Srednji Vijek _jezik - Skripta

8/16/2019 Srednji Vijek _jezik - Skripta

1/39

1. Tri jezika i tri pisma hrv. srednjovjekovnih tekstova

Književnojezičnu kulturu hrvatskog srednjeg vijeka nazivamo trojezičnom i tropismenom.Razlog tome je korištenje triju pisama: glagoljice, irilice i latinice, te triju jezika: latinski,staroslavenski i hrvatski.!oselivši se na današnja područja, "rvati su se susreli sa ovdašnjim stanovništom te su, kako#i komunicirali s njima, morali naučiti latinski jezik i latinsku gra$ju. Tako je latinski jezikpostao jednim od najstarijih hrvatskih književnih jezika. %ajstarijim dokazom latinskepismenosti kod nas smatra se &išeslavova krstionica '()*. st, %in+, makar je nesumnjivo starijivangelarium -palatense, odnosno -plitski evanelistar za kojeg neki smatraju da potječe iz/. st. %a latinskom su jeziku pronaeni i mnogo#rojni natpisi hrvatskih vladara 'Trpimira,0ranimira, uncimira+, kao i crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika '%adgro#na ploča 2etra3rnog, pita4 prokonzula 5rgura, %atpis opatice &eenege+.

6sim latinskog jezika koji se pisao jedino na latinici, "rvati su sa so#om 7donijeli8 svoj vlastiti,hrvatski jezik. 0lizak njemu #io je staroslavenski koji se na ovim područjima širio od *.stoljea, a u srednjem se vijeku koristila pohrvaena verzija tog jezika. -taroslavenski ihrvatski jezici #ili su ostvareni dvama pismima: glagoljicom i irilicom. 5lagoljica je #ila

dominantno pismo sr. vijeka na ovim područjima, što pokazuje i činjenica da se koristila krozcijeli sr. vijek. 9a#ilježena je iznimno #ogata glag. ostavština, počevši od 0ašanske ploče'epigra$ka+, mnoštva #revijara, misala i psaltira 'liturg. tekstovi+ pa sve do pravnih tekstova'&inodolski zakon, starski razvod+ i #eletrističkih tekstova, tj. z#ornika '2etrisov, Koluniev...+.; 1iro Truhelka '1((*.g+ naziva #osančicom.


2/39

2ronaeno je 5 natpisa s imenom kneza Branimira 'u 5ornji, Copot kod 0enkovca,%in...+ koji je vratio "rvatsku pod jurisdikciju Rima.

(D*. godine papa van &. piše 0ranimiru pismo u kojem zaziva #lagoslov na kneza, narod izemlju 'priznaje 0ranimira kao slo#odnog vladara, a istovremeno je to 1.meunarodnopriznanje "rvatske+

%atpis kneza 0ranimira 'Copot kod 0enkovca, *. -t.+

E %a kamenom natpisu uklesano je latinicom, uz ime kneza 0ranimira 'comes+, najstarijispomen hrvatskoga imena na kamenu: Branimiro com(mes) dux croatorum (Knez Branimir,vojvoda Hrvata)

%atpis kneza 0ranimira 'u 5ornji kod -plita, *.st.+

E %atpis na latinskom uklesan je na ulomku kamene grede iz crkve u uu 5ornjem kod -plita.;z tipičan pleterni ornament uklesano je ime kneza 0ranimira '0ranimiri+

„U vrijeme Branimira, otkad je Krist uzeo sveto tijelo od svete Djevice godine 888.

2ronaen je natpis kneza Muncimira, oca prvog hrvatskog kralja Tomislava, u ;zdolju kodKnina '(*=+.

&ažan je i Trpimirov natpis koji je dio ulomka za#ata oltarne pregrade crkve koju je Trpimirdao sagraditi u Rižinicama. Aragment glasi: 7!ro duce "re#imero ($a kneza "r#imira)

&eliko značenje ima i Nadgrobni natpis kraljice Jelene '*D/ +pronaen u -olinu, na5ospinu otoku. 6d *? krhotina sastavio ga je don Arane 0uli '1(*(+ i pročitao latinski tekst ukojem se Felenu, ženu kralja ihajla i majku kralja -tjepana, naziva Gmajkom kraljevstva i

zaštitnicom siročadi i udovicaH. %atpis je speci$čan po kultiviranom jeziku, ritmičnojorganizaciji i dotjeranosti teksta.

7U ovom gro%u #o&iva slavna 'elena, koja je %ila ena kralja i*ajla (Kre+imira .) i majkakralja -tje#ana (Drislava) i drala vlast u kraljevstvu. Dana 8. isto#ada u miru je ovdje

#oko#ana, godine od utjelovljenja /os#odinova 012... ciklusa...e#akte 31...mjese&eva ciklusa4, konkurente 2. (#okazuje u&enost tog rekonstruktora) ona je za ivota %ila mati kraljevstva i

#ostala za+titnicom siro&adi i udovica. 5ovje&e, kad ovamo svrati+ #ogled, reci6 „Boe, smilujse du+i njezinoj7

-pomenimo i:

Natpis prokonzula Grgura '9adar, 11. st.+ sastavljen u stihovima, jampskim osmercima

7!etre, #rva&e #rvaka, klju&ono+o ne%eskog dvora, #rimi darak moje odanosti, koji sam zavjetovao ja, naj#onizniji #rokonzul koji se zovem /rgur, da %i mi ti mali dar uzvratiovelikim.

Natpis na nadgrobnoj ploi !etra "rnoga '-umpetar kod -plita, 11. st., trodjelni epita4

kojeg je u stihovima i s leoninskim srokom napisao akon !a#ro u čast splitskoga patricija i


3/39


4/39

2ose#no značenje ima tzv. %asoslov opatice %ike '9adar, 11. st.+, opatice #enediktinskogasamostana -vete arije u 9adru, koju kralj Krešimir u jednoj ispravi zove svojom sestrom. To

je prvi europski molitvenik za oso#ne potre#e.

Jikina ki &eenega o#našala je istu dužnost i ostavila traga u latinskoj pismenosti s našihprostora: poznat je tzv. Ve#enegin evan&elistar '11. st.+, veliki kodeks od 1** listova 'NM*(stranica+ s dodacima iz O&. st.

M. "rvatski jezik latinicom

Kada su se doselili na ova područja, "rvati su se susreli s latinskim jezikom i gra$jom te su isami počeli čitati i pisati tim pismom i upotre#ljavati latinski jezik. !o 1. st. u latinskim setekstovima može nai i poneka hrvatska riječ:

Baguste pleno s#oro congregato 'skupljeni u potpunom z#oru+!onja 0lata per campum planum juPta ogradam 'hrvatska riječ s latinskim nastavkom+.

&ažno je spomenuti prve pokušaje da se neki narodni slavenski jezik piše latinicom. ; (. ili *.

st. opat Radon dao je rastaurirati 0i#liju 'na latinskom+. Ta je 0i#lija u 11)1


5/39

'pjevati+, petje 'pjevanje+, umiljeno 'ponizno+I svemir 'sav svijet+I du#rovački mir 'du#rovačkatvrava+,

ali pronalaze se i tuice: ha#it 'odora+, iman 'himna+, kapitul 'vijeanje, vijee, glava u knjizi+,li#ro 'knjiga+, misa, priura 'nadstojnica samostana+, psalam, žežinanje 'post+.

C0%-K@ 6BT&@ '1. st+

Ci#enska pohvala 5ospi ili Ci#enska molitva je prvi latinicom 'gotičkom minuskulom+ ihrvatskim jezikom pisani pjesnički tekst. @utor je nepoznat, ali smatra se kako je to #io 4ra2aulus de -i#inico, dok je vlasnik tri kodeksa u kojima je pronaena C #io 4ra 2avaoCi#enčanin. Kodeksi su pronaeni u ši#enskom 4ranjevačkom samostanu i 1*11. g. u-tarinama su je o#javili Foso iloševi, gvardijan samostana, i van ilčeti.

