of 52/52
Međunarodna znanstvena konferencija ISTRAŽIVANJE POVIJESTI I KULTURE STAROG ISTOKA I EGIPTA NA PROSTORU JUGOISTOČNE EUROPE Arheološki muzej, Zagreb, Hrvatska 18. – 21. 6. 2012. u organizaciji Hrvatski studiji Sveučilište u Zagrebu StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga sažetaka.indd 1 09.06.12. 21:54

STAROG ISTOKA I EGIPTA

  • View
    314

  • Download
    20

Embed Size (px)

Text of STAROG ISTOKA I EGIPTA

  • Meunarodna znanstvena konferencija

    ISTRAIVANJE POVIJESTI I KULTURE

    STAROG ISTOKA I EGIPTA NA PROSTORU JUGOISTONE EUROPE

    Arheoloki muzej, Zagreb, Hrvatska

    18. 21. 6. 2012.

    u organizaciji

    Hrvatski studijiSveuilite u Zagrebu

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 1 09.06.12. 21:54

  • Organizatori:

    Odjel za povijest, Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska)

    Arheoloki muzej, Zagreb (Hrvatska)

    Odelenje za istoriju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu (Srbija)

    Odelenje za arheologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu (Srbija)

    Konferenciju su poduprli:

    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

    Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

    Arheoloki muzej u Zagrebu

    Turistika zajednica Hrvatske

    Turistika zajednica grada Zagreba

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 2 09.06.12. 21:54

  • Znanstveni odbor:

    doc. dr. sc. Mladen Tomorad, predsjednik (Hrvatski studiji, Zagreb Hrvatska)

    prof. dr. sc. Danijela Stefanovi (Filozofski fakultet, Beograd Srbija)

    prof. dr. sc. Vesna Girardi Jurki (Hrvatski studiji, Zagreb Hrvatska & Filozofski fakultet, Rijeka - Hrvatska)

    prof. dr. sc. eljko Paul Gregor (Institute of Archaeology, Andrews University, Berrien Springs Sjedinjene Amerike Drave)

    doc. dr. sc. Branislav Anelkovi (Filozofski fakultet, Beograd Srbija)

    doc. dr. sc. Vera Vasiljevi (Filozofski fakultet, Beograd Srbija)

    mr. sc. Eva Katarina Glazer (Hrvatski studiji, Zagreb Hrvatska)

    mr. Igor Urani (Arheoloki muzej, Zagreb Hrvatska)

    Organizacijski odbor:

    doc. dr. sc. Mladen Tomorad, predsjednik (Hrvatski studiji, Zagreb Hrvatska)

    prof. dr. sc. Danijela Stefanovi (Filozofski fakultet, Beograd Srbija)

    doc. dr. sc. Branislav Anelkovi (Filozofski fakultet, Beograd Srbija)

    doc. dr. sc. Vera Vasiljevi (Filozofski fakultet, Beograd Srbija)

    dr. sc. Jacqueline Balen (Arheoloki muzej, Zagreb Hrvatska)

    mr. Igor Urani (Arheoloki muzej, Zagreb Hrvatska)

    mr. Kristina ekrst (Filozofski fakultet, Zagreb & Hrvatski studiji, Zagreb Hrvatska)

    Goran Gradiek (Hrvatski studiji, Zagreb Hrvatska)

    Dejan Pernjak (Hrvatski studiji, Zagreb Hrvatska)

    Danijel truklec (Hrvatski studiji, Zagreb Hrvatska)

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 3 09.06.12. 21:54

  • StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 4 09.06.12. 21:54

  • KNJIGA SAZETAKA

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 5 09.06.12. 21:54

  • StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 6 09.06.12. 21:54

  • 7

    Proslov

    Na prostoru jugoistone Europe povijest starog Istoka i staroga Egipta istrauje se od sredine 19. stoljea. U nekim dravama jugoistone Europe povijest ovoga podru-ja gotovo da se nije istraivala prvenstveno zbog nedostatka istraivaa, vlastitih zbirki, novca za istraivake ekspedicije te slabe suradnje s drugim institucijama i istraivaima izvan svojega matinoga prostora. Za razliku od ovih drava teme vezane uz ovaj prostor zauzimaju vano mjesto u historiografijama Hrvatske i Srbije. U periodu od sredine 19. stoljea do druge polovice osamdesetih godina 20. stoljea na prostoru Hrvatske i Srbije izvorna povijest starog Istoka i Egipta uglavnom se nije istraivala te su se neki njezini dijelovi tek segmentarno prouavali. injenica da je ovaj prostor nekada bio dijelom ve-likoga Rimskoga Carstva omoguila je dijelu znanstvenika da se, unato malim izdvaja-njima za znanost, posvete prouavanju elemenata kulture i religije starog Istoka i Egipta. Pritom ponajprije mislimo na injenicu da je na podruju nekadanjih rimskih provincija na podruju Ilirika postojao kult itavoga niza orijentalnih bogova, iji se utjecaj proirio s istoka ili iz samoga Egipta. Zahvaljujui veemu broju istraivaa nastao je razmjerno velik broj strunih i znanstvenih lanaka i nekoliko monografija u kojima se raspravlja o pojavi ovih kultova na prostoru srednje i jugoistone Europe. Pojedini su se znanstvenici tako ponajvie bavili prouavanjem nositelja kultova i komunikacija izmeu zemalja an-tikoga svijeta. Upravo u ovome segmentu znanost ovoga prostora postigla je vrlo dobre rezultate i s pravom se moe mjeriti s ostalim europskim zemljama.

    Danas je uoljivo da su se orijentalistiki prinosi historijskih znanosti razvijali u nekoliko razdoblja. U prvome razdoblju pripreme (od sredine 19. stoljea do 1900.) prate se svjetski tokovi orijentalistike, prvenstveno egiptologije, te se osigurava obrada grae u domaim muzejskim institucijama. U drugome se razdoblju (1900. 1960.) interpretira graa, piu se prvi povijesni pregledi, nastavna skripta, sveuilini udbenici i enciklope-dijski lanci. U sljedeemu razdoblju autonomnoga razvitka (1960. sredina osamdese-tih godina 20. stoljea) pojavljuju se prvi specijalisti kolovani orijentalisti koji istrauju i fenomene s domaega tla, osobito svjedoanstva orijetalnoga i egipatskoga kulta, koji je najuestaliji. Njihova se istraivanja pomiu prema socijalnoj pozadini tih fenomena. U obama razdobljima pojavljuju se osobe koje poglavito istrauju izvornu egipatsku povijest i kulturu. Od sredine osamdesetih godina 20. stoljea do danas javlja se jedan novi val znanstvenika koji mijenjaju nain razmiljanja i istraivanja povijesti starog Istoka i Egip-ta. U ovome razdoblju panja istraivaa nije vie iskljuivo usmjerena pojavi i prouava-nju orijentalnih kultnih fenomena te se ona sve vie fokusira prema obradi i objavi grae, prvenstveno staroegipatskih predmeta kojih ima najvie u muzejskim institucijama u Hr-vatskoj, Srbiji i Sloveniji, pisanju brojnih znanstvenih radova o povijesnim fenomenima

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 7 09.06.12. 21:54

  • 8

    staroegipatske povijesti, kulture i religije, i to u specijaliziranim meunarodnim egipto-lokim publikacijama te periodici, posebnih studija koje se objavljuju u obliku knjiga, bilo da je rije o katalozima pojedinih muzeja ili pregledima povijesti i religije. Trenutano se orijentalnom problematikom bavi nekoliko desetaka istraivaa u slavenskim dravama na prostoru jugoistone Europe. Oni danas sustavno obrauju i aurno tumae grau ori-jentalne i staroegipatske provenijencije te prate svjetske istraivake tokove.

    Upravo ta injenica dovela je do ideje da se u prvoj polovici 2012. godine u Za-grebu organizira meunarodna znanstvena konferencija na kojoj bi se okupila veina znan-stvenih istraivaa, sveuilinih profesora i studenata, koji su svoja istraivanja usmjerili ili namjeravaju usmjeriti istraivanjima povijesti i kulture starog Istoka i Egipta. Potreba me-usobnog povezivanja ujedno je i glavni cilj konferencije povezivanje centara izvrsnosti koji istrauju povijest starog Istoka i Egipta te dogovaranja mogunosti budue suradnje i zajednikih projekata.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 8 09.06.12. 21:54

  • 9

    Program

    PONEDJELJAK, 18. lipnja (juni) 2012.

    09:00 | Registracija sudionika znanstvene konferencije (Arheoloki muzej u Zagrebu, Trg Nikole ubia Zrinskog 19)

    09:30 | Slubeno otvaranje konferencije i uvodni govori organizatora

    I. Povijest istraivanja starog Istoka i Egipta na prostoru jugoistone Europe (moderator: Igor URANI)

    10:00 | Mladen TOMORAD, Odjel za povijest, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Povijest istraivanja starog Egipta na prostoru Hrvatske

    10:30 | Vera VASILJEVI, Odelenje za arheologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd (Srbija) Nedovoljno iskorieni istraivaki prostor: recepcija starog Egipta u Srbiji

    11:00 | Vesna Kamin KAJFE, Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno sredie Koper, Koper (Slovenija) Primer egiptomanije na prelomu 18. v 19. stoletje: Klasicistini slikar Franc Kavi in njegov opus DEgitto

    11:30 | Tomislav KAJFE, Narodni muzej Slovenije, Ljubljana (Slovenija) Joef vegel (1836. 1914.) Njegovih deset let v Egiptu Josef Schwegel (1836 1914) His ten years in Egypt

    12:0014:00 | Pauza za ruak

    II. Sadraji povijesti starog Istoka i Egipta u obrazovnim programima na prostoru srednje i jugoistone Europe (osnovno i srednjokolsko obrazovanje te sveuilini programi) (moderator : Branislav ANELKOVI)

    14:00 | Danijela STEFANOVI, Odelenje za istoriju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd (Srbija) Nikola Vuli, Misirska istorija: pripreme za predavanja (letnji semestar 1898/9. godine)

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 9 09.06.12. 21:54

  • 10

    14:30 | Dejan PERNJAK, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Povijest starog Istoka u osnovnokolskim i srednjokolskim udbenicima u Hrvatskoj

    15:00 | Goran GRADIEK, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Pregled kolegija o Starom Istoku i Egiptu na preddiplomskim i diplomskim studijskim programima u akademskoj godini 2011./2012. u Hrvatskoj.

