Šri išopanišad (CRO)

7/28/2019 ri iopaniad (CRO)

1/72

1


2/72


3/72

stvorio Bog." Drutvo se dijeli na brahmane, katriye, vaiye i udre.Brahmane su vrlo inteligentni ljudi koji znaju to je Brahman. Za njima slijedekatriye, administrativni stale. Potom vaiye, trgovci. Ove prirodne staleenalazimo svuda. To je vedsko naelo i mi ga prihvaamo. Vedska naela seprihvaaju kao neporeciva istina, jer ne mogu biti pogrena. Na primjer, uIndiji se kravlja balega smatra istom, iako je ivotinjski izmet. U Vedama

ete na jednom mjestu nai odredbu da se morate odmah okupati akododirnete izmet. Na drugom mjestu je reeno da je kravlja balega ista. Akonjome premaete neisto mjesto, ono e postati isto. Obinim razumommoemo tvrditi da je to proturjeno. Ustvari, s obine toke gledita i jestproturjeno, ali nije pogreno. To je injenica. Jedan istaknuti znanstvenik ilijenik iz Calcutte analizirao je kravlju balegu i otkrio da posjeduje svaantiseptina svojstva.

Ako u Indiji jedan ovjek kae drugome: Mora to uiniti", taj mu drugimoe odgovoriti: to hoe time rei? Zar je to vedska naredba koju moram

posluati bez prigovora?" Vedske se naredbe ne interpretiraju, ali ako paljivoprouite zato su dane, vidjet ete da su sve ispravne.

Vede nisu zbirke ljudskoga znanja. Vedsko znanje potjee iz duhovnogasvijeta, od Gospodina Krine. Drugo ime za Vede je ruti. Rije rutiodnosi sena znanje koje se stjee sluanjem. To nije eksperimentalno znanje. rutiseusporeuje s majkom. Od majke uimo toliko mnogo stvari. Na primjer, akoelite znati tko vam je otac, tko vam moe odgovoriti? Majka. Ako vam kae:Ovo je tvoj otac", morate to prihvatiti. Ne moete eksperimentalnim putemsaznati tko vam je otac. Slino tomu, ako elite stei znanje o onome to je

izvan dosega vaeg iskustva, vaega eksperimentalnog znanja i osjetilnihdjelatnosti, morate prihvatiti Vede. Nema govora o eksperimentiranju.Eksperimenti su ve provedeni i istina je utvrena. Majina se izjava moraprihvatiti kao istina. Nema drugog naina.

Vede se smatraju majkom, a Brahma djedom, praocem, jer je prvi primiovedsko znanje. Prvo ivo bie na samom poetku bio je Brahma. On je primiovedsko znanje te ga je prenio Naradi i drugim uenicima i sinovima, a oni suga prenijeli svojim uenicima. Tako se vedsko znanje prenosi uenikimslijedom. U Bhagavad-gitije potvreno da se vedsko znanje spoznaje na taj

nain. Eksperimentalnim putem moete doi do istog zakljuka, ali da bisteutedjeli vrijeme, trebate prihvatiti vedske izjave. Ako elite znati tko vam jeotac, a majku prihvatite kao autoritet, onda ete bez rasprave prihvatiti togod vam ona kae. Postoje tri vrste svjedoanstva:pratyaka, anumana iabda. Pratyaka znai neposredno svjedoanstvo". Neposrednosvjedoanstvo nije osobito dobro, jer su naa osjetila nesavrena. Svakogdana vidimo sunce i ono nam izgleda kao maleni kolut, ali zapravo je vee odmnogih planeta. Kakva je korist od takvoga gledanja? Umjesto toga, moramoitati knjige i na taj nain stei znanje o suncu. Neposredno iskustvo nijesavreno. Anumana, induktivno znanje, temelji se na pretpostavci: To bi

moglo biti ovako." Na primjer, Darwinova teorija tvrdi da su se stvari zbile na

3


4/72

ovaj ili onaj nain, ali to nije znanost. To je prijedlog koji takoer nije savren.Ali znanje primljeno iz autoritativnih izvora je savreno. Kad od autoriteta sradio postaje ujete najavu programa, prihvaate je. Ne poriete je i nemorate eksperimentirati, jer ste je primili iz autoritativnih izvora.

Vedsko znanje se naziva abda-pramanom, a drugi naziv za njega je ruti.rutiznai da se mora primiti putem uha. Vede nauavaju da samo sluajuiod autoriteta moemo shvatiti transcendentalno znanje. Transcendentalnoznanje ne potjee iz ovoga svemira. Znanje ovoga svemira je materijalno, aznanje izvan njega transcendentalno. Ne moemo prii ak ni granicamasvemira. Kako onda moemo otii u duhovni svijet? Stoga, nismo umogunosti da steknemo potpuno znanje.

Duhovno nebo postoji. S onu stranu pojavnoga i nepojavnoga svijetapostoji druga priroda, ali kako moete saznati da postoji nebo na kojem suplaneti i njihovi stanovnici vjeni? Sve to znanje postoji, ali kako ete doi donjega eksperimentalnim putem? To je nemogue. Zato morate prihvatitipomo Veda. To se naziva vedskim znanjem. U naem pokretu za svjesnostKrine znanje prihvaamo od najvieg autoriteta, od Krine. Sve vrste ljudiprihvaaju Krinu za najvii autoritet. Prije svega, govorim o dvije vrstetranscendentalista. Jedni su impersonalisti, mayavadiji. Obino su poznati kaovedantisti, a predvodi ih ankaraarya. Druga vrsta transcendentalista suvainave, poput Ramanujaarye, Madhvaarye i Vinu-svamija. I ankara-sampradaya i vainava-sampradaya prihvaaju da je Krina SvevinjaBoanska Osoba. ankaraarya se smatra impersonalistom koji jepropovijedao impersonalizam, neosobni Brahman, ali on je ustvari prikriveni

personalist. U svom tumaenju Bhagavad-gite napisao je: SvevinjaBoanska Osoba Narayana transcendentalan je prema kozmikom oitovanju."Potom je potvrdio: Ta Svevinja Boanska Osoba Narayana je Krina koji sepojavio kao sin Devaki i Vasudeve." Posebno je spomenuo imena Krininihroditelja. Svi transcendentalisti prihvaaju Krinu za Svevinju BoanskuOsobu. U to nema dvojbe. Na izvor znanja u svjesnosti Krine je Bhagavad-gita, koju je izgovorio sam Krina. Objavili smo Bhagavad-gitu kakva jest, jerprihvaamo Krinine rijei bez ikakva tumaenja. To je vedsko znanje.Prihvaamo ga, jer je isto. Prihvaamo sve to Krina kae. To je svjesnostKrine. Tako tedimo puno vremena. Ako prihvatite pravi autoritet, odnosno

izvor znanja, utedjet ete vrijeme. Na primjer, u materijalnom svijetu postojedva naina stjecanja znanja, induktivni i deduktivni. Dedukcijom prihvaatetvrdnju da je ovjek smrtan. Da je to tako kae i va otac, i vaa sestra, i svidrugi, a vi ne provodite eksperimente. Prihvaate za injenicu da je ovjeksmrtan. Kad biste to eljeli saznati istraivanjem, morali biste prouiti svakogovjeka. Pri tome biste ak mogli pomisliti kako besmrtan ovjek moda ipostoji, ali ga jo niste susreli. Na taj nain vae se istraivanje nikad ne biprivelo kraju. Taj se proces na sanskrtu naziva aroha, uzlazni proces. Akoznanja poelite stei nekim oblikom osobnoga napora, uz pomo nesavrenih

osjetila, nikada neete doi do pravog zakljuka. To nije mogue.

4


5/72

U Brahma-samhitinalazimo izjavu: Putujte zrakoplovom koji leti brzinomuma!" Nai materijalni zrakoplovi lete tri tisue kilometara na sat, ali kolika jebrzina uma? Dok sjedite kod kue moete trenutno pomisliti na Indiju, koja jeudaljena, recimo, esnaest tisua kilometara, i ona se odmah pojavi u vaemudomu. Umom ste otili do nje. Brzina uma je tako velika. Zato je reeno:Kad biste putovali tom brzinom milijunima godina, uvidjeli biste da je

duhovno nebo neogranieno." Ne moemo mu se ak ni pribliiti. Zato vedskispisi nalau da moramo (upotrijebljena je rije obavezno") priivjerodostojnu duhovnom uitelju, guruu. Koja je kvalifikacija duhovnoguitelja? Duhovni uitelj je onaj tko je pravilno uo vedsku poruku iz pravogizvora i tko je vrsto utemeljen u Brahmanu. To su dvije odlike koje moraposjedovati. Inae nije vjerodostojan.

Ovaj pokret za svjesnost Krine ovlaten je prema vedskim naelima.Krina kae u Bhagavad-giti: Pravi cilj vedskog istraivanja je spoznajaKrine." U Brahma-samhitije reeno: Krina, Govinda, ima bezbroj oblika, ali

svi su oni jedno." Oni ne nalikuju naim nesavrenim oblicima. Njegov oblik jesavren. Moj oblik ima poetak, ali Njegov nema. On je ananta. Nema krajaNjegovim raznim oblicima. Moj oblik sjedi ovdje, a ne u mom stanu. Vi sjeditetu, a ne u svom stanu. Ali Krina u isto vrijeme moe svuda biti prisutan.Moe sjediti u Goloka Vrndavani i istodobno sve proimati, biti prisutan svuda.On je prvobitna, najstarija osoba, ali kad god pogledate Krininu sliku, vidjetete mladia od petnaestak ili dvadesetak godina. Nikad neete vidjeti starca.Vidjeli ste u Bhagavad-gitislike Krine kao vozaa bojnih kola. U to je vrijemeimao preko sto godina. Imao je praunuke, ali je izgledao kao mladi. Krina,Bog, nikada ne stari. To je Njegova vrhovna mo. Ako poelite nai Krinu

prouavanjem vedskih spisa, samo e vas zbuniti. To moda i jest mogue, alije vrlo teko. Meutim, o Krini moete vrlo lako stei znanje od Njegovogabhakte. On vam Ga moe dati rijeima: Krina je ovdje, uzmi Ga." To je moKrininih bhakta.

Prvobitno je postojala samo jedna Veda i ljudi je nisu morali itati. Bili suinteligentni i imali tako dobro pamenje da bi je razumjeli im bi je uli odduhovnog uitelja. Odmah bi shvatili itav njezin smisao. Ali prije pet tisuagodina Vyasadeva je za ljude u ovom dobu, Kali-yugi, zapisao Vede. Znao jeda nee ivjeti dugo, niti imati dobro pamenje i istananu inteligenciju. Zato

u ih pisanom rijeju pouiti vedskom znanju." Tako je podijelio Vedu na etiridijela: Rg, Sama,Atharva i Yajur. Potom je povjerio te Vede svojimuenicima. Mislio je i na sloj manje inteligentnih ljudi: stri(ene), udre(radnike) i dvija-bandhue. Dvija-bandhu je osoba roena u obitelji visokogaroda koja nema potrebne kvalifikacije. ovjek roen u obitelji brahmane kojinema kvalifikacije brahmane naziva se dvija-bandhu. Za njih je napisaoMahabharatu, zvanu povijest Indije, i osamnaest Purana. Sva ova djela -Purane, Mahabharata, etiri Vede i Upaniade - predstavljaju vedskuknjievnost. Upaniade su dio Veda. Vyasadeva je potom za uenjake i

filozofe saeto izloio sve vedsko znanje u Vedanta-sutri. To je zakljuna rije

5


6/72


7/72

Prizivanje

om purnam adah purnam idamuirnat purnam udayatepurnasya purnam adayapurnam evavaiyate

om - Potpuna Cjelina;purnam - savreno potpuna; adah - te;purnam -savreno potpune; idam - pojavni svijet;purnat- iz potpuno savrene;purnam - potpune jedinke; udayate - stvorene;purnasya - iz PotpuneCjeline;purnam - potpuno, sve; adaya - oduzeto;purnam - potpuna; eva -ak; avaiyate - ostaje.

Svevinji Gospodin savren je i potpun, pa kako je potpuno savren,tako je potpuna cjelina i sve to iz Njega izvire, kao ovaj pojavni

svijet. Sve to nastane iz Potpune Cjeline i samo je potpuno. KaoPotpuna Cjelina, On je u potpunoj ravnotei, iako iz Njega izviru tolikepotpune jedinke.

KOMENTAR: Potpuna Cjelina, Vrhovna Apsolutna Istina, potpuna jeBoanska Osoba. Spoznaja neosobnog Brahmana i Paramatme, Naddue,nepotpuna je spoznaja Apsolutne Cjeline. Svevinji Gospodin je sa-id-ananda-vigraha, a spoznaja neosobnoga Brahmana predstavlja spoznajuNjegova vida vjenosti, zvanog sat. Spoznaja Paramatme, Naddue,

predstavlja spoznaju vidova vjenosti i znanja, zvanih sati it. Meutim,spoznaja Boanske Osobe predstavlja spoznaju svih transcendentalnih vidova:sata, ita i anande (blaenstva). Kad netko spozna Vrhovnu Osobu, upotpunosti spoznaje te vidove Apsolutne Istine. Kao to je ve reeno,Svevinja Boanska Osoba je sa-id-ananda-vigraha. Vigraha znai oblik".Potpuna Cjelina nije bezoblina. Kad bi bila bezoblina ili na koji drugi nainmanja od Svoje kreacije, ne bi bila potpuna. Potpuna Cjelina mora obuhvaatisve to je unutar i izvan dosega naeg iskustva, inae ne moe biti potpuna.