Taj niz pjesnički nadahnutih pohvala ariji predstavlja ritmiziranu, recitativnu pjesničku prozu#lisku onoj agelantskih lauda. ; djelu je postignut 4unkcionalan, izvorno kreativan skladizmeu namjere teksta, autorova nadahnua i jezičnoEstilskih sredstava.

!ragica ali je jezik C odredila kao srednjodalmatinski čakavski. jesto nastanka je

područje Ci#enika i 0ri#ira. &rlo je vjerojatno da je C #ila prepisana na #osančicu, prateiprodor Cu#ievih u 0osnu 'o#račun s #ogumilima+. !o nas je došao tekst koji je prepisan s#osančice, a verzije na latinici i #osančici nisu sačuvane.

F. &ončina je zaključio kako tekst C nije jedinstven, ve se sastoji od dva dijela:

a+ prva dva odsječka su prave laude#+ kasnije je nadopunjen protuheretičkim stavom 'stav protiv #ogumila u 0osni+.

7? %laena7 ? #rislavna7 ? #resvitla7 -var*u vsi* %laeni*

Bogom ivim uzvi+ena7 - vsimi Bojimi dari ure+ena7

!R;5 B@T%J% TK-T6& 2-@% %@ "R&@T-K6 F9K;

3antilena pro sa#atho

-tarohrvatska 'čakavska dijalogizirana+ je pasionska pjesma iz 1.st. 'pjevala se u korizmi+.Jine je 1M< osmerca koja je pronašao u #udimpeštanskoj knjižnici maarski slavist Baslo"adrovi koji je utvrdio da je Ci#ensku molitvu i Kantilenu pisala ista ruka L ona spomenutoga4ra 2avla.

!anas se čuva u 0udimpešti kamo je stigla iz 4ranjevačkoga samostana u Ci#eniku.

6dlomak Korčulanskoga lekcionara '1.st.+

!io misala koji se upotre#ljavao u 9adru u 1=.st. 'o#red posveenja vode+. 0io je u vlasništvusamostana na Korčuli, a danas se čuva u 0udimpešti.

&atikanski hrvatski molitvenik 'pisan oko 1??.+

=


6/39

jekavski štokavski tekst prepisan s ikavske čakavske matice za neki ženski du#rovačkisamostan. To je prvi spomenik hrvatske književnosti iz !u#rovnika koji sadržava stsl.elemente.

Sia svetih otaca '1.st.+

2rijevod nekih poglavlja latinskih ;er%a seniorum. %astao je u zadarskom samostanu -v.Krševana, a sadrži 1M 4olije '1M= članaka+. 2isale su ga dvije ruke pa se neki članci ponavljaju

'riječ je o religioznopoučnim anegdotama i moralizatorskim sentencijama iz monaškogaživota+. Juva se u arhivu "@9;.

. "rvatski irilicom

"rvatska irilična tradicija započela je još u 11. ili 1


7/39

da %udu &estnik sej crkvi A crkvi svetago 'oana.

Knez Bre&ko vloi se %iti &estnik jej i da zemlje u nju #o koncu.

0+ %atpis Kulina #ana '1


8/39

*valov zbornik $.66/1

%ajljepši i jedan od najvažnijih tekstova 3rkve #osanske 'najljepši #osanički rukopis+.

-adrži M=M irilicom napisana lista, a pisao ga je "valov za "rvoja &ukčia "rvatinia i sadržicijeli %ovi zavjet, @pokalipsu, !avidove psalme, starozavjetne pjesme i nekoliko apokri4nihtekstova.2repisan je sa starijega glagoljičnog predloška, a dnas se čuva se u 0ologni.

'6sim "valovljeva z#ornika, "rvoje je &ukči "rvatini dao pisati i "rvojev misal '1?M.+,najljepši glagoljski misal+

U9a Miroslavljevo evan&elje iz 1


9/39

06-@%J3@

Krajem O&. st. ve se posve o#likovao pose#an tip irilice 'pose#nosti su se počele razvijati jošu O. st.+ koji se o#ično naziva %osan&icom 'termin je >iro Truhelka upotrije#io u 1*.st.+: to epismo imati tri svoje inačice L #osančica, du#rovačka irilica i srednjodalmatinska 'poljičica+.

2ismo se proširilo najviše zahvaljujui #osanskim 4ranjevcima koji su ga upotre#ljavali i urukopisima i u tiskovinama.

;z naziv %osan&ica upotre#ljavali su se i drugi: za#adna 9irilica, %osansko*rvatska 9irilica, arvacko #ismo, sar#sko #ismo, #olji&ica, %osanska az%uka.

2ose#nosti toga pisma u odnosu na druge irilične gra$je tiču se prije svega utjecajaglagoljice.

!osebnosti 7rvatske #irilice:

@+ jerovi 'jer do 1/.st.+

0+ jotacija: jat i osmeričko i

3+ dvoznaci:

!+ , , dž, št, š,

6se#ujnu složenost, slojevitost naše kulturne povijesti o#ilježene suživljenošu tradicija,sim#olizira čin skromnog glagoljaša 5ašpara &nučia iz 5ro#nika koji u svojem molitveniku'1=/(+ na kraju napiše @% na glagoljici, irilici i latinici.

*


10/39

=. 5lagoljična sastavnica hrvatske sr. vj. kulture 'pregled+

. &remenski okviri

%ajstariji hrvatskoglag. sačuvani tekstovi potječu iz 11. st. !a ih je #ilo i prije, znamo izpovijesnih izvora.

.. 9 .:/ st/ 2 vrijeme ;ragmenata

;z cjelovite i necjelovite epigra4ske spomenike, na papiru i pergameni imamo samo4ragmentarne tekstove. 6ni svjedoče da je u povijesnim nemirima stradao značajankorpus.

.6 9 .5/ st/ 2 zlatno doba 7rv/ glagoljaštva

z tog vremena sačuvano je tridesetak cjelovitih #revijara, dvadesetak misala i tripsaltira te još puno 4ragmenata.-ačuvano je i dvadesetak z#ornika 'računajui i 1/. st+.

Tiskana prva hrvatska knjiga na glagoljici '


11/39

#. #eletristički tekstovi L hrvatskoEstsl.c. pravni tekstovi L hrvatski

&. 5lagoljični tisak


12/39

/. 5lagoljični i glagoljičnoEirilični epigra$

./ !lominski natpis $../st1E najstariji je hrvatski glag. spomenikE pučka plastika s uklesanim likom ilirskoErimskog #oga -ilvana '"o je #isao -+E crkva sv. Furaja, 2lomin

0/ Valunska ploa $../ st1E dvojezičan i dvopismeni natpis L sim#oličan početak suživota romanske i slavenske

kulture na hrv. prostorimaE o#la glagoljica, hrvatski jezik )) karolina, latinski jezik

:/ Krki natpis $../st1E uklesan na nekoj zgradi na KrkuE redovnici imaju hrvatska imena: ?vo zida o#at aj i >adonja, >ugota i Do%roslav

6/ Baš#anska ploa $.../1

E najvažnija meu prvim glag. spomenicimaE prijelaz s o#le na uglu glag.E oso#ine hrv. tipa stsl. jezika i narodnog 'čakavskog+ jez.

