STRATEGIJA RAZVOJA GRADA KORULE DO 2020. …...GRADA KOR^ULE GODINA XXV. KOR^ULA, 31. listopada 2018. BROJ 13 SADR@AJ ISSN 1846-0011 GRADSKO VIJE]E 1. Odluka o dono{enju Strategije

$Page 1: STRATEGIJA RAZVOJA GRADA KORULE DO 2020. …...GRADA KORÛLE GODINA XXV. KORÛLA, 31. listopada 2018. BROJ 13 SADR@AJ ISSN 1846-0011 GRADSKO VIJE]E 1. Odluka o dono{enju Strategije$
* * *

G R A D A K O R ^ U L EGODINA XXV. BROJ 13KORÛLA, 31. listopada 2018.

SADR@A J

ISSN 1846-0011

GRADSKO VIJE]E1. Odluka o dono{enju Strategije razvoja Grada Kor~ule do 2020. godine..................................................22. Strategija razvoja Grada Kor~ule do 2020. godine .........................................................................................3

GRADSKO VIJE�E

Na temelju �lanka 47. stavka 1. to�ke 25. Statuta Grada Kor�ule („Službeni glasnik Grada Kor�ule“,

broj 3/18) te �lanka 61. Poslovnika Gradskog vije�a Grada Kor�ule („Službeni glasnik Grada Kor�ule“, broj 8/18), Gradsko vije�e Grada Kor�ule je na 12. sjednici održanoj dana 23. listopada 2018. godine donijelo

O D L U K U o donošenju Strategije razvoja Grada Kor�ule do 2020. godine

�lanak 1.

Donosi se Strategija razvoja Grada Kor�ule do 2020. godine.

�lanak 2. Strategija razvoja Grada Kor�ule do 2020. godine, ovjerena pe�atom Gradskog vije�a i potpisom

predsjednika Gradskog vije�a, sastavni je dio ove Odluke. Jedan izvornik �uva se u nadležnom upravnom tijelu Grada Kor�ule za gospodarstvo.

�lanak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Kor�ule“. KLASA: 302-01/15-01/01 URBROJ: 2138/01-01-18-4 Kor�ula, 23. listopada 2018. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJE�A Marko Skokandi�, ing., v.r.

31. listopada 2018. SLU@BENI GLASNIK GRADA KORÛLE Broj 13 - Stranica 2

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA KORČULE DO 2020. GODINE

GRAD KORČULA Lipanj 2018.


I. ANALIZA STANJA ________________________________________________________ 7

DRUŠTVO _________________________________________________.____________________ 7Položaj i geografska obilježja Grada Korčule __________________________________________________ 7Demografija ___________________________________________________________________________ 9

Opće kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule __ 9Kretanje stanovništva otoka Korčule ____________________________________________________ 11Stanovništva u naseljima Grada Korčule __________________________________________________ 13Migracijska kretanja __________________________________________________________________ 14

Doseljavanje stanovništva ________________________________________________________ 14Dnevne migracije ________________________________________________________________ 16Tjedne migracije _________________________________________________________________ 17

Dobna i spolna struktura stanovništva ___________________________________________________ 17 Prirodno kretanje stanovništva _________________________________________________________ 19

Starenje stanovništva ___________________________________________________________________ 20 Društvena i zdravstvena infrastruktura _____________________________________________________ 21

Zdravstvena infrastruktura ____________________________________________________________ 21

Društvena infrastruktura ________________________________________________________ 24Odgoj i obrazovanje ____________________________________________________________________ 24

Predškolski odgoj ____________________________________________________________________ 24 Osnovnoškolsko obrazovanje __________________________________________________________ 25Srednjoškolsko obrazovanje ___________________________________________________________ 27Glazbena škola ______________________________________________________________________ 29Analiza stanovanja ___________________________________________________________________ 29

Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi ________________________________________________ 31Podaci o stanovništvu prema izvorima prihoda ____________________________________________ 31 Rizik od siromaštva __________________________________________________________________ 32 Socijalne usluge _____________________________________________________________________ 33Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi ___________________________________________________ 34Stopa kriminala _____________________________________________________________________ 37

GOSPODARSTVO ______________________________________________________________ 39 Opća gospodarska kretanja ______________________________________________________________ 39

Bruto domaći proizvod (BDP) __________________________________________________________ 39Indeks razvijenosti ___________________________________________________________________ 40

Tržište rada ___________________________________________________________________________ 41 Radno sposobno i aktivno stanovništvo __________________________________________________ 41

Poslovno okruženje ____________________________________________________________________ 47Analiza strukture gospodarstva u 2015. godini ____________________________________________ 47Poslovanje trgovačkih društava po područjima djelatnosti u 2015. godini _______________________50Obrtništvo u Gradu Korčuli ____________________________________________________________ 53 Pregled infrastrukture i zona poslovne namjene i potpornih institucija _________________________ 55

Poduzetničke potporne institucije __________________________________________________ 55Prostorni plan uređenja Grada Korčule _____________________________________________ 56

Poljoprivreda _________________________________________________________________________ 57 Brodogradnja _________________________________________________________________________60 Turizam i kultura_______________________________________________________________________ 61

Prikaz turističkog sektora, analiza segmenata turističkog tržišta, svojstava i sezonskih kretanja _____ 61 Ugostiteljski objekti - tipologija, kapacitet, kvaliteta ________________________________________ 64 Nautički turizam i kružna putovanja _____________________________________________________ 65Kultura ____________________________________________________________________________ 66

Prikaz kulturne baštine koja je od potencijalne vrijednosti s turističkog/gospodarskog stajališta ________________________________________________________________________ 67


Rekreacijski sadržaji ____________________________________________________________________ 69

STANJE U OKOLIŠU I PROSTORU ________________________________________.__________ 71 Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima _________________ 71 Primarna infrastruktura _________________________________________________________________ 73

Pokrivenost vodoopskrbnim sustavima __________________________________________________ 73 Pokrivenost kanalizacijskom infrastrukturom _____________________________________________ 75 Infrastruktura za distribuciju električne energije ___________________________________________ 76

Korištenje alternativnih izvora energije i postojeća infrastruktura _______________________________ 77 Alternativni izvori energije na Gradskom bazenu Gojko Arneri ________________________________ 77Alternativni izvori energije u hotelskom kompleksu Port 9 ___________________________________ 78

Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost _________________________________________ 79Cestovne veze ______________________________________________________________________ 79Pomorske veze ______________________________________________________________________ 80 Zračne veze ________________________________________________________________________ 80Pošta i telekomunikacije ______________________________________________________________ 80Pristup internetu i korištenje računala ___________________________________________________ 81

Urbani prijevoz ________________________________________________________________ 82

Podaci o nesrećama i sigurnosti na cestama _________________________________________ 82

II. SWOT ANALIZA RAZVOJA GRADA KORČULE - PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA _____________________________________________________________ 85

III. STRATEŠKI OKVIR ______________________________________________________ 89

VIZIJA _______________________________________________________________________ 91Cilj 1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života ________________________ 93 Cilj 2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa _____________________ 95 Cilj 3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša _ 97

Tablični prikaz mjera po prioritetima i ciljevima: _____________________________________ 99

Pokazatelji učinka: ____________________________________________________________ 116

IV. PROVEDBA STRATEGIJE ________________________________________________ 117

7.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE ___________________________ 117 7.1.1. PARTNERI U PROVEDBI STRATEGIJE _____________________________________________ 118

7.2. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE __________________________________ 118

V. PRAĆENJE, IZVJEŠTAVANJE I VREDNOVANJE ________________________________ 121

VI. HORIZONTALNA NAČELA _______________________________________________ 122

VII. Akcijski plan provedbe _________________________________________________ 123

VIII. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI __________________________________________ 129

PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA __________________________________________________ 129Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 129 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 131Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 137Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 141Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 141Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 143


PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA ___________________________________________________ 144Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 144 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 145Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 150Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 151Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 151Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 153

PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA I RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE _____________________ 155 Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 155 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 157Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 159Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 164 Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 165 Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 167


I. ANALIZA STANJA

DRUŠTVO

Položaj i geografska obilježja Grada Korčule1

Grad Korčula nalazi se na istoimenom otoku Korčuli. Pripada najjužnijoj županiji u Republici Hrvatskoj - Dubrovačko-neretvanskoj županiji (dalje u tekstu DNŽ), koja je ujedno najudaljenija od glavnog grada Republike Hrvatske. Prema Županijskoj razvojnoj strategiji Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020., DNŽ se sastoji iz tri prostorno odvojena i po problematici različita područja:

- dubrovačkog priobalja kojeg čine: grad Dubrovnik i općina Konavle, Župa dubrovačka te Dubrovačko primorje;

- otočnog i poluotočnog područja kojeg čine: Grad Korčula te općine Lastovo, Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda, Mljet, Orebić, Trpanj, Janjina i Ston;

- donjoneretvanskog kraja kojeg čine: gradovi Metković, Ploče i Opuzen te općine Pojezerje, Slivno, Kula Norinska i Zažablje.

Područje donjoneretvanski kraj DNŽ-a graniči sa Splitsko-dalmatinskom županijom i ostatkom Republike Hrvatske dok je ostatak Dubrovačko-neretvanske županije, uključujući otok i Grad Korčulu,Neumskim koridorom teritorijalno odvojen od ostatka države.

Korčula je najjužniji otok srednjodalmatinske otočne skupine kojoj pripada više po funkcijama i gravitacijom stanovništva nego svojim prirodnim položajem. Korčula se ubraja u najveće hrvatske otoke (276,03 km2). Poluotoku Pelješcu se približila na 1270 metara u predjelu Kneže. Ime iz kojega se oblikovao njen današnji naziv “Korčula” potječe od imena Corcyra melaina (nigra), a koji je otok dobio temeljem svog crnog izgleda radi gustih šuma bora i česmine. Konstantin Porfirogenet spominje prviput u 10 st. slavenski naziv Kurkra ili Krkar.

Korčula je građena od vapnenca i dolomita gornje krede. Dominantni su oblici otoka dva niza kraških udolina koje se od glavne vapnene mase polako spuštaju prema istoku i zapadu. Istočni niz tvore udoline Čarskog, Pupnatskog i Žrnovskog polja te Donje blato, danas u Općini Lumbarda, čija je kota na svega 1,20 m nadmorske visine i koje je podzemno spojeno s morem. Na krajnjem istoku između naselja Lumbarda i poluotoka Ražnjića nalazi se Lumbarajsko polje pokriveno naslagama pijeska koje su nastale nanosima vjetra u pleistocenu. U okolici plaže Pržina ove naslage izlaze na samu površinu.

Korčula je naš najšumovitiji otok, ali se njegov biljni pokrov promijenio antropogenim utjecajem. Najbolje to potvrđuju toponimi na kojima danas više nema šume. Česmina i bor sjekli su se za građu brodova, dok je makija uništavana za ogrjev i prehranu stoke. “Brodogradilišta” su bila među prvim izgradnjama (uz crkve i ljetnikovce te manje suburbane stambene gradnje) izvan zidina povijesnog Grada.

Južna i sjeverna obala kako otoka tako i Grada Korčule izrazito su različite.

Sjeverna obala je relativno niža i pristupačnija te ima nekoliko dobrih manjih uvala (luka i sidrišta: uvale Uš, Banja, Vrbovica, Kneža, Račišće). Ovaj dio obale dobro je razveden s mnogo zaljeva i otočića. Nema strmina pa se obala blago spušta do 60 m dubine. Obalski kraj izrazito je nastanjeniji u odnosu na južni. Naselje Korčula, zajedno sa svojim izdvojenim dijelovima, orijentirano je i izgrađeno na sjevernoj obali. Grupa otoka: Badija, Planjak, Vrnik, Gubavac, Knežić i drugi tvore zaljevski prostor uz sjeveroistočnu obalu Grada vrlo povoljan za sidrenje. Tom prostoru orijentiran je samostan na Badiji,

1 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule i Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.


brodogradilište u Dominčama, današnje trajektno pristanište linije Korčula-Orebić, a ovom prostoru orijentirano je i samo naselje Korčula svojim istočnim prigradskim površinama.

Južna je obala mnogo strmija i nepristupačnija. Uvale, sidrišta i dvije luke Zavalatica i Brna nisu sigurne. Zaljevi su kratki i izloženi jugu. Strmi odsjeci, 10-30 m visoki, protežu se od Ripne do plaže Pržina u Općini Lumbarda, a nastali su zbog otpornosti stijena, položaja slojeva i djelovanja valova s otvorenog mora. Pržina, poznata plaža u Općini Lumbarda, zaljev je kojeg je izgradilo more u pleistocenskim pijescima. Ovaj dio obale nije naseljen, ali je odlično zaštićen od bure. Zavalatica, Žitna, Pupnatska luka i Rasohatica na južnoj obali Grada tek su manje zaštićenije uvale izložene jakom jugu i otvorenom moru koje su danas izvrgnute pritisku izgradnje stanovništva zbog povijesno-geografski i ekonomskih razloga u unutrašnjosti smještenih naselja koje se nastoji dijelom preseliti na obalu.

Ukupna površina Grada Korčule iznosi 108,2 km2 i s 5.663 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima gustoću naseljenosti stanovništva 52,34 stanovnika po km2. Gustoća stanovništva je u padu u odnosu na 2001. godinu s 54,43 stanovnika po km2 i 1991. godinu s 57,67 stanovnika po km2.

SLIKA 1 POLOŽAJ, GRADOVI I OPĆINE I BROJ STANOVNIKA DNŽ-A

Izvor: Strateška studija o utjecaju na okoliš Županijske razvojne strategije DNŽ-a do 2020. godine

Grad Korčula se prostire na 39,20% ukupne površine otoka Korčule čija površina iznosi 276,03 km2 inajveća je jedinica lokalne samouprave na otoku. Graniči s Općinom Smokvica na zapadu i Općinom Lumbarda na istoku, a od poluotoka Pelješca udaljen je 1270 metara na najbližoj točki.

Grad Korčulu čini 5 naselja (Korčula, Žrnovo, Pupnat, Čara i Račišće). Najveće i najznačajnije naseljeje grad Korčula koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka.


Posebnu vrijednost Gradu Korčuli donosi korčulanski arhipelag kojega čini oko 20 otoka, otočića i grebena od kojih su najznačajniji Badija, Majsan i Vrnik, a koji se nalaze sjeveroistočno od Grada.

Geografski položaj Grada Korčule, koji je smješten na otoku u dijelu županije Neumskim koridorom teritorijalno odvojene od ostatka Republike Hrvatske, čini Grad Korčulu prometno izoliranim što predstavlja najveći ograničavajući faktor gospodarskog i društvenog razvoja Grada i otoka Korčule.

Demografija

Opće kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule

Grad Korčula je prema popisu stanovništva 2011. godine imao 5663 stanovnika. U Gradu Korčuli živi 36,48% od svih otočkih stanovnika te je po broju stanovnika najveća jedinica lokalne samouprave na otoku Korčuli.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupno živi 122.568 stanovnika, a od toga broja Grad Korčula zauzima udio od 4,62%.

U nastavku u tablici 1. nalazi se pregled kretanja broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, otoku Korčuli te u Gradu Korčuli i ostalim općinama na otoku.

TABLICA 1 BROJ STANOVNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, OTOKU I GRADU KORČULI TE U OPĆINAMA OTOKA KORČULE RH, 1857. – 2011.

Republika Hrvatska

Dubrovačko-neretvanska županija

Otok Korčula

Grad Korčula

Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka

1857. 2.181.499 63.379 10.021 4.277 3.450 580 496 1.2181869. 2.398.292 63.292 10.567 4.440 4.928 703 496 01880. 2.506.228 69.185 12.388 5.004 4.091 831 522 1.9401890. 2.854.558 74.708 14.934 5.567 5.047 1.029 659 2.6321900. 3.161.456 83.135 17.377 5.890 5.887 1.197 840 3.5631910. 3.460.584 87.665 20.340 6.463 7.208 1.349 986 4.3341921. 3.443.375 86.610 22.350 6.518 8.270 1.349 1.187 5.0261931. 3.785.455 90.577 20.698 5.996 8.301 1.243 1.120 4.0381948. 3.779.858 88.535 17.853 5.685 5.732 1.185 1.160 4.0911953. 3.936.022 94.812 19.016 6.474 5.787 1.235 1.210 4.3101961. 4.159.696 99.593 17.949 6.157 5.216 1.142 1.137 4.2971971. 4.426.221 108.131 18.347 6.097 5.937 1.068 1.052 4.1931981. 4.601.469 115.683 16.143 5.829 3.874 1.040 1.002 4.3981991. 4.784.265 126.329 17.038 6.240 4.107 1.102 1.125 4.4642001. 4.437.460 122.870 16.182 5.889 3.680 1.221 1.012 4.3802011. 4.284.889 122.568 15.522 5.663 3.593 1.213 916 4.137

Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.


Usporedni trend kretanja broja stanovništva u Gradu Korčuli, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Republici Hrvatskoj prikazan je indeksom rasta broja stanovnika na Grafikonu 1. Baza za izračun indeksa je popis stanovništva 1991. godine.

Do 1991. godine trend rasta broja stanovnika gotovo je identičan na razini Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske nakon čega dolazi do smanjenja broja stanovnika, iako je taj trend smanjena puno manje izražen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od onoga u Gradu Korčuli i Republici Hrvatskoj.

Stanovništvo Grada Korčule raslo je do dvadesetih godina 20. stoljeća, nakon čega dolazi do velikog pada broja stanovnika u tridesetim i četrdesetim godinama tog stoljeća. Nakon oporavka i porasta broja stanovništva u Gradu Korčuli, koji je zabilježen popisom stanovništva 1953. godine, u Gradu Korčuli bilježi se trend blagog, ali konstantnog smanjenja stanovništva. Prema popisu stanovništva 2011. godine u Gradu Korčuli živjelo je 5.663 stanovnika što je za 12,52% manje u odnosu na broj stanovnika 1953. godine.

GRAFIKON 1 INDEKS RASTA BROJA STANOVNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU KORČULI, 1991. = 100


U usporedbi s ostalim gradovima Dubrovačko-neretvanske županije i općinama s otoka Korčule, osim u Gradu Metkoviću i Opuzenu, sve promatrane jedinice lokalne samouprave bilježile su smanjenje broja stanovnika.