Potpuna Cjelina, Svevinja Boanska Osoba, ima neizmjerne moi koje su

jednako potpune kao Boanska Osoba. Stoga je ovaj pojavni svijet takoerpotpun u sebi. Dvadeset etiri elementa, koja se privremeno oituju kaomaterijalni svemir, tako su osmiljena da stvaraju sve to je potrebno zaodravanje i opstanak svemira. Nitko drugi u svemiru ne treba uloiti posebannapor da bi ga odrao. Svemir ima izvjesno vrijeme trajanja, koje je utvrenoenergijom Potpune Cjeline, a kad ono istekne, ovo privremeno oitovanje bite uniteno prema savrenom planu Potpune Cjeline.

Malenim potpunim jedinkama (ivim biima) pruene su sve pogodnostikako bi spoznale Potpunu Cjelinu. Svaki oblik nepotpunosti doivljavamo zbog

nepotpunoga znanja o Potpunoj Cjelini. Svjesnost ivoga bia potpuno se

7


8/72

oituje u ljudskom obliku ivota koji stjeemo evolucijom kroz 8 400 000 vrstaivota u krugu raanja i umiranja. Ako ivo bie ne spozna svoju potpunostu odnosu prema Potpunoj Cjelini u ovom ljudskom ivotu, koji je blagoslovljenpunom svjesnou, ono gubi priliku da spozna svoju potpunost i ponovno bivapodvrgnuto ciklusu evolucije, po zakonu materijalne prirode.

Ne shvaajui da je u prirodi sve savreno ureeno za odravanje naegapostojanja, pokuavamo iskoristiti prirodna bogatstva da bismo stvorilitobonji potpuni ivot posveen osjetilnom uivanju. Varavi ivot osjetilnogauivanja je iluzoran, jer ivo bie ne moe uivati u djelatnostima osjetila, akonije povezano sva Potpunom Cjelinom. Ruka je potpuni dio sve dok jepovezana s cijelim tijelom. Kad se odsijee, moda nalikuje ruci, ali gubi svemoi ruke. Slino tomu, iva bia su sastavni djelii Potpune Cjeline i ako seod Nje odvoje, ne nalaze zadovoljstvo u iluzornom oitovanju potpunosti.

Potpunost ljudskoga ivota moemo spoznati samo kroz sluenje PotpunojCjelini. Sve slube na svijetu - drutvene, politike, zajednike, meunarodneili ak meuplanetarne - ostat e nepotpune sve dok se ne poveu sPotpunom Cjelinom. Kad je sve povezano s Potpunom Cjelinom, Njojpridrueni sastavni djelii postaju i sami potpuni u sebi.

8


9/72

Prva mantra

iavasyam idam sarvamyat kina jagatyam jagattena tyaktena bhunjithama grdhah kasya svid dhanam

ia - Gospodin; avasyam - upravlja; idam - tim; sarvam - svim; yat kina -sve to;jagatyam - u svemiru;jagat- ivo i neivo; tena - On; tyaktena -namijenio; bhunjithah - trebamo prihvatiti; ma - ne; grdhah - pokuavatistei; kasya svit- tue; dhanam - bogatstvo.

Gospodin je vlasnik i upravitelj svega ivog i neivog u svemiru.Zato trebamo prihvatiti samo ono to nam je potrebno: stvari koje sunam namijenjene. Ostale stvari ne bismo smjeli uzimati, znajui dobrokome pripadaju.

KOMENTAR: Vedsko znanje je nepogreivo, jer se prenosi savrenimuenikim slijedom duhovnih uitelja, poev od samogara Gospodina. Prvurije vedskoga znanja izgovorio je sam Gospodin i ona se prima iztranscendentalnih izvora. Rijei koje je izgovorio Gospodin nazivaju seapaurueya, to znai da ih nije izgovorila svjetovna osoba. ivo bie umaterijalnom svijetu ima etiri nedostatka: (i) sigurno ini pogreke, (2)podlijee iluziji, (3) sklono je varanju drugih i (4) ima nesavrena osjetila.Nitko uvjetovan ovim nesavrenostima ne moe izloiti savreno znanje. Vedenisu stvorila takva nesavrena bia. Gospodin je prvobitno razotkrio vedsko

znanje u srcu Brahme, prvoga stvorenog ivog bia, koji ga je potom preniosvojim sinovima i uenicima. Oni su ga, kroz povijest, dalje prenosili.

Budui da je Gospodinpurnam, potpuno savren, ne podlijee zakonimamaterijalne prirode kojima sam upravlja. Meutim, ivim biima i neivimpredmetima upravljaju zakoni prirode, to znai da su neminovno podupravom Gospodinove moi. Iopaniada je dio Yajur Vede i stoga sadriznanje o vlasnitvu nad svim stvarima koje postoje u svemiru.

U sedmom poglavlju Bhagavad-gite (7.4-5), koje govori opara i aparaprakrti, potvreno je da je Gospodin vlasnik svega u svemiru. Svi prirodni

elementi - zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i ego - pripadajuGospodinovoj nioj materijalnoj energiji (apara prakrti), dok iva bia,organska energija, pripadajupara prakrti, Gospodinovoj vioj energiji. Objeprakrti, obje energije, izviru iz Gospodina. On je vrhovni, krajnji upraviteljsvega to postoji. Sve u svemiru pripada bilopara bilo apara prakrti; sve je uvlasnitvu Vrhovnoga Bia.

Vrhovno Bie, Apsolutna Boanska Osoba, potpuna je osoba i posjedujepotpunu, savrenu inteligenciju kojom sve usklauje, zahvaljujui Svojimrazliitim moima. Vrhovno Bie esto se usporeuje s vatrom, a organska i

anorganska oitovanja s toplinom i svjetlou vatre. Kao to vatra iri energiju

9


10/72

u obliku topline i svjetlosti, Gospodin oituje Svoju energiju na razliitenaine. Tako ostaje vrhovni upravitelj, odravatelj i vladar svega. Sve zna idobroinitelj je svih ivih bia. Posjeduje sve moi i nepojmljivo obilje, snagu,slavu, ljepotu, znanje i odvojenost.

Zato uz pomo inteligencije trebamo doi do zakljuka da nitko, osim Boga,niemu nije vlasnik. Trebamo uzeti samo ono to nam je Gospodin namijenio.Na primjer, krava daje mlijeko, ali ga ne pije. Ona jede travu i ito, a njezinomlijeko hrana je za ljudska bia. To je uredio Gospodin. Trebamo bitizadovoljni onime to nam je ljubazno namijenio i uvijek imati na umu komunaa imovina zapravo pripada.

Na primjer, za gradnju kue potrebni su zemlja, drvo, kamen, eljezo,cement i razni drugi materijali. Ako razmiljamo u skladu sa riIopanisadom, moramo zakljuiti da sami ne moemo proizvesti ni jedan odtih graevinskih materijala. Moemo ih samo prikupiti i svojim ih radompreobraziti u razliite oblike. Radnik ne moe tvrditi da je vlasnik stvari koju jenapravio, samo zato to je u nju uloio veliki trud.

U suvremenom drutvu uvijek vlada veliki sukob izmeu radnika ikapitalista. Taj sukob poprimio je meunarodne razmjere, pa je svijet uopasnosti. Ljudi se gledaju neprijateljski i ree jedni na druge poput maaka ipasa. ri Iopaniada ne moe davati savjete makama i psima, ali moeprenijeti ovjeku Boju poruku preko vjerodostojnih aarya (svetih uitelja).Ljudski rod treba prihvatiti vedsku mudrost ri Iopaniade i okonati sporoveoko materijalnih posjeda. Mora se zadovoljiti pogodnostima koje su jojdodijeljene Gospodinovom milou. Ako komunisti, kapitalisti ili bilo koji drugisloj ljudi svojata pravo vlasnitva nad prirodnim bogatstvima, koja upotpunosti pripadaju Gospodinu, nee vladati mir. Kapitalisti ne mogupolitikim potezima smanjiti utjecaj komunista, niti komunisti mogu porazitikapitaliste tako da se bore za ukradeni kruh. Ako ne priznaju vlasnitvoSvevinje Boanske Osobe, sva imovina koju prisvajaju ukradena je. Zbogtoga e ih stii kazna po zakonima prirode. I komunisti i kapitalisti imajuatomske bombe koje e na kraju sigurno unititi obje strane, ako ne priznajuvlasnitvo Svevinjega Gospodina. Da bi se spasili i donijeli mir svijetu, i jednii drugi moraju se pridravati uputa ri Iopaniade.

Ljudi nisu stvoreni da se svaaju poput maaka i pasa. Pomou svojeinteligencije moraju shvatiti vanost i cilj ljudskoga ivota. Vedski spisinamijenjeni su ovjeanstvu, a ne makama i psima. Make i psi ne inegrijeh ubijajui druge ivotinje da bi se prehranili, ali ako ovjek ubijeivotinju da bi zadovoljio svoj neobuzdani jezik, odgovoran je za krenjezakona prirode. Zato ga nuno stie kazna.

Standard ljudskoga ivota ne moe se primijeniti na ivotinje. Tigar ne jederiu ili penicu, niti pije kravlje mlijeko, jer mu je dodijeljena hrana u oblikuivotinjskoga mesa. Neke ivotinje su biljojedi a druge mesojedi, ali ni jedna

vrsta ne kri zakone prirode koje je uspostavila Boja volja. Sisavci, ptice,

10


11/72

gmazovi i drugi nii oblici ivota strogo se pridravaju zakona prirode. Zato neine grijeh, niti su vedske upute njima namijenjene. ivo bie je odgovornojedino u ljudskome obliku.

Netko moe misliti da ne kri zakone prirode ako jede hranu biljnogaporijekla. Takvo miljenje je pogreno. I biljke imaju ivot. Premda je pozakonu prirode jedno ivo bie hrana za drugo, ljudsko bie treba spoznatipostojanje Svevinjega Gospodina. Zato, nitko ne bi trebao biti ponosan na toto je strogi vegetarijanac. ivotinje nemaju razvijenu svjesnost kojom moguspoznati postojanje Gospodina, ali ljudska inteligencija je dostatna zaprouavanje vedskih spisa. Pomou nje moe saznati kako djeluju zakoniprirode i stei dobrobit od takvoga znanja. Ako zanemarujemo upute vedskihspisa, izlaemo se velikoj opasnosti. Zato trebamo priznati autoritetSvevinjega Gospodina i postati Njegovim bhaktom. Moramo koristiti sve zasluenje Gospodina i jesti samo ostatke hrane ponuene Njemu. To e namomoguiti da pravilno ispunjavamo svoje dunosti. U Bhagavad-giti(9.26)

Gospodin otvoreno izjavljuje da prihvaa vegetarijansku hranu iz ruke istogabhakte. Ljudsko bie zato treba postati ne samo vegetarijanac, ve iGospodinov bhakta te svu svoju hranu ponuditi Gospodinu. Tek tada moeprimitiprasadam, Boju milost. Samo oni koji tako djeluju mogu pravilnoispunjavati dunosti ljudskoga ivota. Oni koji ne nude hranu Gospodinu jedusamo grijeh i donose si razne patnje koje grijeh uzrokuje (Bg. 3.13).

Zanemarujui injenicu Gospodinova vlasnitva, ljudsko bie namjerno krizakone prirode i to je korijen grijeha. Krenje zakona prirode ili Gospodinovenaredbe donosi ovjeku propast. Ali ako je razborit, svjestan zakona prirode i

nije pod utjecajem nepotrebne vezanosti ili odbojnosti, Gospodin e gasigurno prihvatiti, pa e se vratiti Bogu, u svoj vjeni dom.

11


12/72

Druga mantra

kurvann eveha karmanijijivie hatam samahevam tvayi nanyatheto 'stina karma lipyate nare

kurvati- neprekidno djelujui; eva - tako; iha - tijekom ovog ivota; karmani- djelovanje; jijiviet- treba prieljkivati da ivi; atam - stotinu; samah -godina; evam - tako ivei; tvayi- tebi; na - nikakav; anyatha - izbor; itah -od ovog puta; asti- postoji; na - ne; karma - djelovanje; lipyate - moe sevezati; nare - za ovjeka.

Onaj tko neprekidno djeluje na taj nain moe prieljkivati da ivistotinama godina, jer takvim djelovanjem ne potpada pod zakon

karme. ovjek nema drugoga izbora osim toga puta.KOMENTAR: Nitko ne eli umrijeti. Svatko eli ivjeti to je mogue due.

Ta tenja se primjeuje kako kod pojedinaca, tako i kod zajednica, drutava inaroda. Sva iva bia teko se bore za ivot i to je, prema Vedama, sasvimprirodno. ivo je bie po prirodi vjeno, ali zbog zatoenitva u materijalnompostojanju mora kao pojedincima. Osjeamo iznova i iznova mijenjati svojetijelo. Taj proces naziva se seljenje due ili karma-bandhana, vezanostvlastitim djelovanjem. ivo bie mora raditi da bi se odralo na ivotu, jer jeto zakon materijalne prirode. Ako ne postupa u skladu s propisanim

dunostima, kri zakon prirode i sve se vie vezuje za krug roenja i umiranjau raznim vrstama ivota.