    15:30 | Danijela STEFANOVI, Odelenje za istoriju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd (Srbija) Nastava istorije Starog istoka i starog Egipta na Univerzitetima u Srbiji posle Bolonjske reforme

    16:0017:00 | Razgled zbirki Arheolokoga muzeja u Zagrebu 17:0017.30 | Pauza

    II. Aktualna istraivanja povijesti starog Istoka i Egipta (moderator: Mladen TOMORAD)

    17:30 | Porin UKANEC REZNIEK, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, Zagreb (Hrvatska) Zastupljenost prijelaza iz prapovijesti u povijest staroga Egipta u djelima hrvatskih egiptologa i znanstvenika (4. 3. tisuljee pr. Kr.)

    18:00 | Nenad MARKOVI, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd (Srbija) Potovanje svetog bika Apisa istorijat istraivanja

    18:30 | Uro MATI, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd (Srbija) Minojska princeza u Egiptu: interpretativna dilema

    UTORAK, 19. lipnja (juni) 2012.

    Istraivanja povijesti starog Istoka (moderator: Danijela STEFANOVI)

    09:00 | Eva Katarina GLAZER, Odjel za povijest, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Nomadska urbana sredita Arad i Bab edh-Dhra

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 10 09.06.12. 21:54

  • 11

    09:30 | Paul eljko GREGOR, Institute of Archaeology, Andrews University, Berrien Springs (Sjedinjene Amerike Drave) Sistem sauvanja vode na Levantu; Najnovija otkria s Tall Jalula

    10:00 | Zlatko UKI, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveuilite J. J. Strossmayera, Osijek (Hrvatska) Poeci plovidbe na prostoru starog Istoka i istonog Sredozemlja

    Lingvistika istraivanja 10:30 | Kristina EKRST, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu,

    Zagreb (Hrvatska) & Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Lingvistiko prouavanje starog Istoka i Egipta na prostoru jugoistone Europe

    11:0011:30 | Pauza

    Medicinska i forenzika istraivanja 11:30 | Mislav AVKA, Klinika bolnica Dubrava Medicinski

    fakultet, Sveuilite u Zagrebu (Hrvatska) Igor URANI Arheoloki muzej, Zagreb (Hrvatska) CT i MR istraivanja mumificiranih ljudskih ostataka iz Arheolokog muzeja u Zagrebu

    Istraivanja egipatskih i orijentalnih kultova (moderator: Paul eljko GREGOR)

    12:00 | Kristina DIN, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar & Centar za arheoloka istraivanja Meunarodni istraivaki centar za arheologiju, Brijuni-Medulin, Pula (Hrvatska) Utjecaj Sabazijeva kulta na javni i privatni ivot u antikoj Puli

    12:30 | Vesna GIRARDI JURKI, Hrvatski studiji, Odjel za hrvatski latinitet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb & Odsjek za kulturalne studije, Filozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci, Rijeka (Hrvatska) Orijentalni kultovi u odnosu prema autohtonim i rimskim kultovima u antikoj Istri. Duhovna i kulturna proimanja

    13:00 | Aleksandra NIKOLOSKA, Institut za arheologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Skopju, Skopje (Makedonija) Kult Izide u Makedoniji

    13:3015:00 | Pauza za ruak 15:0016:00 | Razgled zbirke Starih civilizacija i Zbirke stakla Muzeja Mimara

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 11 09.06.12. 21:54

  • 12

    III. Izdavatvo i prevoditeljstvo na prostoru jugoistone Europe (moderator: Eva Katarina GLAZER)

    16:00 | Danijel TRUKLEC, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Historiografska graa starog Istoka na podruju Hrvatske

    16:30 | Olga PELCER - VUJAI, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd (Srbija) Prevedena literatura o istoriji starog Istoka u Srbiji

    IV. Muzejske i privatne zbirke, muzeologija i ouvanje kulturne batine (moderator: Vesna GIRARDI JURKI)

    17:00 | Ivana UKMAN NIKOLI, Muzej Mimara, Zagreb (Hrvatska) Umjetniki predmeti Starog Istoka i Egipta iz Zbirke starog vijeka Muzeja Mimara

    17:30 | Lada RATKOVI BUKOVAN, Muzej Mimara, Zagreb (Hrvatska) Zbirka egipatskog stakla u Muzeju Mimara

    18:00 20:00 | Razgledavanje znamenitosti i kulturno povijesnih spomenika grada Zagreba

    SRIJEDA, 20. lipnja (juni) 2012.

    IV. Muzejske i privatne zbirke, muzeologija i ouvanje kulturne batine (moderator: Vera VASILJEVI)

    09:00 | Mladen TOMORAD, Odjel za povijest, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Staroegipatske zbirke u Hrvatskoj

    09:30 | Branislav ANELKOVI, Odeljenje za arheologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd (Srbija) Istorijat i struktura staroegipatskih zbirki u Srbiji

    10:00 | Iris MEKO, Institut fr Agyptologie, Ludwig-Maximilians-Universitt Mnchen, Mnchen (Njemaka) Egiptoloke zbirke i istraivai egiptologije u Sloveniji

    10:30 | Mihaela DIKLI, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) & Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Staroegipatski novac i zbirke Numizmatikog odjela Arheolokog muzeja u Zagrebu

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 12 09.06.12. 21:54

  • 13

    11:00 11:30 | Pauza

    11:30 | Mohamed Rehan ABD EL GHAFFAR, Assistant of the Egyptian Minister of Antiquities, Ministry of State for Antiquities (MSA), Kairo (Egipat) The new generation of Egyptologists and last discoveries in Egypt

    12:00 | Mihaela DIKLI, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) uvanje i zatita staroegipatskih predmeta u hrvatskim muzejima

    12:30 14:30 | Pauza za ruak

    V. Projekti i primjena informacijskih tehnologija u istraivanju povijesti i kulture starog Istoka i Egipta (moderator: Goran ZLODI)

    14:30 | Mladen TOMORAD, Odjel za povijest, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Goran ZLODI, Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za muzeologiju, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska) Baza Croato-Aegyptica trenutno stanje i mogunosti razvoja

    15:00 | Renato BARII, Centar za nove tehnologije i informacijsko drutvo, Zagreb (Hrvatska) Sustav za interaktivnu kronoloku vizualizaciju

    15:30 16:00 | Pauza

    16:00 18:00 | Okrugli stol (moderator: Mladen TOMORAD)

    ETVRTAK, 21. lipnja (juni) 2012.

    08:00 | polazak u Kraeamus muzej krapinskoga neandertalca 09:3010:30 | razgled muzeja 10:3011:30 | odlazak u Veliki Tabor 11:3013:00 | razgled dvorca Veliki Tabor 13:3017:00 | druenje uz ruak u seljakom gospodarstvu Grena Gorica, Desini 17:00 | polazak za Zagreb 18:30 | dolazak u Zagreb

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 13 09.06.12. 21:54

  • StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 14 09.06.12. 21:54

  • 15

    SAZETCI IZLAGANJA

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 15 09.06.12. 21:54

  • StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 16 09.06.12. 21:54

  • 17

    I. Povijest istraivanja starog Istoka i Egipta na prostoru Jugoistone Europe

    Putnici i istraivai

    Tomislav Kajfe (Narodni muzej Slovenije, Ljubljana Slovenija)

    Joef vegel (1836. 1914.) Njegovih deset let v Egiptu

    Baron Joef vegel ( Josef Schwegel), ki je bil rojen kot sin kmeta v majhni vasi blizu Blejskega jezera, je postal plemi, diplomat, politik in eden najbolj vplivnih ljudi v Habsburki monarhiji. Decembra leta 1859 je mladi konzularni pripravnik Joef vegel odplul iz Trsta v Aleksandrijo, kje je nastopil svojo prvo slubo na avstrijskem generalnem konzulatu. V Egiptu je ostal deset let, postal avstrijski konzul v Aleksandriji in bil povzdignjen v plemiki stan. Med obiskom cesarja Franca Joefa I. ob odprtju Suekega prekopa leta 1869 je bil zadolen za organizacijo njegovega potovanja. Posredoval je, da so bili poslani na Dunaj tevilni egipanski spomeniki. Med slubovanjem v Egiptu je tudi sam zbiral egipanske starine. V svoji oporoki je del zbirke zapustil Narodnemu muzeju v Ljubljani.