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

90,00

100,00

110,00

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Inde

ks ra

sta

broj

a st

anov

nika

Popis stanovništva RH

Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska Grad Korčula


GRAFIKON 2 STANOVNIŠTVO GRADOVA I POJEDINIH OPĆINA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE SPROMJENAMA UKUPNOG BROJA U RAZDOBLJU 2001. – 2011. GODINE.


Uspoređujući trendove na razini Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Korčule te ostalih jedinica lokalne samouprave možemo konstatirati kako je smanjenje broja stanovnika u Gradu Korčuli u većoj mjeri posljedica društvenih i gospodarskih kretanja na razini države, a manje posljedica gospodarskih i društvenih čimbenika s lokalne razine.

Kretanje stanovništva otoka Korčule

Udio stanovništva Grada Korčule u ukupnom stanovništvu otoka u 2011. godini iznosi 36,48% i ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine kada je taj udio iznosio 36,39%. Broj stanovnika otoka Korčule u 2011. godini smanjio se za 660 stanovnika u odnosu na 2001. godinu.

43.7

70

5.88

9

15.3

84

3.24

2

10.8

34

3.68

0

1.22

1

1.01

2 4.38

0

42.6

15

5.66

3

16.7

88

3.25

4 10.1

35

3.59

3

1.21

3

916 4.

137

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

Dubrovnik Korčula Metković Opuzen Ploče Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka

2001. 2011.


Grafikon 3 Ukupno stanovništvo i promjene stanovništva gradova i općina otoka Korčule, na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011. godine


U promatranom periodu sve su jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli bilježile smanjenje broja stanovnika, međutim, smanjenje je najizraženije u Općini Vela Luka u kojoj je popisano 243 stanovnika,odnosno 5,55% od ukupnog broja stanovnika manje u 2011. nego u 2001. godini, dok je najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen u Općini Smokvica čiji broj stanovnika je u istom periodu smanjen za 99 stanovnika, odnosno 9,49% od ukupnog broja stanovnika. U Gradu Korčuli je 2011. godine popisano 226 stanovnika manje, odnosno prisutno je smanjenje od 3,84% u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine.

GRAFIKON 4 UKUPNO STANOVNIŠTVO I PROMJENE STANOVNIŠTVA GRADOVA I OPĆINA OTOKA KORČULE


16.1

82

5.88

9

3.68

0

1.22

1

1.01

2

4.38

0

15.5

22

5.66

3

3.59

3

1.21

3

916

4.13

7

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

Otok Korčula Grad Korčula Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka

2001. 2011.

-660

-226

-87 -8

-96

-243

-4,0

8%

-3,8

4%

-2,3

6%

-0,6

6%

-9,4

9%

-5,5

5%

-10,00%

-9,00%

-8,00%

-7,00%

-6,00%

-5,00%

-4,00%

-3,00%

-2,00%

-1,00%

0,00%

-700

-600

-500

-400

-300

-200

-100

0

Otok Korčula Grad Korčula Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka

Promjena broja stanovnika između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine

Postotak promjene broja stanovnika između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine


Usporedbom trendova kretanja broja stanovnika otoka Korčule sa stanovništvom Grada Korčule primjećujemo da je broj stanovnika otoka Korčule rastao do 1921. kada je bio na vrhuncu s 22.350 stanovnika nakon čega se bilježi opadajući trend broja stanovnika s 15.522 stanovnika prema popisu stanovništva 2011. godine što je najmanji broj stanovnika na otoku od kraja 19. st. Kretanje broja stanovnika grada Korčule u promatranom razdoblju je stabilno u odnosu na kretanje stanovništva otoka. Međutim broj stanovnika u Gradu Korčuli blago opada, o čemu govori činjenica da prema popisu stanovništva 2011. u Gradu Korčuli živi najmanji broj stanovnika od kraja 19. stoljeća.

Grafikon 5 Broj stanovnika otoka i grada Korčule u razdoblju 1857.–2011.


Stanovništva u naseljima Grada Korčule

Grad Korčula sastoji se od 5 naselja od kojih je najveće grad Korčula s 2.856 stanovnika, slijedi ga Žrnovo s 1.368 stanovnika, Čara s 616 stanovnika, Raščiće s 432 stanovnika i Pupnat s 391 stanovnikom. Grad Korčula bilježi pad broja stanovnika u 2011. godini u odnosu na 2001. godinu, međutim u istom periodu dva naselja bilježe porast broja stanovništva i to Čara s 8,83% i Žrnovo sa stopom rasta od 5,56%.

TABLICA 2 BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA U GRADU KORČULI

2001. 2011. Indeks (2001.=100)

Grad Korčula 5.889 5.663 96,16Čara 566 616 108,83Korčula 3.126 2.856 91,36Pupnat 433 391 90,30Račišće 468 432 92,31Žrnovo 1.296 1.368 105,56


0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Otok Korčula Grad Korčula


Migracijska kretanja

DOSELJAVANJE STANOVNIŠTVA

Stanovništvo Grada Korčule razlikuje se od stanovništva Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije prema migracijskim obilježjima.

GRAFIKON 6 STANOVNIŠTVO PO MIGRACIJSKIM OBILJEŽJIMA

Izvor: Popis stanovništva RH iz 2011. godine, DZS, obrada: KORA d.o.o.

U Gradu Korčuli 52,16% stanovništva od rođenja stanuju u istom naselju, što je više od stanovništva na razini Republike Hrvatske 47,66% i Dubrovačko-neretvanske županije 50,80%. Sukladno tome u Gradu Korčuli živi manji postotak doseljenog stanovništva s područja Republike Hrvatske 32,70% u odnosu na stanovništvo Republike Hrvatske 38,14%, ali više od prosjeka na razini Dubrovačko-neretvanske županije 30,32%. Grad Korčula privukao je više doseljenika iz inozemstva 15,05% od prosjeka na razini Republike Hrvatske 14,12%, ali ipak manje od udjela doseljenog stanovništva iz inozemstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 18,76%.

Od doseljenog stanovništva čak je 12,11% stanovnika doseljeno iz drugog naselja Grada Korčule, što je znatno više od 9,70% stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije i 6,97% stanovništva Republike Hrvatske. U Gradu Korčuli 64,27% stanovnika od rođenja stanuje u istom gradu, što je više od prosjeka na razini Dubrovačko-neretvanske županije 60,50% i Republike Hrvatske 54,63%.

Zanimljiva je činjenica kako je postotak doseljenog stanovništva iz drugih županija u Gradu Korčuli 10,93%, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 7,38%, što možemo protumačiti da je Grad Korčula atraktivniji za doseljavanje stanovnika iz Republike Hrvatske od Dubrovačko-neretvanske županije.

47,6

6%

38,1

4%

14,1

2%

0,08

%

50,8

0%

30,3

2%

18,7

6%

0,12

%

52,1

6%

32,7

0%

15,0

8%

0,05

%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

Od rođenja stanujuu istom naselju

Doseljeni s područjaRepublike Hrvatske

Doseljeni iz inozemstva Nepoznato

Udi

o od

uku

pnog

bro

ja st

anov

nika

Stanovništvo po migracijskim obilježjima

Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula


GRAFIKON 7 DOSELJENO STANOVNIŠTVO


GRAFIKON 8 DOSELJENO STANOVNIŠTVO IZ INOZEMSTVA U GRAD KORČULU PREMA MJESTU ROĐENJA


Od doseljenog stanovništva iz inozemstva u Grad Korčulu, najveći udio stanovništva dolazi iz Bosne i Hercegovine 31,15%, od kojih je 91,35% stanovnika rođeno u inozemstvu, nakon čega slijedi stanovništvo doseljeno iz Australije s udjelom od 18,74%, od čega je 73,75% stanovništva rođeno u

6,97

%

14,8

0% 16,3

4%

6,33

%

2,82

%

1,71

%

0,60

%

0,35

% 2,31

%

9,70

%

13,2

0%

7,38

%

12,7

3%

1,61

%

0,88

%

0,23

%

0,19

%

3,12

%

12,1

1%

9,62

%

10,9

3%

4,70

%

1,55

%

1,47

%

0,42

%

0,39

%

6,55

%

0,00%

2,00%

4,00%

6,00%

8,00%

10,00%

12,00%

14,00%

16,00%

18,00%

Udi

o od

uku

pnog

bro

ja st

anov

nika

Doseljeno stanovništvo


160

266

22 18

88

23 29 14 16

83

24 14 14 19

64

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

0

50

100

150

200

250

300

Doseljeno stanovništvo iz inozemstva u Grad Korčulu

rođeni u Hrvatskoj (%) rođeni u inozemstvu (%) Broj doseljenog stanovništva


Hrvatskoj, doseljeno stanovništvo iz Njemačke s udjelom od 10,30%, od čega je 62,50% stanovništva rođeno u Hrvatskoj te doseljeno stanovništvo iz Srbije s udjelom od 63,86% rođenih u inozemstvu.

DNEVNE MIGRACIJE

Najveći udio dnevnih migranata od ukupnog broja stanovništva u Gradu Korčuli odnosi se na zaposlene koji rade u drugom naselju Grada Korčule 9,45% i veći je od udjela zaposlenih koji rade u drugom naselju na razini Dubrovačko-neretvanske županije 7,03% i Republike Hrvatske 3,92%. Grad Korčula ima manji udio zaposlenih koji rade u drugom gradu ili općini iste županije 2,05%, dok je isti udio na razini Dubrovačko-neretvanske županije 5,93% i Republike Hrvatske 6,80%. Zaposlenih koji rade u drugoj županiji ili inozemstvu nema među dnevnim migrantima u Gradu Korčuli. Ovi podaci o dnevnim migracijama karakteristični su za otočne gradove gdje su dnevne migracije u druge gradove rijetka pojava, a dnevne migracije u druge županije ili inozemstvo su iznimno teške, praktički neizvedive.

Dnevne migracije učenika osnovnih i srednjih škola na jednakoj su razini kao i u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji i kreću se između 2% i 3%.

GRAFIKON 9 DNEVNI MIGRANTI


TJEDNE MIGRACIJE

Broj tjednih migranata prema Popisu stanovništva RH iz 2011. godine bio je 88 u Gradu Korčuli,odnosno 1,55% od ukupnog broja stanovnika. Najveća grupa tjednih migranata u Gradu Korčuli su studenti i to 0,74% što je nešto više od razine Republike Hrvatske 0,57% i Dubrovačko-neretvanske

3,92

%

6,80

%

3,07

%

0,09

%

2,28

%

2,16

%

0,84

%

7,03

%

5,93

%

0,32

%

0,00

%

2,57

%

2,20

%

0,50

%

9,45

%

2,05

%

0,00

%

0,00

%

2,05

%

2,37

%

0,00

%0,00%1,00%2,00%3,00%4,00%5,00%6,00%7,00%8,00%9,00%

10,00%

Zaposleni kojirade u drugom

naseljuistog

grada/općine

Zaposleni kojirade u drugomgradu/općiniiste županije

Zaposleni kojirade u drugoj

županiji

Zaposleni kojirade u

inozemstvu

Učeniciosnovnih

škola

Učenicisrednjih

škola

StudentiUdi

o uk

upno

g br

oja

stan

ovni

ka

Dnevni migranti



županije 0,47%. Druga velika skupina tjednih migranata u Gradu Korčuli su zaposleni koji rade u drugoj županiji kojih je 0,35% ukupnog broja stanovnika više od razine Dubrovačko-neretvanske županije 0,31%, ali manje od razine Republike Hrvatske 0,51%.

GRAFIKON 10 TJEDNI MIGRANTI


Ostale grupe tjednih migranata broje do 10-ak stanovnika, odnosno do 0,23% ukupnog stanovništva Grada Korčule te su jednaki udjelima na razini Republike Hrvatske, dok udio ostalih grupa tjednih migranata na razini Dubrovačko-neretvanske županije odskače od prosjeka, posebice kod zaposlenih koji rade u drugom gradu ili općini iste županije, inozemstvu te kod učenika osnovnih i srednjih škola.

Grad Korčula nije imao tjednih migranata koji rade u inozemstvu.

Dobna i spolna struktura stanovništva

Spolna struktura u Gradu Korčuli u skladu je sa strukturom na razini Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije. U 2011. godini udio muškaraca u ukupnom stanovništvu Grada Korčule iznosio je 49,66%, a žena 50,34%.

U odnosu na 2001. godinu, u 2011. godini bilježi se porast prosječne starosti stanovništva na razini države, županije i grada. Prosječna starost stanovništva prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gradu Korčuli je 43 godine i veća je od 41,5 godina koliko iznosi prosječna starost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i 41,7 godina prosječne starosti stanovnika Republike Hrvatske.

0,03

% 0,19

%

0,51

%

0,19

%

0,04

% 0,13

%

0,57

%

0,05

%

0,38

%

0,31

%

0,28

%

0,15

% 0,27

%

0,47

%

0,05

%

0,23

% 0,35

%

0,00

%

0,04

% 0,14

%

0,74

%

0,00%0,10%0,20%0,30%0,40%0,50%0,60%0,70%0,80%

Zaposleni kojirade u drugom

naseljuistog

grada/općine

Zaposleni kojirade u drugomgradu/općiniiste županije

Zaposleni kojirade u drugoj

županiji

Zaposleni kojirade u

inozemstvu

Učeniciosnovnih

škola

Učenicisrednjih

škola

Studenti

Udi

o od

uku

pnog

bro

ja st

anov

nika

Tjedni migranti



TABLICA 3 DOBNA I SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU KORČULI

Popis Broj stanovnika Postotak Prosječna starost

Ukupno Muškarci Žene Muškarci ŽeneRepublika Hrvatska

2011. 4.284.889 2.066.335 2.218.554 48,22% 51,78% 41,7

2001. 4.437.460 2.135.900 2.301.560 48,13% 51,87% 39,3

Dubrovačko-neretvanska

županija

2011. 122.568 59.621 62.947 48,64% 51,36% 41,5

2001. 122.870 59.378 63.492 48,33% 51,67% 39

Grad Korčula 2011. 5.663 2.812 2.851 49,66% 50,34% 43

2001. 5.889 2.888 3.001 49,04% 50,96% 40,6


Trend starenja stanovništva Grada Korčule javlja se u analizi dobne strukture stanovništva Grada Korčule. Tako je broj stanovnika Grada Korčule starih 19 godina i manje, u 2011. godini manji za 239 u odnosu na 2001. godinu; broj stanovnika u dobi od 20 do 39 godina smanjio se za 74 u odnosu na 2001. godinu, dok se u istom periodu broj stanovnika u dobi od 40 do 59 godina povećao za 14 stanovnika, a broj stanovnika starijih od 60 godina porastao je za 92.

GRAFIKON 11 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U KORČULI 2001. I 2011. GODINE


Naselje s najmlađim stanovništvom u Gradu Korčuli je Čara s 24% stanovništva mlađeg od 19 godina i 27% stanovnika u dobi od 20 do 39 godina. Slijedi je Žrnovo s 20% mladih do 19 godina i 26% stanovnika u dobi od 20 do 39 godina te Korčula s 20% mladih do 19 godina i 25% stanovnika u dobi od 20 do 39 godina. Naselje s najvećim udjelom starijeg stanovništva je Pupnat s 31% stanovništva u dobi od 40 do 59 godina i 31% stanovništva starijeg od 60 godina.

13921469

1607

1402

19

1153

1395

16211494

00

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

0-19 20-39 40-59 60 i više Nepoznato

2001. 2011.


GRAFIKON 12 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA PREMA NASELJIMA GRADA KORČULE U 2011. GODINI


Prirodno kretanje stanovništva

Demografsko starenje i depopulacija karakterizira stanovništvo Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije, a najvećim intenzitetom i stanovništvo Grada Korčule.

Prirodni prirast stanovništva je razlika između broja živorođene djece i broja umrlih u promatranom razdoblju. Vitalni indeks pokazuje broj živorođene djece na 100 umrlih stanovnika i omogućuje usporedbu prirodnog kretanja stanovništva s Republikom Hrvatskom i Dubrovačko-neretvanskom županijom.

146; 24%

165; 27%

147; 24%

158; 25%

Čara

0-19

20-39

40-59

60 i više

567; 20%

698; 25%

836; 29%

755; 26%Korčula

0-19

20-39

40-59

60 i više

69; 18%

89; 23%

122; 31%

111; 28%

Pupnat

0-19

20-39

40-59

60 i više

96; 22%

91; 21%

122; 28%

123; 29%Račišće

0-19

20-39

40-59

60 i više

275; 20%

352; 26%394; 29%

347; 25%Žrnovo

0-19

20-39

40-59

60 i više


TABLICA 4 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U RAZDOBLJU OD 2006. DO 2015. GODINE

Godine Prirodni prirast Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih)

Grad Korčula


Republika Hrvatska

Grad Korčula


RepublikaHrvatska

2006. -9 124 -8932 83,3 110,2 82,32007. -19 70 -10457 72,5 105,7 802008. -20 139 -8398 74,4 110,5 83,92009. -7 142 -7837 87,9 111,5 852010. -17 139 -8735 79,3 110,7 83,22011. -11 -12 -9822 84,7 99,1 80,72012. -15 -47 -9939 80 96,6 80,82013. -32 -62 -10447 54,3 95,3 79,32014. -42 47 -11273 45,5 103,8 77,82015. -38 -59 -16702 50,6 95,6 69,2

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: KORA d.o.o.

Negativni prirodni prirast s trendom smanjenja razlike između broja živorođene djece i broja umrlih u razdoblju od 2006. do 2015. godine bilježi se u, kako u Gradu Korčuli tako i u, Dubrovačko neretvanskoj županiji i Republici Hrvatskoj. Između popisa stanovništva iz 2001. i 2011., 226 stanovnika manje je živjelo u Gradu Korčuli uz istovremeno smanjenje udjela mlađeg stanovništva i povećanje prosječne starosti na 43 godine, koje je iznad prosjeka Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske.Vitalni indeks u Gradu Korčuli u 2015. godini iznosio je 50,6%. 26,87% manje od vitalnog indeksa Republike Hrvatske i 47,08% manje od vitalnog indeksa Dubrovačko-neretvanske županije.