I drugi oblici ivota podlijeu krugu roenja i umiranja, ali u ljudskomivotu ivo bie ima priliku da se oslobodi zakona karme. Karma, akarma ivikarma jasno su opisane u Bhagavad-giti. Djelatnosti koje se rade u skladu sdunostima propisanima u razotkrivenim spisima nazivaju se karma.Djelatnosti koje oslobaaju od kruga roenja i umiranja nazivaju se akarma.Djelatnosti kojima ivo bie zloupotrebljava svoju slobodu i koje ga vode unie oblike ivota nazivaju se vikarma. Od ove tri vrste djelatnosti, inteligentni

ljudi odabiru djelatnosti koje ih oslobaaju vezanosti za karmu. Obini ljudiele initi dobra djela da steknu ugled i vii poloaj u ovom svijetu ili u raju,ali napredniji ljudi ele se potpuno osloboditi posljedica djelovanja.Inteligentni ljudi dobro znaju da i dobra i loa djela podjednako vezuju osobuza materijalne bijede. Zbog toga tee djelovanju koje ih moe osloboditiposljedica dobrih i loih djela. Takvo je djelovanje opisano na stranicama riIopaniade.

Upute ri Iopaniade razraene su u Bhagavad-giti, koja se ponekadnaziva Gitopaniadom, biserom svih Upaniada. U Bhagavad-giti(3.9-16)

Boanska Osoba kae da nitko ne moe dostii stanje naikarmye ili akarme

12


13/72

ako ne obavlja dunosti koje su propisane u vedskim spisima. Ti spisireguliraju ovjekovu radnu energiju na takav nain da on postupno spoznajeautoritet Vrhovnog Bia. Kad spozna autoritet Boanske Osobe, odnosnoVasudeve ili Krine, smatra se da je dostigao razinu pravoga znanja. U tomproienom stadiju, u kojem ne djeluju odlike materijalne prirode (neznanje,strast i vrlina), ovjek obavlja djelatnosti na razini naikarmye. Takvo

djelovanje ne vezuje ga za krug roenja i umiranja.Ustvari, nitko se ne mora baviti drugim doli predanim sluenjem Gospodinu.

Meutim, u niem stadiju ivota, ivo bie ne moe se odmah latiti predanogsluenja, niti moe u potpunosti okonati koristoljubive djelatnosti.Uvjetovana dua obino radi kako bi ugodila osjetilima ili ostvarila sebineciljeve, ue ili ire. Obian ovjek radi da bi uivao u svojim osjetilima. Kad tonaelo osjetilnoga uivanja proiri na svoje drutvo, narod ili ovjeanstvo,ono poprima razna privlana imena kao to su altruizam, socijalizam,komunizam, nacionalizam i humanitarizam. Ti izmi" zacijelo su vrlo privlani

oblici karma-bandhane (karmike vezanosti), ali ako im netko eli posvetitisvoj ivot, ri Iopaniada mu savjetuje da u njihovo sredite stavi Boga.Nema nita loe u tome da postane obiteljski ovjek, altruist, socijalist,komunist, nacionalist ili humanist, pod uvjetom da svoje djelatnosti obavlja uskladu s iavasyom, razumijevanjem da je Bog sredite.

U Bhagavad-giti(2.40) Gospodin Krina izjavljuje da je djelovanjeusredotoeno na Boga tako dragocjeno da ak i mali napor uloen u tomsmjeru ovjeka moe izbaviti od najvee opasnosti. Najvea opasnost u ivotuje ponovni pad u evolutivni krug raanja i umiranja u 8 400 000 vrsta ivota.

Ako ovjek, na neki nain, propusti duhovnu priliku koju mu prua ljudskioblik ivota i ponovno padne u krug evolucije, mora se smatrati najveimnesretnikom. Zbog svojih nesavrenih osjetila, budala ne vidi da mu se tozbiva. Zato nam ri Iopaniada savjetuje da svoju energiju koristimo u duhuiavasye. Ako tako djelujemo, moemo prieljkivati dugovjenost. Usuprotnome, dug ivot sam po sebi nema nikakvu vrijednost. Stablo,primjerice, ivi stotinu ili tisuu godina. No kakvoga smisla ima ivjeti dugopoput drvea, disati poput mijehova, raati djecu poput svinja i pasa ili jestipoput deva? Skroman ivot usredotoen na Boga dragocjeniji je od ivotaposveenog bezbonom altruizmu ili socijalizmu, koji predstavljaju samo

veliku prijevaru.Kad se altruistike djelatnosti obavljaju u duhu ri Iopaniade,

predstavljaju oblik karma-yoge. Takve djelatnosti preporua Bhagavad-gita(18.5-9), jer tite osobu od pada u evolutivni proces raanja i umiranja. Inedovrene pruaju dobrobit, jer onome tko se njima bavi jame ljudsko tijelou sljedeem ivotu. On time dobiva jo jednu priliku da popravi svoj poloajna putu osloboenja.

rila Rupa Gosvami je u Bhakti-rasamrta-sindhuu iscrpno objasnio kako

obavljati djelatnosti kojima je Bog u sreditu.

13


14/72

Trea mantra

asurya nama te lokaandhena tamasavrtdhtams te pretyabhigahantiye ke atma-hano janah

asuryah - namijenjeni asurama; nama - poznati po imenu; te ti; lokah -planeti; andhena - neznanjem; tamasa - tamom; avrtah - prekriveni; tan - tiplaneti; te - oni;pretya - nakon smrti; abhigahanti- odlaze na; ye - bilotko; ke - svatko; a - i; atmahanah - ubojice due;janah - osobe.

Ubojica due, ma tko bio, mora otii na planete poznate kaosvjetovi nevjernika, pune tame i neznanja.

KOMENTAR: Ljudski se ivot razlikuje od ivotinjskoga po svojim velikimodgovornostima. Osobe svjesne tih odgovornosti, koje u tom duhu i djeluju,nazivaju se sure (boanske osobe), a oni koji zanemaruju te odgovornosti ili onjima ne znaju nita nazivaju se asure (demoni). U cijelom svemiru postojesamo te dvije vrste ljudskih bia. U Rg Vedije reeno da sure uvijek teelotosnim stopalima Svevinjega Gospodina Vinua i djeluju u skladu s tomtenjom. Njihov je put obasjan poput suneve staze.

Inteligentna ljudska bia moraju uvijek imati na umu da su taj tjelesni oblik

dobila nakon mnogih milijuna godina evolucije kroz krug kojim se seli dua.Materijalni se svijet usporeuje s oceanom, a ljudsko tijelo sa vrstom laom,posebno graenom za prelazak preko oceana. Vedski spisi i aarye (svetiuitelji) usporeuju se s iskusnim laarima, a pogodnosti koje prua ljudskotijelo s povoljnim vjetrovima koji pomau lai da mirno plovi do eljenogodredita. Ako ovjek, uza sve te pogodnosti, svoj ivot ne iskoristi upotpunosti za samospoznaju, mora se smatrati ubojicom due (atma-ha). riIopaniada jasno upozorava da je ubojici due suen ulazak u najtamnijipredio neznanja i vjena patnja.

Svinjama, psima, devama ili magarcima njihove su gospodarske potrebejednako vane kao nama nae, ali gospodarski problemi tih ivotinja rjeavajuse iskljuivo u prljavim i neugodnim uvjetima. Ljudskom su biu po zakonimaprirode pruene sve pogodnosti za udoban ivot, jer je ljudski oblik ivotavaniji i dragocjeniji od ivotinjskoga. Zato su ovjeku pruene boljepogodnosti za ivot nego svinji i drugim ivotinjama? Zato se vladinomslubeniku na visokom poloaju pruaju bolje pogodnosti nego obinomeinovniku? Zato to slubenik obavlja odgovorniju dunost. Slino tomu,dunosti koje ljudska bia obavljaju vanije su od dunosti ivotinja koje seuvijek bave samo punjenjem praznih eluca. Meutim, suvremena civilizacija

koja ubija duu, samo je poveala problem praznoga eluca". Kad pristupimo

14


15/72

uglaenoj ivotinji u liku suvremenoga civiliziranog ovjeka i pokuamo u njojprobuditi interes za samospoznaju, ona kae kako samo eli raditi da zadovoljisvoj eludac i da gladnome ovjeku ne treba samospoznaja. Meutim, zakoniprirode tako su okrutni da ovjeku uvijek prijeti nezaposlenost, unato tomuto porie potrebu za samospoznajom na utrb spremnosti da tekim radomnapuni eludac.

Ljudski oblik ivota nije nam dat za teak rad, kakav obavljaju magarci, psii svinje, ve za dostizanje najviega savrenstva ivota. Ako zanemarimosamospoznaju, zakoni prirode prisilit e nas na teak rad, iako to ne elimo.Ljudska bia u ovome dobu prisiljena su naporno raditi poput magaraca ivolova koji vuku kola. Ova strofa ri Iopaniade opisuje neke predjele u kojese asure alju na rad. Ako ovjek ne ispuni svoje dunosti u ljudskome oblikuivota, bit e prisiljen da ode na planete zvane asurya i da se rodi udegradiranoj vrsti ivota kako bi teko radio u neznanju i tami.

U Bhagavad-giti(6.41-43) reeno je da e se onaj tko prihvati putsamospoznaje, ali tko unato iskrenom nastojanju da shvati svoj odnos sBogom ne dovri taj proces, imati prilike roditi u obitelji ucija ili rimata.Rije suciodnosi se na duhovno naprednoga brahmanu, a rimatna vaiyu,lana trgovake zajednice. To znai da se onome tko ne uspije dostiisamospoznaju u sljedeem ivotu prua bolja prilika, jer su njegovanastojanja u ovom ivotu bila iskrena. Ako se ak i onome tko padne pruaprilika da se rodi u uglednoj obitelji visoka roda, teko je zamisliti poloajonoga tko je postigao uspjeh. Zahvaljujui samom nastojanju da spoznaBoga, ovjeku je zajameno roenje u bogatoj ili plemenitoj obitelji. Meutim,

onaj tko je suvie materijalistian, tko i ne pokuava spoznati Boga, tko elibiti prekriven iluzijom i tko je vezan za materijalno uivanje, mora otii unajtamnije predjele pakla. To je potvreno u svim vedskim spisima. Takviasure materijalisti katkad glumataju religioznost, ali njihov krajnji cilj jematerijalno blagostanje. Bhagavad-gita (16.17-18) ih osuuje, nazivajui ihatma-sambhavitom, to znai da se njihova veliina temelji na prijevarama, amo na glasovima neukih i vlastitom materijalnom bogatstvu. Takvi asure,koji nemaju znanja o jastvu i iavasyi, Gospodinovim pravu vlasnitva nadsvime to postoji, sigurno e otii u najtamnije predjele.

Moemo zakljuiti da kao ljudska bia nismo stvoreni iskljuivo zarjeavanje gospodarskih problema na nesigurnim temeljima, ve za rjeavanjesvih problema materijalnoga ivota u kojem smo se nali po zakonimaprirode.

15


16/72

etvrta mantra

anejad ekam manaso javiyonainad deva apnuvan purvam arattad dhavato 'nyan atyeti tithattasminn apo matariva dadhati

anejat- nepomian; ekam - jedan; manasah - od uma;javiyah - bri; na -ne; enat- ovomu Svevinjem Gospodinu; devah - polubogovi poput Indre;apnuvan - mogu se pribliiti;purvam - ispred; arat- brzo se kreui; tat-On; dhavatah - koji tre; anyan - ostale; atyeti- nadmauje; tithat- stojeina jednome mjestu; tasmin - u Njemu; apah - kiu; matariva - bogovi kojiupravljaju vjetrom i kiom; dadhati- opskrbljuju.

Iako nikada ne naputa Svoje prebivalite, Svevinji Gospodin

bri je od uma i moe svakoga prestii u tranju. Moni polubogovine mogu Mu se pribliiti. Premda boravi na jednome mjestu, upravljaonima koji opskrbljuju iva bia zrakom i kiom te nadmauje sve usavrenstvu.

KOMENTAR: ak ni najvei filozof ne moe umnom spekulacijomspoznati Svevinjega Gospodina, koji je Apsolutna Boanska Osoba.Svevinjega mogu Njegovom milou spoznati samo Njegovi bhakte. UBrahma-samhiti(5.34) je reeno da bi filozof koji nije bhakta, ak i kad biputovao kroz svemir brzinom vjetra ili uma stotinama milijuna godina, uvidio

da je Apsolutna Istina jo uvijek daleko od njega. Brahma-samhita (5.37)nadalje izjavljuje da Apsolutna Boanska Osoba ima Svoje transcendentalnoprebivalite, poznato kao Goloka, u kojem provodi Svoje zabave. A ipak,Svojim nepojmljivim moima moe istodobno dosegnuti svaki dio Svojestvaralake energije. U Vinu PuraniNjegove se moi usporeuju s toplinom isvjetlou koje izviru iz vatre. Iako se nalazi na jednome mjestu, vatra irisvjetlost i toplinu. Slino tomu, iako nikada ne naputa Svojetranscendentalno prebivalite, Apsolutna Boanska Osoba posvuda iri Svojerazliite energije.

Premda Gospodin posjeduje bezbroj energija, one se mogu svrstati u triosnovne kategorije: unutarnja mo, rubna mo i vanjska mo. Svaka od ovihkategorija ima milijune podvrsta. Svi upravni polubogovi kojima je povjerenamo upravljanja prirodnim pojavama, kao to su zrak, svjetlo ili kia,pripadaju rubnoj moi Apsolutne Osobe. Nia iva bia, ukljuujui ljude,takoer pripadaju Gospodinovoj rubnoj moi. Materijalni je svijet tvorevinaGospodinove vanjske moi, a duhovno nebo, u kojem se nalazi Boje carstvo,oitovanje Njegove unutarnje moi.