5/ Jurandvorski ulomci $.0/st1E ulomka, crkva sv. Bucije, Furandvor


13/39

D. 0ašanska ploča

%@F&@S%F 6 0@C>@%-K6F 2B6JE isklesan #ijeli vapnenac, visok **,= cm, širok 1** cm, a de#eo D,= L * cmE izvorno stoji u crkvi -v. Bucije u Furandvoru kao lijevi plutej oltarne pregrade #arem do 1D=


14/39

E uskoro slijedi Jrnčiev polemički tekst 7Foš o glagolskom napisu u crkvi sv. Bucije u drazi#ašanskoj8 u kojoj tvrdi da darovana ledina nije namijenjena ve izgraenoj crkvi, ve upravoza gradnjuE o povijesnom vidu pisali Bujo arun, Aerdo Ciši, van 6stoji, %ada Klai, ihovil 0oloni,...E $lološkom dimenzijom #avili su se Rudol4 -trohal, -tjepan vši, &jekoslav Cte4ani, F. "amm,0. AučiEposljednjih se desetljea izdvojio još jedan metodološki pristup, a nositelji su mu duard

"ercigonja, van -laming i Fosip 0ratuli L svaki na svoj način uputio na izrazitu jezičnu7očuenost8 natpisaE !amjanovi L rasprava o tome koliko je tekst staroslavenski 'hrvatskog tipa+, a u kojoj mjerinosi odlike onodo#nog narodnog 'čakavskog+ hrvatskog jezika L ponajprije opisujuidistri#uciju poluglasa te neke gramatičke o#like

&RF!%6-T 26&F-%" 26!@T@K@

E literatura o 0ašanskoj ploči uvijek navodi kao važnu činjenicu koju iz natpisa doznajemo: dase otok Krk u vrijeme gradnje crkve nalazi pod vlašu kralja 9vonimira

E 2ovijesne okolnosti o odrednici 7vY otočYci8EX Cte4ani misli da se ne radi o #enediktinskom samostanu u ličkom 6točcu, ve da jeposrijedi samostan -v. %ikole na otoku -usku 'što je danas teško prihvatljiva tvrdnja+EX 6stoji se s time ne slaže, priklanja se ideji o sjevernom, ličkom porijeklu, ponajprije jer jeriječ o monasima glagoljašima, 7a glagoljica je došla na Krk sa sjevera ili istoka, nikako smorske strane8EX %ada Klai se priklanja mišljenju da ikulu ipak 7tre#a tražiti negdje na otoku ili u njegovojokolici8EX Auči tvrdi da je posljednji dio natpisa 7zapis da je u to vrijeme neki posjed, zvan ikula u6točcu 'vjerojatno na samom Krku+ #io u zajedništvu svetolucijske opatije

-vjedociE popis svjedoka najošteeniji je dio natpisa 0ašanske pločeE najvjerojatniji popis sastavio je Auči i na#raja kr#avskog župnana, ličkog, vinodolskog teotočkog poslanika i postavlja se pitanje: čemu oni svjedočeZ Jinu darivanja, sastavljanjadarovnice ili uspisivanju u kartular i time zapravo samom zasnivanju samostana.E tko je #io knez Kosmat i gdje je K)krajina kojom je vladaoZ EX Jrnči ustvrdio da #i se mogloočekivati da je to kakav lokalni 'krčki+ knez, Rački smatrao kako je rečeni Kosmat zapravolučki županE tekstni razlozi '4unkcija, struktura, smisao+ govore u prilog tvrdnji da je to morao #iti knez

pod čijom je jurisdikcijom, u okvirima Krajine, #ilo #ašansko područjeE osnovna svrha upisivanja Kosmatovog imena i prostora kojim je vladao L jest vremenskoodreenjeE mogunost da je autor natpisa htio naglasiti kako je spomenuti knez vladao #aš čitavomKrajinom moe #iti samo sekundarnaE ne smije se ni isključiti mišljenje prema kojemu je !o#rovitov zapis na ploči skraen 'ipreraen+ izvorni tekst iz kartulara, odnosno da je tom prostornom odreenju #ilo posveenonešto više prostora L posrijedi je navoenje svjetovne jurisdikcije nad područjem gdje sepodiže crkva, 'a sve pod 9vonimirovom vlasti+ odnosno osniva #enediktinski samostan

E smještaj 0ašanske 2loče u crkvi važan za prepoznavanje tekstne 4unkcije natpisaE jedna od najveih prekretnica u tumačenju 02 i njezina natpisa dogodila se ustanovljenjemnjezina iskonskog položaja EX Auči je 1*=1. čuo od akademskog slikara o. &inka Augošia

1


15/39

pretpostavku da je 02 plutej crkvene pregrade, uskoro je u Riječkom listu iznio to mišljenjekoje su #rzo prihvatili "amm, Košuta i Cte4ani, iako je temeljitu potkrepu 'predočenjemarhitekturnih pokazatelja, npr. žlje#ova u zidu kamo #i se doista ploča mogla postaviti+ponudio nekoliko godina kasnije '1*=D.+E osim što je to saznanje presudno za odreenje komunikacijske vrijednosti upisanog teksta,ono je od iznimne važnosti i z#og uspostavljene večike vjerojatnosti 'naposljetku potvrenepronalaskom tzv. Furandvorskih ulomaka+ da se tekst s 0ašanske ploče nastavljao na desnu

stranu septuma

TK-T%6A;%K3F-K -B6F& '9@KBF;J@K+

E kao temeljni koherencijski čim#enik pokazala se sama crkva -v. Bucije, kao osnovna temacijelog uklesanog tekstaE jezično prazni, a tekstno opravdani 7raščlanjivači8 i i da na početku pojedinih izričajaIzamjenica 7azY8 koja označava temeljnu podvojenost glavnog dijela natpisa na < ravnopravnečestiI očigledna sintaktička nedovršenost EX potvruju ulomljenost teksta i jasno ocrtavanjenjegovih šavova

E nakon početka 'invokacije+ slijede u okviru glavnog dijela dva zapisa L !ržihin o darivanjuledine i !o#rovitov o gradnji crkveE posljednji izričaj neki su $lolozi svrstavali zajedno s izjavom o gradnji crkve, a neki u pose#nu

jedinicu ravnopravnu zapisu o darivnju i gradnji 'pokazatelji kompozicijske organizacije,raščlanjivači EX govore u prilog uključenosti tog zapisa o zajedništvu s 7ikulom8 u!o#rovitovu cjelinu+E jedan od najjačih strukturnih argumenata u prilog koherenciji natpisa EX početna invokacija

je uvodni dio koji otvara slijedei tekst, a ne pripada samo !ržihinu zapisu o darovanjuE važno je i to da nam završni dio teksta nije sačuvan jer se nalazio na kraju desnog plutejaoltarne pregrade

E nisu pronaeni konektori koji s jednog dijela teksta upuuju na drugi 'izmeu !ržihe i!o#rovita+E temeljni čim#enik tekstnog jedinstva izvan je jezičnog tkanja EX crkva na koju se sve izteksta odnosi jedno je od jamstava po kojemu natpis, unatoč svim elementimanejedinstvenosti, ipak držimo cjelovitim tekstomE jedan od najvažnijih čim#enika koji e 4ormirati konačnu 4unkciju je to što je ploča #ila lijeviplutej čime je posve sugeriran svečani karakter upisanog tekstaE navoenje kralja 9vonimira postavlja darivanje ledine u vrijeme njegova vladanjaE utvrena povijesna činjenica o ekspanziji #enediktinskih samostana u 11. stoljeu pridonijete tumačenju darivanja ledine za gradnju crkve -v. Bucije, a ne ve sagraenoj crkvi, odnosno

utemeljenje #enediktinskog samostana vjerojatno na mjestu nekog starijega 's tim da jekraljevo darivanje možda zapravo značilo i kraljevu zaduž#inu+E gradnja crkve uslijedila je nešto kasnije 'razlikuju se opati[+, ali vjerojatno ne predugo nakon9vonimirove smrti 'vremensko odreenje 7vY dni svoj 8 sugerira da je 9vonimir umro+ᶒE pretp. EX naglašavanje jedinstva s 7mikulom vY otočYci8 je zapravo naglašavanje mjestaodakle su gradnja samostana, a možda i osnivanje potekli