Prema projekcijama Državnog zavoda za statistiku koje su objavljene 2011. godine u dokumentu Projekcije stanovništva Republike Hrvatske od 2010. do 2061., Dubrovačko neretvanska županija ima najduže očekivano trajanje života i to 75,23 godine za muškarce, odnosno 81,96 godine za žene.

Starenje stanovništva

Starenje stanovništva na području Grada Korčule ćemo promotriti kroz indeks starenja i koeficijenta starosti. Indeks starenja je relativni odnos starije (starije od 60 godine) i mlađe populacije (mlađe od 20 godina) pa su sve vrijednosti iznad 100 pokazatelj starenja stanovništva, a vrijednosti ispod sto pokazatelj pomlađivanja populacije. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Gradu Korčuli žensko stanovništvo ima poprilično malu prednost u odnosu na muški dio populacije. Žensko stanovništvo čini 50,3%, a muško 49,7% ukupnog stanovništva Grada Korčule. Podaci Dubrovačko-neretvanske županije se minimalno razlikuju od podataka Grada Korčule (žensko stanovništvo 51,4%, muško 48,6%).


TABLICA 5 KONTIGENTI STANOVNIŠTVA GRADOVA I OPĆINA ŽUPANIJE PO VELIKIM DOBNIM SKUPINAMA 2011.GODINE (RELATIVNI UDJELI)

Imegrada/općin

e

0–14 godina

Radno sposobno

stanovništvo (15-64

god.)

65 i više

godina

Ukupno

Prosječna starost

Indeks starenj

a

Koeficijent starosti

Korčula 14,60%

66,64% 18,75%

100% 43,0 129,6 26,4

DNŽ 16,25%

65,93% 17,82%

100% 41,5 109,4 24,4

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Stanovništvo prema starosti i spolu po gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb

Indeks starenja u Gradu Korčuli pokazuje intenzivan proces starenja stanovništva (iz tablice je vidljivo kako isti iznosi 129,6). Naime, prema definiciji indeksa starenja, sve vrijednosti poviše 100 pokazuju starenje ukupne populacije S obzirom na geografski položaj otoka, trendove u iseljavanju mladog stanovništva s otoka te starenje domicilnog stanovništva, ova vrijednost nije posebno iznenađenje –gotovo svi otoci imaju iste trendove depopulacije.

Uspoređujući podatke indeksa starenja Grada Korčule i Dubrovačko-neretvanske županije, vidljive su veće vrijednosti u svim kategorijama u Gradu Korčuli te je prosječna starost 43 godine, dok je na razini županije 41,5. Nastavno na to, indeks starenja u Gradu Korčuli je 2011. godine iznosio 129,6, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 109,4.

Ovakvi podaci ukazuju na potrebu omogućavanja pogodnijih uvjeta za život te privlačenja mladih koji će osnivati obitelji u Gradu Korčuli kako bi se ovaj negativan trend zaustavio.

Tipizacijom dobnog sastava stanovništva Grada Korčule, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, udio mladih iznosi 20,4%, udio starih 26,4% te udio zrelog stanovništva 53,3%.

Prema klasifikaciji tipova dobnog sastava, Grad Korčula pripada tipu 6, dubokoj starosti. Analizirajući ostatak mjesta na otoku Korčuli, općine Vela Luka i Smokvica imaju izrazito duboku starost (tip 7)tamošnjeg stanovništva, a općine Lumbarda i Blato duboku starost (tip 6). Gledajući širu sliku, starost stanovništva nije samo problem grada i otoka Korčule, već Dubrovačko-neretvanske županije, ali i čitave Republike Hrvatske.

Društvena i zdravstvena infrastruktura

Zdravstvena infrastruktura

Javno je zdravstvo društveni i politički koncept čiji je cilj unapređenje zdravlja, produženje i unapređenje kvalitete života naroda kroz zdravstveno prosvjećivanje, sprječavanje bolesti te druge oblike zdravstvenih i drugih intervencija.

Glavne funkcije javnog zdravstva su:

– praćenje i ocjena zdravstvenog stanja i kvalitete života stanovništva – identifikacija zdravstvenih problema i opasnosti za zdravlje stanovništva– planiranje i pripravnost za hitna stanja u javnom zdravstvu


– intervencije zaštite zdravlja od štetnih čimbenika u okolišu i na radnom mjestu– sprečavanje bolesti– promocija zdravlja– evaluacija kvalitete i učinkovitosti zdravstvene zaštite– planiranje ljudskih resursa u zdravstvu– razvoj i izrada zdravstvene politike i strategije, te vodstvo i upravljanje provođenjem– istraživanja i znanost u javnom zdravstvu.

Zdravstvenu primarnu uslugu u Gradu Korčuli obavlja Dom zdravlja Korčula.

Dom zdravlja Korčula pruža zdravstvenu zaštitu stanovnicima Grada Korčule, općine Lumbarda, Orebić, Smokvice i općine Trpanj – prostorno, radi se o zapadnoj polovici poluotoka Pelješca te gotovo 2/3 otoka Korčule. Na tom prostoru prema popisu stanovnika 2011. godine živi sveukupno 13.232. stanovnika.

Dom zdravlja skrbi za 13.158 osiguranika, a ima prosječno 64 radnika i 16 jedinica zakupa.

Kada analiziramo starost stanovništva dolazimo do podatka da čak 23% stanovništva ima iznad 60 godina, od kojih 10% nije sposobno za samozbrinjavanje. 48% stanovnika starijih od 65 godina živi samostalno. Općenita starost stanovništva je samo jedan od razloga zbog čega je potrebno preventivno liječenje kako bi što manje dolazilo do smrtnih slučajeva.

Kao i u ostaloj populaciji Hrvatske, vodeći uzroci smrtnosti stanovnika na području Grada Korčule su kardiovaskularne i maligne bolesti o čemu treba voditi brigu u planiranjima aktivnosti preventivne zdravstvene skrbi.

Dom zdravlja Korčula ima registrirane sljedeće djelatnosti: obiteljsku (opću) medicinu, zdravstvenu zaštitu žena, dentalnu zdravstvenu zaštitu, medicinu rada, sanitetski prijevoz, laboratorijske djelatnosti, radiologiju i druge dijagnostike; zdravstvenu zaštitu predškolske djece, patronažnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu iz urologije, opću internu medicinu, neurologiju, fizikalnu medicinu rehabilitacije, dermatologiju i venerologiju. Također, Dom zdravlja pruža usluge iz slijedećih područja: ortodoncije, patologije s akreditacijom iz područja citopatologije i psihijatrije, stacionara za dijagnostiku i liječenje, hemodijalize, zdravstvene njege.

Područje Doma zdravlja udaljeno je od najbliže bolnice, Opće bolnice Dubrovnik, 120 km što uz prijevoz trajektom čini u najboljim uvjetima cca 2,5 sata vožnje, a do Kliničkog bolničkog centra Split cca 4 sata vožnje, uključujući i prijelaz granice. Taj moment, kao i nemogućnost u svim vremenskim uvjetima prijelaza preko Pelješkog kanala, uvjetuje da na otoku postoji jače organizirana zdravstvena zaštita,posebice Specijalistička konzilijarna zdravstvena zaštita (SKZZ), a radi čega postoji potreba za sustavnim ulaganjem u opremu i stručno osoblje.

Primarne zdravstvene zaštite organiziraju se kroz ambulante i službe u Korčuli, Smokvici, Orebiću, Trpnju i Kuni, sukladno mreži javno zdravstvene službe.

Hemodijaliza je organizirana kao bolnički odjel s 12 kreveta, odnosno pacijenata u jednoj smjeni s maksimumom od 20 pacijenta u dvije smjene.

Primarna zdravstvena zaštita u potpunosti je pokrivena što znači da su timovi kadrovski ekipirani. Sukladno podacima o zapošljavanju Doma zdravlja Grada Korčule o mogućnostima zapošljavanja liječnika zaključno je kako postoji manjak zapošljivih liječnika na tržištu radne snage.

Specifičnost Primarne zdravstvene zaštite jest u tome što se sve veći dio ove djelatnosti obavlja kroz koncesije tako da je u ovoj djelatnosti dodatno zaposleno još 28 zdravstvenih djelatnika.

Radi povećanja standarda zdravstvene zaštite turista, a temeljem zahtjeva struke i dogovora s predstavnicima lokalne samouprave, Dubrovačko-neretvanska županija kao koordinator cijelog projekta određuje lokaciju i način pružanja pojačane zdravstvene zaštite uključujući organizaciju


dodatnih liječničkih timova. Slijedom navedenog, tijekom ljetnih mjeseci (srpanj i kolovoz) organiziraju se turističke ambulante - dva tima u Korčuli i jedan tim u Trpnju.

U specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti postoje problemi u djelatnostima urologije, dermatologije i medicine rada. Odlaskom specijaliste urologa u mirovinu 2011. godine, tim radi 16 sati tjedno (moguće 20 sati tjedno). Odlaskom specijaliste dermatologa 2015. godine, ovaj tim radi 8 sati tjedno (moguće 40 sati). Odlaskom specijaliste medicine rada u mirovinu 2009. godine, ovaj tim radi 8 sati tjedno umjesto mogućih 20 sati.

TABLICA 6 BROJ ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U DOMU ZDRAVLJA KORČULA

Izvor: Dom zdravlja Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Analizirajući broj ukupno zaposlenih zdravstvenih djelatnika vidljiv je pad u 2015. godini uspoređujući podatke s 2011. godinom za 4 djelatnika. 44,7% zdravstvenih djelatnika čine medicinske sestre srednje stručne spreme. Najveći pad broja zaposlenika bilježi upravo kategorija medicinskih sestara kojih je u 2011. godini bilo 26, a u 2015.-oj 21.

Potrebno je napomenuti problem odvajanja Doma zdravlja od Hitne pomoći nakon čega se Hitna vodipod okriljem Zavoda za hitnu medicinu Dubrovnik. Zavod ne plaća pripravnost za liječnike Hitne pomoći u Korčuli, stoga su troškovi istog financirani iz proračuna Grada Korčule te kao takvi uvelike predstavljaju financijsko opterećenje Gradu.

Na području grada Korčule nalazi se i Poliklinika „Sveti Nikola“ koja djeluje od 2002. godine, a korisnici su stanovnici otoka Korčule, poluotoka Pelješca, ali i s područja grada Dubrovnika. U Poliklinici se obavlja kompletna neinvazivna kardiološka obrada (klinički pregled s EKG-om, ultrazvuk srca i krvnih žila, Holter EKG-a i arterijskog tlaka, ergometrija, egospirometrija, stres ehokardiografija, vektorkardiografija, terapija kisikom u magnetskom polju); višestupanjsko potporno liječenje modificiranom metodom prema prof. Ardenne-u te preventivni (sistematski) pregledi osobito ciljnih skupina s povećanim rizikom za razvoj srčano-žilnih bolesti.

Svi potencijalni korisnici imaju i mogućnost dodatnih pretraga i to: spirometrije, ultrazvuka štitnjače, ultrazvuka abdomena, vađenja krvi te naknadne interpretacije nalaza.

Broj zaposlenih u poliklinici „Sveti Nikola“

� 2011.-2015. godine - 2 zaposlenice-internistica kardiologinja i internistica

� 2016. godine - 3 zaposlenice-internistica kardiologinja, internistica te medicinski tehničar.

Zaposlenici u Domu zdravlja Korčula

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno zaposleni 51 47 46 47 47

Liječnici specijalisti 5 6 6 7 7

Liječnici opće medicine 6 6 5 4 5

Liječnici dentalne medicine 3 4 4 4 3

Više medicinske sestre 6 5 5 7 6

Medicinske sestre SSS 26 21 21 20 21Ostali zdravstveni radnici 5 5 5 5 5


Na području Grada Korčule jedna ljekarna, koja se nalazi u centru Grada, pokriva potrebe cijelog Grada Korčule.

Grad Korčula je 2015. godine imao 17 zaposlenih liječnika, odnosno 3 liječnika na 1000 stanovnika. Prema podacima Eurostata 2 iste je godine Belgija imala 3,02, Francuska 3,12, Hrvatska 3,19, Njemačka 4,14 liječnika na 1000 stanovnika. Analizirajući navedene podatke i dostupnost i pokrivenost zdravstvenim uslugama na području Grada Korčule, možemo utvrditi kako je stanje zadovoljavajuće. Potrebno je nastaviti ulagati u daljnje usavršavanje stručnog osoblja, ali i u novu opremu kako bi, zbog geografske dislociranosti, stanovnici Grada, ali i otoka Korčule imali što suvremenije mogućnosti preventivnog pregleda i liječenja.

Društvena infrastruktura

Društvena infrastruktura, kao skupina uslužnih funkcija, najuže je povezana s razvitkom i razmještajem svojih korisnika, tj. stanovništvom, a njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života. Čini je niz građevina i ustanova s područja uprave, obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta i rekreacije.

Na području grada Korčule djeluje preko 100 udruga, od kojih je 50-tak aktivno. Najbrojnije su udrugečije su djelatnosti sport i rekreacija, a zatim one iz područja kulture i gospodarstva.

Odgoj i obrazovanje

Predškolski odgoj

Predškolski program obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u vrtićima. Na području Grada Korčule predškolski se program provodi u dvije ustanove – Dječji vrtić Korčula te u privatnom (vjerskom) Dječjem vrtiću Anđeli Čuvari.

Korčula ima dugu tradiciju predškolskog odgoja. Već 1870. godine je postojalo prvo takozvano pučko-privatno zabavište u Korčuli u privatnoj obiteljskoj kući. Polazile su ga uglavnom djevojčice, gdje su, uz igru, savladavale vještine pletenja i šivanja.

Dječji vrtić Korčula je 1996. godine osnovan kao samostalna ustanova.

Dječji vrtić Korčula ima jedanaest pedagoških jedinica i to: po jedna u Čari, Lumbardi, Pupnatu, Račišću i Žrnovu (petiposatni boravak) te šest u Korčuli (jedna pedagoška jedinica sa šestosatnim boravkom i pet pedagoških jedinica sa cjelodnevnim boravkom).

2 Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tps00044&plugin=1


TABLICA 7 BROJ UPISANE DJECE U RAZDOBLJU OD 2012.- 2016. GODINE

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.Brojupisane djece

151 165 165 187 189

Izvor: Dječji vrtić Korčula, obrada KORA d.o.o.

Iz tablice je vidljiv kontinuirani rast upisane djece u Dječji vrtić Korčula.

U Vrtiću su zaposlena 24 djelatnika i to 16 odgojiteljica, 2 kuharice, 2 spremačice, pedagoginja, domar, računovođa i ravnateljica.

Dječji vrtić Anđeli čuvari osnovale su Sestre Dominikanke 2003. godine želeći odgovoriti potrebamaobitelji grada Korčule i otoka Korčule za odgojem i obrazovanjem djece rane i predškolske dobi. Dječji vrtić Anđeli čuvari provodi 10-satni program njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi, obogaćen Programom katoličkog vjerskog odgoja. Vrtić polaze djeca u dobi od navršene godine života do polaska u školu te su raspoređena u 5 odgojnih skupina.

TABLICA 8 BROJ UPISANE DJECE U RAZDOBLJU OD 2011. – 2016.

Godina 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. 2014./2015. 2015./2016.

Broj upisane djece

122 126 128 132 130

Izvor: Dječji vrtić Anđeli Čuvari, obrada: KORA d.o.o.

Iz tablice je vidljiv kontinuirani rast upisane djece.

Dječji vrtić Anđeli Čuvari u pedagoškoj godini 2016./2017. zapošljava 13 odgojitelja, 2 spremačice, 2 kuharice te 1 ravnateljicu/pedagoginju (ukupno 18 osoba).

Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području grada Korčule nalaze se dvije osnovne škole s područnim odjeljenjima.

Osnovna škola Petra Kanavelića ima sjedište u gradu Korčuli, a područne škole u naseljima Lumbardi i Račišću. Na taj način obuhvaća područje istočnog dijela otoka Korčule. Matična škola u Korčuli ima čiste razredne odjele od I. do VIII. razreda. U područnim školama imaju samo razrednu nastavu. U Lumbardi su čisti razredni odjeli od I. do IV. razreda, a u Račišću jedan čisti odjel (II. razred) i jedan kombinirani odjel dvorazredna kombinacija ( I. i III. razred).

Prijevoz učenika na svim relacijama je redovito organiziran u jutarnjoj smjeni. Udaljenost do Račišća iznosi 12 km, do Lumbarde 6 km. Sve aktivnosti izvan redovne nastave u matičnoj školi od 5. do 8. razreda je teško organizirati jer se moraju odvijati od 8 do 13 sati zbog prijevoza učenika.


TABLICA 9 PREGLED BROJA UČENIKA POSLJEDNJIH GODINA

ŠK.GOD. MATIČNAŠKOLA

LUMBARDA RAČIŠĆE VIGANJ LOVIŠTE UKUPNO

2016./2017. 321 45 10 - - 3762015./2016. 314 33 9 - - 3562014./2015. 340 28 5 - - 3732013./2014. 346 29 8 _ _ 3832012./2013. 357 33 13 _ _ 4032011./2012. 342 33 13 15 8 4302010./2011. 376 39 17 11 9 452

Izvor: Osnovna škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.

Iz tablice je vidljiv pad upisanog broja djece u Osnovnoj školi Petra Kanavelića.

GRAFIKON 13 TRENDOVI BROJA UČENIKA TIJEKOM GODINA

Izvor: Osnovna škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.

10./11. 11./12. 12./13. 13./14. 14./15. 15./16 16./17.MATIČNA

ŠKOLA 376 361 357 346 340 314 321

UKUPNO 448 430 403 383 373 356 377

300

350

400

450

500

550

600

650

700

BRO

J U

ČEN

IKA

ŠK. GODINE

10./11. 11./12. 12./13. 13./14. 14./15. 15./16 16./17.LUMBARDA 39 33 33 29 28 33 46RAČIŠĆE 15 13 14 8 5 9 10

05

101520253035404550

BRO

J U

ČEN

IKA

ŠKOLSKE GODINE


Iz gornjih grafikona je vidljiv trend drastičnog smanjivanja broja djece u školi. Ipak, može se izdvojiti područna škola Lumbarda koja zadnjih godina bilježi lagani rast broja učenika.