Gospodinove razliite energije prisutne su svugdje. Iako nema razlike

izmeu Gospodina i Njegovih energija, te energije ne smijemo zamijeniti s

16


17/72

Vrhovnom Istinom, niti pogreno smatrati da se Svevinji Gospodin neosobnosvuda prostire ili da gubi Svoje osobno postojanje. Ljudi obino donosezakljuke u skladu s vlastitom sposobnou razumijevanja, ali SvevinjiGospodin ne ovisi o naoj ogranienoj moi razumijevanja. Zbog toga nasUpaniade upozoravaju da nitko ne moe prii Gospodinu svojim ogranienimmoima.

U Bhagavad-giti(10.2) Gospodin kae da Ga ak ni veliki rijii sure nemogu spoznati, a da ne govorimo o asurama koji nipoto ne mogu shvatitiGospodinove postupke. etvrta mantrari Iopaniade jasno pokazuje da jeApsolutna Istina izvorno Apsolutna Osoba. U protivnom, ne bi bilo potrebnospominjati tolike raznovrsne odlike kao dokaz Njegove osobne prirode.

Iako pojedini sastavni djelii Gospodinovih moi posjeduju sva obiljejasamoga Gospodina, oni imaju ogranieno polje djelovanja i stoga suogranieni. Sastavni djelii nikada nisu jednaki cjelini. Zato ne mogu upotpunosti shvatiti Gospodinovu mo. Pod utjecajem materijalne prirode,budalasta, neuka iva bia, koja su tek Gospodinovi sastavni djelii,pokuavaju dokuiti Gospodinov transcendentalni poloaj. ri Iopaniadaupozorava kako je pokuaj da se Boja osobnost utvrdi umnom spekulacijomuzaludan. Znanje o Transcendenciji trebamo dobiti od samoga Gospodina,vrhovnoga izvora Veda, jer samo Gospodin posjeduje potpuno znanje oTranscendenciji.

Svaki sastavni djeli Potpune Cjeline obdaren je izvjesnom energijom kakobi djelovao po Gospodinovoj volji. Kad sastavni djeli, ivo bie, zaboravisvoje djelatnosti podreene Gospodinovoj volji, smatra se da je u mayi, iluziji.ri Iopaniada nas od samoga poetka upozorava da paljivo igramo ulogukoju nam je dodijelio Gospodin. To ne znai da pojedina dua nema vlastitihpobuda. Budui da je Gospodinov sastavni djeli, ona mora, kao i Gospodin,imati slobodnu volju. Kada pojedinac pravilno i inteligentno koristi tu slobodnuvolju ili aktivnu prirodu, shvaajui da je sve Gospodinova mo, oivjet esvoju izvornu svjesnost, izgubljenu zbog druenja s mayom, vanjskomenergijom.

Sva mo potjee od Gospodina; stoga je valja upotrijebiti samo zaprovoenje Gospodinove volje. Gospodina moe spoznati jedino onaj tko ima

takav ponizan stav sluenja. Savreno znanje obuhvaa znanje o svimGospodinovim vidovima, Njegovim moima i nainu na koji one djeluju poNjegovoj volji. Gospodin to objanjava u Bhagavad-giti, sutini svihUpaniada.

17


18/72

Peta mantra

tad ejati tan naijatitad dure tad v antiketad antar asya sarvasyatad u sarvasyasya bahyatah

tat- taj Svevinji Gospodin; ejati- hoda; tat- On; na - ne; ejati- hoda; tat-On; dure - daleko; tat- On; u - takoer; antike - vrlo blizu; tat- On; antah -unutar; asya - ovoga; sarvasya - svega; tat- On; u - takoer; sarvasya -svega; asya - ovoga; bahyatah - izvan.

Svevinji Gospodin i hoda i ne hoda. Daleko je, ali i vrlo blizu.Nalazi se unutar svega, ali je istodobno izvan svega.

KOMENTAR: U ovoj strofi opisana je nekolicina transcendentalnih djelatnostiSvevinjega Gospodina, koje obavlja Svojim nepojmljivim moima. Ovaproturjeja dokazuju da Gospodinove nepojmljive moi postoje. On hoda i nehoda." Za osobu koja moe hodati obino je nelogino rei da ne moe hodati.Ali kad je rije o Bogu, takvim se proturjejem jednostavno nagovjetavaNjegova nepojmljiva mo. Nae ogranieno znanje ne moe pomiriti takvaproturjeja, pa Boga zamiljamo u okvirima svoje ograniene moirazumijevanja. Na primjer, impersonalistiki filozofi kole Mayavade prihvaajusamo neosobne djelatnosti Gospodina, a odbacuju Njegov osobni vid. Alilanovi kole Bhagavate, usvajajui savrenu predodbu o Gospodinu,

prihvaaju Njegove nepojmljive moi i tako spoznaju da je On i osoban ineosoban. Bhagavate znaju da bez nepojmljivih moi rijei SvevinjiGospodin" ne mogu imati nikakvo znaenje.

Ne bismo trebali prenagljeno prosuditi da Bog nema osobno postojanjesamo zato to Ga ne moemo vidjeti svojim oima. ri Iopaniada opovrgavaovaj argument izjavom da je Gospodin daleko, ali i vrlo blizu. Gospodinovoprebivalite izvan je materijalnoga neba, ali mi ne moemo izmjeriti ak nimaterijalno nebo. Ako je materijalno nebo tako proteno, to rei oduhovnome nebu koje je onkraj njegovih granica? U Bhagavad-giti(15.6) je

potvreno da se duhovno nebo nalazi vrlo daleko od materijalnoga svemira.Unato tomu, Gospodin se moe odjednom, u hipu, pojaviti pred namabrzinom veom od brzine uma ili vjetra. On moe trati tako brzo da Ga nitkone moe prestii. To je bilo opisano u prethodnoj strofi.

A ipak, kad se Svevinji pojavi pred nama, mi Ga zanemarujemo. Gospodinosuuje takav budalasti nemar u Bhagavad-giti(9.11), u kojoj kae da Gabudale ismijavaju, smatrajui Ga smrtnikom. On nije smrtno bie, niti sepojavljuje pred nama s tijelom koje je stvorila materijalna priroda. Imamnogo tobonjih uenjaka koji tvrde da se Gospodin pojavljuje u

materijalnom tijelu, kao obino ivo bie. Nesvjesni Njegove nepojmljive moi,

18


19/72

takvi budalasti ljudi izjednauju Gospodina s obinim ljudima.

Bog je pun nepojmljivih moi i zato moe prihvatiti nau slubu kroz bilokoji medij i po vlastitoj volji preobraavati Svoje razliite moi. Nevjernicitvrde da se Gospodin ne moe inkarnirati ili, ako moe, onda se pojavljuje uobliku od materijalne energije. Ti argumenti gube svoju vrijednost kadprihvatimo da postoje Gospodinove nepojmljive moi. Tada shvaamo daGospodin, ak i ako se pojavi pred nama u obliku materijalne energije, moematerijalnu energiju preobraziti u duhovnu. Budui da sve energije imajujedan izvor, mogu se upotrijebiti po volji njihova izvora. Na primjer, Gospodinse moe pojaviti u obliku ara-vigrahe, Boanstva koje je prividno oblikovanood zemlje, kamena ili drveta. Ti oblici, premda nainjeni od drveta, kamena ilinekoga drugog materijala, nisu idoli, kao to to tvrde ikonoklasti.

U sadanjem stadiju nesavrenoga materijalnog postojanja ne moemovidjeti Svevinjega Gospodina zbog nesavrenog vida. A ipak, Gospodiniskazuje milost bhaktama koji Ga ele vidjeti materijalnim oima, pa sepojavljuje u prividno materijalnom obliku kako bi prihvatio slubu Svogabhakte. Ne trebamo misliti da takvi bhakte, na najniem stupnju predanogsluenja, oboavaju idol. Oni doista oboavaju Gospodina, koji je pristao da sepojavi pred njima u pristupanom obliku.Ara-vigraha nije oblikovana premahirovima oboavatelja. Taj oblik postoji vjeno, s cijelom parafernalijom.Iskreni bhakta to osjea, ali ne i ateist.

U Bhagavad-giti(4.11) Gospodin kae da nagrauje Svoga bhakturazmjerno njegovom predavanju. On zadrava pravo dase ne razotkrije svakome, ve samo predanim duama. Stoga jeza predanu duu uvijek dostian, dok je za duu koja nije predana -dalek i nedostian.

U vezi s tim, dvije rijei koje se u razotkrivenim spisima esto odnose naGospodina - saguna (,,s odlikama") i nirguna (bez odlika") - vrlo su znaajne.Rije saguna ne znai da Gospodin mora prihvatiti materijalni oblik ipodvrgnuti se zakonima materijalne prirode kad se pojavi s vidljivimodlikama. On ne pravi razliku izmeu materijalnih i duhovnih energija, jer jeizvor svih energija. Kao upravitelj svih energija, nikada ne moe biti podnjihovim utjecajem kao to smo to mi. Materijalna energija djeluje po

Njegovoj naredbi, pa je moe koristiti po Svojoj volji i nikada nije podutjecajem njezinih odlika. (U tom smislu On je nirguna, bez odlika".)Gospodin nikada ne postaje bezoblino bie, jer je izvorno vjeni oblik,prvobitni Gospodin. Njegov neosobni vid, sjaj Brahmana, predstavlja samosjaj Njegovih osobnih zraka, kao to su zrake sunca sjaj boga Sunca.

Jednom je svetoga djeaka Maharaju Prahladu njegov ateistiki otac upitao:Gdje je tvoj Bog?" Kad je Prahlada odgovorio da Bog prebiva svuda, otac gaje ljutito upitao nalazi li se njegov Bog u jednom od stupova palae, a djeakje to potvrdio. Ateistiki kralj je odmah pred njim smrskao stup u komadie, a

Gospodin se istog trena pojavio kao Nrsimha, inkarnacija u obliku polu-

19


20/72

ovjeka polu-lava, i ubio bezbonika. Gospodin se nalazi u svemu i Svojimrazliitim energijama stvara sve. Svojim nepojmljivim moima moe sepojaviti bilo gdje kako bi zatitio Svoga iskrenog bhaktu. Gospodin Nrsimhanije izaao iz stupa po naredbi ateistikoga kralja, ve po elji Svoga bhaktePrahlade. Ateist ne moe narediti Gospodinu da se pojavi, ali Gospodin e sepojaviti bilo gdje kako bi iskazao milost Svome bhakti. Bhagavad-gita (4.8)

izjavljuje da se Gospodin pojavljuje kako bi porazio nevjernike i zatitiovjernike. Naravno, Gospodin ima dovoljno energija i posrednika koji moguporaziti ateiste, ali nalazi zadovoljstvo u osobnom iskazivanju milosti bhakti.Zato se pojavljuje kao inkarnacija. Ustvari, pojavljuje se samo zato da iskaemilost Svojim bhaktama i ni iz kojega drugog razloga.

U Brahma-samhiti(5.35) je reeno da Govinda, prvobitni Gospodin, ulazi usve u obliku Svoje potpune ekspanzije. Ulazi u svemir i sve njegove atome.Izvana je prisutan u Svom obliku zvanom virat, a iznutra kao antaryami. Kaoantaryami, promatra sve to se zbiva i dodjeljuje nam posljedice naih djela u

obliku karma-phale. Mi moda zaboravimo djela koja smo uinili u prolimivotima, ali njihove posljedice opstaju, jer Gospodin promatra naa djela.Zato moramo snositi posljedice.

injenica je da nita ne postoji osim Boga, iznutra i izvana. Sve jeoitovanje Njegovih razliitih energija, kao to toplina i svjetlost emaniraju izvatre. Tako meu Njegovim razliitim energijama postoji jedinstvo. Unatotomu, Gospodin u Svom osobnom obliku neogranieno uiva u svimzadovoljstvima u kojima neznatno uivaju siuna iva bia, Njegovi sastavnidjelii.

20


21/72

esta mantra

yas tu sarvani bhutanyatmany evanupayatisarva-bhuteu atmanamtato na vijugupsate

yah - onaj tko; tu - ali; sarvani- sva; bhutani- iva bia; atmani- u odnosusa Svevinjim Gospodinom; eva - samo; anupayati- sustavno promatra;sarva-bhuteu - u svakom ivom biu; a - i; atmanam - Nadduu; tatah -zato; na - ne; vijugupsate - mrzi nikoga.

Onaj tko sve sustavno gleda u odnosu sa Svevinjim Gospodinom,tko sva iva bia vidi kao Njegove sastavne djelie i tko u svemu vidiSvevinjega Gospodina, nikada nita i nikoga ne mrzi.