EX ne možemo se složiti s onima koji tvrde da je natpis 0ašanske ploče ponajprije pravnitekst jer je 4unkcija njegovih predložaka nekada imala pravni karakter pa djelomično i natpisnosi tu vrijednost

E osnovna je 4unkcija natpisa 0ašanske ploče 7spomenička8 EX u okvire te 4unkcije se smještai najvažnija in4ormacija, s pravnom težinom, da je samostanu -v. Bucije upravo kralj podario

1=


16/39

ledinu za crkvu

%@T2- 0@C>@%-K 2B6J K@6 K%FS&%6 !FB6

E tekst 7očuene8 jezične struktureE njegovom iščitavanju kao književnog teksta najviše pridonio . "ercigonjaE ritmičko pulsiranje, tempo, uidnost njegove tekstovne struktureE po#rojio čim#enike koji od 02 čine 7jednu novu cjelinu estetičkog poretka, drugačijeuznačenje teksta prošlosti8 L to su 7prepoznatljiva ritmička organizacija te stare proze'ostvarena, primjerice, artikulacijom teksta na isokolone: logičnoEsmisaone članke i govornoEakcenatske cjeline kao ritmotvorne elemente, zatim retoričko$guralnim sredstvima poputana4ore, asonance, homeoteleuta, polisindeta ili pak sintaktičkih paralelizmom u 4unkcijiostvarivanja ritmičkog kociniteta, pulsiranja iskaza+8

E uz "ercigonju, snažnu vezu s ritmičkom organizacijom istodo#nih latinskih pravnih tekstocauočili su i -lamnig i 0ratuliE 0ratuli pokazao da je temeljni pokretač ritmiziranja jezika #io zakon tzv. 7cursusa8 koji je

ponajviše koristila Rimska Kurija u vremenu izmeu -v. Feronima i D. stoljea, a povremeno ikasnije od *. st.E cursus se odnosi na ritmizirani kraj rečenice EX u antici je klauzula, tj. završetakrečenicepočivala na kvantiteti slogova, a od Feronima se kvanittea zamjenjuje ritmičkomizmjenom naglašenih i nenaglašenih slogovaE uz očuvanje cursusa ustvrdio je i poštivanje izokolije za koju je odredio da je tradicionalnoslavenska i da su je vjerojatno postavili još Konstantin i etodE 7u !ržihinu zapisu očito je još uvijek na djelu starija poetika s kursurom i izokolijom8, a u!o#rovitovu zapisu se uz poštivanje o#a navedena ritmička načela janso raza#iru i noviprincipi poetike koja je tada, u 1


17/39

&+ u glagoljsku strukturu 'koja opet svjedoči o prožimanju o#lih i uglatih sovnih o#lika+ Loso#ito je zanimljivo iz intertekstualnih pozicija da sva slova osim & imaju istu o#lik i ulatiničkom i u iriličkom pismu

(. "rvatskoEglagoljski liturgijski tekstovi

E 1


18/39

*rvojev misal '1=.st.+E najljepši i naj#ogatije iluminirani glagoljaški hrvatski kodeks iz 1?. g. 'M(? inicijala, 1(?sličica+E napisao ga je pisar 0utko po narudž#i "rvoja &ukčia "rvatinia 'prelijepe iluminacije iinicijali+IE čuva se u 3arigradu, a možda je pisan u -plituE ikavski jezik, puno hrvatskih jezičnih elemenata

E stvaranje svijeta iz "rvojeva misala:

7skoni stvori %og ne%o i zemlju. $emla %i+e #razdna i taca. tma %i+e na lici %ezdni. du* %oino+a+e se na voda*.

Misal po zakonu Eimskoga dvora '2rvotisak, 1(M.+

Kopen7agenski misal '1.st.+, 8F;ordski prvi '1.)1=.st.+, 8F;ordski drugi '1.)1=.st.+,Berlinski misal '1=.st.+, Njujorški misal '1=.st.+, Eoki misal '1=.st.+, )jubljanski misal

'1=.st.+, Vrbniki prvi misal '1=.st.+, Vrbniki drugi misal '1=.st.+, Bribirski misal '1=.st.+

BE,V'JCE' 'časoslovi+

E služ#ene crkvene knjige koje se sastoje od molitava i čitanja rasporeenih po danima ugodini i po satima u danu, a namijenjena je sveenicima i redovnicima:

Eutjecali su na #eletrističku srednjovjekovnu književnost i 4ormirali pu#liku

)ondonski odlomak brevijara '1M.st.+E najstariji sačuvani hrvatskoglagoljski #revijarski odlomak

!rvi vrbniki brevijar '1M.)1.st.+E najstariji cjeloviti #revijarE glagoljica prijelaznog tipaE hrvatskostaroslavenski jezik

Vrbniki drugi '1.st.+

Brevijar Vida 8mišljanina

)jubljanski prvi $.6/st/1, )jubljanski drugi $.6/st/1!ašmanski $.6/st/1irentinski $.6/st/1*umski $.5/st/1Moskovski $.5/st/1Novljanski prvi $.5/st/1H Novljanski drugi $.5/st/1H '9apis popa artinca o Kr#avskoj #itci1*M+Brevijar popa Mavra $.5/st/1Ckademijin odlomak brevijara i Vrbniki odlomak $.:/st1

1(


19/39

U Jasloslovi nastali u pisarnici sv. Krševana u 9adru: Jasoslov opatice Jike i Jasoslov opatice&eenege. %astali su u 11. st, a pisani su latinskim jezikom.

!+C)T'E' 'z#irke psalama+

E )obkoIiczev '1. st+E raši#ev '1=.st+

isalE#revijar 'u istoj knjizi i misal i #revijar+

E Vatikanski '1=.st.+E Kopitar '1=.st.+

isalE#revijarEpsaltirEritual 'ritual E knjiga koja sadrži o#rede+

"ode slave =: $!ariški1H 1MD=."ode slave .. $!ariški1H 1M(?.

T-K@% 5B@56BFJ% -@B 0R&F@R

@+ isal po zakonu Rimskoga dvora '1(M.+Eprva hrvatska tiskana knjiga

0+ 0revijar po zakonu Rimskoga dvora '1*1., Kosinj+

3+ 0aromiev #revijar '1=.st., &enecija+

!+ -enjski misal '1=.st., -enj+

+ isal 2avla odrušanina '1/.st., &enecija+

A+ isal "ruacki '1/.st., Rijeka+

5+ 0roziev #revijar '1/.st., &enecija+

E od 1/.st. i dalje se prepisuje, ali se to više ne spominje jer se tiskaju latiničke knjige 'tiskanjeknjigaNdemokratitacija kulture+

*. "rvatskoglagoljski pravni tekstovi; 1*.st.javlja se znatno zanimanje za pravne srednjovjekovne tekstove, pose#ice glagoljične.2ravni tekstovi podizali su moral i samosvijest hrvatskog naroda i rekonstruirali su hrvatskupovijest.2ravni tekstovi su izvor za proučavanje hrvatske jezične povijesti.

; njima ima manje staroslavenizama nego u #eletrističkim i liturgijskim tekstovima 'višestarohrvatskog+.

z srednjeg su vijeka sačuvane #rojne listine iz različitih krajevaI takav prostorni i vremenski

raspored je dragocjen podatak za rekonstrukciju jezične povijesti.