U Osnovnoj školi Petra Kanavelića je zaposleno 55 radnika – 14 učitelja razredne nastave, 26 učitelja predmetne nastave, 4 stručna suradnika, 10 ostalih djelatnika i ravnatelj.

Osnovna škola ”Ante Curać-Pinjac” obuhvaća područje mjesta Žrnova (Prvo selo, Postrana, Kampuš, Brdo, Žrnovska Banja, Vrbovica, Tri Žala, Medvinjak) i Pupnata, sve u okviru grada Korčule.

Prometna povezanost samih mjesta Žrnova i Pupnata nije zadovoljavajuća. Najlošija povezanost je s obalnim mjestima: Žrnovska Banja, Vrbovica, Tri Žala i Medvinjak. Od 2003./2004. školske godine organiziran je prijevoz učenika iz obalnih mjesta do škole autobusom “Korčula busa”, a od 2007./2008. školske godine auto taxi prijevozom „Milea“.

Područni razredni odjel u Pupnatu sastavljen je od jednoga kombiniranoga odjeljenja (2. i 3.) razreda koji je 2016./2017. školske godine brojao 6 učenika.

U osnovnoj školi „Ante Curać-Pinjac“ zaposleno je 30 djelatnika, od čega je 25 nastavnika, 2 zaposlenih u administraciji i 3 spremačice.

TABLICA 10 BROJ UČENIKA U OŠ „ANTE CURAĆ- PINJAC“ I PODRUČNOM RAZREDNOM ODJELU U PUPNATU

ŽRNOVO PUPNAT UKUPNO2013./2014. 84 5 892014./2015. 89 5 942015./2016. 92 7 992016./2017. 85 6 912017./2018. 86 6 92

Izvor: Osnovna škola „Ante Curać-Pinjac“, obrada: KORA d.o.o.

Prema tablici o broju učenika u OŠ Ante Curać – Pinjac te područnom odjeljenju Pupnat, vidljiv je lagani pad upisane djece. U proteklih pet školskih godina najveći broj upisane djece bio je školske godine 2015./2016., kada je broj djece u Žrnovu iznosio 92, a u Pupnatu 7. Od te godine broj upisane djece u Žrnovu pao je za 6, a u Pupnatu za 1.

Iako je iz prethodnih tablica o broju upisane djece u škole na području Grada Korčule, vidljiv trend smanjivanja broja školaraca, istovremeno je vidljiv i porast upisane djece u lokalne vrtiće koji će u sljedećim godinama utjecati i na broj upisane djece u prvi razred osnovne škole. Aktualni problemOsnovne škole Petra Kanavelića je održavanje nastave u više turnusa za djecu 1.-4. razreda. Naime, 2017. godine, organizirana su tri prva razreda što je stvorilo problem održavanja tri smjene. Potrebno je naći rješenje ovog problema koji će, očigledno, postati sve veći.

Srednjoškolsko obrazovanje U Gradu Korčuli nalazi se jedna srednja škola – Srednja škola Petra Šegedina. Osnovana je 1993. godine kao slijednik Centra za usmjereno obrazovanje, Gimnazije Korčula i Industrijske škole Korčula.


Nastava se izvodi na tri lokacije što znatno otežava organizaciju nastave s obzirom da nastavnici moraju prelaziti iz jedne školske zgrade u drugu čime se znatno povećavaju materijalni troškovi. Slijedom ovog problema izrađen je glavni projekt druge faze izgradnje zgrade srednje škole na lokaciji Sv. Antun. Projekt je procijenjene vrijednosti od 20 milijuna kuna vrlo važan za grad Korčulu, ali i cijeli otok. Ovim projektom bi Grad Korčula dobio jednu, sveobuhvatnu zgradu srednje škole.

Srednja škola Petra Šegedina izvodi program opće gimnazije, različita zanimanja tehničke škole u četverogodišnjem trajanju i u trogodišnjem trajanju zanimanja po JMO i klasičnom modelu.

U šk. god. 2016./17. izvode se sljedeća zanimanja:

1. Gimnazijaa) opća gimnazija: I., II., III. i IV. razred

2. Tehnička školaa) turizam i ugostiteljstvo:

- hotelijersko-turistički tehničar: I., II., III. i IV. razred b) strojarstvo, brodogradnja i metalurgija: - tehničar za brodostrojarstvo: II., III. i IV.rc) elektrotehnika i računalstvo:

- elektrotehničar: I. i IV. razred

2. Industrijsko-obrtnička školaa) turizam i ugostiteljstvo:

- kuhar: I., II. i III. razred- konobar: I., II. i III. razred- slastičar:: I., II. i III. razred

3. JMOa) elektrotehnika i računalstvo:

- elektromehaničar: I. i III. razredb) strojarstvo, brodogradnja i metalurgija - brodski mehaničar: I. i III. razredd) šumarstvo, prerada i obrada drva

- stolar: III. razred

TABLICA 11 BROJ UČENIKA SREDNJE ŠKOLE PETRA ŠEGEDINA OD 2011./12.–2016./17. ŠK. GOD.

Školska god. Broj učenika Broj razrednih odjela

2011./12. 336 18

2012./13. 328 18

2013./14. 329 18

2015./16. 316 17

2016./17. 316 17

Izvor: Srednja škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.


Posljednjih godina broj učenika u školi opada prvenstveno zbog manjih generacija u osnovnim školama.

Zaposlenike škole čine 46 nastavnika, 4 vanjska suradnika te 13 ostalih zaposlenika (domari, čistačiceitd.).

Glazbena škola

Na području Grada Korčule djeluje osnovna glazbena škola.

Na inicijativu Grada Korčule, inicijativnog odbora i Umjetničke škole Luke Sorkočevića iz Dubrovnika, 1995. godine donijelo se rješenje kojim se odobrava početak rada spomenute škole područnog odjeljenja u Korčuli, tada prvoj otočkoj i županijskog osnovnoj glazbenoj školi. Prva generacija upisanih brojila je 57 učenika, a ponuđeni programi su bili slijedeći: glasovir, klarinet, saksofon, gitara i solfeggio. Tijekom idućih godina, sukladno povećanju zainteresiranosti i broju upisanih učenika, povećavao se ibroj programa.

Nakon 17 godina područne škole, zbog problema dislociranosti, osnovna glazbena škola postaje dio Osnovne škole Petra Kanavelića u Korčuli (školska godina 2012./2013.). Broj programa je narastao pa sada zainteresirani mogu pohađati satove klavira, klarineta, saksofona, gitare, mandoline, violine, flaute, trube, harmonike, blok flaute te kao obvezne predmete solfeggio i zbor.

Kroz glazbeno obrazovanje od osnutka do danas, u glazbenoj se školi obrazovao 451 učenik, a broj upisanih zadnjih pet godina kreće se oko 100.

Analiza stanovanja

Grad Korčula je 2011. godine imao 2.011 kućanstava i 2.010 stambenih jedinica. U odnosu na 2001. godinu, broj kućanstava je porastao za 104, odnosno 5,45%, kada je bilo 1907 kućanstva. Broj kućanstava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji porastao je za 2.889 kućanstva, odnosno s 38.786 u2001. na 41.675 kućanstava u 2011. godini što predstavlja porast za 7,45%. Rast kućanstava na razini Dubrovačko-neretvanske županije veći je od rasta kućanstava u Gradu Korčuli.Posljedično s porastom broja kućanstava, porastao je i broj stambenih jedinica koji je 2001. godine iznosio 1.875 te je porastao za 135 stambenih jedinica na 2010 u 2011. godini, što je porast od 7,2%. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je broj stambenih jedinica porastao s 37.346 u 2001. godini za 3.322 stambene jedinice na 40.668, što je porast od 8,90%. Rast broja stambenih jedinica na razini Dubrovačko-neretvanske županije veći je od rasta broja stambenih jedinica u Gradu Korčuli.

TABLICA 12 ANALIZA STAMBENIH JEDINICA U KORČULI I DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Popis stanovništva

Brojstambenih jedinica

Brojkućanstava

Nastanjeni stanovi

Ostale stambene jedinice

Brojinstituc. i privatnih kućan. (kolektivni stanovi)

DNŽ 2011. 40.668 41.675 40.605 21 422001. 37.346 38.786 37.088 88 58

Korčula 2011. 2.010 2.011 2.008 0 22001. 1.875 1.907 1.872 0 4

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.


U Gradu Korčuli, 2001. godine od ukupnog broja stanova, 76,25% čine stanovi za stalno stanovanje,stanovi za odmor zauzimaju udio od 15,82%, stanovi u kojima se obavlja djelatnost zauzimaju udio od 7,87%, dok stanovi za potrebe sezonskih radova u poljoprivredi zauzimaju samo 0,06% svih stanova.Uspoređujući ove podatke s podacima posljednjeg popisa stanovništva, trend je ostao približno jednak. Tako su prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gradu Korčuli 68,40% od ukupnih stanova činili stanovi za stalno stanovanje, 19,44% stanovi za odmor i 12,16% stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost.

Primjećujemo trend rasta ukupnog broja stanova u 2011. godini od 31,14%. Iako je udio stanova u kojima se obavlja djelatnost u ukupnom broju stanova opao, njihov broj bilježi rast od 102,77% u odnosu na 2001. godinu.

Analiza stanova prema načinu korištenja pokazuje porast ukupnog broja stanova, ali i porast stanova namijenjenih ugostiteljstvu u Gradu Korčuli budući da je u razdoblju između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine porastao udio stanova za odmor s 15,82% na 19,44% te stanova u kojima se obavlja samo djelatnost koja je u Gradu Korčuli u pravilu ugostiteljstvo sa 7,87% na 12,16%, a sve nauštrb stanova za stalno stanovanje čiji udio je pao sa 76,25% na 68,40%.

TABLICA 13 ANALIZA STANOVA PREMA NAČINU KORIŠTENJA

Popis stanovništva


Korčula

Stanovi - ukupno2001. 52.048 3.2042011. 64.679 4.202

Stanovi za stalno stanovanje2001. 45.279 2.4432011. 52.462 2.874

Stanovi za odmor2001. 5.559 5072011. 7.027 817

Stanovi za potrebe sezonskih radova u poljoprivredi

2001. 243 22011. 264 0

Stanovi u kojima se samo obavljaladjelatnost

2001. 967 2522011. 4926 511


Na razini Dubrovačko-neretvanske županije vidljiv je sličan trend gdje je u razdoblju između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine smanjen udio stanova za stanovanje s 86,99% na 81,11%, udio stanova za odmor neznatno je promijenjen i kreće se oko 10,86% u 2011., kao i udio stanova za potrebe sezonskih radova u poljoprivredi koji je u 2011. iznosio 0,41%, dok je udio stanova u kojima se samo obavljala djelatnost porastao s 1,86% na 7,62%.

U odnosu na Dubrovačko-neretvansku županiju, u Gradu Korčuli manji je udio stanova za stalno stanovanje, a veći udio stanova za odmor i stanova u kojima se samo obavljala djelatnost.

Analizirajući opremljenost stanova, možemo zaključiti kako je komunalna opremljenost stambenih jedinica relativno zadovoljavajuća. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine, 99,8% stanova ima kanalizaciju i vodu, a 100% električnu energiju. Standard Grada Korčule je približno jednak standardu Dubrovačko-neretvanske županije što pokazuje dobru razvijenost Grada Korčule.


TABLICA 14 NASTANJENI STANOVI PREMA POMOĆNIM PROSTORIJAMA I INSTALACIJAMA


Korčula

Broj stanova Broj osoba Broj stanova Broj osoba

Ukupno 40605 121549 2008 5592Stanovi koji

imajuzahod 40370 121115 2002 5579kupaonicu 40008 120384 1986 5543kuhinju 40568 121502 2007 5591

Stanovi s instalacijama

vodovoda 40441 121260 2003 5583kanalizacije 40421 121222 2004 5584električne energije

40588 121530 2008 5592

plina 634 2156 6 20Stanovi sa sljedećim

kombinacijama pomoćnih prostorija

kuhinja, zahod i kupaonica

39970 120332 1985 5542

kuhinja i zahod 290 530 14 31samo kuhinja 160 254 3 6ostale kombinacije pomoćnih

180 428 6 13

bez kuhinje, kupaonice

5 8 0 0

Stanovi sa klimatizacijom 23944 75137 1083 3207Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.

Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine u Gradu Korčuli prosječan broj članova u kućanstvu je 2,78%. Najveći je udio dvočlanih kućanstava (26,87%), slijede ih jednočlana (22,59%), a potom i četveročlana kućanstva (21,30%). Na području Korčule postoji samo jedno deveteročlano kućanstvo.

Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi

Podaci o stanovništvu prema izvorima prihoda

TABLICA 15 STANOVNIŠTVO PREMA GLAVNIM IZVORIMA SREDSTAVA ZA ŽIVOT

Republika Hrvatska

Dubrovačko-neretvanska

županija

Grad Korčula

Prihodi od stalnog rada 32,62% 31,82% 29,45%Prihodi od povremenog rada 2,43% 3,97% 10,15%Prihodi od poljoprivrede 1,85% 4,15% 9,84%Starosna mirovina 14,26% 15,33% 17,61%Ostale mirovine 11,33% 9,34% 6,78%Prihodi od imovine 0,57% 1,07% 3,51%Socijalne naknade 4,17% 2,91% 3,32%Ostali prihodi 2,23% 2,17% 2,37%


Povremena potpora drugih 1,56% 1,58% 1,94%Bez prihoda 32,15% 33,34% 29,58%Nepoznato 0,07% 0,07% 0,04%


Iz podataka o stanovništvu, prema izvorima sredstava za život, vidljiv je broj stanovništva koji prima prihode od stalnog rada, broj onih bez prihoda te broj stanovnika koji primaju prihode po raznim osnovama (socijalna naknada, mirovina, povremeni rad…). U Gradu Korčuli 29,45% stanovnika dobiva prihode od stalnog rada što je ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Znatno veći udio stanovništva Grada Korčule ostvaruje prihode od povremenog rada i to 10,15% za razliku od nacionalnog 2,43% ili županijskog 3,97% udjela, što je rezultat velikog utjecaja turizma na lokalnu ekonomiju.

Druga po veličini skupina stanovništva po izvoru prihoda je starosna imovina te od nje živi 997 stanovnika (17,61% stanovnika). Prihodi od poljoprivrede su značajno veći u Gradu Korčuli (9,8%) u odnosu na Republiku Hrvatsku (1,85%), što pokazuje da se velik dio stanovništva bavi poljoprivredom od koje prima stalne ili povremene prihode.

Udio stanovništva bez prihoda iznosi 29,58% i manji je od nacionalnog 32,15% i županijskog 33,34% prosjeka.

Rizik od siromaštva

Nastavno na tablicu o stanovništvu prema izvorima prihoda, slijedi prikaz stope siromaštva u Gradu Korčuli.

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživiekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava. Prag rizika od siromaštva u 2011. za jednočlano kućanstvo iznosi 24 240 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 50 904 kune na godinu. Za kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece prag rizika iznosi 36 360 kuna na godinu.

Poznate su dvije metode prema kojima se mjeri siromaštvo - prema dohodovnoj metodi i potrošnoj metodi. Prema dohodovnoj metodi, siromaštvo mjerimo Anketom o dohotku stanovništva (EU-SILC) koja se svake godine provodi u svim zemljama članicama EU, a prema potrošnoj metodi, siromaštvo mjerimo Anketom o potrošnji kućanstva (APK), koja se provodi svakih nekoliko godina.

TABLICA 16 STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA 2011.

Dohodovna metoda Potrošna metodaREPUBLIKA HRVATSKA 19,2 17,1DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

14,5 11

KORČULA 12,7* 4,7** Uzorak anketiranih kućanstava u 2011. nije dovoljan za dobivanje pouzdanih podataka za niže teritorijalne razine osim nacionalne.Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.


Stopa rizika od siromaštva označava postotak kućanstava koji imaju manje od 50 904 kuna prihoda godišnje za kućanstvo od dvije odrasle osobe i dvoje djece. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Grad Korčula ima nižu stopu siromaštva od stope Dubrovačko-neretvanske županije, ali i Republike Hrvatske. Usporedbom strukture izvora prihoda stanovništva Grada Korčule, Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske, možemo vidjeti da je struktura prihoda približno jednaka u skoro svim kategorijama, međutim znatno veći udio stanovništva u Gradu Korčuli, uglavnom kroz turizam, ostvaruje prihode od povremenog rada, poljoprivrede i imovine, što posljedično rezultira i manjom stopom rizika od siromaštva.

Socijalne usluge

Socijalna skrb je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama s ciljem unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

Za socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Korčula je za 2017. godinu svojim proračunom predvidio 500.000,00 HRK, odnosno 1,31% ukupnog proračuna i to za programe potpora socijalno ugroženima, za novorođenu djecu, korisnicima vrtića i umirovljenicima i sufinanciranje prijevoza učenika i studenata,što je iznos približno jednak onome koji se izdvajao prethodnih godina. Proračunom Grada Korčule u 2017. godini predviđeno je 128.000,00 HRK za Humanitarnu skrb kroz udruge građana, odnosno 0,13% ukupnog proračuna Grada Korčule za 2017. godinu, isto koliko i u 2016. godini.

Predviđeni iznosi dovoljni su za pokrivanje potreba socijalnih usluga ukoliko se broj korisnika usluga ne poveća u odnosu na 2016. godinu.

Dubrovačko-neretvanska županija broji 1 dječji dom, 6 domova za starije i nemoćne, 1 dom za psihički odrasle bolesne osobe, 2 doma socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe (djecu/odrasle) i 4 centra za socijalnu skrb.

Grad Korčula na svom području ima 1 centar za socijalnu skrb i 1 dom za starije i nemoćne osobe.

Centar za socijalnu skrb Korčula je javna ustanova socijalne skrbi koja obavlja poslove za: Grad Korčulu te Općine Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda, Orebić, Trpanj i Lastovo. Centar teritorijalno pokriva područje otoka Korčule, otoka Lastova te poluotoka Pelješca od mjesta Lovišta do Janjine. Područje rada Centra obuhvaća 21.107 stanovnika.

Socijalne usluge prema Zakonu o socijalnoj skrbi, a koje centar pruža su:1. Prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba)2. Savjetovanje i pomaganje3. Pomoć u kući4. Psihosocijalna podrška5. Rana intervencija6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)7. Boravak8. Smještaj9. Organizirano stanovanje.