KOMENTAR: Ovo je opis maha-bhagavate, velike osobe koja sve vidi uodnosu sa Svevinjom Boanskom Osobom. Prisutnost Svevinjega Gospodinaspoznaje se u tri stadija. Kanitha-adhikarije u najniem stadiju spoznaje. Onposjeuje mjesta bogosluja, kao to su hram, crkva ili damija, u skladu sasvojom vjeroispovijesti, i tamo oboava Boga prema nalozima svetih spisa.Bhakte u ovom stadiju smatraju da je Gospodin prisutan samo na mjestubogosluja i nigdje drugdje. Oni ne mogu utvrditi tko je u kojem stadijupredanog sluenja, niti uoiti tko je spoznao Svevinjega Gospodina. Takvibhakte pridravaju se uobiajenih pravila i katkada se meusobno prepiru,smatrajui da je jedan oblik predanosti bolji od drugih. Kanitha-adhikarijisu

materijalistiki bhakte koji pokuavaju nadii materijalne granice kako bidostigli duhovnu razinu.

Oni koji su dostigli drugi stadij spoznaje nazivaju se madhyama-adhikarijima. Takvi bhakte razlikuju etiri kategorije ivih bia: (i) SvevinjegaGospodina; (2) Gospodinove bhakte; (3) prostodune ljude koji koji nemajuznanje o Gospodinu i (4) ateiste koji ne vjeruju u Gospodina i koji mrzebhakte. Madhyama-adhikarise razliito ophodi prema svakoj od ove etirivrste ljudi. Gospodina oboava, smatrajui Ga predmetom ljubavi; sbhaktama koji predano slue sklapa prijateljstvo; u srcima prostodunih ljudi

pokuava probuditi uspavanu ljubav prema Bogu, a izbjegava ateiste kojiismijavaju i samo Gospodinovo ime.

U viem stadiju od madhyama-adhikarija je uttama-adhikari, koji sve vidi uodnosu sa Svevinjim Gospodinom. Takav bhakta ne pravi razliku izmeubezbonih i pobonih, ve svakoga vidi kao sastavni djeli Boga. On zna danema bitne razlike izmeu uenoga brahmane i psa na ulici, jer su obojicaGospodinovi sastavni djelii, iako su zatoeni u razliitim tijelima zbog razliiteprirode djelatnosti kojima su se bavili u prolim ivotima. Vidi da djeliSvevinjega Gospodina u tijelu brahmane nije zloupotrijebio svoju malu

neovisnost koju mu je dao Gospodin, dok je djeli u tijelu psa to uinio, pa ga

21


22/72

je po zakonima prirode stigla kazna i dobio je tijelo psa. Ne obazirui se nanjihova djela, uttama-adhikaripokuava pruiti dobrobit i brahmanii psu.Takvoga bhaktu ne zavaravaju materijalna tijela, ve ga privlai duhovna iskrau pojedinom biu.

Oni koji oponaaju uttama-adhikarije, istiui osjeaj jedinstva ilizajednitva, ali onda djeluju na tjelesnoj razini, lani su dobrotvori. Smisaouniverzalnoga bratstva moramo nauiti od uttama-adhikarija, a ne odbudalaa koji ne shvaa pravilno ni duu ni Nadduu, ekspanziju SvevinjegaGospodina prisutnu u svemu.

U ovoj mantrije jasno reeno da trebamo promatrati" ili sustavno gledati.To znai da moramo slijediti prethodne aarye, uitelje koji su dostiglisavrenstvo. U vezi s tim, upotrijebljena je sanskrtska rije anupayati.Anuznai slijediti", apayati znai promatrati". Tako rije anupayatiznai da nastvari ne trebamo gledati onako kako se one vide golim okom, ve pri tomtrebamo slijediti prethodne aarye. Zbog materijalnih nedostataka, golo okone moe nita pravilno vidjeti. Ne moemo imati pravilan pogled na svijet, akonismo sluanjem primili znanje iz viega izvora, a najvii izvor je vedskamudrost koju je izgovorio sam Gospodin. Vedske istine se prenose uenikimslijedom od Gospodina, preko Brahme, Narade i Vyase, do drugih uenika.Ranije nije bilo potrebno zapisivati poruke Veda, jer su ljudi bili inteligentniji ibolje pamtili. Drali bi se uputa vjerodostojnoga duhovnog uitelja im bi ihjednom uli.

U dananje vrijeme postoje razna tumaenja razotkrivenih spisa, ali ona seveinom ne temelje na uenikome slijedu koji poinje sa rila Vyasadevom,koji je prvobitno zapisao vedsku mudrost. Posljednje, najsavrenije inajuzvienije djelo rila Vyasadeve je rimad-Bhagavatam, prirodnotumaenje Vedanta-sutre. Tu je i Bhagavad-gita, koju je izgovorio samGospodin, a zapisao Vyasadeva. To su dva najvanija razotkrivena spisa isvako tumaenje koje proturjei njihovim naelima nije ovlateno. Upaniade,Vedanta-sutra, Vede, Bhagavad-gita i rimad-Bhagavatam u potpunosti seslau i nitko ne bi trebao donositi zakljuke o Vedama ako nije primio uputeod pripadnika Vyasadevinog uenikog slijeda, koji vjeruju u Boansku Osobui Njegove razliite energije, kao to je objanjeno u ri Iopaniadi.

Prema Bhagavad-giti(18.54), samo onaj tko je ve dostigao razinuosloboenja (brahma-bhuta) moe postati bhakta uttama-adhikarii vidjetisvako ivo bie kao svoga brata. Takvu viziju ne mogu imati politiari, kojiuvijek tragaju za materijalnim dobitima. Onaj tko oponaa simptome uttama-adhikarija, sluit e izvanjska tijela drugih radi vlastite slave ili materijalnenagrade, ali nee zadovoljiti duhovnu duu. Takav oponaatelj ne moeposjedovati znanje o duhovnome svijetu. Uttama-adhikarividi duhovnu duuu materijalnom tijelu i slui je kao duh. Time automatski slui i njezinmaterijalni vid.panisade, predvodnice 108 Upaniada.

22


23/72

Sedma mantra

yasmin sarvani bhutanyatmaivabhud vijanatahtatra ko mohah kah okaekatvam anupayatah

yasmin - u situaciji; sarvani- sva; bhutani- iva bia; atma - citkana iliduhovna iskra; eva - samo; abhut- postoji kao; vijanatah - onoga tko zna;tatra - u tome; kah - kakva; mohah - iluzija; kah - kakva; okah - tjeskoba;ekatvam - iste prirode; anupayatah - onaj ije se vienje temelji namiljenju autoriteta ili tko uvijek gleda na taj nain.

Onaj tko uvijek vidi sva iva bia kao duhovne iskre, kvalitativnojednake Gospodinu, postaje istinski poznavatelj stvarnosti.Zar onda za njega postoje iluzija ili tjeskoba?

KOMENTAR: Nitko osim madhyama-adhikarija i uttama-adhikarija, kojesmo ve opisali, ne moe pravilno shvatiti duhovni poloaj ivoga bia. ivabia se kvalitativno ne razlikuju od Svevinjega Gospodina, kao to se iskrevatre kvalitativno ne razlikuju od vatre. Ali, kvantitativno gledano, iskre nisuvatra, jer nemaju istu koliinu topline i svjetlosti kao vatra. Maha-bhagavata,veliki bhakta, vidi jedinstvo u svemu, jer sve vidi kao energiju SvevinjegaGospodina. Budui da nema razlike izmeu energije i energetika, to jedinstvodoista postoji. Premda se s analitike toke gledita toplina i svjetlost razlikujuod vatre, rije vatra" bez topline i svjetlosti nema znaenja. Stoga su, u

sintezi, toplina, svjetlost i vatra istovjetni.U ovoj mantri, sanskrtske rijei ekatvam anupayatah ukazuju da jedinstvo

ivih bia trebamo vidjeti oima razotkrivenih spisa. Pojedinane iskreVrhovne Cjeline (Gospodina) posjeduju gotovo osamdeset posto poznatihodlika cjeline, ali kvantitativno nisu jednake Svevinjemu Gospodinu. Te odlikeposjeduju u maloj koliini, jer je ivo bie samo sastavni djeli VrhovneCjeline. Moemo navesti drugi primjer. Koliina soli u kapi morske vode nikadse ne moe usporediti s koliinom soli u cijelom moru, ali sol u kapi je posvom kemijskom sastavu iste prirode kao sol u moru. Kad bi ivo bie bilo

kvalitativno i kvantitativno istovjetno sa Svevinjim Gospodinom, ne bi moglobiti pod utjecajem materijalne energije. U prethodnim mantrama jeobjanjeno da nijedno ivo bie, pa ak ni moni polubogovi, ni u kompogledu ne mogu nadmaiti Vrhovno Bie. Zato rije ekatvam ne znai da jeivo bie u svakom pogledu ravno Svevinjemu Gospodinu. Meutim, ona uirem smislu ukazuje na jedinstveni interes, kao to svi lanovi obitelji imajuzajedniki interes ili kao to pripadnici jednoga naroda imaju zajednikinacionalni interes, iako se meusobno mogu razlikovati. Budui da su sva ivabia sastavni djelii vrhovne obitelji, njihovi se interesi ne razlikuju odinteresa Vrhovnoga Bia. Svako ivo bie sin je Vrhovnog Bia. Kao to je

reeno u Bhagavad-giti(7.5), sva iva stvorenja u svemiru - ukljuujui ptice,

23


24/72

gmazove, mrave, vodene ivotinje, drvee i druga bia - emanacije sugranine moi Svevinjega Gospodina. Zato pripadaju obitelji Vrhovnoga Bia.Ne postoji sukob interesa.

Duhovna bia stvorena su za uivanje, kao to je reeno u Vedanta-sutri(1.1.12): ananda-mayo 'bhyasat. Po svojoj prirodi, sva su iva bia -ukljuujui Svevinjega Gospodina i sve Njegove sastavne djelie - stvorenaza vjeno uivanje. iva bia zatoena u materijalnome tijelu neprekidnotragaju za uicima, ali ih trae na pogrenoj razini. Uz materijalnu razinupostojanja, postoji i duhovna razina na kojoj Vrhovno Bie uiva sa Svojimbezbrojnim pratiocima. Na toj razini nema traga materijalnim odlikama i zatose taj nivo naziva nirguna. Na njemu nikada ne dolazi do sukoba okopredmeta uivanja. U materijalnom svijetu uvijek postoji sukob izmeurazliitih bia, jer nedostaje pravo sredite uivanja, a to je SvevinjiGospodin koji je sredite uzvienoga, duhovnog plesa rase. Svi smo mistvoreni za druenje s Njim i za uivanje u ivotu sa zajednikim

transcendentalnim interesom, bez ikakvih sukoba. To je najvia razinaduhovnoga interesa. im spoznamo taj savreni oblik jedinstva, nema viegovora o iluziji (mohi) ili jadikovanju (oki).

Bezbona civilizacija nastaje iz iluzije i donosi jadikovanje. Takva civilizacija,kakvu promiu suvremeni politiari, uvijek je puna briga, jer u svakomtrenutku moe propasti. To je zakon prirode. U Bhagavad-giti(7.14) reeno jeda stroge zakone prirode mogu nadii samo i jedino oni koji su se predalilotosnim stopalima Svevinjega Gospodina. Ako se elimo osloboditi svih vrstailuzije i tjeskobe i ujediniti sve razliite interese, tada sve svoje djelatnosti

moramo posvetiti Bogu.Rezultati naih djelatnosti moraju sluiti iskljuivo Gospodinovim

interesima. Ovdje spomenut interes atma-bhutu moemo opaziti jedino akosluimo Gospodinovom interesu. Interes atma-bhuta koji se spominje u ovojmantri i interes brahma-bhuta koji se spominje u Bhagavad-giti(18.54) jednosu te isto. Vrhovna atma (dua) je sam Gospodin, a siuna atma je ivo bie.Vrhovna atma, odnosno Paramatma, sama odrava sva siuna bia, jerSvevinji Gospodin eli uivati u njihovoj ljubavi. Otac stvara djecu i uzdravaih da bi stekao zadovoljstvo. Ako se djeca pokoravaju oevoj volji, obiteljski

ivot tei e mirno, sa zajednikim interesom, u ugodnom raspoloenju. Potranscendentalnom ureenju, ista situacija vlada u apsolutnoj obiteljiParabrahmana, Vrhovnoga Duha.

Kao i iva bia, i Parabrahman je osoba. Ni Gospodin ni iva bia nisuneosobni. Takve transcendentalne osobe pune su transcendentalnogablaenstva, znanja i vjenoga ivota. To je prava razina duhovnogapostojanja. im netko postane potpuno svjestan toga transcendentalnogpoloaja, predaje se lotosnim stopalima Vrhovnoga Bia, ri Krine. Takvavelika dua, mahatma, veoma rijetko se via, jer se transcendentalna

spoznaja dostie tek nakon mnogih ivota. Meutim, kad ivo bie jednom

24


25/72

dostigne tu spoznaju, u potpunosti se oslobaa iluzije, jadikovanja, bijedamaterijalnoga postojanja ili roenja i umiranja, koje doivljava u sadanjemivotu. To je poruka ove mantreri Iopaniade.

25


26/72

Osma mantra

sa paryaga hukram akayam avranamasnaviram uddham apapa-viddhamkavir manisi paribhuh svayambhuryathatathyato 'rthan vyadadha hasvatibhyah samabhyah

sah - ta osoba;paryagat- mora istinski spoznati; ukram - svemogueg;akayam - neutjelovljenog; avranam - besprijekornog; asnaviram - bez vena;uddham - antiseptinog; apapa-viddham - profilaktinog; kavih -sveznajueg; manisi - filozofa;paribhuh - najvee bie; svayambhuh -samodostatnog; yathatathyatah - u traganju za; arthan - poeljnim stvarima;vyadadhat- nagrauje; asvatibhyah - od pamtivijeka; samabhyah - vrijeme.