    Josef Schwegel (1836 1914) His ten years in Egypt

    Baron Josef Schwegel, who was born a farmers son in a small village near the lake of Bled, became a nobleman, diplomat, politician, and one of the most influential people in the Habsburg monarchy. In December 1859 a young consular intern, Josef Schwegel, sailed from Trieste to Alexandria, where he was to get his first job at the Austrian General Consulate. He stayed in Egypt for ten years, became the Austrian consul in Alexandria and was raised to the ranks of aristocracy. During the preparations for the opening of the Suez Canal in 1869, he organized and was in charge of the visit of the Austrian emperor Franz Josef I to Egypt. It was due to his intervention that a number of ancient Egyptian monuments reached Vienna. During his work in Egypt he also collected antiques. In his will, he left part of his collection to the National Museum in Ljubljana.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 17 09.06.12. 21:54

  • 18

    Povijest istraivanja

    Mladen Tomorad (Odjel za povijest, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Povijest istraivanja starog Egipta na prostoru Hrvatske

    Zametci istraivanja staroegipatske povijest u Hrvatskoj zapoinju 1862. godine kada u tadanji Narodni muzej u Zagrebu pristie mumija nepoznate ene koja je kasnije u povijesti zapamena kao mumija koja je bila obavijena pokrovom Liber linteus zagrabiensis. Nakon toga 1862. godine isti muzej nabavlja veliku privatnu zbirku egipatskih starina od obitelji feldmarala Kollera. U narednim godinama staroegipatska povijest ulazi u program novoosnovanoga Sveuilita u Zagrebu te istodobno zapoinju istraivanja brojnih muzejskih zbirki. Tijekom stopedeset godina izuavaju se razni aspekti staroegipatske povijesti i kulture koji se objavljuju u brojnim znanstvenim lancima, enciklopedijskim natuknicama i knjigama. Pritom su se svojim radom posebno istaknuli ime Ljubi, kustos Narodnoga muzeja u Zagrebu, sveuilini profesori Gavro Manojlovi, Grga Novak, Petar Lisiar, Petar Selem i Mladen Tomorad te Igor Urani, kustos Egipatskoga odjela Arheolokoga muzeja u Zagrebu. Autor e tijekom svojega izlaganja dati kratak pregled razvoja istraivanja te dati saeti historiografski pregled najvanijih radova i projekata.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 18 09.06.12. 21:54

  • 19

    Egiptomanija

    Vesna Kamin Kajfe (Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno sredie Koper, Koper Slovenija)

    Primer egiptomanije na prelomu 18. v 19. stoletje: Klasicistini slikar Franc Kavi in njegov opus DEgitto

    Med risbami Franca Kavia/Cauciga (Gorica, 1755 Dunaj, 1828), ki posnemajo antine umetnine, je tudi nekaj risb z egipanskimi motivi. Egipanske umetnine je Kavi lahko obudoval v asu svojega bivanja v Rimu (ok. 1780 1787). Egiptomaniji oz. obujanju Egipta je Kavi tako posvetil ve risb iz posaminih zbirk in risb, ki na enem listu zdruujejo ve egipanskih elementov. Slednje je povezal v opus t.i. dEgitto, ki ga danes hrani Kupferstichkabinett Akademie der Bildenden Knste na Dunaju. Risbe z egipanskimi motivi pa niso nastale le v asu njegovega bivanja v Rimu, temve so verjetno nastale tudi okoli leta 1821/22 v asu, ko je bil Kavi direktor dunajske akademije.

    Franc Kavi/Caucig (Gorizia, 1755 Vienna, 1828) was attracted to ancient Egyptian art as early as his stay in Rome (approx. 1780 1787). Several drawings in each of Kavis collection contained elements of Egyptomania or the Egyptian Revival, as well as drawings which include several Egyptian elements on one sheet of paper. The latter were then linked into the opus dEgitto. Today the common folder dEgitto is kept at the Kupferstichkabinett Akademie der Bildenden Knste in Vienna. However, Kavis Egyptian themed drawings were created not only during his stay in Rome, as previously thought, but were most probably done also approximately in 1821/22 when Kavi was director of the Viennese Academy.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 19 09.06.12. 21:54

  • 20

    Vera Vasiljevi (Odelenje za arheologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd Srbija)

    Nedovoljno iskorieni istraivaki prostor: recepcija starog Egipta u Srbiji

    Egipatski motivi, razliite interpretacije, upotreba, preinaavanje i prisvajanje egipatskih ideja ine deo evropske kulturne istorije. Od Grke i Rima, preko renesanse, sve do danas mogu se pratiti razliiti oblici zanimanja za stari Egipat, esto usko povezanog sa potovanjem za egipatska znanja i dostignua. Znaajnim delom potpuno nezavisno od naunih rezultata modernog doba ono se ispoljava u umetnostima, arhitekturi, turistikim suvenirima i drugom, a uz to razliita tajna drutva ili verske sekte svoje korene prepoznaju u Egiptu. Podstaknuta zamahom koju su u humanistikim naukama dobila istraivanja recepcije antike egiptologija je poela da prihvata recepciju starog Egipta kao deo svog polja rada te su dve protekle decenije obeleene znatnim brojem publikacija, konferencija, izlobi, iji su autori ili uesnici egiptolozi.

    Uz istraivanja zasnovana na egipatskim arheolokim i pisanim izvorima u rasponu od praistorije do u doba rimske vlasti, egiptolozi iz Srbije su se bavili i obradom staroegipatskog materijala u lokalnim zbirkama, istorijatom tih zbirki u Srbiji, ali je radova o recepciji Egipta, osobito onih u ijem je sreditu domai materijal, jo uvek veoma malo. Meutim, mogue je otvoriti razliite pravce istraivanja, kao to su analize toga kada su se i pod kakvim uticajem egipatski motivi prvi put u pojavili u arhitektonskoj dekoraciji u Srbiji, poeljno je ispitati i obim, nain i sfere njihove upotrebe, da li im je i kakvo znaenje pripisivano. Moe se razmatrati da li scenografija i kostimografija Verdijeve Aide odslikavaju stavove vremena u kojima nastaju ili kolonijalna vizura Ogista Marieta (Auguste Mariette) opstaje. Teme mogu biti predstavljanje starog Egipta u lepoj knjievnosti, putopisima, publicistici, kao i preispitivanje na kakvim idejama je zasnovana slika starog Egipta u popularnoj kulturi i u kolikoj meri je ona egzotina i mistina. Uz ove i mogue druge teme istraivanja, izvesno je da ona mogu doprineti poznavanju sopstvene kulturne istorije i njene veze sa kulturnom istorijom Evrope i otvoriti nove mogunosti za interdisciplinarnu saradnju.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 20 09.06.12. 21:54

  • 21

    Povijesti starog Istoka i Egipta u obrazovnim programima (osnovno i srednjokolsko obrazovanje te sveuilini programi)

    Danijela Stefanovi (Odelenje za istoriju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd Srbija)

    Nikola Vuli, Misirska istorija: pripreme za predavanja (letnji semestar 1898/9. godine)

    U fondu rukopisa i zaostavtina Narodne biblioteke Srbije uva se i zbirka akademika Nikole Vulia (1872-1945). Meu delima sauvanim u rukopisu (autografi) nalazi se i Misirska istorija. Pripreme za predavanja letnji semestar 1898/9 (NBS, R 382/1) koja je N. Vuli drao na Velikoj koli u Beogradu u okviru Opte istorije starog veka. Misirska istorija ne samo da predstavlja jedan od prvorazrednih izvora za istoriju antikih studija u Srbiji, ali i nastavnog procesa na Velikoj koli, ve osvetljava i Vulievu erudiciju na polju koje nije bilo primarno u pogledu njegovih interesovanja, ali iju je vanost kao dela antikog sveta jasno razumeo i nastojao da je prenese i svojim studentima.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 21 09.06.12. 21:54

  • 22

    Dejan Pernjak (Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Povijest starog Istoka u osnovnokolskim i srednjokolskim udbenicima u Hrvatskoj

    Autor izlaganja bavi se problematikom pouavanja povijesti starog Istoka u osnov-nim i srednjim kolama. Veu panju autor posveuje gimnazijskim udbenicima, koji su sukladno stupnju obrazovanja zahtjevniji. Autor zapaa da se u strukovnim trogodinjim kolama openito ne pouava svjetska povijest, pa sukladno tome nema ni govora o civiliza-cijama starog Istoka. U udbenicima za etverogodinje strukovno obrazovanje udbenici spominju samo neke staroistone civilizacije (Sumer, Babilon, idove i Feniane). U udbenicima autor nailazi na odreena razilaenja u kronologiji i terminologiji te na kraju rada tabelirano daje prijedlog kronologije vladara i njihovog nazivlja, jer smatra da je taj segment potrebno ujednaiti, kako u osnovnokolskim, tako i u srednjokolskom udbenicima.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 22 09.06.12. 21:54

  • 23

    Danijela Stefanovi (Odelenje za istoriju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd Srbija)

    Nastava istorije Starog istoka i starog Egipta na Univerzitetima u Srbiji posle Bolonjske reforme

    Posle implementacije Bolonjske reforme istorija Starog istoka i dinastikog Egipta dobila je i u kvantitativnom (fond asova i procenat zastupljenosti na dodiplomskim, master i doktorskim studijama) i u kvalitativnom (usmerenja na modulu na dodiplomskim, master i doktorskim studijama) pogledu u odnosu na nekadanje studijske programe Univerziteta u Republici Srbiji. Promene su najuoljivije u studijskim programima Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ali je vea zastupljenost kurseva koji se bave istorijom Starog istoka (opti ili specijalistiki) prisutna i na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i na Departmanu za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Niu.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 23 09.06.12. 21:54

  • 24

    Goran Gradiek (Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Pregled kolegija o starom Istoku i Egiptu na preddiplomskim i diplomskim studijskim programima u akademskoj godini 2011./2012. u Hrvatskoj

    U ovome izlaganju autor e ponuditi opis postojeih kolegija o starome Istoku i Egiptu na sastavnicama Sveuilita u Zagrebu koje izvode preddiplomske i diplomske programe povijesti te na Sveuilitu Jurja Dobrile u Puli i Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao i na Sveuilitu u Splitu i Sveuilitu u Zadru. Osim prikaza ponude kolegija, napravit e se usporedba programa na temelju syllabusa, u onoj mjeri koliko je to mogue. Cilj je prikazati sve kolegije koji se u svojoj problematici bave odreenim segmentom staroga vijeka.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 24 09.06.12. 21:54