Centar za socijalnu skrb Korčula zapošljava četiri administrativna radnika, jednog psihologa, dva pravnika i četiri socijalne radnice. Sveukupno u centru radi 13 zaposlenika; svi navedeni plus ravnatelj i čistačica.

Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi

TABLICA 17 BROJ KORISNIKA I PRAVA U SOCIJALNOJ SKRBI U RAZDOBLJU OD 2011. DO 2016. GODINE

PRAVO U SOCIJALNOJ

SKRBI

Podaci centra za socijalnu skrb Korčula-Lastovo, stanje na dan

31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016.

STALNA POMOĆ/POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE: 1. Ukupno pomoći (samaca i obitelji)

35 39 41 37 37 34

2. Ukupno obuhvaćenih osoba

55 64 70 41 41 41

JEDNOKRATNA POMOĆ: 1. Ukupno pomoći u izvještajnoj godini

84 75 87 51 59 42

OSOBNA INVALIDNINA

80 90 98 98 106 112

DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU

221 279 291 269 224 212

STATUS RODITELJA NJEGOVATELJA

20 24 26 26 26 26

SMJEŠTAJ U UDOMITELJSKU OBITELJ DJECE I ODRASLIH

10 11 11 9 9 9

SMJEŠTAJ U OBITELJSKI DOM DJECE I ODRASLIH

- - - - - 9

SMJEŠTAJ U DOM SOCIJALNE

112 138 148 106 123 121


SKRBI ZA DJECU I ODRASLE

POMOĆ ZA STANOVANJE

26 27 25 47 56 -

POMOĆ ZA TROŠKOVE OGRJEVA - uizvještajnoj godini

26 24 - - - -

Pomoć za troškove ogrjeva– Grad Korčula*

- 5 7 10 7

Izvor: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – Statistička izvješća, obrada: KORA d.o.o.Izvor*: Grad Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Analiziranjem tablice br. 17 – Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi u razdoblju od 2011. do 2016. godine vidljiv je lagani pad korisnika za većinu kategorija pomoći. Najviše je dodijeljeno doplataka za pomoć i njegu u 2013. godini, njih čak 291.

Prema podacima CZSS Korčula, u trećem mjesecu 2017. godine zabilježeno je ukupno 55 korisnika zajamčene minimalne naknade za područje Korčula-Lastovo. Na području Grada Korčule dostupni su podaci od 2011. do 2015. godine kada je zabilježeno 11 korisnika zajamčene minimalne naknade što je povećanje za 5 korisnika u odnosu na 2014. godinu.

TABLICA 18 BROJ KORISNIKA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE (NEKAD: STALNA POMOĆ)

Izvor: Centar za socijalnu skrb Korčula, obrada: KORA d.o.o.

S obzirom na lošiju ekonomsku i socijalnu sliku Republike Hrvatske, ali i na postotak visoke nezaposlenosti Grada Korčule (19% u 2016. godini), očekivan je porast korisnika i prava socijalne skrbi. Potrebna su veća izdvajanja grada za socijalne pomoći, ali i pomoć radno sposobnima za pronalazak posla ili pak obrazovanje za pokretanje vlastitog poslovanja kako bi se smanjio broj korisnika socijalne skrbi.

Godina Grad Korčula2011. 92012. 72013. 62014. 62015. 112016. 7


TABLICA 19 KORISNICI SOCIJALNE SKRBI U KORČULI 2009. I 2010. GODINE

KORČULAdjeca i mladež prema

kojima jeprimijenjena

mjeraobiteljsko-

pravnezaštite

djeca imladež

društvenoneprihvatljiva

ponašanja

MALOLJETNI

tjelesno ilimentalnooštećena

djeca imladež

KORISNICI

psihičkibolesna

djecai mladeži ovisnici

djeca imladež u

stanju različitihpotreba

socijalneskrbi

UKUPNO

2009. 62 25 89 1 1 1782010. 55 27 90 5 6 183

osobe kojenemaju

dovoljnosredstavaza

život

osobe kojenemaju

dovoljno prihoda

zauzdržavanje

osobedruštveno

neprihvatljivaponašanja

PUNOLJETNI

tjelesnoili

mentalnooštećene

osobe

KORISNICI

psihičkibolesneosobe

i ovisnici

odrasle osobe ustanju

različitihpotreba

socijalneskrbi

31 45 20 304 92 12 50428 40 47 304 89 35 543

UKUPNO 2009.

682

UKUPNO 2010.

726

Izvor: Državni zavod za statistiku, Publikacije, obrada: KORA d.o.o.

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 33/12) definirani su korisnici socijalne skrbi koji mogu ostvarivati prava u sustavu socijalne skrbi. Sukladno tom Zakonu različite oblike pomoći u 2009. i u 2010. (posljednji javni podaci) koristilo je 700 građana Korčule. 2010. godine u odnosu na 2009. sveukupno se povećao broj korisnika socijalne skrbi, a posebno broj osoba društveno neprihvatljivog ponašanja te odraslih osoba u stanju različitih potreba socijalne skrbi. Također, povećan je i broj psihički bolesne djece i mladeži te ovisnika i broj djece i mladeži u stanju različitih potreba socijalne skrbi. Najveće smanjenje se bilježi u kategoriji djece i mladeži prema kojima je primijenjena mjera obiteljsko-pravne zaštite.

Dom za starije i nemoćne osobe nalazi se u Gradu Korčuli, nedaleko od samog centra grada Korčule. Osnivač doma je Dubrovačko-neretvanska županija kapaciteta za 42 ljudi. S obzirom na popriličan broj starijeg stanovništva na području Grada Korčule postoji potražnja za dodatnim mjestima u Domu za starije i nemoćne. Potrebna je rekonstrukcija i opremanje Doma za starije i nemoćne osobe radi adekvatnijeg pružanja usluge.

Prosječan broj zaposlenih u Domu je 11.5 (izvor: UO DNŽ za zdravstvo i socijalnu skrb).


TABLICA 20 BROJ KORISNIKA PREMA IZVORU PLAĆANJA CIJENE USLUGA

NAZIV I LOKACIJA

DOMA

PRAVNITEMELJSMJE -ŠTAJA

BROJ KORISNIKA PREMA IZVORU PLAĆANJA CIJENE USLUGAPlaća

državni proračun

Plaćaju sami + državni

proračun

Plaćaju drugi + državni

proračun

Plaćaju sami

Plaćaju sami + drugi

Plaćaju drugi

Ukupno(4 do 9)

Dom za starije i nemoćne osobe “Korčula”

Rješenje CZSS

3 3 - - - - 6

Ugovor - 36 - - 36Ukupno 3 3 - 36 - - 42

Izvor: Godišnjak zavoda za javno zdravstvo, obrada: KORA d.o.o.

Iz tablice br. 20 vidljiv je broj korisnika prema izvoru plaćanja cijene usluga. Od ukupnog broja korisnika (42), 86% korisnika plaćaju sami, 7% korisnika plaća državni proračun, a preostalih 7% plaća dio iz državnog proračuna, a dio iz korisnikovih vlastitih sredstava.

Stopa kriminala

S obzirom na veličinu i prilike u Gradu Korčuli, život u istom možemo okarakterizirati kao sigurnim mjestom za život. Ipak, kriminal se događa, a u nastavku je pregled učestalosti i vrsta kriminala u Gradu Korčuli u posljednjih 5 godina.

Na području Grada Korčule u prvih devet mjeseci 2016. godine evidentirano je ukupno 66 kriminalnih djela što je za 32 kriminalna djela manje nego u 2015. godini.

TABLICA 21 STRUKTURA KRIMINALA NA PODRUČJU GRADA KORČULE 2012.-2016.

Struktura kriminala

2016. (1.-9.mj)

2015. 2014. 2013. 2012.

Gospodarski kriminal

5 8 3 5 3

Opći kriminal 30 45 42 54 74

Zlouporaba droga

11 (zapljene 28)

16 (zapljene 36)

14 (zapljene 32)

5 (zapljene 27)

30 (zapljene 35)

Prometni delikti

6 7 1 4 4

KD na štetu mladih i obitelji

14 18 28 19 5


Organizirani kriminal

/ 4 4 7 /

UKUPNO 66 98 92 94 116

Izvor: Policijska postaja Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Promatrajući ukupni broj prijavljenih kriminalnih djela u Gradu Korčuli vidljiv je pad u odnosu na 2012. godinu kada je zabilježen rekordan broj kriminala od te godine. Za 2016. godinu poznati su samo podaci do devetog mjeseca pa s toga se pretpostavlja da ukupan broj kriminalnih djela nije veći od ukupnog broja 2015. godine.

45% kriminala u Gradu Korčuli odnosi se na opći kriminal, tj. krađe i teške krađe. Uspoređujući ovaj podatak s 2012. godinom kada je iznosio 63,79%, možemo primijetiti postupno smanjivanje općeg kriminala u Gradu Korčuli. Kriminalna djela na štetu mladih i obitelji povećala su se u odnosu na 2012. godinu čak za 9 evidentiranih djela, međutim, smanjila su se za 4 u odnosu na prethodnu 2015. godinu. Ova vrsta kriminala iznosi čak 21,21% u ukupnoj strukturi kriminala.

Organiziranog kriminala u 2016. godini nije bilo, dok su u 2015. godini bila čak 4 evidentirana slučaja. Primjetan je i pad gospodarskog kriminala, a u posljednjih 5 godina prosjek evidentiranih slučaja je 5 slučaja godišnje.

TABLICA 22 STRUKTURA OPĆEG KRIMINALITETA


Analizom općeg kriminala u Gradu Korčuli, čak 70% općeg kriminala u 2016. godini čine imovinski delikti. Iako je riječ o nepotpunoj evidenciji istih s obzirom na nedostatak podataka za posljednja 3 mjeseca 2016. godine, pretpostavka je da neće prijeći broj prijavljenih u 2015. godini. Iz toga možemo zaključiti da se smanjio postotak imovinskih delikta na području Grada Korčule. Općenito, sve vrste općeg kriminala su se smanjile u odnosu na posljednju referentnu godinu.

TABLICA 23 STRUKTURA OSTALIH PREKRŠAJA

OSTALI PREKRŠAJI 2016. (1.-

9.mj)2015. 2014. 2013. 2012.

JRM 59 73 70 111 122Ostali prekršaji

147 174 188 206 543

UKUPNO 206 247 258 317 665Izvor: Policijska postaja Korčula, obrada: KORA d.o.o.

OPĆI KRIMINAL 2016. (1.-

9.mj)2015. 2014. 2013. 2012.

Imovinski delikti

21 32 20 30 51

Krvni delikti 1 2 1 3 1Opća sigurnost

1 3 1 1 -

Ostala KD 7 8 20 20 22UKUPNO 30 45 42 54 74


Tijekom prvih devet mjeseci 2016. godine zabilježeno je 59 prijava remećenja javnog reda i mira, dok je 2015. godine zabilježeno 73 takva slučaja. Inače, prosjek remećenja javnog reda i mira se smanjio za čak 63 evidentirane prijave u odnosu na 2012. godinu.

GOSPODARSTVO

Opća gospodarska kretanja

Bruto domaći proizvod (BDP)

S obzirom da podaci o BDP-u na lokalnoj razini nisu raspoloživi iz relevantnih statističkih izvora, koristimo dostupne statističke podatke za županije. BDP po stanovniku Republike Hrvatske je nakon vrhunca 2008. godine padao dvije godine i minimum je dosegao 2010. godine kada je iznosio 76.353,27 HRK po stanovniku, nakon čega je 2011. porastao na razinu od 77.654,25 HRK te je u stagnaciji do 2014. godine kada iznosi 77.456,22 HRK.

BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije je za razliku od BDP-a po stanovniku Republike Hrvatske nakon vrhunca 2008. godine, kada je iznosio 80.200,48 HRK, padao tri godine uzastopce do 2011. godine na 73.298,18 kn. Međutim, BDP Dubrovačko-neretvanske županije nakon 2011. ima puno veći rast te 2014. godine iznosi 77.651,56 HRK, čime je premašio prosjek BDP-a po stanovniku Republike Hrvatske za 195,34 HRK.

GRAFIKON 14 BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ I DUBROVAČKO NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Izvor: DZS - BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU ZA REPUBLIKU HRVATSKU I PREMA NKPJS-u 2012. - 2. RAZINA I ŽUPANIJE, obrada KORA d.o.o.

80.6

52,8

8

76.8

55,7

9

76.3

53,2

7

77.6

54,2

5

77.4

07,0

0

77.4

65,0

0

77.4

56,2

280.2

00,4

8

76.3

91,0

7

74.7

89,9

9

73.2

98,1

8

74.1

29,0

0

75.5

01,0

0

77.6

51,5

6

68.000,00

70.000,00

72.000,00

74.000,00

76.000,00

78.000,00

80.000,00

82.000,00

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

HRK

Bruto domaći proizvod po stanovniku

Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska


BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije u 2014. godini je neznatno viši od prosjeka Republike Hrvatske što ga svrstava na četvrti BDP po stanovniku, odmah iza Grada Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije.

GRAFIKON 15 BDP PO STANOVNIKU U 2014. GODINI, RAZINA ŽUPANIJE

Izvor: DZS - BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU ZA REPUBLIKU HRVATSKU I PREMA NKPJS-u 2012. - 2. RAZINA I ŽUPANIJE, obrada KORA d.o.o.

Indeks razvijenosti3 Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti.

Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se slijedeći pokazatelji:

1. stopa nezaposlenosti2. dohodak po stanovniku3. proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po

stanovniku4. opće kretanje stanovništva i5. stopa obrazovanosti.

U nastavku donosimo vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti u 2010. i 2013. godini za Grad Korčulu.

3 Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

136.

640

60.2

29

49.9

06 64.4

58

65.3

42

66.2

71

53.5

02

43.1

45

44.4

58

43.1

91 61.3

80

44.9

93 58.2

13

56.5

29

95.7

43

59.6

80

62.5

40

61.5

61

59.5

73

97.0

83

77.6

52

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

HRK

BDP po stanovniku u 2014. godini, razina županije


TABLICA 24 VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA IZRAČUN INDEKSA RAZVIJENOSTI ZA 2010. I 2013. GODINU.

Vrijednost pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini

Prosječnidohodak percapita

Prosječni izvorni prihodi per capita

Prosječna stopa nezaposlenosti

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog stanovništva ustanovništvu 16- 65godina

Indeks razvijenosti

2013 25.283 2.641 14,2% 99,0 84,25 % 97,58 %Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

83,90 % 88,10 % 104,60 % 99,30 % 114,10 %

2010 23.025 2.287 12,1% 95,7 75,9% 94,59 %Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

82,90 % 67,90 % 103,00 % 102,20 % 116,40 %

Promjena 2013/2010 9,81 % 15,48 % 17,36 % 3.45 % 11.00 % 3.16 %

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, obrada: KORA d.o.o.

U periodu između dva posljednja izračuna indeksa razvijenosti pozitivan trend pokazuju pokazateljiProsječni dohodak per capita4 koji je porastao za 9,81% u odnosu na 2010. godinu, Prosječni izvorni prihodi per capita5 koji su porasli za 15,48% te Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina koji je porastao za 11%.

Negativan trend pokazuje Prosječna stopa nezaposlenosti koja je u promatranom periodu porasla za 17,36%.

Indeks razvijenosti za Grad Korčulu porastao je za 3,16% te prema izračunu u 2013. godini iznosi 97,58%, što nas svrstava u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH.

Tržište rada

Radno sposobno i aktivno stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine, porastao je za 153 stanovnika u odnosu na popis stanovništva iz 2001., dok je broj stanovništva od 65 godine i više u 2011. godini smanjen za 14 stanovnika u odnosu na broj stanovnika od 65 i više 4 Prosječni dohodak per capita utvrđuje se prema Zakonu o porezu na dohodak i izračunava se kao omjer ukupnog iznosa ostvarenog dohotka prema svim izvorima oporezivog dohotka sukladno tom Zakonu i broja stanovnika koji žive na području jedinice lokalne samouprave. 5 Prosječni izvorni prihodi per capita izračunavaju se kao omjer ostvarenih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, umanjenih za prihode: od domaćih i stranih pomoći i donacija, iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu, ostvarene na osnovi dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija i od prireza porezu na dohodak, i broja stanovnika na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.


godina iz 2001. godine. Negativan trend pokazuje smanjenje broja mladih od 0 do 14 godina, čiji broj je u 2011. smanjen za 171 u odnosu na popis stanovništva 2001. godine.

Udio mladih od 0 do 14 godina u odnosu na radno sposobno stanovništvo od 15 do 64 godine prema popisu stanovništva iz 2011. godine iznosi 21,93% te je kao takav manji u odnosu na radno sposobno stanovništvo na razini Dubrovačko-neretvanske županije (24,65%) i Republike Hrvatske (22,70%).


Broj stanovnika koji su potvrdili da imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti koje mogu biti npr. pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč nošenju slušnog aparata), govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu), odijevanju, obavljanju osobne higijene te probleme s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i sl., neovisno o potvrdi mjerodavnih državnih institucija kojom se potvrđuje teškoća (invaliditet, oštećenje, hendikep), prema Popisu stanovništva RH iz 2011. godine bio je 774 stanovnika. Od čega ih 233 treba pomoć druge osobe dok ih 205 i koristi pomoć druge osobe. Od ukupnog broja stanovnika Grada Korčule, 13,67% stanovnika ima teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti što je manje od prosjeka Dubrovačko-neretvanske županije (15,08%) i Republike Hrvatske (17,73%).

TABLICA 25 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA STARIJEG OD 15 GODINA PREMA NAJVIŠOJ ZAVRŠENOJ ŠKOLI

Udio st. bez škole ili s osnovnom školom

Udio obrazovanog st. (srednja škola)

Udio više i visoko obrazovanog st.

Nepoznato

Blato 34,43% 53,10% 12,28% 0,20%Lumbarda 22,02% 63,41% 14,58% 0,00%Smokvica 39,60% 47,29% 13,11% 0,00%Vela Luka 30,80% 56,63% 12,52% 0,06%Korčula 24,32% 56,97% 18,71% 0,00%Dubrovnik 19,05% 55,09% 25,49% 0,37%DNŽ 25,57% 55,54% 18,72% 0,16%

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb

998

3.621

1.076827

3.774

1.062

(15 – 64 godine)

0 - 14 godina Radno sposobno stanovništvo 65 i više godina

Broj

stan

ovni

ka

2001. 2011.