Takva osoba mora istinski spoznati najvee bie, Boansku Osobu,neutjelovljenoga, sveznajuega, besprijekornoga, samodostatnoga

filozofa, bez vena, istoga i neokaljanoga, koji od pamtivijekaispunjava sve elje.

KOMENTAR: U ovoj strofi opisan je transcendentalni, vjeni oblik ApsolutneBoanske Osobe. Svevinji Gospodin nije bezoblian. On ima vlastititranscendentalni oblik koji nimalo ne nalikuje oblicima materijalnoga svijeta.Tijela ivih bia u ovom svijetu nainjena su od materijalne prirode i djelujupoput bilo kojeg materijalnoga stroja. Materijalno tijelo mora biti graeno kaostroj, s venama i drugim organima, ali transcendentalno tijelo SvevinjegaGospodina nema vena. Ovdje je jasno reeno da Gospodin nije utjelovljen, to

znai da nema razlike izmeu Njegova tijela i Njegove due. On ne mora, kaomi, prihvatiti tijelo prema zakonima prirode. U materijalno uvjetovanomivotu, dua se razlikuje od gruboga tijela i suptilna uma. Meutim, takvarazlika ne postoji izmeu Svevinjega Gospodina i Njegova tijela i uma. On jePotpuna Cjelina, a Njegov um, tijelo i On sam su istovjetni.

U Brahma-samhiti(5.1) nalazimo slian opis Svevinjega Gospodina. Tamoje opisan kao sa-id-ananda-vigraha, to znai da je vjeni oblik, koji upotpunosti predstavlja transcendentalno postojanje, znanje i blaenstvo.Stoga Mu odvojeno tijelo ili um nisu potrebni kao nama u materijalnom

postojanju. Vedski spisi jasno izjavljuju da se Gospodinovo transcendentalnotijelo u potpunosti razlikuje od naega. Zato Ga ponekad opisuju kaobezoblinoga. To znai da Njegov oblik niti je nalik naemu niti ga moemopojmiti. Brahma-samhita (5.32) nadalje izjavljuje da Gospodin svakim dijelomSvoga tijela moe obavljati funkcije drugih osjetila. To znai da moe hodatirukama, prihvaati stvari nogama, gledati rukama i stopalima, jesti oima itd.U ruti-mantrama je takoer reeno da Gospodin, iako nema ruke i noge kaomi, ima drugaije ruke i noge, kojima moe prihvatiti sve to Mu ponudimo itrati bre od bilo koga. To je potvreno u ovoj mantri rjeju ukram(svemogu").

26


27/72

Gospodinov oboavani oblik (ara-vigraha), koji u hramu ustolie ovlateniaarye koji su spoznali Gospodina u skladu s opisom sedme mantre, takoerse ne razlikuje od izvornoga Gospodinovog oblika. Gospodinov izvorni oblik jeoblik ri Krine, koji se ekspandira u neogranieni broj oblika, kao to suBaladeva, Rama, Nrsimha i Varaha. Svi su ti oblici jedna Boanska Osoba.Slino tomu, ara-vigraha koja se oboava u hramovima takoer je

Gospodinov ekspandirani oblik. Oboavanjem ara-vigrahe, pojedinac moeodmah prii Gospodinu, koji Svojom svemonom energijom prihvaabhaktaovo sluenje. Gospodinova ara-vigraha pojavljuje se na molbu aarya,svetih uitelja, i Gospodinovom svemonom energijom postupa na isti, izvorninain kao sam Gospodin. Budalasti ljudi koji ne poznaju ri Iopanisadu, kaoni druge ruti-mantre, smatraju da je ara-vigraha, koju isti bhakteoboavaju, nainjena od materijalnih elemenata. Kanitha-adhikariji, odnosnobudalasti ljudi, svojim e nesavrenim oima vidjeti da je taj oblikmaterijalan, ali oni ne znaju da svemogui, sveznajui Gospodin moe poSvojoj elji preobraziti materiju u duh i duh u materiju.

U Bhagavad-giti(9.11-12) Gospodin ali zbog paloga stanja ljudi s maloznanja koji Ga ismijavaju samo zato to se pojavljuje u ovome svijetu kaoovjek. Takve slabo obavijetene osobe nisu svjesne Gospodinove svemoi.Zato se Gospodin ne razotkriva u potpunosti umnim spekulantima. Osoba Gamoe spoznati samo razmjerno svojemu predavanju. iva bia nalaze se upalom stanju samo zato to su zaboravila svoj odnos s Bogom.

U ovoj mantri, kao i u mnogim drugim vedskim mantrama, jasno se kaeda Gospodin od pamtivijeka opskrbljuje iva bia. ivo bie neto eli, a

Gospodin mu eljeni predmet daje u skladu s njegovim kvalifikacijama. Akonetko eli postati sudac vrhovnoga suda, osim potrebnih kvalifikacija moraimati i odobrenje autoriteta koji e mu dodijeliti titulu suca vrhovnoga suda.Same kvalifikacije nisu dovoljne da se doe na taj poloaj, nego ga na njegamora postaviti vii autoritet. Slino tomu, Gospodin dodjeljuje uitke ivimbiima razmjerno njihovim kvalifikacijama, ali dobre kvalifikacije same po sebinisu im dovoljne za nagradu. Potrebna je i Gospodinova milost.

ivo bie obino ne zna za to se treba moliti Gospodinu, niti kojempoloaju treba teiti. Meutim, kad spozna svoj prirodni poloaj, moli se

Gospodinu da ga primi u Svoje transcendentalno drutvo kako bi Ga moglotranscendentalno sluiti s ljubavlju. Na alost, pod utjecajem materijalneprirode iva bia trae razne druge stvari, a u Bhagavad-giti(2.41) je opisanoda posjeduju podijeljenu ili rasprenu inteligenciju. Duhovna inteligencija jejedna, ali svjetovna inteligencija je raznovrsna. U rimad-Bhagavatamu(7.5.30-31) reeno je da osobe opinjene prolaznom ljepotom vanjskeenergije zaboravljaju pravi cilj ivota, povratak Bogu. Zaboravivi taj cilj,pokuavaju raznim planovima i programima poboljati svoj ivot, ali to je kaovakanje provakanoga. Unato tomu, Gospodin milostivo, bez uplitanja,doputa zaboravnom ivom biu da nastavi s takvim ivotom. U ovoj mantri

ri Iopaniade upotrijebljena je vrlo prikladna rije yathatathyatah, koja

27


28/72

ukazuje da Gospodin nagrauje iva bia u skladu s njihovim eljama. Akoivo bie eli otii u pakao, Gospodin mu to doputa bez uplitanja, a ako seeli vratiti kui Bogu, Gospodin mu pomae.

Bog je ovdje opisan kaoparibhuh, najvee bie. Nitko Mu nije ravan, niti jeitko vei od Njega. Ostala iva bia su opisana kao prosjaci koji trae dobra odGospodina. Gospodin opskrbljuje iva bia eljenim stvarima. Kad bi iva biaimala istu mo kao Gospodin - kad bi bila svemogua i sveznajua - ne biprosila od Gospodina, ak ni takozvano osloboenje. Pravo osloboenjepredstavlja povratak Bogu. Osloboenje kakvo zamiljaju impersonalisti jemit, a proenje osjetilne ugode mora se unedogled nastaviti, sve dok seprosjak duhovno ne osvijesti i ne spozna svoj prirodni poloaj.

Samo je Svevinji Gospodin samodostatan. Kad se Gospodin Krina pojaviona Zemlji prije pet tisua godina, u potpunosti se oitovao kao SvevinjiGospodin kroz Svoje raznovrsne djelatnosti. U djetinjstvu je ubio mnogevelike demone, poput Aghasure, Bakasure i akatasure. Takvu mo nijestekao posebnim naporom. Podigao je brdo Govardhanu, iako nikada nijevjebao dizanje utega. Plesao je s gopijama izdiui se nad drutvenaogranienja i prijekore. Premda su Mu gopije prile s ljubavnikim osjeajima,odnos izmeu gopija i Gospodina Krine oboavao je ak i Gospodin aitanya,koji je bio striktan sannyasii nepokolebljivi sljedbenik disciplinskih propisa. Iri Iopaniada opisuje Gospodina rijeima uddham (antiseptian) i apapaviddham (profilaktian), kako bi potvrdila da je uvijek ist i neokaljan.Gospodin je antiseptian, jer se ak i neista stvar u dodiru s Njim moeproistiti. Rije profilaktian" odnosi se na mo Njegova drutva. Kao to je

spomenuto u Bhagavad-giti(9.30-31), bhakta u poetku moe izgledati kaosu-duraara, osoba loa ponaanja, ali ga treba smatrati istim, jer je napravome putu. To je posljedica profilaktine prirode Gospodinovoga drutva.Osim toga, Gospodin je apapa-viddham, jer Ga grijeh ne moe dotaknuti.Premda Njegova djela mogu naizgled biti grena, ona su svedobra, jer grijehne moe na Njega utjecati. Budui da je u svim okolnostima uddham,najproieniji, esto se usporeuje sa suncem. Sunce isparava vodu smnogih nedodirljivih mjesta na Zemlji, ali ipak ostaje isto. Ustvari, svojimsterilizirajuim moima proiava prljave stvari. Ako materijalni predmetpoput sunca moe posjedovati takvu mo, teko moemo zamisliti

proiavajuu mo svemonoga Gospodina.

28


29/72

Deveta mantra

andham tamah praviantiye 'vidyam upasatetato bhuya iva te tamoya u vidyayam ratah

andham - veliko neznanje; tamah - tamu;pravishanti- ulaze u; ye - oni koji;avidyam - neznanje; upasate - oboavaju; tatah - od toga; bhuyah - jo vie;iva - kao; te - oni; tamah - u tami; ye - oni koji; u - takoer; vidyayam - naputu znanja; ratah - bave se.

Oni koji njeguju kulturu neznanja, zai e u najtamniji predioneznanja. Ali gori od njih su oni koji njeguju kulturu tobonjegaznanja.

KOMENTAR: Ova mantra nudi komparativnu analizu vidye i avidye.Avidya,ili neznanje, nedvojbeno je opasno, ali vidya, ili znanje, jo je opasnije kad sepogreno shvati ili zloupotrijebi. Ova mantra ri Iopaniade danas jeznaajnija nego ikad prije. Suvremena civilizacija znatno je napredovala napolju masovnoga obrazovanja, ali rezultat toga je da su ljudi nesretniji negoikad, jer pridaju preveliku vrijednost materijalnome napretku na utrbnajvanijega dijela ivota, njegova duhovnog vida.

to se vidye tie, prva mantra objanjava da je Svevinji Gospodin vlasniksvega i da su iva bia koja su to zaboravila, u neznanju. to vie ovjekzaboravlja tu ivotnu injenicu, to vie tone u tamu. Obzirom na to, bezbonacivilizacija usmjerena k takozvanom napretku obrazovanja opasnija je odcivilizacije u kojoj su iri slojevi ljudi manje obrazovani".

Od raznih vrsta ljudi - karmija, jnanija i yogija - karmijisu oni koji se baveugaanjem osjetilima. U suvremenoj civilizaciji 99,9 posto ljudi bavi se upravotime, pod zastavom industrijalizma, gospodarskog razvoja, altruizma,politikog aktivizma itd. Ali sve se te djelatnosti manje-vie temelje nazadovoljstvu osjetila, a na utrb svjesnosti Boga koja je opisana u prvojmantri.

Prema izjavama Bhagavad-gite (7.15), ljudi koji se bave grubim ugaanjemosjetilima nazivaju se mudhe - magarci. Magarac je simbol gluposti. Premari Iopaniadi, oni koji se iskljuivo posvete beskorisnim pokuajima daugode osjetilima, klanjaju se avidyi. No oni koji potpomau takvu civilizaciju uime obrazovnoga napretka ine vie zla od ljudi na razini gruboga ugaanjaosjetilima. Znanstveni napredak bezbonih ljudi opasan je kao vrijedni draguljna kobrinoj glavi. Kobra ukraena draguljem opasnija je od neukraene kobre.U Hari-bhakti-sudhodayi(3.11.12), obrazovni napredak bezbonih ljudiusporeuje se s nakitom na mrtvome tijelu. U Indiji, kao i u mnogim drugimzemljama, neki ljudi slijede obiaj po kojem se ukraeno mrtvo tijelo nosi u

povorci da bi se zadovoljilo oaloenu rodbinu. Slino tomu, suvremena

29


30/72

civilizacija predstavlja zbir djelatnosti namijenjenih prikrivanju vjenih bijedamaterijalnoga postojanja. Takve su djelatnosti usmjerene k ugaanjuosjetilima. Meutim, od osjetila je vii um, inteligencija je via od uma, a duaje via od inteligencije. Stoga cilj pravoga obrazovanja treba bitisamospoznaja, spoznaja duhovnih vrijednosti due. Svako obrazovanje kojene vodi takvoj spoznaji mora se smatrati avidyom, neznanjem. Njegovanjem

takvoga neznanja, osoba pada u najtamniji predio neznanja.Prema Bhagavad-giti(2.42, 7.15), obmanuti svjetovni uitelji poznati su

kao veda-vada-rate i mayayapahrta-jnane. Oni ujedno mogu biti i demoniateisti, najnii od ljudi. Veda-vada-rate se predstavljaju kao veliki poznavateljivedskih spisa, ali na alost, potpuno odstupaju od svrhe Veda. U Bhagavad-giti(15.15) reeno je da je svrha Veda spoznaja Svevinjega Gospodina, aliOn uope ne zanima veda-vada-rate. Naprotiv, njih oaravaju koristoljubivirezultati, poput uzdizanja u raj.