1*


20/39

E hrvatskostaroslavenski je rijedak: samo u uvodnim i završnim 4ormulama kako #i pokazaliznanje:

7i "oma+ i Butko, kr%avski, li&ki %u+ki i #ro&aja (ostali) knezi, vsim i vsakomu ta list ki %ividili, &inimo otvoreno, da #ri+ad+i (ar*aizam) #red nas Dujam lni&evi9 i rmonja %ratu&ednjegov i 'uraj -laveni9 is#ovidili jesu ivim jezikom... „(3C0C)

van Kukuljevi '1(/M.+: 7Ccta croaticaA)istine 7rvatske8

; svojoj z#irci van Kukuljevi za#ilježio je dvadesetak glagoljičnih pravnih isprava 'M(< listine+do 1=**. Tu su njegovu z#irku popunili drugi istraživači 'Curmin pa sve do suvremenih+.2ravne listine #ilježe gradnju crkava, istjerivanje pravde oko zemljišta i dr.%ajstarija listina je istina slavnoga Dragoslava iz 11??.g.2rvi puta o#javljeno 2ismo %ikole odruškoga, napisano glagoljicom u 1=.st. E prvi polemičkihrvatski tekst koji slijedi uo#ičajena retorička načela u prikazivanju i po#ijanju protivnikovihtvrdnji.@cta croatica izvorno su pisane glagoljicom, a listine su pisane na laitini i irilici.

uro Curmin '1(*(.+: 7/.knjiga serije onumenta historico L juridica slavorum meridionalium8'listine od 1=**.do danas+

Fosip 0ratuli o testamentu Felene, sestre 2etra Kružia:

7...#ravni sadraj %io je vaan za njezine suvremenike, ali kad danas #oku+amo #ro&itati onuo#oruku, ona na nas djeluje kao neka magi&na %rojanica, #una %oja i tajanstvenosti...

; srednjem je vijeku pravna namjena, dakle, o#ogaena književnojezičnom intelektualnomnadgradnjom, o#jektivni način pripovijedanja zamijenjen je su#jektivnim, uvode se opisi,dijalozi, pitanja, usklici i drugi pripovjedački elementi.

)istina iz +lunja '1*


21/39

E /?Eak članaka kojima se normiraju novonastali pravni odnosi kad su se dotad slo#odnevinodolske opine našle u posjedu krčkoga kneza &ida i njegovih nasljednikaI preveden na#rojne europske jezike


22/39

„eka nijedan %ratdrugu svome %ez o#atove za#ovijedi ni+ta ne da, ni #rimi, niti u se%e imaikakva stvar.

-tol %ra9e gdje jedu, neka nikada ne %ude %ez &itanja.

@ %ra9a neka ne &itaju #o redu, nego neka &itaju koji lije#o &itaju.

@ svaki #osao radite s mjerom (umjereno) z%og sla%osti ljudske.

ne alite se, redovnici, na lje#otu ili runo9u te odje9e, nego imajte takvu odje9u kakva semoe na9i u zemlji u kojoj ivite.

E #enediktinci: u /.stoljeu stižu u "rvatsku 'stru+I uz njihovo su djelovanje vezane: spravakneza Trpimira '(=


23/39

11."rvatskoglagoljski z#ornici

; proučavanju se koristimo dvjema metodama:

a+ metoda parcelacije: svaki tekst proučavamo zase#no 'njegov jezik+#+ sintetička metoda: pokušava pronai jezične oso#ine koje se ponavljaju u svim tekstovima

9#ornici su najpopularniji tip glagoljaške rukopisne knjige od 1.do 1/.st.

1. &RF AR@5%@T@E vši '1


24/39

Marijina pisan '6 arija, 0ožja mati+Emarijanska pjesma

Od rojenja '2roslavimo 6ca 0oga+E neki njezini dijelovi poznati su i pod imenom 70og se rodi v &itliomi8 E #ožina pjesma

Bratja, brata sprovodimo

E pjevala se na pogre#u

Nad grobom (Tu mislimo, bratja, ča smo)

E pjevala se na pogre#u

vit se konča

E potresna, izrazito angažirana dvanaesteračka pjesmaI po#una protiv moralnoga posrtanjasveenstva

Mi!aile prebla"eni

Poj "eljno (#ač mi tu"i$, du$e)

+ bornik Gregora Borislavi#a '1MD=.+E najstariji sačuvani cjeloviti z#ornik glagoljaške tradicijeE sadrži liturgijske i neliturgijske sadržaje 'dijelove misala, #revijara, rituala, molitve, apokri4nuBegendu o 1< petaka, legendu o mučeništvu svete argarete+


25/39

@ntologija vs. hrestomatija

E antologijaNoda#ir naj#oljega, najljepšega ili po nekom kriteriju najvažnijega 'prevladavavrijednosni kriterij+

E hrestomatijaNiz#ori književnih djela namijenjenih učenju ili svladavanju odreenepro#lematike 'prevladava 4unkcionalni kriterij+

E prema toj su podjeli hrvatski srednjovjekovni glagoljični z#ornici #liži hrestomatijama negoantologijama

1


26/39

E< tipa miješanja:

Ea+ preklapanje: mladEago))junEogaI junogo 'u istoj riječi elementi o#a sustava+

E mladagoEjunoga 'stsl.riječ, hrv.nastavak+Emladogo

E#+ supostojanje: az 'kod nekih pisaca rezerviran samo za #ogoveNstilistička varijanta+:jaIace:akoI iže:kiI novago:novoga

Eo čemu je ovisio udio staroslavenske i starohrvatske komponenteZ

a+ o volji i o#razovanosti autora)prepisivača

#+ što je tekst stariji, to je više stsl.elemenata

c+ o vremenu u kojem se prepisivalo 'do 1.st. stav da se ne smije ništa mijenjati, pogotovo uliturgijskim tekstovimaI od 1/.st. počinje jačati koncepcija prevladavajueg narječja koje gradistandard+

E javlja se u glagoljičnim, iriličnim i latiničnim tekstovima '#eletristika+

:1 *rvatski $pravni tekstovi i djelomino i u beletristikim1

E težnja prema harmoniji jezičnih elemenata 'čakavski, kajkavski, štokavski+Nako u jednomredu napišu kaj, onda u tom istom redu stave još nekoliko kajkavskih elemenata, koncentrirajuse na odreeno narječje, stav

E čak se i u tim tekstovima na početku koristilo stsl. 'kako #i se pokazala učenost+

Eprevladava u latiničkim tekstovima 'pravni tekstovi+

E hrvatskostaroslavenski, hrvatskoEstaroslavenski i hrvatski jezik o#našaju sve one 4unkcijekoje inače o#naša samo jedan jezik 'latinski na tim prostorima+

Etri jezika)tri stila)triglosija

E4unkcionalni stilNiz#or jezičnih elemenataI književnojezični i neknjiževnojezični elementi

E Roman Fako#son govori o / 4unkcija priopavanja i 4unkcijama djelovanja ne neku oso#u'srednjovjekovni tekstovi pojačavaju 4unkciju djelovanja tamo gdje je danas pretjerana+

EdiglosijaNjezična situacija u kojoj zajednica govornika upotre#ljava dvije #itno različitevarijante istoga jezika)zahvaa čitavu zajednicu)komunikacijski kontekst 'za jednu se 4unkciju

koristi jedan tip jezika+

E hrvatska srednjovjekovna situacija je triglosija 'hrvatskostaroslavenski se koristi uliturgijskim tekstovima, hrvatskoEstaroslavenski se koristi u #eletrističkim tekstovima, ahrvatski u pravnim tekstovima+

1M.6so#ine hrvatske glagoljice

"rvatska galgoljica jedno je od najjačih identi$kacijskih sim#ola hrvatske kulture. 6na se

svojim o#licima razlikovala od #ugarske i češkoEmoravske glagoljice L razlike se svode naslovni inventar.5lagoljica se primjenjivala na velikom prostoru, a na tako širokom prostoru pismo se nije


27/39

moglo standardizirati. pak,. uglata ili hrvatska glagoljica standardizirala se sredinom 1M.stoljea, a vrijeme prilagod#e trajalo je oko 1??, 1=? godina. Taj dinamičan proces naziva seA6R@T&% 2R63- 'prijelaz iz o#le u uglatu+.; početku je uglata glagoljica uključivala o#lu, koja joj je #ila temelj. ;potre#ljavala se naprostoru stre, Kvarnera, Bike, sj. !almacije do uša rijeke Krke u more te na kopnu do9agre#a. stočno od Krke nakon 1M. st. nema glagoljice, ve se piše irilicom 'narodno pismo+ ilatinicom 'služ#e+. !o 9agre#a je uglavnom došla do 1D. st.