GRAFIKON 16 RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO GRADA KORČULE U 2001. I 2011. GODINI


Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Dubrovačko-neretvanska županija ima 74,3% stanovništva starijeg od 15 godina koje ima završeno srednje ili visoko obrazovanje, a visoko gotovo svaki peti stanovnik (udio iznosi 18,7%). Nepismenost u županiji je mala te iznosi 1,13% stanovništva starijeg od 15 godina.

Uspoređujući podatke Grada Korčule po udjelu stanovništva prema obrazovnom statusu s istim podacima za ostale općine na otoku Korčuli, možemo primijetiti da grad Korčula ima najveći udio visoko obrazovanog stanovništva starijeg od 15 godina (18,71%), dok u ostalim općinama taj podatak varira od 12,28% i 14,58%. Obrazovna struktura stanovništva Grada Korčule na razini je prosjeka za Dubrovačko-neretvansku županiju. Udio srednjoškolskog obrazovanog stanovništva Grada Korčule iznosi 56,97%, dok udio stanovništva bez škole ili s osnovnom školom iznosi 24,32%.

Prema iskazanim podacima može se zaključiti da Grad Korčula, uz Dubrovnik pripada najobrazovanijimžupanijskim prostorima.

Nezaposlenost u Gradu Korčuli je visoka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2011. godini u Gradu Korčuli bilo je 379 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih povećavao se do 2013. godine kada je registrirana 421 nezaposlena osoba, nakon čega se bilježi pozitivan, silazni trend broja nezaposlenih do 2016. godine kada je u Gradu Korčuli bilo registrirano 329 nezaposlenih osoba.

TABLICA 26 REGISTRIRANI BROJ NEZAPOSLENIH U GRADU KORČULI

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.Broj nezaposlenih u Gradu Korčuli

379 397 421 416 374 329

Žene 194 187 195 201 188 159Muškarci 184 210 227 215 186 170Udio nezaposlenih žena 51,37% 47,14% 46,16% 48,31% 50,19% 48,25%Udio nezaposlenih muškaraca 48,63% 52,86% 53,84% 51,69% 49,81% 51,75%

Izvor: https://statistika.hzz.hr pristupljeno 18.05.2017., obrada: KORA d.o.o.

Oba spola podjednako su zastupljena u strukturi nezaposlenih te se udio muškaraca i žena u broju nezaposlenih osoba mijenja tijekom promatranog razdoblja. U 2016. godini udio nezaposlenih muškaraca bio je nešto veći od udjela nezaposlenih žena i iznosio je 51,75%.

Stopa nezaposlenosti u Gradu Korčuli, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured u Dubrovniku, bila je 19,60% zadnjeg dana 2016. godine i veća je od prosjeka Dubrovačko-neretvanske županije koja je na isti dan iznosila 15,80%. Ipak je vidljiv pozitivan pomak stope nezaposlenosti koja je pala za 8,41% u odnosu na stopu nezaposlenosti koja je na zadnji dan 2015. godine iznosila 21,40% u Gradu Korčuli.6

Osim visoke stope nezaposlenosti mjerene na zadnji dan godine, tržište rada u Gradu Korčuli karakterizira izraženo cikličko kretanje broja nezaposlenih tijekom godine. Cikličko kretanje zapošljavanja rezultat je povezanosti velikog broja ekonomskih aktivnosti s turizmom koji je vezan za ljetne mjesece.

6 Izvor: Statistički godišnjak 2016. HZZ-Područni ured Dubrovnik i Statistički godišnjak 2015. HZZ - Područni ured Dubrovnik.


GRAFIKON 17 KRETANJE BROJA NEZAPOSLENIH TIJEKOM GODINE U GRADU KORČULI

Izvor: https://statistika.hzz.hr/default.aspx pristupljeno 29.05.2017., obrada: KORA d.o.o.

Grafikon Kretanje broja nezaposlenih tijekom godine u Gradu Korčuli uspoređuje kretanje apsolutnog broja nezaposlenih prema mjesecima u 2011. i 2016. godini. U obje godine zabilježen je vrhunac nezaposlenosti u siječnju, kada je 2011. godine zabilježeno 494, a 2016. godine 496 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih tijekom godine postupno se smanjivao proporcionalno s približavanjem turističke sezone te je svoj minimum dosegnuo u kolovozu kada je 2011. zabilježeno 224, a 2016. godine 158 nezaposlenih osoba.

U odnosu na 2011. godinu, 2016. godine bilježimo manji broj nezaposlenih tijekom ljetnih mjeseci te u posljednjim mjesecima 2016. godine, što ukazuje na pozitivan trend smanjivanja broja nezaposlenih u Gradu Korčuli.

Iako je broj nezaposlenih u 2016. manji, cikličko kretanje, odnosno sezonsko zapošljavanje, je poraslo.Tako na grafikonu Indeks broja nezaposlenih mjerimo relativnu razliku broja nezaposlenih po mjesecima u odnosu na kolovoz kada se bilježi najmanji broj nezaposlenih. Tako vidimo da se indeks broja nezaposlenih u zimskim mjesecima 2016. godine kreće od 313,92% u siječnju do 269,62% u prosincu, odnosno broj nezaposlenih je tri puta veći u zimskim nego u ljetnim mjesecima. Tijekom 2011. godine indeks broja nezaposlenih kretao se od 220,54% u siječnju do 222,77% u prosincu, odnosno broj nezaposlenih je oko dva puta veći u zimskim nego u ljetnim mjesecima.

494 500 482

437

349

252225 224 225

375

480 499496 494 456

396

282

186162 158

189

313

384426

0

100

200

300

400

500

600

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

Broj

nez

apos

leni

h

Broj nezaposlenih tijekom godine u Gradu Korčuli

2011 2016


GRAFIKON 18 INDEKS BROJA NEZAPOSLENIH


Kako je apsolutni broj nezaposlenih u zimskim mjesecima 2016. godine ostao približno jednak broju nezaposlenih 2011. godine, porast sezonskog zapošljavanja u Gradu Korčuli rezultat je jačanja turističke sezone i povećanog zapošljavanja u ljetnim mjesecima.

Registrirana nezaposlenost po godinama u Gradu Korčuli, mjerena na godišnjoj razini u 2016. godini,pokazuje pozitivne trendove u odnosu na registriranu nezaposlenost po godinama 2011. godine. U 2016. godini registrirano je manje nezaposlenih u odnosu na 2011. godinu osim kod starije populacije 55 i više godina. Najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je u dobnoj skupini od 20 do 24 godine s padom od 15 nezaposlenih te 40-44 godine s padom od 14 nezaposlenih osoba.

220,

54%

223,

21%

215,

18%

195,

09%

155,

80%

112,

50%

100,

45%

100,

00%

100,

45% 16

7,41

%

214,

29%

222,

77%

313,

92%

312,

66%

288,

61%

250,

63%

178,

48%

117,

72%

102,

53%

100,

00%

119,

62% 19

8,10

%

243,

04%

269,

62%

0,00%

50,00%

100,00%

150,00%

200,00%

250,00%

300,00%

350,00%

Inde

ks b

roja

nez

apos

leni

h

Indeks broja nezaposlenih

2011 2016


GRAFIKON 19 REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST PO GODINAMA


Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja uz minimalne oscilacije je nepromijenjena za promatrani period od 2011. do 2016. godine. Najveći udio u broju nezaposlenih je sa završenom srednjom školom koji se kreće oko 68% za promatrani period od 2011. do 2016. godine. Druga po veličini skupina nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom čiji udio se kreće oko 16% u promatranom periodu, iza njih slijedi skupina nezaposlenih sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom s udjelom od 8%, skupina s prvim stupnjem fakultetom, stručnim studijem ili višom školom s udjelom od 7% te nezaposleni bez škole ili nezavršenom osnovnom školom s manje od 1% udjela u ukupnom broju nezaposlenih.

GRAFIKON 20 REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST PO RAZINI OBRAZOVANJA

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.(0) Bez škole i nezavršena

osnovna škola 4 4 2 2 1 1

(1) Završena osnovna škola 67 64 62 64 57 54

(2) Srednja škola 261 272 293 288 263 223

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 24 31 29 29 23 22

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 23 27 35 33 30 28

Ukupno 379 397 421 416 374 329Izvor: https://statistika.hzz.hr/default.aspx pristupljeno 29.05.2017., obrada: KORA d.o.o.

Iz analize nezaposlenosti po trajanju u Gradu Korčuli možemo iščitati trend smanjenja broja nezaposlenih u svim kategorijama trajanja nezaposlenosti, osim kod nezaposlenih između 9 i 12 mjeseci, čiji broj od 2011. do 2016. godine stagnira. Kod dugotrajno nezaposlenih između 1 i 3 godine bilježimo trend smanjenja broje nezaposlenih, dok se kod svih ostalih kategorija trajanja nezaposlenosti

18

6156

49

37 3832

38 36

1414

4651

43

31

24

31 30

43

16

0

10

20

30

40

50

60

70

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

Registrirana nezaposlenost po godinama

2011 2016


bilježi trend rasta broja nezaposlenih zaključno s 2013. godinom, nakon čega se bilježi pad broja nezaposlenih.

GRAFIKON 21 TRAJANJE NEZAPOSLENOSTI U GRADU KORČULI


Poslovno okruženje

Analiza strukture gospodarstva u 2015. godini

U analizi strukture gospodarstva obuhvaćena su trgovačka društva registrirana u Gradu Korčuli koja su predala godišnje financijske izvještaje za 2015. godinu. Prema Registru poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore u 2015. godini bilo je registrirano 188 tvrtki od kojih su 124 aktivne tj. predale su godišnje financijske izvještaje za 2015. godinu. Aktivne tvrtke imale su ukupno 591 zaposlenog i imale su ukupne prihode preko 206 milijuna kuna. Tako je u području djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane poslovalo 25 tvrtki koje su ostvarile 65.982.648 HRK prihoda i zapošljavale 255 djelatnika i G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla gdje su poslovale 23 tvrtke s 54.663.309 HRK prihoda i 68 zaposlenih osoba.

TABLICA 27 PREGLED AKTIVNIH TVRTKI PO DJELATNOSTIMA U GRADU KORČULI U 2015. GODINI

DJELATNOST7* Broj tvrtki Ukupni prihodi (HRK) Broj zaposlenih (krajem razdoblja)

MALE SREDNJE UKUPNO MALE SREDNJE UKUPNO MALE SREDNJE UKUPNO

7 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R - Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

133

88

41

18

72

27

147

96

44

18

59

34

155

97

50

23

61

36

155

105

47

17

54

38

153

93

45

18

39

26

129

86

37

18

43

18

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

0 - 3 mj. 3 - 6 mj. 6 - 9 mj. 9 - 12 mj. 1 - 3 g. 3 g. i više

2011 2012 2013 2014 2015 2016


A 2 0 2 670.016 0 670.016 0 0 0

C 11 0 11 15.583.006 0 15.583.006 72 0 72

D 1 0 1 225.094 0 225.094 1 0 1

E 2 0 2 26.518.370 0 26.518.370 77 0 77

F 12 0 12 5.355.982 0 5.355.982 28 0 28

G 23 0 23 54.663.309 0 54.663.309 68 0 68

H 3 0 3 7.360.969 0 7.360.969 15 0 15

I 24 1 25 12.907.390 53.075.258 65.982.648 38 217 255

J 4 0 4 1.558.775 0 1.558.775 7 0 7

L 6 0 6 10.640.241 0 10.640.241 5 0 5

M 20 0 20 8.253.518 0 8.253.518 33 0 33

N 10 0 10 9.089.082 0 9.089.082 21 0 21

Q 1 0 1 272.032 0 272.032 3 0 3

R 1 0 1 15.561 0 15.561 2 0 2

S 3 0 3 377.978 0 377.978 4 0 4

UKUPNO 123 1 124 153.491.323 53.075.258 206.566.581 374 217 591

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.

Poslovanje trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj u najvećoj mjeri, i to podjednako koncentrirano u dva područja djelatnosti, G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla i C -Prerađivačka industrija koje obuhvaćaju 36,17% trgovačkih društava s 48,37% zaposlenih na koje otpada 46,67% neto plaća i nadnica, generiraju 59,85% prihoda.

Iza njih najzastupljenija područja djelatnosti su djelatnosti F – Građevinarstvo, H - Prijevoz i skladištenje, I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije, M -Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti unutar kojih posluje 43,78% trgovačkih društava s 32,07% zaposlenih na koje otpada 34,22% neto plaća i nadnica i koje generiraju 23,54% prihoda.

GRAFIKON 22 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2015.GODINI.


0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T

Struktura tvrtki prema područjima djelatnosti u Republici Hrvatskoj u 2015. godini

Udio po broju tvrtki Udio po broju zaposlenih

Udio po ukupnim prihodima Udio po neto plaćama i nadnicama


Za razliku od gospodarstva Republike Hrvatske u strukturi gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije najveća poslovna aktivnost trgovačkih društava vezana je za turizam, odnosno za područja djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - Trgovina na veliko i na malo u kojima posluje 35,93% trgovačkih društava koji zapošljavaju 41,04% zaposlenika na koje otpada 43,25% neto plaća i nadnica i koji generiraju 47,83% prihoda.

Veliki dio poslovnih aktivnosti trgovačka društva obavljaju u djelatnostima C - Prerađivačka industrija, F – Građevinarstvo, H - Prijevoz i skladištenje, M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N -Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u kojima posluje 44,27% trgovačkih društava koji zapošljavaju 45,53% zaposlenika na koje otpada 43,69% neto plaća i nadnica i koji generiraju 40,81% prihoda.

GRAFIKON 23 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJU DJELATNOSTI U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI U 2015. GODINI.


Poslovna aktivnost trgovačkih društava u Gradu Korčuli najizraženija je u području djelatnosti I -Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u kojoj 20,16% trgovačkih društava zapošljava 43,15% zaposlenika na koje otpada 43,62% neto plaća i nadnica i koji generiraju 31,94% prihoda i ukazuje na veliki značaj turizma za Grad Korčulu.

Trgovačka društva Grada Korčule značajno posluju i u djelatnostima G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, C - Prerađivačka industrija i M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u kojima posluje 45,16% trgovačkih društava koji zapošljavaju 42,30% zaposlenika na koje otpada 44,14% neto plaća i nadnica i koji generiraju 50,84% prihoda.

Za razliku od strukture gospodarstva Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije, u gradu Korčuli javne tvrtke koje posluju u području djelatnosti E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša generiraju veliki udio po broju zaposlenih 13,03%, ukupnim prihodima 12,84% i neto plaćama i nadnicama s udjelom od 17,00%.

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S

Struktura tvrtki prema području djelatnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2015. godini




GRAFIKON 24 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI8 U GRADU KORČULI U 2015. GODINI


Poslovanje trgovačkih društava po područjima djelatnosti u 2015. godini Odnos ukupnih prihoda i rashoda za područja djelatnosti i usporedba s razinom Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije pruža nam uvid u ekonomičnost i općenito uspješnost poslovanja trgovačkih društava po pojedinim sektorima.

GRAFIKON 25 EKONOMIČNOST POSLOVANJA PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U 2015. GODINI



0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

A C D E F G H I J L M N Q R S

Struktura tvrtki prema područjima djelatnosti u Gradu Korčuli u 2015. godini



0,80

0,90

1,00

1,10

1,20

1,30

C E F G H I L M N

Ekonomičnost poslovanja po područjima djelatnosti u 2015. godini



Od onih područja djelatnosti koje su značajnije zastupljene u Gradu Korčuli trgovačka društva koja posluju u djelatnostima C - Prerađivačka industrija, G - Trgovina na veliko i na malo, H - Prijevoz i skladištenje, L - Poslovanje nekretninama i N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti imaju ekonomičnost poslovanja iznad županijskog i državnog prosjeka.

U djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja je najvažnija djelatnost u Gradu Korčuli u 2015. godini bilježimo neekonomičnost trgovačkih društava koja je značajno niža od državnog, a posebno od županijskog prosjeka.

Najveći prosječni prihod trgovačkog društva prema području djelatnosti ostvarila su trgovačka društva koja posluju u području djelatnosti E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i iznosi 13.259.185 HRK, što je više od prosjeka područja djelatnosti u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te višestruko premašuje područje djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koje je drugo po visini prihoda prosječnog trgovačkog društva s iznosom od 2.639.306 HRK.

GRAFIKON 26 PROSJEČNI PRIHOD TRGOVAČKOG DRUŠTVA PREMA PODRUČJU DJELATNOSTI9 U 2015. GODINI


Trgovačka društva registrirana u Gradu Korčuli koja posluju u ostalim područjima djelatnosti osim područja djelatnosti L - Poslovanje nekretninama ostvaruju prosječne prihode po trgovačkom društvu višestruko manje od prosjeka Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije.

U promatranom razdoblju od 2011. do 2015. prihodi trgovačkih društava imali su najizraženiji rast u područjima djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, odnosno onima usko vezanima za turizam te u sektoru L - Poslovanje nekretninama. Manji rast prihoda u promatranom razdoblju ostvaren je u E -Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i F –Građevinarstvo. Prihodi trgovačkih društava u ostalim područjima djelatnosti su stagnirali u 9 Područja djelatnosti: C - Prerađivačka industrija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

C E F G H I L M N

Prosječni prihod trgovačkog društva prema području djelatnosti u 2015. godini



promatranom razdoblju izuzev područja djelatnosti C - Prerađivačka industrija, u kojem se osjetio veliki pad prihoda s 38.647.514 HRK ukupnih prihoda u 2011. na 15.583.006 HRK ostvarenih prihoda u 2011. godini.

GRAFIKON 27 UKUPNI PRIHODI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI10 U RAZDOBLJU OD 2011. DO 2015. GODINE U GRADU KORČULI


Područja djelatnosti s najvećim brojem registriranih trgovačkih društava su C - Prerađivačka industrija, F – Građevinarstvo, G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, N -Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Najveći porast broja tvrtki u promatranom razdoblju ostvaren je u području djelatnosti I s 18 tvrtki u 2011. godini na 25 tvrtki u 2015. godini, dok je najveći pad broja tvrtki zabilježen u području djelatnosti G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla u kojem je broj tvrtki s 28 u 2011. godini pao na 23 u 2015. godini.