Kao to je reeno u prvoj mantri, trebamo znati da je Svevinji Gospodinvlasnik svega i biti zadovoljni sa ivotnim potreptinama koje su namdodijeljene. Svrha svih vedskih spisa je buenje ove svjesnosti Boga uzaboravnome ivom biu. Ta ista svrha izloena je na razne naine u razliitimspisima u svijetu kako bi je budalasto ovjeanstvo shvatilo. Stoga je krajnjicilj svih religija ovjekov povratak Bogu.

Ali veda-vada-rate, umjesto da shvate kako je svrha Veda oivljavanjeizgubljenoga odnosa zaboravne due sa Svevinjim Gospodinom, prenagljenoprosuuju da krajnji cilj Veda predstavljaju sporedne stvari, kao to jestjecanje rajskih uitaka radi ugaanja osjetilima, a pouda za kojima iuzrokuje njihovu materijalnu vezanost. Takvi ljudi zavode druge, pogrenotumaei vedske spise. Katkada ak osuuju Purane, izvorna vedskatumaenja namijenjena svjetovnim ljudima. Veda-vada-rate objanjavajuVede na vlastiti nain, zanemarujui autoritet velikih uitelja (aarya). Obinomeu sobom izabiru neku nesavjesnu osobu, istiui je kao vodeegpredstavnika vedskoga znanja. Ova mantra posebno osuuje takve ljude,koristei vrlo prikladne sanskrtske rijei vidyayamratah. Vidyayam se odnosina prouavanje Veda, jer su Vede izvor svega znanja (vidye), a ratah znaikoji se bave". Tako vidyayam ratah znai oni koji se bave prouavanjem

Veda". Ovdje se osuuju tobonji studenti Veda, jer se ne pokoravajuaaryama, pa nisu svjesni prave svrhe Veda. Takvi veda-vada-rate u svakojrijei Veda pronalaze znaenje koje odgovara njihovim ciljevima. Ne znaju davedski spisi nisu zbirka obinih knjiga i da se mogu razumjeti samo putemuenikoga slijeda.

Da bismo shvatili transcendentalnu poruku Veda, moramo priivjerodostojnu duhovnom uitelju. To je uputa Mundake Upaniade (1.2.12).Meutim, veda-vada-rate imaju svoje aarye koji nisu dio lancatranscendentalnoga slijeda. Tako, pogreno tumaei vedske spise, napreduju

prema najtamnijem predjelu neznanja. Dublje tonu u neznanje od onih koji o

30


31/72

Vedama ne znaju nita.

Mayayapahrta-jnane predstavljaju samozvane Bogove". Takvi ljudi misleda su sami Bog i da nije potrebno oboavati drugoga Boga. Spremno eoboavati obinoga ovjeka, ako je kojim sluajem bogat, ali nikada neeoboavati Svevinjega Gospodina. Nesposobni da uvide vlastitu ludost, nikadase ne pitaju kako moe Bog biti obmanut mayom, Svojom iluzornomenergijom. Kad bi Bog bio obmanut mayom, maya bi bila monija od Boga.Takve osobe kau da je Bog svemoan, ali ne razmiljaju o tomu da Ga mayane moe nadvladati, ako je svemoan. Samozvani Bogovi" ne mogu jasnoodgovoriti na sva ova pitanja; jednostavno su zadovoljni time da su i samipostali Bog".

31


32/72

Deseta mantra

anyad evahur vidyayaanyadahur avidyayaiti uruma dhiranamye nas tad viaakire

anyat- drukiji; eva - zacijelo; ahuh - reeno; vidyaya - njegovanjem znanja;anyat- drukiji; ahuh - reeno; avidyaya - njegovanjem neznanja; iti- tako;uruma - uo sam; dhiranam - od razboritih; ye - koji; nah - nama; tat- to;viaakire - objasnili.

Mudraci su objasnili da se njegovanjem kulture znanja postiejedan, a njegovanjem kulture neznanja drugi rezultat.

KOMENTAR: Kao to je preporueno u Trinaestom poglavlju Bhagavad-gite(13.8-12), pojedinac treba njegovati znanje na sljedei nain:

1. Treba postati uglaen i nauiti da drugima iskazuje odgovarajuepotovanje.

2. Ne smije se predstavljati kao vjernik samo da bi stekao ime i slavu.

3. Ne smije svojim tjelesnim postupcima, mislima ili rijeima izazivati udrugima tjeskobu.

4. Treba nauiti da bude snoljiv ak i kad ga drugi izazivaju.

5. Treba nauiti da izbjegava dvolinost u ophoenju s drugima.

6. Treba pronai vjerodostojna duhovnog uitelja koji ga moe postupnodovesti do razine duhovne spoznaje. Takvom duhovnom uitelju mora sepokoravati, sluiti ga i postavljati mu svrsishodna pitanja.

7. Da bi dostigao razinu samospoznaje, mora se pridravati naela koja supropisana u razotkrivenim spisima.

8. Mora ivjeti u skladu s nauavanjima razotkrivenih spisa.

9. Treba se potpuno uzdravati od postupaka koji ometaju dostizanje

samospoznaje.

10. Ne smije prihvatiti vie od onoga to je prijeko potrebno zaodravanje tijela.

11 . Ne smije se lano poistovjeivati s grubim materijalnim tijelom, nitismatrati svojima one koji su u rodu s njegovim tijelom.

12. Treba uvijek imati na umu da e se suoavati s bijedama uzastopnoga

raanja, starenja, obolijevanja i umiranja sve dok ima materijalno tijelo.

Nema koristi da smilja naine kako se osloboditi tih bijeda materijalnog

32


33/72

tijela. Najbolje je pronai nain na koji moe ponovno zadobiti svoj duhovniidentitet.

13. Ne smije se vezati za stvari koje nisu prijeko potrebne za duhovninapredak.

14. Ne smije se vezati za enu, djecu i dom vie nego to to razotkriveni

spisi nalau.

15. Ne smije se radovati ili tugovati zbog poeljnih i nepoeljnih stvari,nego znati da takve osjeaje samo stvara um.

16. Treba postati isti bhakta Svevinjega Gospodina, ri Krine, i sluiti Ganepodijeljenom panjom.

17. Treba razviti sklonost k mirnom i tihom ivotu na osami, povoljnom zanjegovanje duhovnoga ivota i izbjegavati prenapuena mjesta na kojima seokupljaju abhakte.

18. Treba postati znanstvenik ili filozof i istraivati duhovno znanje,shvaajui da je ono trajno, dok se materijalno znanje okonava sa smrutijela.

Ovih osamnaest toaka predstavlja postupni proces kojim se moe razvitipravo znanje. Svi drugi postupci pripadaju kategoriji neznanja. rilaBhaktivinoda Thakura, veliki aarya, izjavio je da su svi oblici materijalnogaznanja samo vanjska obiljeja iluzorne energije i da njegovanjem takvaznanja ovjek nije nita bolji od magarca. Isto naelo nalazimo u ri

Iopaniadi. S napretkom materijalnoga znanja, suvremeni ovjekjednostavno se pretvara u magarca. Neki materijalistiki politiari, u ruhuduhovnih osoba, osuuju dananji sustav civilizacije kao Sotonino djelo", alina alost, ne vode brigu o njegovanju pravoga znanja opisanoga u Bhagavad-giti. Tako ne mogu promijeniti sotonski sustav.

U suvremenom drutvu, ak i djeak smatra sebe samodostatnim i neiskazuje potovanje starijima. Zbog pogrene sveuiline naobrazbe, mladiidiljem svijeta zadaju starijima glavobolje. ri Iopaniada jasno upozorava dase njegovanje neznanja razlikuje od njegovanja znanja. Sveuilita su,

takorei, sredita neznanja. Znanstvenici su zaokupljeni otkrivanjemsmrtonosnoga oruja kako bi s lica zemlje zbrisali druge drave. Studenti sedanas ne poduavaju propisanim naelima brahmaarye (uenikoga ivota ucelibatu), niti imaju vjeru u naredbe svetih spisa. Religijska naela pouavajuse samo zbog imena i slave, a ne zbog praktinoga djelovanja. Zbog togavlada neprijateljstvo ne samo na polju drutvenog i politikog ivota, ve i napolju religije.

Nacionalizam je uzeo maha u razliitim dijelovima svijeta, jer obini ljudinjeguju neznanje. Nitko ne razmilja o tomu da je ova siuna Zemlja samo

grumen materije koji lebdi u beskrajnom prostoru, zajedno s drugim

33


34/72

grumenima. U usporedbi s ogromnim prostranstvom svemira, ti materijalnigrumeni nalikuju esticama praine u zraku. Zahvaljujui dobrostivosti Boga,koji ih je stvorio, potpuni su u sebi i stoga imaju sve to je potrebno da bilebdjeli u prostoru. Vozai naih svemirskih brodova ponose se svojimdostignuima, ali ne razmiljaju o vrhovnome vozau ovih golemih svemirskihbrodova koje nazivamo planetima.

Postoje bezbrojna sunca i bezbrojni planetarni sustavi. Kao beskrajno malisastavni djelii Svevinjega Gospodina, mi, siuna stvorenja, pokuavamovladati tim bezbrojnim planetima. Zato se moramo uzastopno raati i umirati,skrhani starou i boleu. ivotni vijek ljudskoga bia iznosi sto godina, iakose postupno smanjuje na dvadeset ili trideset godina. Pomou kultureneznanja, obmanuti ljudi su stvorili vlastite nacije na tim planetima kako bi tihnekoliko godina to vie uivali svojim osjetilima. Takvi budalasti ljudipokuavaju na razne naine savreno ucrtati nacionalne granice, to jepotpuno nemogue. Ali, upravo je zbog toga svaki narod postao izvorom briga

za druge narode. Vie od pedeset posto nacionalne energije troi se naobrambene mjere i tako zloupotrebljava. Nitko ne vodi brigu o njegovanjupravoga znanja, ali ljudi se ipak lano ponose napretkom u materijalnom iduhovnom znanju.

ri Iopaniada nas upozorava na tu lanu vrstu naobrazbe, a Bhagavad-gita nas pouava kako moemo razviti pravo znanje. U ovoj mantri je reenoda pouke o vidyi(znanju) moramo primiti od dhire. Dhira je onaj tko nijeuznemiren materijalnom iluzijom. Nitko ne moe biti neuznemiren, ako nijedostigao savrenu razinu duhovne spoznaje, na kojoj ni za im ne udi niti

ali. Dhira zna da su materijalno tijelo i um, koje je stekao materijalnimdruenjem, strani elementi, pa jednostavno izvlai najbolje iz loesklopljenoga posla.

Za duhovno ivo bie, materijalno tijelo i um predstavljaju loe sklopljenposao. ivo bie ima prave dunosti u ivom, duhovnom svijetu, alimaterijalni svijet je mrtav. Sve dok ive duhovne iskre upravljaju mrtvimgrumenima materije, mrtav svijet izgleda kao iv. Zapravo, svijet pokreu ivedue, sastavni djelii vrhovnoga ivog bia. Onaj tko je shvatio sve teinjenice, sluajui o njima od autoriteta, naziva se dhira. Dhire spoznaju to

znanje tako to se pridravaju propisanih naela.Da bi se pridravao propisanih naela, pojedinac mora stati pod okrilje

vjerodostojna duhovnog uitelja. Duhovni uitelj prenosi uenikutranscendentalnu poruku i pouava ga propisanim naelima. Takvo se znanjene prima opasnim putem neznalakoga obrazovanja. Osoba moe postatidhira samo kad ponizno slua rijei vjerodostojna duhovnog uitelja.

Arjuna je, na primjer, postao dhira ponizno sluajui poruku GospodinaKrine, same Boanske Osobe. Savreni uenik mora biti kao Arjuna, aduhovni uitelj mora biti jednako dobar kao sam Gospodin. To je proces

primanja vidye (znanja) od dhire (neuznemirene osobe).

34


35/72

Adhira (onaj tko nije stekao naobrazbu pod vodstvom dhire) ne moe bitivoa koji pouava. Suvremeni politiari koji se predstavljaju kao dhirezapravo su adhire i od njih ne moemo oekivati savreno znanje. Oni vodebrigu samo o vlastitoj novanoj naknadi. Kako onda mogu voditi ljude popravom putu samospoznaje? Zato moramo ponizno sluati rijei dhire kakobismo stekli pravu naobrazbu.

35


36/72

Jedanaesta mantra

vidyam avidyam a yastad vedobhayam sahaavidyaya mrtyum tirtvavidyayamrtam anute

vidyam - pravo znanje; a - i; avidyam - neznanje; a - i; yah - osoba koja;tat- to; veda - zna; ubhayam - oboje; saha - istodobno; avidyaya -djelovanje neznanja; mrtyum - uzastopnu smrt; tirtva - transcendirajui;vidyaya - djelovanje znanja; amrtam - besmrtnost; anute - uiva.

Samo onaj tko usporedno naui kako djeluje neznanje, a kakotranscendentalno znanje, nadii e utjecaj uzastopnoga raanja iumiranja te uivati u punim blagoslovima besmrtnosti.