  • 25

    II. Aktualna istraivanja povijesti starog Istoka i Egipta

    Istraivanja egipatskih i orijentalnih kultova

    Kristina Din (Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar & Centar za arheoloka istraivanja Meunarodni istraivaki centar za arheologiju, Brijuni-Medulin, Pula Hrvatska)

    Utjecaj Sabazijeva kulta na javni i privatni ivot u antikoj Puli

    tovanje Sabazijeva kulta u Puli utvreno je otkriem votivne bronane ruke (manus dei) 1994/95. Bronana ruka s trima ispruenim prstima (palac, kaiprst, srednji prst) te ravnim prstenjakom i malim prstom ukraenim ikom, zmijom, abom, kornjaom i guterom, otkrivena je u posebnoj etverokutnoj prostoriji s apsidom na sjeverozapadnoj strani rimskog foruma. Ovo otkrie ukazuje na malo svetite Sabazijeva kulta na forumu i njegovo javno tovanje u gradu u kojemu su mnogi itelji bili orijentalnoga i sirijskoga porijekla, a o emu govore epigrafski nadgrobni i zavjetni spomenici. Nadgrobna stela Obelije Maksume (Obelia Maxuma) s reljefnim prikazima bradatoga Sabazija s visokom kapom (kalatus) uz Atisa ukazuje na orijentalno podrijetlo pokojnice, ali i na privatno religijsko i ceremonijalno tovanje i prikazivanje Sabazija u funeralnoj funkciji. On u zajednici s Atisom i Kibelom asocira na uskrsnue i zagrobni ivot, jednako kao i Mitra. Ova dva spomenika Sabazijeva simbola, votivne bronane ruke i stele s njegovim likovnim prikazom ujedno ukazuju na javno tovanje Sabazija, vjerojatno u ceremoniji uz Izidin ili Dionizov kult, kao i u Kibelinim i Mitrinim taurobolijama, boanstava koja su tovana u Puli. Vjerovanje u Sabazija u privatnome ivotu pokazuju njegovi tovatelji i sljedbenici, koji se uzdaju u njega i u zagrobnome ivotu. Podizanjem svetita na pulskome forumu ujedno se upozorava na postojanje mone, bogate i dobro organizirane orijentalne zajednice, koja je vrila u gradu i znaajne edilske inovnike funkcije.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 25 09.06.12. 21:54

  • 26

    Vesna Girardi Jurki (Odjel za hrvatski latinitet, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska & Odsjek za kulturalne studije, Filozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci, Rijeka Hrvatska)

    Orijentalni kultovi u odnosu prema autohtonim i rimskim kultovima u antikoj Istri. Duhovna i kulturna proimanja

    Orijentalno-grka boanstva rimske Istre najveim su dijelom u meusobnoj sinkreziji proimanja dvaju boanstva slinih ili istih znaajki. Analizom istraenih orijentalnih, grko-rimskih i autohtonih boanstva u Istri dolo se do odreenih meusobnih odnosa izraenih u postotcima. Sinkretizirana orijentalno-grko-rimska boanstva ine 55 % kultova prema 21 % isto oficijelnih rimskih kultova i 15 % autohtonih boanstava. Istra, pacificirana i romanizirana u doba julijevsko-klaudijevske dinastije od 1. st. pr. Kr., formiranjem 50-tih godina pr. Kr. kolonija u Puli i Poreu te izgradnjom gospodarskih i rezidencijskih imanja, trgovakih luka i pristanita, otvaranjem brojnih kamenoloma i intenzivne graevinske djelatnosti, naseljavanjem vojnih veterana, obrtnika, robova uz brojan inovniki aparat, popunjava se brojnim grko-orijentalnim ivljem, koji donosi i svoje religijske obiaje i kultove. Magna Mater, Atis, Sabazije, Jupiter Amon, Izida, Izida-Fortuna, Aheloj, Mitra i Sol imaju svoja locirana svetita i posveene rtvenike i nadgrobne spomenike. Znaajno je uoiti da Orijentalci tuju autohtone kultove (Borija, Eja, genij Barbolani, Istrija, Melosok, Sentona). to ih ne spreava da istodobno tuju i svoja uvezena boanstva na istarski poluotok, dok Italici opet istodobno trae naklonost autohtonih i orijentalnih kultova (npr. dedikantkinja Felikula Irije Venere i Magne Mater). Orijentalni kultovi (Magna Mater, Izida, Sabazije) uvode se u Istru ve u 1. stoljeu, intenzivno se tuju u 2. stoljeu i nastavno tijekom 3. i 4. stoljea, paralelno s nastupajuim kranstvom. Nazoan kozmopolitizam itelja antike Istre odraava se kroz sustavno proimanje u njihovu duhovnome i kulturnome ivotu.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 26 09.06.12. 21:54

  • 27

    Aleksandra Nikoloska (Institut za arheologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Skopju, Skopje - Makedonija)

    Kult Izide u Makedoniji

    Iako je epigrafski materijal o kultu Izide u Republici Makedoniji ogranien, ipak moemo okvirno procijeniti vrijeme i uvjete lokalnoga prihvaanja, oslanjajui se uglavnom na arheoloki materijal. Egipatski su se kultovi na ovim prostorima pojavili nakon tzv. prve difuzije koja se dogodila oko 100 godine pr. n. e., a postali izraeniji nakon druge difuzije koja se odvijala paralelno s jaanjem romanizacije, to je i sluaj sa svim ostalim kopnenim regijima istonoga Mediterana. Sudei po koncentraciji nalaza na jednome odreenome teritoriju, u ovome je dijelu Rimskoga Imperija kult, najvjerojatnije, doao preko trgovakih mrea po Via Egnatii. Nekoliko nam nalaza govori o moguim hramovima du ovoga puta. U selu Grama-ditu u blizini Prilepa (pretpostavljena Nicea) naeni su bronani kipovi Izide i Serapisa unu-tar objekta iz drugoga stoljea, za koji se smatra da je bio hram, unato nedostatku dovoljnih arheolokih potvrda. Svakako najprovokativniji spomenik Izide jest kip izraen u alabasteru i pronaen u Ohridu (antiki Lychnid), datiran neto ranije od ostalih nalaza. Pronaen je u kontekstu zgrade zajedno s jo jednim Izidinim kipom iz drugoga stoljea, a prepoznat kao helenistiki import iz Aleksandrije, vrlo vjerojatno donesen ovdje kasnije, u prvome ili dru-gome stoljeu. Uzimajui u obzir sve elemente ovoga nalaza, mogunost da je zapravo rije o ranijoj difuziji Izidina kulta vrlo je mala. U Herakleji je pronaen bronani kip Harpokrata i Izidina bista, a u Prilepu, jo jednome od gradova koji je prihvaao kulturoloke impulse preko Via Egnatie, dva bronana kipa na kojima je prikazana sinkretizirana Izida Fortuna.

    Izidin se kult svakako izraenije razvijao u kozmopolitskijim gradovima poput Sto-bija, vrlo vjerojatno pod utjecajem Thessalonike. Glavni hram nije nikad pronaen, unato brojnim pretpostavkama o moguoj lokaciji u samome gradu. Dedikacija T. Flaviusa Longi-nusa Augustalisa, koji je podigao ovaj hram, dodatno nam govori da je kult u Stobiju bio po-vezan s imperijalnim. Mora se napomenuti i to da su natpisi o kultu u regiji prava rijetkost. Osobito je zanimljiv kontekst nalaza pozlaenoga mramornoga kipa Serapisa u jednoj od prostorija tzv. Partenijeve kue u Stobiju. Zajedno s ovim kipom naeni su i kipovi bron-anih satira, mramorna Artemidina glava i kipii Venere, Apolona i Lara, svi aleksandrijski importi. injenica da se radi o privatnome, a ne javnome prostoru iz etvrtog stoljea govori nam o sluaju prezerviranja helenizirane poganske atmosfere u doba kada kranstvo pre-vladava. Osim u Stobiju kult nije bio osobito popularan du doline Vardara, no ipak imamo nalaze vezane uz njega; gemu s prikazom Izide Pelagije iz Isara na Marvincima, bronani kip boga Besa iz okoline Strumice, kao i natpis na kojem je spomenut Serapis iz Skupija. Svakako, radi se o izoliranim nalazima bez jasnog konteksta koji su mogli podravati religij-ski sentiment, ali nisu nuno imali namjenu organizirane posveenosti.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 27 09.06.12. 21:54

  • 28

    Istraivanja povijesti i kulture starog Istoka

    Eva Katarina Glazer (Odjel za povijest, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Nomadska urbana sredita Arad i Bab edh-Dhra

    Rano bronano doba na prostoru Levanta obiljeeno je pojavom urbanih sredita, koja se oituju izrazitom veliinom, fortifikacijama, stambenim etvrtima i svetim prostorima te prostorima za javnu uporabu. Veina urbanih sredita nastalih u RBr II i III doba utemeljena su na poljoprivrednome sustavu, odnosno povezana su s ruralnim zajednicama koje su ih uzdravale. No iako je Amiran u 80-im godinama 20. stoljea zakljuila na temelju bogatih nalaza, koji su svjedoili o veliini i vanosti Arada, kako je to bio primjer urbanoga sredita sjedilakoga stanovnitva, ve je 90-ih godina 20. stoljea Finkelstein to opovrgnuo tezom da je Arad zapravo bio trgovaki centar nomada iz junih pustinjskih i polupustinjskih predjela. Uz problem nastanka i porijekla stanovnitva ovog grada posebno se istie problem njegova nestanka, odnosno naputanja, jer prema nalazima utvreno je da je Arad na kraju RBr II doba bio uniten, odnosno, prema nekima, naputen. Zato predlaem usporedbu urbanizacijskoga procesa na primjeru lokaliteta Bab edh-Dhra, gdje je utvreno tradicionalno mjesto nomada, ali i razvoj sjedilatva, koje je kulminiralo stvaranjem urbanoga centra u RBr III doba. Jesu li nomadi iz Bab edh-Dhra zapravo isti nomadi iz Arada te u kojoj je mjeri nomadsko stanovnitvo moglo tako brzo naseliti i osnovati urbana sredita i, na kraju, zato su se (po)vratili na nomadski nain ivota samo su neke od teza koje autorica pokuava rasvijetliti u ovome radu.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 28 09.06.12. 21:54