0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

70000000

A B C D E F G H I J L M N Q R S

Prihodi trgovačkih društava u razdoblju od 2011. do 2015. godine u Gradu Korčuli

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.


GRAFIKON 28 BROJ TRGOVAČKIH DRUŠTAVA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI 11U RAZDOBLJU OD 2011. DO 2015. GODINE U GRADU KORČULI


Obrtništvo u Gradu Korčuli

Prema podacima Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta iz Obrtnog registra početkom 2017. godine u Gradu Korčuli je bilo 249 obrta u radu. Od toga najveći broj obrta je iz područja djelatnosti koje su direktno vezane uz turizam G - Trgovina na veliko i na malo - 20,88% i I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 20,88%, te iz djelatnosti H - Prijevoz i skladištenje 14,46%, C - Prerađivačka industrija – 8,84%, F – Građevinarstvo – 8,43%, N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – 7,63% i S - Ostale uslužne djelatnosti – 7,63%.


0

5

10

15

20

25

30

A C D E F G H I J L M N Q R S

Broj trgovačkih društava u Gradu Korčuli u razdoblju 2011.-2015. godine

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.


GRAFIKON 29 STRUKTURA OBRTA PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U GRADU KORČULI 2017. GODINE

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Obrtni registar (03. siječnja 2017.), obrada: KORA d.o.o.

Struktura obrta po područjima djelatnosti u Gradu Korčuli jednaka je strukturi obrta razine Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske, osim u djelatnostima G - Trgovina na veliko i na malo i I -Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čiji udjeli su u Gradu Korčuli znatno iznad udjela na razini Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske što ukazuje na veliki značaj turizma na gospodarstvo Grada Korčule.

15; 6%

22; 9%

21; 8%

52; 21%

36; 15%

52; 21%

3; 1%6; 2%

19; 8%

1; 0%3; 1%

19; 8%

A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO IRIBARSTVO

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

F GRAĐEVINARSTVO

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;POPRAVAK MOTORNIH VOZILA IMOTOCIKALAH PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

I DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJATE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKEDJELATNOSTI

N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNEUSLUŽNE DJELATNOSTI

P OBRAZOVANJE


GRAFIKON 30 STRUKTURA OBRTA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI12 U REPUBLICI HRVATSKOJ,DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU KORČULI U 2017. GODINI

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Obrtni registar (03. siječnja 2017.), obrada: KORA d.o.o.

Pregled infrastrukture i zona poslovne namjene i potpornih institucija

PODUZETNIČKE POTPORNE INSTITUCIJE

Gradsko vijeće Grada Korčule je na sjednici održanoj 18.3.2013. godine donijelo odluku kojom je osnovana poduzetnička potporna institucija Korčulanska razvojna agencija KORA d.o.o., a započela je s radom 19.6.2013. godine.

Glavne aktivnosti agencije KORA d.o.o. su:–Suradnja u pripremi strateških dokumenata–Poticanje Grada Korčule na kompletiranje projektne dokumentacije–Sklapanje partnerstva s regionalnim i lokalnim agencijama i udrugama–Pisanje i prijavljivanje projekata–Provedba projekta u suradnji s partnerima i–Poticanje poduzetništva.


0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

A C F G H I J K L M N P R S

Struktura obrta u RH, DNŽ i Gradu Korčuli u 2017. godini.



Sjedište agencije KORA d.o.o. je Trg Antuna i Stjepana Radića 1, Korčula, a poslovnica agencije KORA d.o.o. nalazi se u uredima na bazenu Gojko Arneri u prizemlju i na prvom katu. Agencija ima trizaposlenika. Osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke je Anamarija Granić, mag. oec.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KORČULE

Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Korčule - 2016. unutar građevinskih područja naselja određene su i površine isključive namjene – infrastrukturne, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i poslovne.

Površine gospodarske namjene – poslovne i proizvodne

Unutar obuhvata Plana planirane su površine gospodarske namjene – proizvodne (I) i poslovne (K), unutar sljedećih izdvojenih građevinskih područja za izdvojene namjene (izvan naselja) – „gospodarskihzona“:- Dominče 1: tip I1 – industrijska namjena (brodogradilište), površine 4 ha- Čara 1: tip I3 – pretežito prehrambeno-prerađivačka, površine 1,3 ha- Čara 2: tip K1, K2, K3, I3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna, te prehrambeno-prerađivačka, površine 3,5 ha- Dominče 2,3: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna, površine 3,4 ha- Lokva: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna površine 2 ha- Česvinica 1, 2: tip K1, K2, K3, I2 – pretežito uslužna, trgovačka, komunalno servisna i zanatska, s reciklažnim dvorištem, površine 13,7 ha- Pupnat: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna površine 2 ha.

U izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene – proizvodne (I) omogućuje se i razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada poslovne namjene (K). U izdvojenim građevinskim područjima poslovne namjene (K) omogućuje se i razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada za gospodarsku namjenu – proizvodnu (I3) – prehrambena industrija.

U izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene – poslovne i proizvodne omogućuje se razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada za samostalne zabavne i ugostiteljske sadržaje bez pružanja usluga smještaja. Iznimno, unutar gospodarske (poslovne) zone Dominče 2,3 omogućuje se razgraničenje površina te gradnja i rekonstrukcija građevina javne i društvene namjene.

Unutar građevinskog područja naselja Korčula planirana je površina isključive poslovne – pretežito uslužne namjene (K1) – poslovna lokacija „Uvala Luka“ i površina isključive poslovne – pretežito trgovačke (K2) i infrastrukturne namjene (IS) – poslovna lokacija „Potok“.

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

Unutar obuhvata plana, na lokaliteti Klokolina, planira se površina za eksploataciju mineralnih sirovina – kamen (E3), površine 4,0 ha, u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti eksploatacije i obrade arhitektonsko-građevnog kamena.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene

Unutar obuhvata Plana površine ugostiteljsko-turističke namjene planirane su:- unutar izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene –

„turističkih zona“ (TZ):o Koromačna: tip T2 – turističko naselje, površine 6,1 ha i kapaciteta 600 krevetao Dominče: tip T1 – hoteli i T2 – turističko naselje, površine 1,4 ha i kapaciteta 200

kreveta, s lukom nautičkog turizma „Dominče“ kapaciteta do 200 vezova.


- unutar građevinskog područja naselja, kao razgraničene površine isključive ugostiteljsko-turističke namjene – „turističke lokacije“ (TL):

o Liburna, unutar naselja Korčula (s hotelima Liburna, Park i Marko Polo): tip T1 – hoteli, površine 3,3 ha i kapaciteta 720 kreveta

o Bon Repos, unutar naselja Korčula: tip T – opći, površine 9,1 ha i kapaciteta 1760kreveta

o Žrnovska Banja, unutar naselja Žrnovo: tip T2 – turističko naselje, površine 2,1 ha ikapaciteta 300 kreveta

o Uvala Žitna, unutar naselja Čara, izdvojeni dio Zavalatica: tip T2 – turističko naselje, površine 11,1 ha i kapaciteta 1621 krevet.

- kao luke nautičkog turizma (LN):o luka nautičkog turizma „ACI marina Korčula“, unutar naselja Korčula, kapaciteta do 400

vezovao luka nautičkog turizma „Badija“, unutar naselja Korčula, izdvojeni dio Badija, kapaciteta

do 100 vezovao luka nautičkog turizma „Račišće“, unutar naselja Račišće, kapaciteta do 100 vezovao luka nautičkog turizma „Dominče“, unutar TZ Dominče, kapaciteta do 200 vezova.

Poljoprivreda

U Gradu Korčuli je na dan 31.12.2015. godine bilo registrirano 366 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s 2540 ARKOD parcela ukupne površine 379,89 ha. Po broju OPG-a i ukupnoj površini ARKOD Grad Korčula je treća po veličini jedinica lokalne samouprave na otoku Korčuli, dok Grad Korčula ima najviše ARKOD parcela u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli.

Prosječna veličina ARKOD parcele iznosi 0,15 ha i od Grada Korčule jedino Općina Lumbarda ima manju prosječnu površinu ARKOD parcele 0,13 ha. U Gradu Korčuli prosječna veličina poljoprivredne površine OPG-a iznosi 1,04 ha, što je najmanja prosječna površina OPG-a na otoku Korčuli i kao takvaje pokazatelj usitnjenosti poljoprivrednih površina kao i samih poljoprivrednika.

TABLICA 28 POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTAVA NA OTOKU KORČULI NA DAN 31.12.2015. GODINE

Ukupan brojOPG-a

Ukupan broj OPG-a

Ukupan broj ARKOD parcela

Ukupna površina ARKOD parcela (ha)

Prosječna površina parcele

Prosječna površina OPG-a

Korčula 366 2.540 379,89 0,15 1,04Blato 431 2.288 543,38 0,24 1,26Lumbarda 87 769 99,45 0,13 1,14Smokvica 193 1.887 292,66 0,16 1,52Vela Luka 395 2.328 483,27 0,21 1,22Ukupno 1.472 9.812 1.798,64 0,18 1,22

Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-34.aspx, obrada: KORA d.o.o.

Prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta na otoku Korčuli maslinici zauzimaju najveću poljoprivrednu površinu i to 1.303,49 hektara i vinogradi 385,61 hektar. Ostala poljoprivredna površina odnosi se na voćne vrste, miješane trajne nasade, oranice i ostalo.


GRAFIKON 31 PRIKAZ PODATAKA IZ ARKOD BAZE PREMA VRSTAMA UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NA OTOKU KORČULI NA DAN 31.12.2015. GODINE


Evidentno je da su kao poljoprivredni proizvodi najvažniji maslinovo ulje i vino. Od vinskih sorti treba istaknuti pošip kao jednu od najvažnijih bijelih autohtonih sorti Dalmacije, ali i Hrvatske. Ono što je važno jest podrijetlo iste koje je dokazano otočno, odnosno poznat je roditeljski par ove sorte, a čine ga dvije stare autohtone korčulanske sorte. To je rijetkost u vinogradarskoj praksi i treba je još bolje iskoristiti. Do 90-ih poljoprivredne zadruge bile su nositelji razvoja cijele priče da bi se s promjenom sustava ista prebacila na privatne nositelje. To je u početku izazvalo određenu krizu, višak poljoprivrednih proizvoda (grožđa) i nered. Međutim, tržište je samo ispravilo te nepravilnosti te se povećanjem konkurentnosti profiliralo više dobrih vinara i proizvoda. Isto tako, nestala je navika udruživanja koja je ipak potrebna, barem strateški, ako ne tržišno.

U Gradu Korčuli po poljoprivrednoj proizvodnji među naseljima dominira Čara s najvećim brojem OPG-ova (127), ARKOD parcela (1.202) i poljoprivrednih površina (140,08 ha), a slijede je naselja Žrnovo, Korčula, Pupnat i Račišće.

48,10788202

385,6055407

1303,490282

17,0084487 51,40772672 20,949567140

200

400

600

800

1000

1200

1400

ORANICA VINOGRADI MASLINIK VOĆNE VRSTE MJEŠANI TRAJNINASADI

OSTALO

Hekt

ari


GRAFIKON 32 STRUKTURA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA PO NASELJIMA GRADA KORČULE NA DAN 31.12.2015. GODINE


U Gradu Korčuli su prema podacima Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo registrirane dvije zadruge, obje u naselju Čara. Poljoprivredna zadruga Nerica broji 7 zadrugara i 8 zaposlenih. Proizvodi i usluge zadruge su vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo, proizvodnja kruha i trgovina. Druga poljoprivredna zadruga je Pošip sa 115 zadrugara, 9 zaposlenih i 50 kooperanata. Proizvod zadruge je proizvodnja vrhunskog vina – Pošip.

Prema vrstama upotrebe poljoprivrednog zemljišta u Gradu Korčuli, u naselju Čara je najviše poljoprivrednog zemiljišta po maslinicima (96,94 ha) i vinogradima (73,21 ha), nakon čega slijedi naselje Žrnovo (65,01 ha maslinika i 16,57 ha vinograda), Pupnat (31,16 ha maslinika i 9,96 ha vinograda), Račišće (26,63 ha maslinika i 2,47 ha vinograda) te Korčula (4 ha maslina i 0,12 ha vinograda). Mješani i trajni ostali zasadi površinom su znatno manje zastupljeni, a najviše ih je u naselju Žrnovo (11,92 ha miješanih trajnih nasada i 5,93 ha ostalih nasada), Čari (1,31 ha miješanih trajnih nasada i 3,35 ha ostalih nasada), Pupnatu (1,11 ha miješanih trajnih nasada i 1,38 ha ostalih nasada), dok je površina ostalih nasada i miješanih trajnih nasada u Korčuli i Račišću između 0,05 ha i 0,67 ha.

127

70 39 56 74

1.20

2

327

275

259

477

170,

08

55,3

1

37,6

1

25,4

2

91,4

7

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

Čara Korčula Pupnat Račišće Žrnovo

Broj PG Broj ARKOD parcela Površina (ha)


GRAFIKON 33 PRIKAZ PODATAKA IZ ARKOD BAZE PREMA VRSTAMA UPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U NASELJIMA GRADA KORČULE NA DAN 31.12.2015. GODINE


Brodogradnja

Grad Korčula baštini bogatu tradiciju korčulanske brodogradnje. Prvi podaci o tom drevnom zanatu, koji

se u Korčuli održao kroz više stoljeća, potječu iz 14. stoljeća duž istočne i zapadne obale korčulanskih

predgrađa, kako to potvrđuju povijesni likovni prikazi Korčule i dokumenti, bili su položeni korčulanski

škveri – brodogradilišta na kojima su Korčulani vrijedno radili.

Posljednje starinsko brodogradilište u vlasništvu obitelji Ivančević nalazilo se u zapadnom predgrađu

do početka osamdesetih godina 20.st. Brodogradnjom kao zanimanjem bavio se veliki broj građana

Korčule. Ona je određivala način života, izgradnju grada. Raznim odredbama mletačka je republika

ograničavala razvoj brodogradnje u Korčuli jer je Korčula za procvat brodogradnje imala sve uvjete i

mogla je djelovati samostalno, a dubrovački su brodograditelji tražili od njihove državne vlasti da se

podanicima Dubrovačke republike zabrani gradnja brodova na korčulanskim škverima. Unatoč svim tim

zabranama, brodogradnja u Korčuli je doživljavala procvat. Razvoju brodogradnje pogodovao je

pogodan položaj i obilje šume. U drugoj polovini 18. stoljeća Mletačka republika svoj državni arsenal

na ovom dijelu Jadrana uređuje u Korčuli. U Korčuli su se gradili različiti tipovi brodova. Ovisno o

političkim i gospodarskim prilikama u 19. stoljeću i prvoj polovici 20. stoljeća brodogradnja u Korčuli

doživljava uspone i padove. S organiziranim školovanjem za ovaj zanat u Korčuli se započinje u drugoj

polovini 19. stoljeća. Do konačne propasti korčulanskog brodograditeljstva došlo je s propašću

jedrenjaka. Ipak, još je pred Drugi svjetski rat u obrtničkim brodogradilištima Korčule i Vele Luke bilo

zaposleno dvjestotinjak radnika.

73,2

1

0,12

9,96

2,47

16,5

7

96,9

4

4

31,1

6

26,6

3

65,0

1

1,31

0,28 1,11

0,67

11,9

2

3,35

0,08 1,38

0,05 5,

93

0102030405060708090

100

Čara Korčula Pupnat Račišće Žrnovo

Vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta u naseljima Grada Korčule

VINOGRADI MASLINIK MJEŠANI TRAJNI NASADI OSTALO


Tragove starih vještina pronalazimo danas u poduzeću Leda d.o.o., osnovanom 2002. godine. Danas

tvrtka zapošljava 30-ak ljudi, a osnovna djelatnost je remont brodova i izrada trupova.

Turizam i kultura

Prikaz turističkog sektora, analiza segmenata turističkog tržišta, svojstava i sezonskih kretanja

Turizam je, na cijelom otoku pa tako i u Gradu Korčuli, primarna djelatnost čiji razvoj i uspjeh utječe i na ostale gospodarske grane. Nakon privatizacije hotelskog poduzeća (HTP Korčula), obnovljeni su gotovo svi hoteli i lokali, čime je grad Korčula dobio kvalitetan smještaj i uslugu. Slijedom toga, potrebna su konstantna ulaganja u infrastrukturu, turističku ponudu, ali i osposobljavanje turističkih djelatnika kako bi posjetiteljima grada i otoka Korčule ponudili kvalitetan i bogat sadržaj.

Problem turizma u Dalmaciji je izražena sezonalnost. Taj problem uzrokuje teškoće na tržištu rada, ali i koncentraciju aktivnosti i događaja te dostupnosti određenih usluga u samo jednom razdoblju u godini.

Broj ostvarenih noćenja u Gradu Korčuli je u uzlaznom trendu u posljednjih 6 promatranih godina. UGradu Korčuli za 2011. godinu ostvareno je 299.345 noćenja, a 2016. godine bilo ih je 363.380, odnosno broj noćenja u promatranom periodu rastao je po stopi od 3,95% godišnje.

GRAFIKON 34 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA U GRADU KORČULI

Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, obrada: KORA d.o.o.

Analiza broja noćenja po mjesecima u promatranih 6 godina ukazuje na: stagnaciju broja noćenja izvansezone (I-V i X-XII mjesec), blagi rast broja noćenja u posezoni u IX. mjesecu s 35.607 noćenja 2011. godine na 43.109 u 2016. godini, ali uz stagniranje posljednje četiri promatrane godine. Pad broja noćenja bilježi se u predsezoni (VI. mjesec) s 39.399 noćenja ostvarenih 2011. godine na 36.933 ostvarena noćenja u 2016. godini.