KOMENTAR: Od stvaranja materijalnoga svijeta, svatko pokuava dostiivjeni ivot, ali zakoni prirode su tako okrutni da nitko nije izbjegao zagrljajusmrti. Nitko ne eli umrijeti, ostarjeti ili se razboljeti. Meutim, zakon prirodenikome ne doputa da izbjegne starost, bolest i smrt. Napredakmaterijalnoga znanja nije rijeio te probleme. Materijalna znanost moepronai atomsku bombu da bi ubrzala nastup smrti, ali ne moe pronai netoto ovjeka moe zatititi od okrutnih ruku starosti, bolesti i smrti.

U Puranama su opisana djela Hiranyakaipua, kralja koji je materijalno biovrlo napredan. elei svladati okrutnu smrt svojim materijalnim dostignuimai snagom svog neznanja, podvrgao se meditaciji tako mukotrpnoj da sunjegove mistike moi uznemirile stanovnike svih planetarnih sustava. Prisilioje stvoritelja svemira, poluboga Brahmu, da se pojavi pred njim i zatraio odnjega blagoslov besmrtnosti, amaru. Brahma je rekao da mu ne moe podarititaj blagoslov, jer ak ni on, materijalni stvoritelj koji vlada svim planetima,nije amara. Kao to je potvreno u Bhagavad-giti(8.17), Brahma ivi dugo,ali to ne znai da ne mora umrijeti.

Hiranya znai zlato", a kaipu znai meka postelja". Toga lukavogagospodina Hiranyakaipua zanimale su dvije stvari, novac i ene, i elio jeuivati u njima postajui besmrtan. U nadi da e posredno ispuniti svoju elju

za besmrtnou, zatraio je od Brahme brojne blagoslove. Budui da jeBrahma rekao kako mu ne moe podariti besmrtnost, Hiranyakaipu jezatraio blagoslov da ga ne moe ubiti nijedan ovjek, ivotinja, polubog ilineko drugo ivo bie meu 8 400 000 vrsta ivota. Takoer je zatraioblagoslov da ga smrt ne moe snai na zemlji, u zraku ili u vodi i da ga nemoe ubiti nijedna vrsta oruja. Hiranyakaipu je tako budalasto mislio da ega ta jamstva spasiti od smrti. Meutim, iako mu je Brahma podario sve teblagoslove, na kraju ga je ubio Svevinji Gospodin kao Nrsimha, Gospodinovainkarnacija u obliku polu-lava polu-ovjeka. Nije ga ubilo oruje, nego

Gospodin Svojim noktima, niti je umro na zemlji, u zraku ili u vodi, nego na

36


37/72

krilu toga udesnog ivog bia, Nrsimhe, koji je bio izvan dosega njegovemoi poimanja.

Pouka koju moemo izvui iz ove prie je da ak ni Hiranyakaipu,najmoniji materijalist, nije uspio sa svojim raznovrsnim planovima postatibesmrtan. to onda mogu postii dananji mali Hiranyakaipui, iji planovi iztrena u tren propadaju?

ri Iopaniada nas pouava da ne inimo jednostrane pokuaje kako bismoodnijeli pobjedu u borbi za opstanak. Svatko se teko bori za opstanak, alizakoni materijalne prirode tako su neumoljivi i snani da nikome ne doputajuda ih nadvlada. Da bismo dostigli vjeni ivot, moramo biti spremni vratiti seBogu.

Proces kojim se moemo vratiti Bogu predstavlja posebnu granu znanja imora se nauiti iz razotkrivenih vedskih spisa kao to su Upaniade, Vedanta-sutra, Bhagavad-gita i rimad-Bhagavatam. Da bismo postali sretni u ovom

ivotu i po naputanju materijalnoga tijela dostigli vjeni blaeni ivot,moramo prouiti te svete spise i stei transcendentalno znanje. Uvjetovanoivo bie zaboravilo je svoj vjeni odnos s Bogom i u zabludi je prihvatiloprivremeno mjesto svoga roenja kao sve u svemu. Gospodin je milostivo uIndiji dao ljudima spomenute spise, a u drugim zemljama druge spise, kako bipodsjetio zaboravno ljudsko bie da njegov dom nije ovdje, u materijalnomsvijetu. ivo bie je duhovno bie i moe biti sretno samo kad se vrati u svojduhovni dom.

Svevinji Gospodin alje iz Svoga carstva Svoje vjerodostojne sluge s

misijom da propovijedaju ljudima ovu poruku, zahvaljujui kojoj se moguvratiti Bogu. Katkad se Gospodin sam pojavljuje da bi ostvario tu misiju.Budui da su sva iva bia Njegovi voljeni sinovi, Njegovi sastavni djelii, Bogali vie nego mi sami kad vidi patnje kroz koje neprekidno prolazimo umaterijalnom stanju. Bijede materijalnoga svijeta posredno nas podsjeaju nanezdruivost nae prirode s mrtvom materijom. Inteligentna iva bia obratite panju na te opomene i njegovati vidyu, transcendentalno znanje. Ljudskije ivot najbolja prilika za njegovanje duhovnoga znanja, a ovjek koji nekoristi tu priliku naziva se naradhamom, najniim ljudskim biem.

Put avidye, ili unapreenja materijalnoga znanja radi ugaanja osjetilima,put je uzastopnoga raanja i umiranja. Raanje i umiranje odnosi se samo navanjski prekriva duhovne due, tijelo. Smrt se usporeuje sa svlaenjem, aroenje s oblaenjem odjee. Budalasta ljudska bia, obuzeta njegovanjemavidye, neznanja, ne mare za taj okrutni proces. Oarana ljepotom iluzorneenergije, neprestano se podvrgavaju istim bijedama i ne izvlae nikakvupouku iz djelovanja zakona prirode.

Zato je njegovanje vidye, transcendentalnoga znanja, neophodno zaljudsko bie. Osjetilno uivanje u bolesnom stanju mora se ograniiti to je

vie mogue. Neogranieno osjetilno uivanje u tjelesnom stanju predstavlja

37


38/72

put neznanja i smrti. iva bia nisu liena duhovnih osjetila; svako ivo bie usvom izvornom, duhovnom obliku ima sva osjetila, koja su sad materijalnooitovana, prekrivena materijalnim tijelom i umom. Djelatnosti materijalnihosjetila iskrivljeni su odrazi djelatnosti izvornih, duhovnih osjetila. U bolesnomstanju, duhovna dua, prekrivena materijom, obavlja materijalne djelatnosti.Pravo osjetilno uivanje mogue je samo u zdravom stanju, osloboenom

bolesti materijalizma. U naem istom duhovnom obliku, osloboenom svematerijalne okaljanosti, mogue je isto uivanje u osjetilima. Pacijent moraozdraviti da bi ponovno mogao istinski uivati u osjetilnim zadovoljstvima. Ciljljudskog ivota ne bi trebao biti izopaeno osjetilno uivanje, ve lijeenjematerijalne bolesti. Pogoravanje materijalne bolesti nije znak znanja, veznak avidye, neznanja. Osoba koja eli ozdraviti ne smije poveatitemperaturu s 40 na 42 stupnja, ve je treba smanjiti na normalnih 36,6stupnjeva. To treba biti cilj ljudskog ivota. Suvremena materijalistikacivilizacija tei da povea temperaturu grozniavog materijalnog stanja, kojeje ve dostiglo temperaturu od 42 stupnja (u obliku atomske energije). U

meuvremenu, budalasti politiari tue se da svijet svakog trena moe otii upakao. To je rezultat napretka u materijalnom znanju i nemara premanajvanijem vidu ivota, njegovanju duhovnoga znanja. ri Iopaniada nasovdje upozorava da ne smijemo slijediti taj opasni put koji vodi u smrt.Naprotiv, moramo se posvetiti njegovanju duhovnoga znanja kako bismo sepotpuno oslobodili okrutnih ruku smrti.

To ne znai da trebamo okonati sve djelatnosti namijenjene odravanjutijela. Nema ni govora o tomu da se djelatnosti okonaju, kao to nemagovora ni o tomu da se prilikom oporavljanja temperatura sasvim otkloni.

Izraz izvui najbolje iz loe sklopljena posla" prikladan je. Njegovanjeduhovnoga znanja zahtijeva potporu tijela i uma. Zato, ako elimo dostii svojcilj, trebamo odravati tijelo i um. Temperatura se treba odravati na 36,6stupnjeva, a veliki mudraci i sveci iz Indije pokuali su to uinitiuravnoteenim programom duhovnoga i materijalnoga znanja. Oni nedoputaju da se ljudska inteligencija zlouporabi za bolesno ugaanjeosjetilima.

Ogranienja za ljudske djelatnosti, koje su zaraene sklonou k ugaanjuosjetilima, u Vedama su svrstana pod naela spasenja. Taj sustav obuhvaa

religiju, gospodarski razvoj, ugaanje osjetilima i spasenje, ali u dananjevrijeme ljude ne zanima ni religija ni spasenje. Imaju samo jedan cilj u ivotu- ugaanje osjetilima - i u tu svrhu prave planove za gospodarski razvoj.Zavedeni ljudi misle da religiju treba odravati, jer doprinosi gospodarskomrazvoju koji je potreban za ugaanje osjetilima. Zato se, da bi osigurali daljnjeugaanje osjetilima nakon smrti, u raju, pridravaju nekog sustava religije. Alito nije svrha religije. Put religije namijenjen je dostizanju samospoznaje, agospodarski razvoj potreban je samo da bi se tijelo odralo zdravim. ovjektreba zdravo, razborito ivjeti samo da bi spoznao vidyu, pravo znanje, cilj

ljudskoga ivota. Ovaj ivot nije namijenjen tomu da radimo teko poput

38


39/72

magarca ili da njegujemo avidyu radi ugaanja osjetilima.

Put vidye je najsavrenije opisan u rimad-Bhagavatamu, koji savjetujeljudskom biu da iskoristi svoj ivot za raspitivanje o Apsolutnoj Istini.Apsolutna Istina se spoznaje korak po korak kao Brahman, Paramatma i, nakraju, kao Bhagavan, Svevinji Gospodin. Apsolutnu Istinu spoznat eirokogrudan ovjek koji je stekao znanje i odrekao se vezanosti tako to sepridravao osamnaest naela iz Bhagavad-gite koji su ovdje opisani utumaenju Desete mantre. Glavni cilj tih naela je dostizanjetranscendentalnoga predanog sluenja Svevinjemu Gospodinu. Zato sesvakom ovjeku savjetuje da naui umjetnost predanog sluenja Gospodinu.

Proces njegovanja vidye saeto je opisan u rimad-Bhagavatamu (1.2.14):

tasmad ekena manasabhagavan satvatam patih

rotavyah kirtitavya adhyeyah pujyas a nityada

Stoga s nepodijeljenom pozornou trebamo neprestano sluatio Svevinjemu Gospodinu, zatitniku bhakta, slaviti Ga, sjeatiGa se i oboavati Ga."

Sljedee mantre ri Iopaniade ukazuju da su religija, gospodarskirazvoj i ugaanje osjetilima tek razliiti oblici neznanja, ako im svrha nijepredano sluenje Gospodinu.

39


40/72

Dvanaesta mantra

andham tamah praviantiye 'sambhutim upasatetato bhuya iva te tamoya u sambhutyam ratah

andham - neznanje; tamah - tamu;pravianti- ulaze u; ye - oni koji;asambhutim - polubogove; upasate - oboavaju; tatah - od toga; bhuyah -jo vie; iva - takvu; te - oni; tamah - tamu; ye - koji; u - takoer;sambhutyam - Apsolutom; ratah - zaokupljeni.

U najtamniji predio neznanja odlaze oboavatelji polubogova, ajo vie oboavatelji neosobnoga Apsoluta.

KOMENTAR: Sanskrtska rije asambhutiodnosi se na one iji bitak nijeneovisan. Sambhutije Apsolutan Svevinji Gospodin koji je apsolutnoneovisan. U Bhagavad-giti(10.2), Apsolutan Svevinji Gospodin, ri Krina,izjavljuje:

na me viduh sura-ganahprabhavam na maharayahaham adir hi devanammaharinam a sarvaah

Ni mnotvo polubogova ni veliki mudraci ne znaju Moje porijeklo ili obilje, jer

sam u svakom pogledu izvor polubogova i mudraca." Krina je izvor svih moipolubogova, velikih mudraca i mistika. Premda su obdareni velikim moima,one su ograniene, pa teko shvaaju kako se Krina osobno pojavljujeSvojom unutarnjom moi u obliku ovjeka.

Mnogi filozofi i veliki riji, ili mistici, pokuavaju svojom siunom pametirazlikovati Apsolut od relativnog. To ih moe dovesti samo do negativnepredodbe o Apsolutu, pri emu nemaju ni traka pozitivne spoznaje o Njemu.Definicija Apsoluta do koje se dolazi negiranjem nije potpuna. Takvenegativne definicije navode na stvaranje vlastitih predodbi. Tako osoba moe

pomisliti da Apsolut nema oblika ni odlika. Negativne odlike predstavljajusamo suprotnosti relativnih, materijalnih odlika, pa su i same relativne.Takvim razumijevanjem Apsoluta moe se dostii neosobni sjaj Boga, poznatkao Brahman, ali se ne moe dalje napredovati do spoznaje Bhagavana,Svevinjega Gospodina.

Takvi umni spekulanti ne znaju da je Apso

Documents

Šri išopanišad (CRO)