  • 29

    Paul eljko Gregor (Institute of Archaeology, Andrews University, Berrien Springs Sjedinjene Amerike Drave)

    Sistem sauvanja vode na Levantu; Najnovija otkria s Tall Jalula

    Voda je oduvijek bila znaajni imbenik opstanka ivota u antikoj povijesti Levanta. Uz obradivost zemlje i stratekoga poloaja lokaliteta voda je oduvijek bila odluujui faktor u odluci da se neko mjesto moe iskoristiti za osnivanje naselja. Postoji nekoliko sistema koji su omoguavali antikim iteljima da dou do vode. Jedan je od takvih naina prirodni pristup vodi, kao to su rijeka ili potok koji su u sebi sadravali dovoljnu koliinu vode tijekom cijele godine (Tall al Umayri, Khirbet Iskander), zatim kopanje dubokih i irokih bunara sa stubama koje bi vodile stanovnike do izvorita vode (Gibeon, Bershiba, Hazor), kopanje cisterni u koje bi se slijevala kinica tijekom kinih perioda godine (Tall Hisban) i, na kraju, kopanje tunela iz grada do izvora vode koji se nalazio izvan zidina grada ( Jeruzalem, Megiddo). Tijekom nekoliko sezona iskopavanja (2009. 2011.), Tall Jalul nedaleko od grada Madabe dao je izvanredne rezultate glede vodenoga sistema ovoga podneblja. Pronaen je kanal za vodu irine od pola metra, a duljine preko etrdeset metara, iji su zidovi bili vii od jednoga metra na pojedinim dionicama. Zavretak kanala, koji je izlazio izvan gradskih zidina, pronaen je, no njegov poetak zasada jos nije poznat, ali jasno je da je njegova uloga bila odvoditi vodu iz grada van uslijed porasta vodostaja u nekim mjesecima tijekom godine. Nedaleko od kanala otkriven je velik rezervoar za vodu, promjera vie od 50 metara, koji jo nije u potpunosti iskopan. Prema dosadanjim procjenama ovaj rezervoar s kanalom jedan je od najveih i najouvanijih na Levantu. Kanal je bio izgraen tijekom 7. st. pr. Kr., a procjenjuje se da je rezervoar bio izgraen mnogo ranije, iako je bio u uporabi sve do kraja 7. st. pr. Kr., kada su i kanal i rezervoar prestali sa svojom funkcijom.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 29 09.06.12. 21:54

  • 30

    Zlatko uki (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveuilite J. J. Strossmayera, Osijek Hrvatska)

    Poeci plovidbe na prostoru starog Istoka i istonog Sredozemlja

    Izlaganje opisuje povijesno-pravne odnose osoba koje su sudjelovale u plovidbi rijekom, jezerom i morem, a to se moe pratiti u kontinuitetu od najstarijih civilizacija. Osnovni cilj te aktivnosti bio je povezivanje razliitih trita radi izvoza vlastitih proizvoda i uvoza trgovakih artikala koji su nedostajali na domaemu tritu.

    Najstarije dosada sauvane i poznate pravne spomenike koji reguliraju plovidbu i odnose vezane uz nju naene su u Bilalaminu zakoniku, kao i u babilonskome zakoniku kralja Hamurabija. Isto tako poznate su pravne zasade istonih naroda preko Kaldejaca, Egipana i Feniana na obale Sredozemnoga mora, ime je sauvan pravni slijed propisa pomorskoga prava mediteranske civilizacije do naih vremena. Kroz povijest uloga brodara mijenjala se te se nije mnogo razlikovala od brodovlasnikove. S pojavom prvih termina, ali i zakonika, koji su regulirali plovidbu i pravne odnose subjekata plovidbenoga pothvata, moe se primijetiti od Bilalamina zakonika preko Hamurabijeva zakonika i Rodskoga zakonika o izbacivanju (tereta) pa sve do rimskoga prava da plovidbu obavlja iskljuivo brodovlasnik (dominus navis), koji je ujedno zapovjednik broda, ali i trgovac, jer obavlja razmjenu dobara. Postavlja se pitanje koliko je vlasnik broda bio uspjean i sposoban obavljati najmanje tri razliita posla.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 30 09.06.12. 21:54

  • 31

    Istraivanja staroegipatske povijesti i kulture

    Nenad Markovi (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd - Srbija)

    tovanje svetog bika Apisa istorijat istraivanja

    Jo od pronalaska mesta sahranjivanja svetog bika Apisa sredinom XIX veka u oblasti severne Sakare, nedaleko od modernog Kaira, ne prestaje ivo interesovanje naune javnosti za nain na koji je ova sveta ivotinja, zemaljska manifestacija memfijskog boanstva Ptaha, potovana, kako tokom ivota, tako i posle smrti. Iskopavanja u Serapeumu donela su priblino 7.000 stela na svim pismima korienim u drevnom Egiptu, kao i brojne natpise na vratima i zidovima podzemnih hodnika u kojima su bikovi sahranjivani. Pored izvora egipatskog porekla brojni pisci grko-rimskog sveta su nam ostavili razliita svedoanstva o tome kako su oni videli znaaj ove ivotinje za egipatsko drutvo. uveni francuski arheolog Ogist Marijet je otkriem Serapeuma 1850. godine, gde je poslednji ukop Apisa datovan u pozno ptolemejsko doba, iako antiki tekstovi pominju postojanje svetih bikova do duboko u rimsku epohu, oznaio poetak raznovrsnih istraivanja koja su donela veliki napredak u razumevanju samog Apisovog kulta, ali i u vienju egipatskog potovanja svetih ivotinja uopte. Ipak, itanje, komentarisanje i objavljivanje pronaenog materijala nije ni blizu svog zavretka, poto se veliki broj natpisa (stele, votivne figurine, skulptura) i dalje nalazi po kolekcijama brojnih svetskih muzeja. Cilj mog rada je da prikaem domete prolih istraivanja i ukaem na mogunosti buduih.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 31 09.06.12. 21:54

  • 32

    Uro Mati (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd - Srbija)

    Minojska princeza u Egiptu: interpretativna dilema

    Minojske freske iz egipatskog kompleksa palate, datovanog rano u vladavinu Tutmesa III, na lokalitetu Tel el-Daba, podstakle su mnoga pitanja o prirodi i mehanizmima kontakata izmeu dva dvora. Prvo i za sada najzastupljenije tumaenje kompleksa palate i fresaka, iza njih vidi diplomatski brak. Predloeno je da su freske izraene za minojsku princezu, suprugu Tutmesa III. U ovom radu pokuau da se kritiki osvrnem na pitanje minojske princeze na egipatskom dvoru, istiui da ni jedna strana princeza na egipatskom dvoru u Novom carstvu nije imala privilegiju da slobodno izraava svoj status i identitet, kako su strane princeze mahom bile sporedne supruge kralja. Njihov status i identitet izraavao se kako u odnosu na kralja, tako i u odnosu na glavnu kraljevsku suprugu. Takoe, nema poznatih primera da je ijedna supruga imala privatnu palatu. Pisma iz Amarne i arhiva iz Hatue pruaju podatke o stranim princezama na egipatskom dvoru tokom Novog carstva, ali i interpretativni okvir koji je potrebno imati u tumaenju materijalne kulture. Cilj ovog rada je da kritiki pristupi tumaenju fresaka kao pokazatelja diplomatskog braka i prisustva minojske princeze na egipatskom dvoru, sa stanovita ve postojeih teorijskih dilema na pitanje identiteta i materijalne kulture.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 32 09.06.12. 21:54

  • 33

    Porin ukanec Rezniek (Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska & Arheoloki muzej u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Zastupljenost prijelaza iz prapovijesti u povijest staroga Egipta u djelima hrvatskih egiptologa i znanstvenika (4. 3. tisuljee pr. Kr.)