;potre#ljavala se ponajprije u crkvi. 2osljednja oso#a koja je #rzopisno pisala uglatu glagoljicuumrla je 1*(=. L do tada smatramo da se glagoljica kontinuirano koristila. Kontinuitet pisanjaglag. je duži nego pisanja latinicom.2ostoje < tipa uglate glagoljice:1. svečani 'u liturgiji+


28/39

2osljednji kodeks pisan ustavnom glagoljicom, kao izrazom kontinuirane tradicije, otisnut je1(*M. u Rimu 'isal, u pripravi !. @. 2arčia+. Kurzivnom se glagoljicom katkad pisalo i naotoku Krku sve do potkraj OO. st.

1."rvatskostaroslavenski i hrvatskostaroslavenski 'v.1


29/39

novi element te norme. 2osljednjih smo godina do#ili nova, precizna sintaktička istraživanja'ihaljevi+ koja e, vjerujem, potaknuti nova. Fer #aš na prijelazu u drugo razdo#ljehrvatskostaroslavenskoga primjeuju se promjene u poretku riječi i u rekciji pa npr.konstrukcije ne %G ie smutilF %i, ae %i ne uni&iili me zamjenjuju ne %G ie %i smutilI i ae %ime ne uni&iili, konstrukcijune vIzdviglI %imI sulice moee konstrukcija ne vIzdviglI %imIsulicu moju itd.

!osadašnja nam istraživanja nude dovoljno podataka da s velikom sigurnošu možemo npr.rei da se prezent glagola o#likuje mor4emima u, +i, t I m, te, t I vG,ta, te, da je stanje saoristima slično kao i u klasičnom staroslavenskom, što vrijedi i za imper4ekt uz napomenu da

je stezanje gotovo redovito, sustav participa zadržao je svoju razvedenost i način tvor#e 'uzpromjene nazala i drukčiju realizaciju gra4ema +ta+ i sl. menička glavna sklonid#a do#ro čuvaopoziciju po palatalnosti, konsonantske promjene uspješno odolijevaju utjecajima glavnih i sl.ogli #ismo nastaviti s na#rajanjem koje #i ponudilo opširniji i precizniji opishrvatskostaroslavenskoga nego što nam nude sadašnji, pogotovo udž#enički, opisi.

@ko #ismo saželi ulogu hrvatskostaroslavenskoga u srednjovjekovnoj hrvatskoj kulturi, mogli#ismo rei da je do kraja O. st. služio kao književni jezik jer ga nalazimo i u #eletristici i u

pravnim tekstovima, a ne samo u liturgijskim. 6d toga vremena reducirat e svoje 4unkcije ipostat e liturgijskim jezikom, ali e se ugraivati u hrvatskoEstaroslavenski. 6d O&. st. do!rugoga vatikanskoga koncila zadržat e ulogu liturgijskoga jezika, a uloga i značenje #it emu smanjeni zahvaljujui sla#ljenju materijalnih resursa hrvatskih glagoljaša. 6#ično se kaokraj njegova prirodnoga razvitka uzima Brozi9ev %revijar iz 1=/1. %aime, poslije toga #revijaranova glagoljska knjiga #it e otisnuta tek 1/M1. 0io je to evakovi9ev misal otisnut u Rimutroškom 2ropagande Gnakon mnogih traženja, diplomatskih, #iskupskih i sinodalnihintervencija, pokušaja, dogovora, pripravaH]*^. %ova je situacija uvjetovana svjetskimdogaajima: u Rimu je 1=*=. sklopljena, a u 0restu 1=*/. proglašena Brestovska unija kojomsu Kijev i sva Rutenija sjedinjeni s Rimom. 5odine 1/


30/39

4unkcionalno. %aravno, mogue je uvijek nai srednjovjekovni hrvatski tekst u kome 'gotovo+nema staroslavenskih elemenata, ali gledajui korpus u cjelini, možemo s pravom tvrditi da jemiješanje staroslavenskih i starohrvatskih elemenata prevladavajua tendencija i da e tomiješanje poslužiti kao uzor miješanju čakavskih, kajkavskih i štokavskih elemenata narazličitim mjestima i u različitim o#licima, uvijek s namjerom da se stvori književni jezikprihvatljiv na što širem terenu. %ema, naravno, puno smisla raspravljati o tome Gšto #i #ilokad #i #iloH, ali nema sumnje da su osmanlijski naleti i njima izazvane migracije stanovništva

uvelike poništile književnojezični razvoj star nekoliko stoljea i da se u O&. st. moralo početigotovo iz početka. Aunkcionalno širenje koje smo spomenuli tiče se činjenice da se osim#eletrističkih tekstova tim idiomom sve više ostvaruju i 4unkcionalno drukčiji tekstovi, dostačesto i liturgijski.

2ažljivo zagledanje u glagoljične i irilične tekstove dovodi nas do spoznaje da jestaroslavenskih elemenata u njima manje nego što to izgleda na prvi pogled: mnoštvo jerova,apostro4a, nerijetko pisanje in continuo i odsutnost pravopisnih znakova na koje smo navikliposljedica su naslanjanja na staroslavenske uzore i nisu uvijek #ili 4unkcionalni. ; mnoštvurazličitih rješenja ipak se mogu prepoznati težnje prema usustavljivanju, a spretniji autorirazličite izraze za isti sadržaj koriste u stilističke svrhe: L ot sirot_, ali ot vdovic, od op`ine,

ali od gospodina 'Koluni9ev z%ornik , 1(/+.

%a 4onetskoE4onološkoj razini kao staroslavenske elemente možemo označiti poneki jer usredini riječi, neke ekavizme, povremeno javljanje 4onema d i sl. %i jedan od tih elemenata nedolazi jako često i gotovo se redovito nalazi u #i#lijskom kontekstu 'stIza, rodenie i sl.+.

