigradu= 16. srpnja 1054.g. = bula o ekskomunikaciji ( Humbert)= isti postupak = Cerularijekraj price = podjela kršcanstva na Istocno i Zapadno= obje crkve više se politicki približavaju svojim vladarimaFRANACKA DRŽAVADINASTIJA KAROLINGAPIPIN MALI (741. – kralj 751. – 768.g.)ucvršcuje vlast = podrška plemstva i pape= rat = u Italiji protiv LANGOBARDA = 751.g.= predaje papi Ravenski egzarhat i Rimski dukat= 751.g. pomazan za kralja => papa ZAHARIJA ( STJEPAN II.)nasljednici = KARLOMAN ( umire 771.g.) i KARLO (768. –814.g.)KARLO VELIKI (768. – 800. - 814.g.)= biograf EINHARD768.g. = papa HADRIJAN I. poziva Karla u Rim773.g. rat protiv Langobarda = 774.g. dolazi u Rim=> KRALJ FRANAKA I LANGOBARDA I RIMSKI PATRICIJ780.g. ponovno u Rim= ujedinjuje italsko podrucje => KRALJEVINA ITALIJA= dobiva sin PIPIN781.g. PAPINSKA DRŽAVA = zaštitnik papinstva- terit. proširenje = 781. AKVITANIJA= 784. BAVARSKA803. = Avarski kaganat u Panoniji804. = rat protiv Sasa= Bizant = 797.g. svrgnut KONSTANTIN VI. => carica IRENApregovori Franaka i Bizanta25.12. 800. g.= papa LEON III. kruni K. carskom krunom= uspostava RIMSKOG CARSTVA= sukob s biz. carem NICIFOROM I. = 806.- 812.g.= MIR U ACHENU 812.g.= 813.g. Karlo u Achenu kruni za cara sina LUDOVIKA POBOŽNOGfeudalizam = zemlj. posjedi = AGER obradiva površinaSALTUS pašnjaci, šume, obale rijekakucni robovi (posluga) = DOMESTICIdoseljeni seljaci zakupci = COLONI (COLONUS)kmetovi - neslobodni seljaci= umjetnost => KAROLINŠKA RENESANSA= ujedinjuje se latinski i germanski svijetCARSTVO = GROFOVIJE I MARKE = upravlja MARKGROF= KRALJEVINA ITALIJA i KRALJEVINA AKVITANIJALUDOVIK POBOŽNI (814. - 840.g.)ovisan o svecenstvu = papa PASKAL I.= izuzece Rima od jurisdikcije cara= onemogucen utjecaj cara na izbor papenovo nasljedno nacelo = PRIMOGENITURA

slabi carska vlast = sukobi oko nasljedstva i jacanje Crkveumire 840.g. = borbe sinova oko nasljedaVERDUNSKI SPORAZUM 843.g.ISTOCNOFRANACKO KRALJEVSTVO = LUDOVIK NJEMACKILOTARINGIJA I KRALJEVINA ITALIJA = LOTAR ( car)ZAPADNOFRANACKO KRALJEVSTVO = KARLO CELAVISVETO RIMSKO CARSTVO NJEMACKOG NARODAnovo razdoblje europskog srednjeg vijeka= feudalna anarhija= NORMANI, SARACENI i MADARI= obnova = Sveto Rimsko Carstvo Njemackog naroda= IX – X. st.Normani = VIKINZI = sa sjevera = Norveška, Danska= gusarenje (VIKINGER) i pljackanapadi = obale Britanijeobale Lotarove i Zapadnofranacke državesjeverozap. Francuska = Rollon NormanskiGibraltar = XI. st = Sredozemlje i obale Italijeoko 1000.g. = preko Islanda i Grenlanda u Sj. Am.