    Staroegipatska civilizacija predstavljala je jednu od najznaajnijih zajednica tijekom itave ljudske prisutnosti. Njezina umjetnost, graditeljstvo, pismo, znanost uope, prikazuju svojevrstan vrhunac o kakvome su mnoge civilizacije samo mogle sanjati. Meutim, iako je ona tijekom faraonskoga (dinastikoga) doba pokazala svoju veliinu, ostaje neupitna injenica da je postojalo vrijeme i da su postojali procesi koji su tome prethodili. Naalost, preddinastiko razdoblje u Egiptu uglavnom je bilo (ili jest?) zanemarivano od znanstvene zajednice. Razlozi su mnogostruki, ali to ne umanjuje njegovu vrijednost. Problem, naravno, nastaje jer se radi o dobu o kojemu nema mnogo informacija, prvenstveno literarnih. Iako su svjetski znanstvenici tijekom druge polovice prologa stoljea poeli mijenjati takvu situaciju, koliko je taj fenomen, svojevrsna revolucija koju Stari Egipat proivljava na prijelazu iz 4. u 3. tisuljee, zastupljen meu hrvatskim znanstvenicima? Koliko se hrvatski egiptolozi bave tim, gotovo epskim, dogaajem? Prezentacijom bih se pokuao dotaknuti nekoliko hrvatskih znanstvenih djela, autora poput Petra Selema, Grge Novaka, Gavre Manojlovia i drugih koji su se bavili i bave se povijeu Staroga Egipta te pokuati prikazati koliko je obraena navedena tema. Prezentacija nikako ne bi bila kritika autora, nego jednostavno istraivanje i svojevrsno upozorenje znanstvenoj zajednici da iako odreeno razdoblje nema bljetavoga materijala, to ne znai da nije vrijedno istraivanja, pogotovo ako se radi o uvertiri u civilizaciju kakva je bila ona staroegipatska.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 33 09.06.12. 21:54

  • 34

    Mislav avka (Klinika bolnica Dubrava Medicinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Hrvatska)+Igor Urani (Arheoloki muzej, Zagreb Hrvatska)

    CT i MR istraivanja mumificiranih ljudskih ostataka iz Arheolokog muzeja u Zagrebu

    U Arheolokome muzeju u Zagrebu uva se ukupno 19 mumificiranih ostataka iz razdoblja faraonskoga Egipta. Meu tim predmetima jest: pet cjelovitih ljudskih mumija, sedam dijelova ljudskog tijela te sedam ivotinjskih cjelina. etiri od pet mumija izloene su u stalnome postavu Egipatske zbirke Muzeja. Ti su: tzv. Zagrebaka mumija, mumija epenun, mumija Kaipamau i mumija za koju se prije poetka istraivanja smatralo da pripada gospodarici kue Kareset u ijemu se sarkofagu nalazila. Takozvana peta mumija takoer je mumija ene kojoj nije pronaeno ime.

    Istraivanja zagrebakih mumija zapoela su 2009. godine, i to upravo od pete mumije. C14 pokazao je da se radi o tijelu iz 4. st. prije Krista. Ustanovljeno je da su na toj mumiji izvrene neke izmjene u moderno doba. Izmeu ostaloga kroz mumiju je probijena metalna ipka. Ostaci suhe tvari vidljivi su u kranijalnoj upljini, u kojoj je takoer otkriven ostatak drvene alatake (tapa) kojom je uklonjen mozak. Rezultati CT-a pete mumije pokrenule su interes grupe znanstvenika da se istrae i ostale mumije Arheolokoga muzeja u Zagrebu. RTG ljudskih mumija iz Egipatske zbirke Muzeja obavljen je u 80-tim godinama prologa stoljea. Radioloka obrada mumije ene (kako se tada mislilo) Kareset, na ijemu se drvenome sarkofagu spominje gospodarica kue toga imena, donijelo je niz iznenaenja. Ustanovljeno je da su unutarnji organi nakon zasebne mumifikacije vraeni u tijelo. Slijedom ovoga obavljeno je i testiranje pomou C14. Rezultat toga testa potvrdio je da mumija ne pripada u sarkofag u kojemu je pristigla kao dio Kollerove zbirke. Naime, mumija je datirana u 8. stoljee pr. Kr., to znai da je gotovo 500 godina starija od lijesa. Analiza tjelesne grae potvrdila je da se radi o mumiji muke osobe. Na skenovima se jasno vidi ostatak osuenoga mukoga organa. Posebnost ove mumije jest da je nedvojbeno utvren uzrok smrti. Uoene su brojne litike lezije po cijelome skeletu, na kraljenici i na kostima lubanje, to upuuje na neki tumorski proces.

    CT i MR obrada ostalih ljudskih mumija nije donijela tako drastine novine. Mumija Amonove pjevaice Kaipamau iz 22. dinastije (945 715. pr. Kr.), prilino je loe kvalitete. ini se da su pri mumificiranju ove sveenice primijenjene najjeftinije metode. U neto je boljemu stanju mumija ene epenun (3. st. pr. Kr). Mozak je, kako je to bilo

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 34 09.06.12. 21:54

  • 35

    uobiajeno, izvaen kroz nos, no ostatci modane ovojnice u lubanji obilni su i dobro sauvani, u tijelu se vide ostatci osuenih organa, a upljine su ispunjene mjeavinom smole i suhe tvari (vjerojatno ostataka ulja ili palmina vina za ispiranje) te platna i vjerojatno blata.

    Poznata Zagrebaka mumija nema kotanoga defekta lubanje koji je spomenut u prijanjim RTG istraivanjima. Torakalna i abdominalana upljina novom su tehnologijom viena mnogo bolje. Toraks je prazan (mumija je potpuno ispranjena od organa), dok su abdomen i zdjelica ispunjeni platnom. Skenovi svih mumija pridrueni su kanadskoj internetskoj bazi IMPACT, koja objedinjuje sva radioloka istraivanja egipatskih mumija u svijetu.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 35 09.06.12. 21:54

  • 36

    Lingvistika istraivanja

    Kristina ekrst (Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska & Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Lingvistiko prouavanje starog Istoka i Egipta na prostoru jugoistone Europe

    Premda se povijest starog Istoka i Egipta na prostoru jugoistone Europe istraivala jo od 19. stoljea, vrlo je malo istraivanja usmjereno na lingvistiki aspekt to ponajvie staroegipatskoga i srednjoegipatskoga jezika, a to openito jezika starog Istoka. Istraivanja su uglavnom obuhvaala povijesnu, muzeoloku i arheoloku stranu uz tek sporadian pregled ili spomen jezikoslovnih problematika, to je uglavnom bilo usmjereno na opis pisma ili grubo svrstavanje jezika u povijesni kontekst. Bez obzira na malobrojne hrvatske i srpske kolovane egiptologe, ipak se pisalo o jeziku, no vie je jezikoslovnih radova dano s filoloke i lingvistike strane, uglavnom opet u okviru kulturnih i povijesnih pregleda pa tako nalazimo malobrojne studije o akadskome i sumerskome te hetitskome jeziku, uz pokoji osvrt i na srednjoegipatski ili koptski. Veliki je problem istraivanja i neusustavljenost transliteracije toponima i drugih onima, na emu bi se trebalo poraditi u okviru ne samo hrvatske istraivake prakse nego i openito prakse jugoistone Europe. Osim znanstvenih radova i studija bit e prikazan i pregled prouavanja na fakultetskoj razini u pogledu toga to pruaju sveuilita u ovome dijelu Europe to se tie lingvistikoga obrazovanja, a poseban e naglasak biti stavljen na dosadanja istraivanja na podruju hrvatskoga lingvistikoga kruga. Cilj je ovoga rada prikazati dosadanja ostvarenja iz jezikoslovnoga aspekta na ovome podruju te dati mogue ideje i poticaje za nova istraivanja s obzirom na naglaenu interdisciplinarnost orijentalistike i egiptologije.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 36 09.06.12. 21:54

  • 37

    III. Izdavatvo i prevoditeljstvo na prostoru Jugoistone Europe

    Danijel truklec (Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Historiografska graa starog Istoka na podruju Hrvatske

    Znanstvena povijesna djela o starome Istoku u Republici Hrvatskoj vrlo su skrom na. Iako je podruje starog Istoka u povijesnoj znanosti poznato kao ishodite prvih civilizacija hrvatska povijesna znanost ne pokazuje vei interes za taj prostor. Ovaj rad zamiljen je kao pregled svih objavljenih i prevedenih znanstvenih povijesnih djela koja se veu uz stari Istok. Stari Istok obuhvaa i povijest staroga Egipta. Meutim, kako je najvei dio relevantnih bibliografskih jedinica o starome Egiptu ve obraen u radovima egiptologa i povjesniara Mladena Tomorada, autor se u ovome radu nee posebno zadravati na bibliografskoj grai te civilizacije. Rad namjerava prouiti vanost pojedinih djela, kao i vrijednost koju predstavljaju za dananju historiografiju. Malo se hrvatskih povjesniara bavilo tematikom starog Istoka te je vano analizirati i kritiki obraditi njihova djela. Prijevodi stranih autora takoer nisu zastupljeni u velikoj mjeri i uglavnom se javljaju kao dio enciklopedijskih ili slinih izdanja. Naalost, u novije vrijeme ne pojavljuju se djela hrvatskih autora, kao ni prijevodi s novim istraivanjima na podruju starog Istoka. Zbog toga se smanjuje i zanimanje za spomenuto podruje. Smatram da bi se prijevodima novih istraivanja popularizirala ta tematika, to bi dovelo i do veega ukljuivanja hrvatskih povjesniara u taj dio povijesti staroga vijeka. Poetak znaajnije izdavake djelatnosti o staroistonoj povijesti moramo traiti u prijevodu knjige Gastona Masperoa, Poviest iztonih naroda u starom vieku. Ta knjiga predstavlja i poetak ovoga rada koji pokuava analizirati cjelokupnu historiografiju starog Istoka do dananjih dana.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 37 09.06.12. 21:54

  • 38

    Olga Pelcer Vujai (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd - Srbija)

    Prevedena literatura o istoriji starog Istoka u Srbiji

    Poslednjih godina u Srbiji se prevodi sve vie knjiga koje se bave istorijom Starog istoka, kulturom i svakodnevnim ivotom. Upornost da to vei broj naslova bude preveden je za svaku pohvalu. Postavlja se pitanje koji su kriterijumi pri izboru knjiga za prevoenje i koji je uticaj prevedene literature na mlade istraivae i domau istoriografiju. U pitanju su uglavnom opte studije ili ilustrovane istorije, preteno koncipirane na pruanju opte slike razvoja drave i drutva. Osim ve postavljenih pitanja javlja se i nedoumica oko transkribovanja odreenih pojmova i imena, jer ne postoji usaglaenost strune terminologije u razliitim disciplinama bliskoistonih studija.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 38 09.06.12. 21:54

  • 39

    IV. Muzejske i privatne zbirke, muzeologija i ouvanje kulturne batine

    Lada Ratkovi Bukovan (Muzej Mimara, Zagreb Hrvatska)