-taroslavenski udio u deklinaciji imenica vidljiv je u gramatičkom mor4emu za lokativ jedninegdje jako često nalazimo jat ' +, češe nego i, e i u zajedno 'npr. na mGstG, na mGste, namGsti, na mGstu+. %ije prihvatljivo neprekidno nastojanje da se ustanovi jesu li taj glagoljičnigra4em čitali kao i ili kao e jer glagoljica ima slova zai i e pa ih je pisac)prepisivač mogao

napisati i kadšto ih je napisao. Kad ih je napisao, govorimo o prodoru govornoga jezika uknjigu, a kad nije, govorimo o poštovanju književnojezične tradicije i postojanju pravila koje jenalagalo kako da se taj gra4em realizira. Kod imeničke deklinacije možemo spomenuti idativno EoviLevi 'npr. #etrovi umj. #etru, cesarevi umj. cesaru+, instrumentalno Eoju)Eeju' enoju, kraliceju+ i nulti gramatički mor4em u akuzativu jednine muškoga roda za živo'npr. sin lju%it otac +. 2rimjeri kao što su #tice ne%eskie i ri%e morskie 'gen. jednine+, vcarstvo ne%eskoe, na goru maslinskuju, o desnuju te%e pokazuju upora#u odreenih pridjevakoji su o#likovani hrvatskostaroslavenskim mor4emima jer hrvatski idiomi na tim mjestimanemaju mor4emskih razlika izmeu odreenih i neodreenih pridjevskih o#lika. 9#og #rojnostiprimjera u kojima dolaze, genitivni o#lici s gramatičkim mor4emima ago, ego uzimaju se kaooso#ito markantan GimportH iz staroslavenskoga jezika koji se javljaju usporedo s hrvatskimmor4emima oga, ega i s mor4emom ogo koji predstavlja otklon od o#iju normi 'sladkogosina, do%rogo otca+. or4em ogo može se tretirati i kao utjecaj zamjeničke na pridjevskudeklinaciju. Kao o elementima staroslavenskoga jezika možemo govoriti o upora#i participa'neki su tekstovi vrlo zasieni participijalnim konstrukcijama+, o supostojanju gramatičkihmor4ema m i u u prvom licu jednine prezenta itd. 6 takvim je primjerima hrvatskapaleoslavistika puno pisala posljednjih desetljea.

1/.Kajkavsko naslojavanje

; potrazi za što sta#ilnijim književnim jezikom kojim e se služiti na sve veem teritoriju i koji

e se graditi iz#orom iz ve postojeih knjiga te osvježavanjem iz govornoga jezika glagoljašisu u hrvatsku knjigu uveli i kajkavštinu. 2osve je krivo tvrditi da je miješanje čakavskih ikajkavskih oso#ina ' hrvatskostaroslavenske+ posljedica stanja na nekim terenima gdje se ta

M?


31/39

narječja dodiruju. iješanje je posljedica stava, što se vidi po rečenicama kao što je onaiz !etrisova z%ornika:

reku emu anMeli vraNi ki ga %udu drali. čto se alosti+ u%ogi &love&e. i kai semee+.i zač tre#ee+.

Fasno je da nije riječ o zapisu spontanoga govora, nego o promišljenom postupku miješanjasustava. ; glagoljične tekstove u kojima ima kajkavizama, mada ni izdaleka u svima jednako,

u#rajaju se: ;inodolski z%ornik 's početka O&. stoljea+,!etrisov z%ornik '1/(+, Koluni9ev z%ornik '1(/+, /re%lov Kvarezimal '1*(+,Korizmenjak a30 H@$U 'O&)O&. st.+, Homilijar naatejevo evanOelje 'kraj O&. st.+, @ntoninov konEesional 'O&)O&. st.+, Kvadriga du*ovnim

zakonom 'O&)O&. st.+, "konski z%ornik 'poč. O&. st.+, Pgom%i9ev z%ornik 'pol. O&.st.+, /r+kovi9ev z%ornik 'druga polovica O&. st.+. Tim z#orničkim tekstovima valja dodatiznatan #roj pravnih listina u kojima su kajkavizmi vrlo zamjetni.

Kajkavizmi u glagoljičnim tekstovima do#ro su opisani u novijoj literaturi]1?^ pa u ovdje samopo#rojiti uočene kajkavske oso#itosti: protetsko v 'vuskimi, vulici+, pre$ks s uprimjerima so#et , s#ametiti se, pojednostavljivanje suglasničkih skupina 'lasi, trdi, storiti itd.+,

disimilacija inicijalnoga mn 'vnogi+, pojava 4onema& umjesto 9 'o%e&anja, zlo&udna+,4ormanti +, k+ za stupnjevanje pridjeva 'vek+i,man+i+, trenutni prezent %umI, %u+I, gram.mor4em me u 1. licu množine prezenta '*o&eme+, čuvanje tematskoga mor4ema u M. licumnožine prezenta ' eliju+, imperativno e ' #rivezete+, vokativ jednak nominativu ' zdravamorska zvezda+ i #rojni kajkavizmi na leksičkoj razini: uz am#lematsko kai tu sunpr. %antovati,%ruma, Eaitina, *ra&ka, #otulen i #rojni drugi.

1+ Aonologija

a+ 2rotetsko v

vučiEučiI vuEuI vulicaEulica#+ 2rotetsko s 'nema ga u drugim narječjima+

E spametanEpametanI sopetEopetI strošakEtrošak

c+ pojednostavljivanje suglasničkih skupina

vladaEladaI tvrdoEtrdoI o#vezanEo#ezan

d+ vnoziEmnogiI vnogimiEmnogimi

e+ harmonija jezičnih elemenataNzajedna se stavljaju elementi iz istoga narječja 'varimo čaEvaremo kaiI vekšimEživelo:kajkavski komparativ i ekavski+

4+ oče, zločudnaNpri#ližavanje kajkavštini


32/39

e+ %N&

4+ želi širiti krug onih koji e doživljavati tekst kao svoj '7eštre dragi, vsih nas dika)ja temolim &eronika+

g+ z visuum pečatjum naše crikveN#raniti s jakostum i pravicum 'instrumental+

h+ kaj, zakaj, ple#anuš, norica

1D.-taroslavenski u služ#i hrvatske kulture

2revoenjem grčkih liturgijskih tekstova na slavenski u *. stoljeu ostvareni su prvi tekstovi na jeziku koji je poznat po različitim imenima: starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski,staroslavenski, staro#ugarski, staromakedonski i opeslavenski književni jezik. 2rvi prijevodi iz*. stoljea nisu se sačuvali pa o njima sudimo po onima iz 1?. i 11. st. 'kanon staroslavenskihspisa+.eu speci$čnostima iz tog najstarijeg slavenskog književnog jezika ističemo dvije:1+ - o#zirom na to da su prvi tekstovi prevoeni s grčkog jezika, #rojni su grecizmi L grecizmisu dvojaki: postoje oni koji su se prenijeli prevoei knjige, ali i oni 7prirodni8 koji su u *. st.#ili normalni u slavenskom govoru solunske okolice 'angelY, evangelije, trapeza+. Kasnije je taj

jezik došao u doticaj s dionicima latinske kulture pa je i latinski ostavio svog traga ' oltarY,oc_tY+.

6d 1


33/39

;loga stsl. u hrvatskoj kulturi: služio je kao književni jezik na dijelu hrvatskog prostora,njegova hrvatska inačica nije #ila samo liturgijski jezik, nego je do 1M. st. popunjavala i#eletrističke i pravne tekstove. 6d tog vremena, počela je reducirati svoje 4unkcije i služila jesamo kao liturg. jezik, no svoje je elemente ugraivala u hrvatskoEstsl. jezik. 6d 1/. st. pa svedo !rugog vatikanskog koncila, hrvatskostarosl. je o#avljao 4unkciju liturg. jezika. %jegovauloga i značenje reducirani su z#og sve sla#ijeg materijalnog stanja hrv. glagoljaša što jezapravo usko povezano s opim prilikama u hrvatskim zemljama.

0roziev #revijar '1=/1+ smatra se krajem prirodnog razvitka hrvatskostarosl. jezika. %ovaglag. liturgijska knjiga otisnuta je tek 1/M1. i to Bevakoviev misal 'otisnut u Rimu+.%ova je situacija uvjetovana svjetskim dogaajima: u Rimu je 1=*=. sklopljena 0restovskaunija kojom su Kijev i Rutenija sjedinjeni s Rimom. %astoji se proširiti katolicizam pa Rimodlučuje napraviti misal po ukusu ;krajinaca . 2osao je povjeren "rvatu Ra4aelu Bevakoviu.Rusi$kacija se provodila redovitim izdavanjem novih i za#ranom korištenja starih liturg. knjiga."rvatski glag. nisu prihvaali o#jašnjenja da su potre#ne jedinstvene liturg. knjige na cijelomslavenskom području.