= Leif Eriksson = VINLANDnaseljavanje = 911.g. NORMANDIJA ( Zapadnofranacko Kr.)1040.g. NORMANSKO KRALJEVSTVO (Italija)prihvacaju kršcanstvo i europsku civilizacijuSARACENI = Arapi iz Afrike = napadaju obale južne Italije i Provanse= papa placa godišnji danak od 25 000 zlatnika= dolaze na Jadran = Dubrovnik i Bari u ItalijiMADARI = krajem VIII. st. = iz Azije= narod ugro-finskog podrijetla nomadi, konjanici= voda ARPAD = oko 895.g. = Panonija, Bavarska, sj. Italija= 955.g. = BITKA kod AUGSBURGA= poraz Madara = naseljavaju Panoniju1001.g. kralj STJEPAN I. SVETI = država= kršcanstvo i sjedilacki nacin životaZAPADNOFRANACKO KRALJEVSTVOproblemi = NORMANI i SARACENI= sukobi kralja sa velikašima = feudalna anarhija= odvajaju se pokrajine i vojvodstva= feudalci vladaju samostalno = vl. uprava, sudstvo, vojska= gospodar pokrajine Francije HUGO CAPET 987.g. svrgava LOUISA V.= nova dinastija = CAPETLOTAROVA DRŽAVA = ITALIJAproblem = Normani na sjeveru i jugu, Saraceni na jugu= Lotar umire 855.g.= sin Ludovik II. ( 855. – 875.g.) = nema nasljednika = sukobi= carska kruna postaje poklon jacem= papa Ivan III. = 881.g. poziva u Rim KARLA III. DEBELOISTOCNOFRANACKO KRALJEVSTVO= stabilna kraljevska vlast = Ludovik Njemacki= potpora Crkve= problem = Madari i jacanje lokalnog plemstva= KARLO III DEBELI ( 876. – 887.g. )= ujedinjuje Carstvo= carska kruna 881.g.= kralj Zapadnofr. kraljevstva 884 – 887.g.887.g. = ARNULF OD KARANTANIJELUDOVIK DIJETE (899. – 911.g.)911.g. umire posljednji Karoling5 vojvodstva = LOTARINGIJA, FRANKONIJA, SASKA,ŠVAPSKA, BAVARSKA= novi nacin odabira kralja = IZBOR= 911. – 918.g. = KONRAD I. ( vojvoda Frankonije )

= 918. – 936.g. = HENRIK I. PTICAR (vojvoda Saske)= ucvršcuje kralj. vlast= ratuje sa Madarima, Dancima i Slavenima= ujedinjuje njem. vojvodstva= izabire nasljednika => sina OTONAOTON I. (936. – 973.g.)= pomazan u AACHENU937/41.g. = ustanak plemstva = ugušen= podrška Crkve = biskupi žele cvrstu kraljevsku vlast= LAICKA INVESTITURA= kralj je zaštitnik Crkve, biskupi su njegovi vazali955.g. pobjeduje Madare kod Augsburgaosvaja prostor izmedu Labe i Odre961.g. odlazi u pomoc papi Ivanu XII.= postaje zaštitnik papinstva962.g. = okrunjen za cara=> SVETO RIMSKO CARSTVO NJEMACKOG NARODA= poseban edikt = OTONOVE POVLASTICE= car sudjeluje u izboru pape= car ubire prihode sa crkvenih posjeda= papa polože caru zakletvu vjernosti= teokratsko shvacanje države ( kralj je božji pomazanik)= SIMONIJA (trgovina crkvenim dostojanstvima)vladavina nasljednika= OTON II.(973. – 983.g.) i OTON III.(983. – 1002.g.)= kulturni i znanstveni preporod => OTONSKA RENESANSA= ROMANICKA UMJETNOST= graditeljstvo = katedrale u Mainzu i Augsburgu= samostani u Fuldi, Hildeshaimu i Kolnu= skulptura = raspela= slikarstvo = minijature= samostanska umjetnost = Sankt Gallen i Corbie= historicar WIDKUIN = SAKSONSKA POVIJESTnakon izumiranja Otona= nova dinastija HOHENSTAUF ( 1138. – 1254.g.) SREDNJOVJEKOVNA CRKVAX. st. = prožimanje Crkve i Državeproblemi = SIMONIJA ( prodaja duhovnih službi)= nepoštivanje CELIBATA (NIKOLAITIZAM)= bogatstvo