    Zbirka egipatskog stakla u Muzeju Mimara

    Zbirka egipatskoga stakla Muzeja Mimara broji 21 predmet i 450 ulomaka posuda koji su nastali u razdoblju od II. tisuljea pr. Kr. do II. stoljea. Ona saima ponajbolje odlike cjelokupne muzejske zbirke stakla kao vieslojnoga izvorita spoznaja o razvojnome putu staklarstva. Potvruje pojavu staklenih predmeta koji su u II. tisuljeu pr. Kr. bili dio okruja faraona i najbogatijih slojeva drutva. Malobrojni predmeti izraeni omatanjem staklene paste oko zemljane jezgre bili su najeim produktom, kao to zorno pokazuju balzamariji, vri i perla iz Zbirke Mimara. Staklarska se produkcija intenzivirala u razdoblju od VII. st. pr. Kr. do. II. stoljea, kada je nastala i skupina amforiska i alabastara te perla izloenih u Muzeju. Predmeti iz aleksandrijskih radionica, koje su niknule odmah nakon osnutka grada 332. g. pr. Kr., oznaili su kvalitativne vrhunce u dotadanjoj izradbi staklenih, ponajvie luksuznih, predmeta. Od I. st. pr. Kr. do II. st. oni su izraivani od prozirnoga stakla bogatoga spektra boja; uz znane, jedna od znaajnih tehnika bila je tehnika mozaikoga stakla, a zdjelice, tanjurii, vrii i ulomci iz fundusa Muzeja Mimara njezini su jasni primjerci.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 39 09.06.12. 21:54

  • 40

    Mladen Tomorad (Odjel za povijest, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Staroegipatske zbirke u Hrvatskoj

    U Hrvatskoj se uva najmanje 4500 staroegipatskih predmeta koji se mogu datirati od preddinastijskoga razdoblja Badari do arapskoga osvajanja Egipta 642. godine. Najvei broj nalazi se u posjedu gradskih i podrunih muzejskih institucija na prostoru Hrvatske, a nepoznat broj uva se i u privatnim zbirkama. Pitanje broja predmeta koji se uvaju u privatnome posjedu jo uvijek ostaje otvoreno.

    Veina predmeta koji se uvaju u muzejskim i privatnim zbirkama uglavnom su sitni predmeti. U zbirkama dominiraju skarabeji, amuleti, auabtiji, ploice od raznih materijala, nakit, znakovi plodnosti, statuete raznih boanstava, ali takoer se moe nai i obua, razni tipovi posuda, kanope, prikazi ivotinja te muke i enske statue. Meu brojnim predmetima mogue je takoer identificirati veu zbirku kipova bogova (veinom prikazi Ozirisa i Izide), razne drvene i kamene stele s natpisima i slikovnim prikazima uglavnom pogrebnoga karaktera, natpise na papirusu ili lanenim trakama i knjige mrtvih. Posebno treba izdvojiti sarkofage za ukop ljudskih i ivotinjskih ostataka, mumije te povoje mumija. Trinaest sfingi ili njihovih dijelova, koje su se nekad nalazile u Dioklecijanovoj palai u Splitu, ine posljednju skupinu predmeta. Po broju predmeta koji se uvaju u muzejskim institucijama posebno se istiu zbirke Arheolokoga muzeja u Zagrebu, Muzeja Mimara u Zagrebu, Arheolokoga muzeja u Dubrovniku, Arheolokoga muzeja u Splitu i Arheolokoga muzeja Istre u Puli. U svojemu izlaganju autor e dati historiografski pregled nastanka pojedinih zbirki, njihovu vrijednost te trenutano stanje istraivanja.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 40 09.06.12. 21:54

  • 41

    Branislav Anelkovi (Odeljenje za arheologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd - Srbija)

    Istorijat i struktura staroegipatskih zbirki u Srbiji

    Prvi pokuaji osnivanja zbirki artefakata staroegipatske kulture u Srbiji, inspirisani duhom prosvetiteljstva i romantizma, nainjeni su zadnjih decenija XIX veka. Za zvanian poetak moe se uzeti 6.7.1888, datum kada je Hadi Pavle plem. Riiki Skribeanski iz Mokrina datirao svoje donatorsko pismo, kojim Narodnom muzeju u Beogradu poklanja vredan egiptoloki eksponat: staroegipatsku mumiju sa kovegom, koju je kupio u Luksoru nekoliko meseci ranije iste godine. Usledilo je osnivanje staroegipatske zbirke u Gradskom muzeju u Vrcu, poklonom slikara Paje Jovanovia, 12.10.1894, koja je 1896. dopunjena sa 65 manjih egipatskih predmeta donacijom Vilijema Vetla, vrakog tampara i izdavaa. Maks Adler 1899. pridruuje zbirci jo ekoliko eksponata, donetih 1869. sa Orijenta. Srodno prethodnim, staroegipatska zbirka dananjeg Gradskog muzeja u Somboru nastala je 1899, kao poklon veleposednika Janoa Fernbaha tadanjem Muzeju istorijskog drutva Bako-bodroke upanije. Pomenute zbirke su najveim delom i sauvane, ali je od nekolicine drugih donacija ostala samo beleka u inventarskim knjigama, kao to je recimo ruka od mumije i komad misirskog papirusa, poklon Narodnom muzeju u Beogradu 1895. od Jovana oraka s Rijeke. Korpus staroegipatskih eksponata u Srbiji obogaen je antropomorfnim kovegom Nefer-renepet, iz nekadanje kolekcije Lorda Amhersta, koji je 1921. kupljen na aukciji u Londonu i poklonjen Narodnom muzeju u Beogradu. Donator je bio Ernest Bramer, roen u Somboru, iji je uspon u trgovini starinama i umetninama krunisan otvaranjem galerija u Parizu i Njujorku. Uoljivo je da su pomenuti donatori roeni i/ili iveli severno od Dunava, u nekadanjoj austrougarskoj kulturnoj sferi. Muzej istorije Jugoslavije uva pozlaenu bronzanu statuu Ozirisa iz Beni Suefa, kao i tri reprezentativne posude od alabastera iz galerija Doserovog funerarnog kompleksa, poklon Egipatske drave, poetkom 1970-ih godina. Jedini staroegipatski nalaz otkriven na arheolokim iskopavanjima u Srbiji jeste skarabej od glaziranog steatita, pronaen 1978. u gvozdenodobnoj humci iz sredine VI veka pre nae ere, na lokalitetu Trnjaci-Pilatovii kod Uica.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 41 09.06.12. 21:54

  • 42

    Ivana ukman Nikoli (Muzej Mimara, Zagreb - Hrvatska)

    Umjetniki predmeti Starog Istoka i Egipta iz Zbirke starog vijeka Muzeja Mimara

    Zbirka staroga vijeka, kao i druge zbirke muzeja, nastala je donacijom g. Ante Topia Mimare, temeljem njegova poznavanja povijesti i umjetnosti razliitih kultura i civilizacija te veega ili manjega afiniteta prema pojedinim umjetnikim vrstama i razdobljima. Sastoji se od niza umjetnikih predmeta sumerske, hetitske, perzijske, egipatske, koptske i islamske umjetnosti.

    Izlaganje e se sastojati od predstavljanja zbirke, profila donatora i njegove zbirke u kontekstu vremena u kojemu je nastala, o atribucijama i promjenama koje je doivjela postajui dijelom javnosti, tj. institucije Muzeja, te kritikoga osvrta i njezine valorizacije unutar institucije i nacionalne batine.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 42 09.06.12. 21:54

  • 43

    Mihaela Dikli (Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska & Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    uvanje i zatita staroegipatskih predmeta u hrvatskim muzejima

    Sveukupno se u Hrvatskoj unutar dvadeset i etiri muzejske institucije uva oko etiri tisue staroegipatskih predmeta. Kako bi se vrijednost i dugotrajnost uglavnom manjih predmeta ouvala, potrebno ih je pravilno zatititi. U nae su muzeje pristigli uglavnom terenskim istraivanjima, donacijama, ostavtinama i/ili otkupom. Svakodnevni proces ouvanja muzejske grade sastoji se od niza postupaka kojima se zaustavlja ili usporava njihovo prirodno propadanje. Preventivna zatita jest primarni oblik zatite muzejskih predmeta.

    Sastoji se od indirektnih aktivnosti na muzejskome predmetu, kao to su osiguravanje primjerenih mikroklimatskih uvjeta, svjetlosnih uvjeta, unitavanja nametnika, kontrolu osoblja i korisnika i prevenciju djelovanja tetnih tvari. Ovisno o stanju fizike ouvanosti muzejskoga predmeta vre se konzervacijsko-restauracijski radovi kao sekundaran oblik zatite. Koritenje informacijskih sustava takoer predstavlja jedan vid zatite muzejskih predmeta. U Hrvatskoj se kao jedini takve vrste istie projekt Croato-Aegyptica Electronica baza podataka obraenih staroegipatskih predmeta u Hrvatskoj.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 43 09.06.12. 21:54

  • 44

    Mihaela Dikli (Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska & Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Staroegipatski novac iz zbirke Numizmatikog odjela Arheolokog muzeja u Zagrebu

    U Arheolokome muzeju u Zagrebu uva se novac ptolemejskih vladara i zbir-ke novca rimskih careva kovanih u kovnici novca u Aleksandriji. Fundus zbirki kovanica nastao je tijekom 19. st. u sklopu odjela arheoloke grae Narodnoga muzeja u Zagrebu. Veina kovanica nepoznatoga je porijekla, a neke kovanice nemaju ni inventarni broj. Izli-zane, korodirane, oteene i neobraene staroegipatske kovanice uvaju se u numizmati-kome kabinetu.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 44 09.06.12. 21:54

  • 45

    Mohamed Rehan Abd el Ghaffar (Assistant of the Egyptian Minister of Antiquities, Ministry of State for Antiquities (MSA), Kairo Egipat)

    The new generation of Egyptologists and last discoveries in Egypt

    The Ministry of State for Antiquities exists since the 31st of January 2011. It has more than 34.000 employees, with 16.000 new recruits after the revolution, and it is divided into seven sectors, each of which is responsible to the SCAs Board of Directors under the supervision of the Secretary General and the Minister.