&rijeme rusi$kacije hrvatskostsl. tekstova poklapa se s vremenom sveslavenskih ideja meu"rvatsima. ;vjerenje da su svi -laveni jedan narod pogodovalo je traženju jedinstvenog jezika

pa su svoj doprinos dali i "rvati 'Cime 0udini i Furaj Križani L pokušavali unijeti stsl. i hrv.elemente+. ;graditi stsl. elemente u hrvatski moderni jez. stand. pokušao je i Aran Kurelac, anakon njega Fonke i Culek.pak, pokušaji da se oso#ine stsl. jezika ugrade u hrvatski jezični standard #ili su zakašnjeli inisu imali izgleda za uspjeh.

1(.2ariška pjesmarica

2ariška pjesmarica dio je 2ariškog z#ornika iz 1M(?., a nalazi se na koncu tog z#ornika.

9#ornik ima ?? str., i čuva se u Arancuskoj nacionalnoj knjižnici '0i#liothue %ationale+ u 2arizu, sign. 3ode slave 11. 9#ornik je pisan hrvatskom glgoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, a sadržimisalski, #revijarski i psaltirski dio. 6va starhorvatska pjesmarica sadrži deset pjesamapisanih starhorvatskim jezikom:

3. !isan svetogo 'urja

Q. !isan ot muki Hrstovi

C. arijina #isan

R. !roslavimo ?tca Boga

4. Bog se rodi v ;itliomi

2. Bratja, %rata s#rovodimo

1. "u msilimo, %ratja, &a smo

8. -vit se kon&a

MM


34/39

0. i*aile #ro%laeni

3S.$a& se tui+, du+e

2jesme izvorno nisu zapisane u stihovima, nego neprekinuto, #ez znakova interpunkcije. -vi jatovi su u gornjem prijepisu razriješeni, ali na mnogim mjestima nije jasno kako ih tre#a citati'ikavski, ekavski ili ijekavski+, u skladu sa starhrvatskim govorom iz 1. st.

; 2ariškoj pjesmarici su i dvije svetačke pjesme, jedna posveena sv. Furju, a druga sv.ihovilu. Tu je i pjesma 9ač me tužiš duše posveena susu. 2jesma -vit se konča je svjetovnetematike.

1*.9apis popa artinca

!rugi novljanski #revijar prepisao je potkraj 1=. st., u gradu 5ro#niku, pop artinac, kaligra4 inadareni iluminator, za pavlinski samostan sv. arije u %ovom &inodolskom. ; ovome#revijaru nalazi se i zapis o #itci na Kr#avskom polju iz 1*M. g. gdje je izrazitim književnimdarom ocrtao svu dramatiku tragedije poraza hrvatske vojske i patnju što je potom prouzročilo

osmansko nasilje. !akle, taj tekst nije suhoparno izviješe, nego je riječ o stilski o#ilježenomgovoru.2ismo ovog zapisa je uglata glagoljica, a jezik hrvatskostaroslavenski. Riječ jazik upotre#ljavau značenju narod.

„i k tomu %udu9i mi v skr%i i #rio%iden misliju (za%rinut mi+lju) vsgda %i* za rati velike inemirija jae #riklju&i+e se v vrjemena na+a jue dvigo+e (koju #otaknu+e) "urci su9i oti+9edija zmaila sina agari ra%ine avrajamlje

Ekaže artinac: 7Turci nalegoše na jazik hrvatski8 'riječ jazik upotre#ljava u značenju narodInarod je zajednica jednakomisleih i jednakogovoreihI ukazuje na osjetljivost koja se javlja u

svakome narodu kad tko dovede u pitanje njegovo pravo na vlastiti jezik+


35/39

,uropa2

E ksilogra$ja u 1M.st.: i na drugim materijalima, a ne samo na drvu

E tisak pokretnim slovimaNeuropski izum '5utten#erg+

E 5utten#ergova 0i#lijaNprva europska tiskana knjiga, najljepša knjigaI tiskana je 1==.godinena latinskom jeziku na pergameni i papiru, dvostupačna, < retka, dvije knjige po 1


36/39

:/1

E


37/39

E z#og puno praznoga prostora na zadnjoj stranici i nepostojanja inicijala zaključujemo da jeknjiga tiskana na #rzinu

E prvi misal u uropi koji nije na latinskom i nije pisan latinicom:

7izdanje rjeOe od %ijeloga gavrana ( . 0o#rofski+Nvažna i rijetka

E


38/39

E otisnut je vjerojatno u Kosinju

0aromiev #revijar '1*M.+

E otisnut je u &eneciji

E naziv je do#io po 0lažu 0aromiu, čovjeku koji je imao važnu ulogu u njegovoj pripravi'korigirao je knjigu+I inače se proslavio u radu -enjske glagoljske tiskare

E 0laž 0aromi: rodom &r#ničanin, kanonik senjske crkve, poznat po tehnici lomljenih ligatura,tj.po ligaturama spojenima od punoga slova i poluslova

E jedan je od rijetkih #revijara koji osim potpunoga časoslova sadrži i misal i ritual

E zanimljiv je kalendar u ovom #revijaru: primjeuju se u njemu novi 4ranjevački #lagdani i#lagdani koji se slave u 9adruI u tom se kalendaru nalaze podaci o položaju zvijezda zodijakaii njihova imena

E jedini potpuni nalazi se u Rumunjskoj

-enjski misal '1*.+

E 1*. 2očela je raditi -enjska glagoljska tiskara i do 1=?(. 'kada je zatvorena + u njoj jeotisnuto najmanje D knjiga, meu njima i dvije inkuna#ule 'isal iz 1*. -povid opena iz1*/.+Nsredišnja oso#a toga kulturnog pothvata #io je 0laž 0aromi

E prva knjiga otisnuta u -enjskoj tiskari #io je -enjski misal

E danas se čuva u 0udimpešti

Bekcionar 0ernardina -plianina '1*=.+

Eknjiga koja sadrži čitanja na nedjelje i #lagdane 'dakle, često se čitala u crkvi pa je opravdanatvrdnja da je ta knjiga snažno utjecala na o#likovanje zajedničkoga hrvatskog jezičnog idioma+

Etiskana je u &eneciji, ima i naslovnu stranicu

E oso#a po kojoj se knjiga zove splitski je 4ranjevac 0ernardin !rvodili 'autor, tj.redaktor prvehrvatske latinicom tiskane knjige+

-povid opena '1*/.+

E naša prva i jedina neliturgijska inkuna#ula

E otisnuta je glagoljicom u -enjskoj tiskari i u njoj tiskara prvi put tiska svoj tipogra4ski znakEdruga po redu 'tiskar je 0laž 0aromi+

E to je prijevod talijanskoga 3on4essionale generale poznatog 4ranjevačkog propovjednika

E to je i prva knjiga tiskana na narodnom jeziku, čakavštini

E duhovni priručnik za o#avljanje ispovijedi 'upute redovnicima kako ispovijedati+

E tiskare: RijekaNCimun Kožiči 0enja '1=M?.)1=M1.E/ knjiga+Non je nastojao popravljati jezikglagoljske knjige jer nije #io zadovoljan jezikom veine njihI u predgovoru jednog svog

povijesnog djela o tome izravno govori trogirskom #iskupu Tomi %igru i to je prvi put da se uglagoljičnoj hrvatskoj tradiciji o jezičnom ureivanju tekstova govori izravno

M(


39/39

E-enjN0laž 0aromi '1*.E1=?(.ED knjiga+

Enajstarija hrvatska početnica: otisnuta je 1=

Documents

Srednji Vijek _jezik - Skripta