svecenstva, nemoralnost samostanareforme = samostan u Clunyu= 909.g. = Burgundija = vojvoda VILIM od Akvitanije= izravno ih podreduje papibenediktinci = obnovu prema regulama sv. BENEDIKTA = ORA ET LABORApapa IVAN IX. dopušta samostanu širenje => PRIORIJE = 1000 samostana= C. reforme = jacanje CELIBATA= zaštita pod okriljem Crkve = za žene, djecu i slabe= postavljanje redovnika za mjesne biskupe= protiv SIMONIJEreforma Crkve = pape žele «LIBERTAS ECCLESIAE»u XI. st. pokret prodire u Rim = podupire ga car HENRIK III.pape reformatori = LAV IX.= STJEPAN X.= NIKOLA II.= ALEKSANDAR III.posljedice = politicke i crkvene= novi redovi = KARTUZIJANCI u Fr. 1084.g.= CISTERCITI u Burgundiji 1098.g.= sv. BERNARD iz CLAIRVAUXA= CRKVENI RASKOL = medusobno izopcenje 16. srpnja1054.g.kardinal HUMBERT DE SILVA CANDIDO

i carigradski patrijarh MIHAJLO CERULARIJE= LATERANSKI KONCIL 1059.g.= odluke o reformi ( zalaže se opat HILDEBRANT)= samo kardinali mogu birati papusukob Crkve i Carstva= papa GRGUR VII. i car HENRIK IV.papa GRGUR VII. = c. redovnik HILDEBRAND= 1075.g. = DICTATUS PAPAE ( 27. tocaka)= naglašava primat pape nad državom i carem= papu smije izbirati samo zbor kardinala a ne car= crkveni prihodi pripadaju Crkvi= zabrana SIMONIJEsijecanj 1076.g. = DRŽAVNI SABOR U WORMSU= car svrgava papuodgovor pape = ANATEMA (izopcenje i prokletstvo)= « svecana molitva apostolu Petru» = odrješenje plemica od vazalske podložnosti caru= Henrik IV. dolazi pred papu u Canossu ( zima 1076/77.g.)= H. dobiva odrješenje= 1080.g. nastavak sukoba = car vojno pokorava plemstvo= izabire protupapu KLEMENTA III.= krece s vojskom na Rim= papa bježi kod Normana u Italiju ( umire u Salermu 1085.g.)sukob Crkve i države riješen je kompromisomm23. rujna 1122.g. = SPORAZUMOM U WORMSU = papa KALIST II. i carHENRIK V.= WORMSKI KONKORDAT => dvostruka investitura=> papa izabire biskupe i kardinale ( kanonsko pravo)kralj dodjeljuje svjetovnu investituru = žezlopapa dodjeljuje duhovnu investituru = prsten i biskupski štapposljedice = sukobi u Italiji= GVELFI = za premoc papinstva= GIBELINI = potpora carevima iz kuce HOHENSTOFEN= poziv u sveti križarski rat = URBAN II. = 1095.g.VELIKA BRITANIJAV. st. = germ. plemena ANGLA, SASA i JITA = u Škotsku, Wales i Irsku= pokoravaju starosjedioce = KELTE= VI. st. = pokrštavanje= FORMIRAJU NOVE DRŽAVEIX. st. = dolazak NORMANA ( Danci) = potiskuje ih ALFRED VELIKIujedinjenje anglosaksonskih državica u jednu državu= poticaj = zajednicka borba protiv NORMANAprvi vladar = ALFRED VELIKI= razvijaju se feudalni odnosiXI. st. = novi napadi Danaca= danski kralj KNUT VELIKI = vlada Danskom, Engleskom iNormandijomdin. sukobi nakon njegove smrti1066.g. = HASTINGS = normanski vojvoda VILIM OSVAJAC= osvaja Englesku => poraz kralja HARALDA= normanska dinastija