    The principal mission of the Ministry of State for Antiquities, previously known as the Supreme Council of Antiquities since 1994, which was established already in 1859 as Department of Antiquities and renamed into the Egyptian Antiquities Organisation in 1971, is to protect and promote the cultural heritage of Egypt, both independently and in cooperation with national and international organizations. To achieve its goals, it formulates and implements all policies concerned with antiquities; issues guidelines and permits for the excavation, restoration, conservation, documentation, and study of sites and monuments; and manages a country-wide system of antiquities museums.

    In addition, it oversees the publication of journals and books on archaeology and cultural heritage, and finances its own archaeological excavation, documentation, and conservation projects. The SCA is responsible for the protection of the rich legacy of all of Egypts eras, from prehistory through the Pharaonic, Greco-Roman, Coptic, and Islamic periods and into the modern age.

    In Egypt we have always believed that we have unearthed only about 30% of our monuments and that 70% still lie buried beneath the sand. This, of course, means that there will always be news about new discoveries in Egypt, and that was certainly true especially in the last two years.

    In my paper I will present the newest archeological discoveries of the past two years from the following sites: Alexandria, Giza, Saqqara, Fayum, Luxor and Aswan, which are quite spectacular.

    Having served for eight years as Assistant to the Secretary General of the SCA, I am proud to see young archaeologists, well trained in excavation techniques and museum and site management, who are able to achieve such good results through their hard work in this difficult time in Egypt.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 45 09.06.12. 21:54

  • 46

    Iris Meko (Institut fr Agyptologie, Ludwig-Maximilians-Universitt Mnchen, Mnchen - Njemaka)

    Egiptoloke zbirke i istraivai egiptologije u Sloveniji

    Prvi konkreten stik med Egiptom in Slovenijo lahko zasledimo e v rimskem obdobju. Postavlja se vpraanje, ali smemo tebanski grobni peatnik, ki so ga izkopali iz naselbinskih plasti staroantine Emone res pripisati najdbam tega obdobja. Zanimanje za staroegipanske starine in kulturo je navduilo tudi slovenske zbiralce in ljubitelje deele ob Nilu, tako Ignacija Knobleharja, Ivana vegla, Antona pl. Lavrina, pri emer ne smemo pozabiti omeniti tudi arhitekta Joeta Plenika, ki je v rekonstrukcijo starorimskega mestnega obzidja v Ljubljani postavil celo majhno, simbolino piramido. Med poznavalci in raziskovalci egiptologije v Sloveniji bi rada izpostavila predvsem pokojno Bernardo Perc, sluateljico egiptologije v Egiptu pri profesorjih: Ahmed Fakhry, Abu Bakr in Abd el-Mohsen Bakir (1959-1961), ki je svoj tudij nadaljevala na LMU pri W. Mllerju, J. von Beckerathu in W. Westendorfu ter ga zakljuila z doktoratom v letu 1968. Delovala je kot prva slovenska in jugoslovanska egiptologinja, bila med ustanovitelji CIPEG komisije v sklopu ICOM, organizirala je prvo staroegipansko razstavo na podroju Jugoslavije ter se od nas al prehitro poslovila 30.03.1983. V predavanju bosta med drugim predstavljeni staroegipanski zbirki Narodnega muzeja Slovenije v Ljubljani ter Pokrajinskega muzeja na Ptuju.

    The first concrete contact between Egypt and Slovenia can be traced to Roman times. The question is whether we can really date the funerary cone from Thebes, which was excavated in the settlement layers of the roman Emona, to this period. Interest in Ancient Egyptian antiquities and culture inspired the Slovenian collectors and lovers of the Land of the Nile, as Ignacij Knoblehar, Ivan vegel, Anton pl. Lavrin while not forgetting to mention the architect Joe Plenik who set a small, symbolic pyramid in the reconstruction of the ancient Roman city walls in Ljubljana. Among the scholars and researchers of Egyptology in Slovenia I would like to highlight the deceased Bernarda Perc, Egyptology student in Egypt with Professors Ahmed Fakhry, Abu Bakr and Abd el-Mohsen Bakir (1959-1961), who continued her studies at the LMU with W. Mller, J. von Beckerath and W. Westendorf and completed it with a doctorate in 1968. She served as the first Slovenian and Yugoslav Egyptologist, was among the founders CIPEG Commission within ICOM, organized the first old Egyptian exhibition in Yugoslavia and left us unfortunately too soon on the 30th of March 1983. This lecture will present the ancient Egyptian collection of the National Museum of Slovenia and the Regional Museum of Ptuj.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 46 09.06.12. 21:54

  • 47

    V. Primjena informacijskih tehnologija i projekti

    Mladen Tomorad (Odjel za povijest, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska) +Goran Zlodi (Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za muzeologiju, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb Hrvatska)

    Razvoj baze podataka i portala Croato-Aegyptica Electronica

    Kljuna odrednica razvoja baze podataka za projekt Croato-Aegyptica Electronica jest omoguavanje upisa i prezentacije sadraja u dvojezinome obliku na hrvatskome i engleskom jeziku to e znaajno poveati dostupnost projekta te poveati broj korisnika.

    Osim katalokih podataka dvojezino e se predstaviti i pojmovnici vezani uz egi-patsku mitologiju i kulturu. Podaci o arheolokim lokalitetima obraenim u bazi podataka prezentirat e se na internetskim stranicama projekta, a isti e biti i vizualizirani na interak-tivnim zemljovidima dostupnim za pojedina kljuna razdoblja egipatske kulture.

    Od brojnih predvienih interaktivnih digitalnih sadraja valja izdvojiti i 3D-mo-dele koji e se izraditi za odabrane predmete, to e pruiti poseban osjeaj interakcije s objektima posebice onima koji nisu dostupni u okviru stalnih postava muzeja.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 47 09.06.12. 21:54

  • 48

    Renato Barii (Centar za nove tehnologije i informacijsko drutvo, Zagreb Hrvatska)

    Sustav za interaktivnu kronoloku vizualizaciju

    Sustav za interaktivnu kronoloku vizualizaciju jedinstven je sustav za interaktivnu kronoloku vizualizaciju koji kombinira skupove dogaaja i postavlja ih u vrijeme i u prostor u kojemu su se i kada su se ti dogaaji dogodili. Sustav prikazuje podatke organizirane u vremenske lente na dinamikoj mapi vizualizirajui dinamiku promjena u odreenome vremenu na odreenome podruju. Povijesni podaci jedan su od primjera podataka koji se mogu koristiti u sustavu, a mogunost istodobnoga prikazivanja vie vremenskih lenti daje pogled na komparativnu povijest bez presedana. Uporaba sustava nije ograniena samo na povijest i moe se koristiti u razliitim znanstvenim podrujima umjetnost, filozofija i druga podruja gdje podaci imaju prostornu i vremensku dimenziju. Svaki dogaaj u sustavu moe imati priloeno vie multimedijskih datoteka kojima se pristupa ulaenjem u dogaaj kojemu su priloene. Sustav podrava i zrnatost informacija omoguujui pomicanje i zumiranje, kako na karti, tako i u vremenu prikazujui dogaaje u razliitim razluivostima i poveavajui detaljnost s poveavanjem zumiranja. Sustav za interaktivnu kronoloku vizualizaciju dosada je primio nagradu Comenius EduMedia 2009 Award, zajedno sa etiri Seals of Approval od Gesellschaft fr Pdagogik und Information (GPI) u Berlinu, Erasmus EuroMedia 2009 Seal of Approval i Country Award od European Society for Education and Communication (ESEC) u Beu te VIDI e-novation 2009 Zlatno Teslino jaje nagradu za inovacije od asopisa VIDI i Instituta Ruer Bokovi u Zagrebu.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 48 09.06.12. 21:54

  • 49

    VI. Okrugli stol o mogunostima razvoja

    a. zajedniki istraivaki projekti i autonomna istraivanja,

    b. osnivanje zajednikog virtualnog orijentalistikog centra,

    c. pokretanje zajednikog specijalistikog znanstvenog asopisa,

    d. dogovor o urednitu, recenziranju i nainu pripreme knjige Istraivanje povijesti i kulture starog Istoka i Egipta na prostoru Jugoistone Europe.

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 49 09.06.12. 21:54

  • 50

    Izlet

    ETVRTAK, 21. lipnja (juni) 2012.

    08:00 | polazak u Kraeamus muzej krapinskoga neandertalca 09:3010:30 | razgled muzeja 10:3011:30 | odlazak u Veliki Tabor 11:3013:00 | razgled dvorca Veliki Tabor 13:3017:00 | druenje uz ruak u seljakom gospodarstvu Grena Gorica, Desini 17:00 | polazak za Zagreb 18:30 | dolazak u Zagreb

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 50 09.06.12. 21:54

  • StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 51 09.06.12. 21:54

  • Organizatori:

    Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu, Zagreb - Hrvatska

    Arheoloki muzej, Zagreb - Hrvatska

    Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd - Srbija

    Organizaciju konferencije potpomogli su:

    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

    Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

    Arheoloki muzej u Zagrebu

    Kongresni ured Turistike zajednice grada Zagreba

    Hrvatska turistika zajednica

    Urednik

    Mladen Tomorad

    Lektura

    Kristina ekrst

    Oblikovanje i priprema za tisak naslovnice

    Mumula

    StariIstok+Egipat - 2012 - knjiga saetaka.indd 52 09.06.12. 21:54