299.345334.168 335.565 330.141

358.139 363.380

050.000

100.000150.000200.000250.000300.000350.000400.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj ostvarenih noćenja u Gradu Korčuli


GRAFIKON 35 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U GRADU KORČULI


Najveći porast broja noćenja u promatranom periodu ostvaren je u glavnoj sezoni odnosno u VII. i VIII.mjesecu kada je ukupno ostvareno 253.893 noćenja odnosno 52.621 noćenje više nego 2011. godine. Od ukupnog broja porasta noćenja ostvarenih u periodu od 2011. do 2016. godine, 82,18% porasta ostvareno je u srpnju i kolovozu, što je pokazatelj porasta sezonalnosti turizma u Gradu Korčuli,koncentriranja broja noćenja u ljetne mjesece te suncu i moru kao glavnom motivu za dolazak turista u Grad Korčulu. Prema rezultatima istraživanja za Dubrovačko-neretvansku županiju, koje je 2014. godine proveo Institut za turizam, 68% ispitanika kao motiv dolaska navodi pasivni odmor i opuštanje, 49% zabavu, 34% nova iskustva i doživljaje, gastronomiju 44%, upoznavanje prirodnih ljepota 26%, sport i rekreaciju 6%, kulturne znamenitosti i događanja 14%, posjet prijateljima i rodbini (VFR) 6% te zdravstveni razlozi i wellness 6%.

TABLICA 29 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U GRADU KORČULI

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII UKUPNO2011. 363 351 563 4.261 10.208 39.399 91.522 109.750 35.607 6.205 466 650 299.3452012. 410 205 1.248 4.380 14.785 42.058 103.618 116.831 41.948 7.484 834 367 334.1682013. 394 262 799 3.473 12.737 39.582 102.088 122.567 45.516 6.871 769 507 335.5652014. 447 373 710 5.782 11.722 38.788 96.508 124.706 41.536 7.958 719 892 330.1412015. 783 1.110 3.143 7.459 16.525 38.546 107.438 129.783 44.047 7.891 912 502 358.1392016. 94 174 2.211 4.332 11.255 36.933 120.176 133.717 43.109 9.516 856 1.007 363.380


Grad Korčula ima veliki potencijal za rast i razvoj turizma bez povećanja broja ležaja budući da je u kolovozu 2016. godine, kada se bilježi najveći ostvareni broj noćenja, ostvareno 64,07% od maksimalnog mogućeg broja noćenja u istom mjesecu, dok je popunjenost u srpnju 2016. iznosila 57,08% od maksimalnog mogućeg broja noćenja u istom mjesecu.

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Broj noćenja po mjesecima u Gradu Korčuli

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.


GRAFIKON 36 PREGLED OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U ODNOSU NA MOGUĆI BROJ NOĆENJA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U GRADU KORČULI ZA 2016. GODINU


Najveći broj dolazaka bilježi se u hotelima i to 34.969 dolazaka, odnosno 47,73% od svih dolazaka u 2016. godini te u objektima u domaćinstvu koji su ostvarili 28.574 dolazaka, odnosno 39% od svih dolazaka u 2016. godini. Po broju ostvarenih noćenja vodeće mjesto pripada objektima u domaćinstvu sa 156.054 ostvarena noćenja ili 42,95% od svih noćenja u 2016. godini, dok je u hotelima ostvareno 150.958 noćenja, odnosno 41,54% od svih ostvarenih noćenja u 2016. godini.

TABLICA 30 STRUKTURA OSTVARENIH NOĆENJA PO SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U GRADU KORČULI U 2016.GODINI

Vrsta objekta Dolasci ukupno

Dolasci udio

Noćenja ukupno

Noćenja udio

Prosječan broj noćenja

Objekti u domaćinstvu 28.574 39,00% 156.054 42,95% 5,46Hoteli 34.969 47,73% 150.958 41,54% 4,32Nekomercijalni smještaj 1.698 2,32% 22.439 6,18% 13,21Kampovi - skupina kampovi 3.583 4,89% 14.278 3,93% 3,98Druge vrste - skupina kampovi 3.606 4,92% 11.091 3,05% 3,08Ostali smještaj 827 1,13% 8.552 2,35% 10,34Objekti u seljačkom domaćinstvu 3 0,00% 8 0,00% 2,67Ukupno: 73.260 363.380 4,96


Prosječni broj noćenja u Gradu Korčuli iznosi 4,96 noćenja te se u objektima u domaćinstvu ostvaruje veći prosječni broj noćenja 5,46, a u hotelskom smještaju 4,32 noćenja.

Gosti iz Hrvatske ostvaruju najveći broj noćenja i to 13,87% od ukupnog broja noćenja, gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva 9,51% ostvarenih noćenja, Francuske te Slovenije 9,43% od ukupnog broja ostvarenih noćenja.

38 50 2065

4086

1069

6

3467

0 1081

73

1214

10

4076

5

9027

555

854

189.

465

177.

227

187.

438

179.

304

178.

807

148.

720 81

.330

68.0

93

142.

625

180.

476

182.

835

188.

649

020000400006000080000

100000120000140000160000180000200000

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

Ostvareni i mogući broj noćenja u Gradu Korčuli

Ostvarena noćenja Neostvarena noćenja


TABLICA 31 DOLASCI I NOĆENJA PO NACIONALNOSTI U 2016. GODINI

Država Dolasci Noćenja Udio dolazaka Udio noćenja Prosječan broj noćenja

Hrvatska 9.185 50.397 12,54% 13,87% 5,49UK 7.265 34.546 9,92% 9,51% 4,76Slovenija 4.541 34.252 6,20% 9,43% 7,54Njemačka 4.310 29.653 5,88% 8,16% 6,88BiH 3.174 24.516 4,33% 6,75% 7,72Francuska 6.828 21.701 9,32% 5,97% 3,18Poljska 2.559 21.301 3,49% 5,86% 8,32Italija 2.612 14.272 3,57% 3,93% 5,46Češka Republika 1.617 12.781 2,21% 3,52% 7,90SAD 5.080 12.214 6,93% 3,36% 2,40Srbija 1.053 12.071 1,44% 3,32% 11,46Austrija 1.717 11.225 2,34% 3,09% 6,54Tajvan, Kina 2.554 2.614 3,49% 0,72% 1,02Slovačka 1.346 9.666 1,84% 2,66% 7,18Ostalo 19.419 72.171 26,51% 19,86% 3,72Ukupno 73.260 363.380 100,00% 100,00% 4,96


Najveći prosječan broj noćenja ostvaruju gosti iz Srbije i to 11,46% noćenja, Poljske 8,32% noćenja, Češke Republike 7,9%. Najkraći boravak imaju gosti iz Tajvana i Kine s 1,02% noćenja te iz SAD-a s2,4% noćenja.

Ugostiteljski objekti - tipologija, kapacitet, kvaliteta

U Gradu Korčuli je prema podacima Turističke zajednice Grada Korčule i HTP Korčula d.d. biloregistrirano 2470 smještajnih jedinica sa 7431 raspoloživim ležajem. Od ukupnog broja raspoloživihležaja 6033 ležaja, odnosno 81,19% odnosi se na komercijalni smještaj, dok se 1398 ležaja, odnosno 18,81% odnosi na nekomercijalni smještaj – kuće za odmor i stanove.

U komercijalnim objektima 68,24%, odnosno 4011 ležaja nalazi se u privatnom smještaju i to u 1398 objekata prema čemu je prosječni objekt u privatnom smještaju kapaciteta 2,87 ležaja. U hotelskom smještaju nalazi se 24,46%, odnosno 1476 ležaja u 645 smještajnih jedinica s prosječnim kapacitetom 2,29 ležaja.

U strukturi hotelskog smještaja prevladava smještaj s 4 zvjezdice i to 92 apartmana kapaciteta 260 ležaja i 430 soba s kapacitetom 970 ležaja, dok su 123 sobe kapaciteta 246 ležaja kategorije dvije i tri zvjezdice.

TABLICA 32 POPIS KOMERCIJALNIH I NEKOMERCIJALNIH OBJEKATA SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA NAPODRUČJU GRADA KORČULE

Komercijalni objektiHoteli Objekt Smještajne jedinice Broj ležaja

Hotel Marco Polo **** 103 210Hotel Korčula de la Ville **** 20 40


Hotel Liburna **** 112 235Hotel Port 9 13**** 180 449Apartmani Port 9 **** 92 260Hotel Park **/*** 123 246hotel Korsal **** 15 36

Ukupno 645 1476

Hosteli Objekt Smještajne jedinice Broj ležajaCaenazzo 5 30

Ukupno 5 30

Kampovi Objekt Smještajne jedinice Smještajni kapacitetKamp Kalac 3* 124 372Mini kamp Palma 1* 7 20Kamp Tri Žala 1* 7 25Kamp Vrbovica 2* 23 69Kamp Oskorušica 3* 10 30

Ukupno 171 516

Ostalo Objekt Smještajne jedinice Broj ležajaPrivatni smještaj 1392 3985Lešić Dimitri 5* 6 26

Ukupno 1398 4011

Ukupno komercijalni objekt 2219 6033

Nekomercijalni objekti

Kuće za odmor i stanovi 251 1398Ukupno nekomercijalni objekti 251 1398Ukupno smještajni kapaciteti 2470 7431

Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, HTP Korčula d.d., obrada: KORA d.o.o.

Nautički turizam i kružna putovanja

Korčula je zbog svog strateškog položaja i značajnog kulturnog i prirodnog bogatstva privlačna luka za nautičare i brodove na kružnim putovanjima koji u Grad Korčulu donesu značajan broj putnika čiji je broj u porastu. Evidencije o broju putnika na plovilima ne postoje, pa je broj putnika procijenjen temeljem prosječnog kapaciteta plovila. Tako je 2013. godine procijenjeno da je u Grad Korčulu uplovilo oko 118.323 putnika, a 2016. godine u Grad Korčulu uplovilo je 132.550 putnika. U promatranom periodu broj putnika na plovilima koji su uplovili u Grad Korčulu rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,86%.

TABLICA 33 BROJ UPLOVLJAVANJA I PROCIJENJENI BROJ PUTNIKA U GRADU KORČULI

Lučka Uprava Korčula - Riva istok i zapad; Luka Uš ACI Marina Korčula

Ukupno

13 Investicija u bivši hotel Bon Repos, koji je preimenovan u Port 9, je dovršena u lipnju 2017. godine, kategorija hotela kapaciteta 180 smještajnih jedinica sa ukupno 449 kreveta podignuta je na 4 zvjezdice.


Trabakuli Jedrilice Jahte Guleti Jahte/jedrilice

Upl

ovlja

vanj

a

Putn

ici

Upl

ovlja

vanj

a

Putn

ici

Upl

ovlja

vanj

a

Putn

ici

Upl

ovlja

vanj

a

Putn

ici

Upl

ovlja

vanj

a

Putn

ici

Upl

ovlja

vanj

a

Putn

ici

2013. 1.894 27 1.528 9 204 9 203 10 7.081 7 10.910 118.323

2014. 2.030 27 1.436 9 250 9 226 10 6.982 7 10.924 121.118

2015. 2.160 27 1.736 9 224 9 250 10 6.839 7 11.209 126.333

2016. 2.211 27 2.281 9 242 9 326 10 6.698 7 11.758 132.550

Izvor: Županijska lučka uprava Korčula; ACI Marina Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Grad Korčula poznato je odredište i za velike brodove na kružnim putovanjima, koji nažalost zbog nedostatne infrastrukture ne uplovljavaju u luku već ostaju usidreni u kanalu ispred Grada Korčule. Broj brodova na kružnim putovanjima varirao je u promatranom periodu od 2012. do 2016. godine od najmanjeg broja dolazaka brodova 2015. godine kada je u Gradu Korčuli bilo 133 dolaska brodova, do maksimalnih 175 dolazaka brodova 2014. godine. Najmanji broj putnika bio je 24.786 u 2013. godini dok je maksimalni broj putnika koji su posjetili Grad Korčulu brodom bio 49.806 putnika 2014. godine.

TABLICA 34 STATISTIKA DOLAZAKA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA U LUKU KORČULA

Izvor: Županijska lučka uprava Korčula, obrada: KORA d.o.o.

Kultura14

Administrativna jedinica Grada Korčule obuhvaća 5 naselja - Korčula, Žrnovo, Račišće, Čara i Pupnat. S obzirom da se većina naselja nalazi u unutrašnjosti otoka, turistička naselja su se razvila u uvalama.

Stare jezgre, djelomično očuvane od nadogradnji i neprikladnih adaptacija uslijed iseljavanja stanovništva i gradnje naselja na obali, smatraju se kulturnim dobrima. Urbana cjelina grada Korčule je kao takva zaštićena već 1970. godine, a 2007. godine upisana je na tentativnu listu UNESCO svjetske kulturne bašine.

Preventivno zaštićene cjeline poput otoka Vrnika, te evidentirane poluurbane cjeline Račišća i ruralne cjeline naselja Žrnovo, Čara i Pupnat upućuju na visoki stupanj očuvanosti starih naselja.

Osim povijesnih naselja, na području je zaštićeno ili evidentirano i mnoštvo pojedinačnih povijesnih građevina i sklopova te područja arheološke i memorijalne baštine.

Ministarstvo kulture je 25. veljače 2014. godine donijelo Rješenje prema kojem Povijesna cjelina grada Korčule i njezina neposredna okolina imaju svojstvo kulturnog dobra. Prethodno je navedena cjelina

14 Tekst preuzet iz Plana razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.-2020., prosinac 2015., str. 15

Ukupno brodova

Ukupno putnika

2012. 141 424692013. 151 247862014. 175 498062015. 133 424942016. 159 29407


zaštićena kao spomenik kulture i upisana Rješenjem regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, broj: 24/368-70, od 28. prosinca 1970. godine te je upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture u Splitu pod registarskim brojem RST 541.

Povijesna cjelina grada Korčule i njezine neposredne okoline podijeljene su na tri zone:

Zona A je zona potpune zaštite povijesnih struktura. Odnosi se na kulturno-povijesnu cjelinu ili njezine dijelove koji sadrže dobro očuvane osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni uvjetovat će se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštovanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja.

Zona B je zona djelomične zaštite povijesnih struktura. U njoj se uvjetuje zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih pojedinačno zaštićenih građevina i drugih važnih vrijednosti za ukupnost kulturno-povijesne cjeline. Na području ove zone uvjetuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba.

Zona C je zona ambijentalne zaštite u kojoj su prihvatljive intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline. Unutar zaštićenog područja uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje matrice povijesne izgradnje, stilsko-morfoloških karakteristika povijesnog i prostornog okoliša cjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, posebno tradicijskih oblika, krajobraznih karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Korčule iz 2011. godine definira se i zona djelomične zaštite povijesnih struktura (zona zaštite "B") koja se primjenjuje do donošenja formalne zaštite od strane nadležnog Konzervatorskog odjela. Zaštita se provodi u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Uvjetuje se zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih građevina važnih za ukupnost vrijednosti određene kulturno-povijesne cjeline, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone omogućuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba; primjenjuje se na pojedinačna kulturna dobra, sklopove i zaštićene cjeline visoke vrijednosti, arheološke lokalitete te zaštićene kultivirane i/ili kulturne krajobraze.

Na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara registriranim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima i cjelinama zahvati su mogući samo uz posebne uvjete, odnosno suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

PRIKAZ KULTURNE BAŠTINE KOJA JE OD POTENCIJALNE VRIJEDNOSTI S TURISTIČKOG/GOSPODARSKOG STAJALIŠTA

Slijedi popis registriranih kulturnih dobara prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture na dan 16. veljače 2017. godine.


Tablica 35 Popis kulturnih dobara za naselje KorčulaOznaka dobra

Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-3235 Korčula "Moreška" bojni mačevni ples Nematerijalno kulturno dobroZ-5568 Korčula Arheološki ostaci crkve sv.

Luke (otok Lučnjak)Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5662 Korčula Arheološko nalazište na otoku Gubavac

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4967 Korčula Arheološko nalazište na otoku Majsan


P-5254 Korčula Arsenal Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4861 Korčula Crkva Gospojine Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4859 Korčula Crkva i bratovština Svih svetih Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4919 Korčula Crkva Navještenja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4854 Korčula Crkva sv. Antuna Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4866 Korčula Crkva sv. Mihovila s kućom

bratovštineNepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4860 Korčula Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4600 Korčula Gradski muzej Korčula -

muzejska građaPokretno kulturno dobro - muzejska građa

Z-4920 Korčula Katedrala sv. Marka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoRST-0852-1975.

Korčula Kuća Palčok Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-0249-1964.

Korčula Ljetnikovac Španić - Cviličević Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6627 Korčula Opatski dvor Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4585 Korčula Palača Ismaeli - Gabrielis Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoP-4240 Korčula Podmorsko arheološko

nalazište plič LučnjakNepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6216 Korčula Povijesna cjelina grada Korčule i njezina neposredna okolina

Nepokretno kulturno dobro - kulturno –povijesna cjelina

Z-5517 Korčula Ruševine crkve sv. Barbare na otoku Sutvara


RST-0049-1962.

Korčula Samostan i crkva Gospe od Milosrđa na Badiji


Z-4918 Korčula Samostan s crkvom sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-6467 Korčula Spomenik palim vojnicima u I.

svjetskom ratuNepokretno kulturno dobro - pojedinačno

RST-1429-1996.

Korčula Svjetionik Sestrice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6621 Korčula Utvrda i arheološko nalazište Forteca-Sv. Vlaho


Z-4588 Korčula Velika i Mala kneževa kula Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-6614 Žrnovo Arheološko nalazište Jakasova

špiljaNepokretno kulturno dobro - pojedinačno


P-4934 Žrnovo Crkva Male Gospe Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4921 Žrnovo Crkva sv. Filipa i Jakova Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-6771 Žrnovo Crkva sv. Martina sa zvonikom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4922 Žrnovo Crkva sv. Mihovila Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4865 Žrnovo Crkva sv. Vida Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-6770 Žrnovo Kulturno-povijesna cjelina

MratinNepokretno kulturno dobro - kulturno –povijesna cjelina

P-5213 Žrnovo Ostaci rimske cisterne Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4924 Pupnat Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-6805 Čara Arheološko nalazište Velo

stražišćeNepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5169 Čara Crkva Gospe od Polja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-4923 Čara Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-2318 Čara Kaštel Španić Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-6676 Čara Ostatci crkve sv. Stjepana Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-6484 Račišće Arheološko nalazište špilja

ŽukovicaNepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-6807 Račišće Crkva Pomoćnice kršćana Nepokretno kulturno dobro - pojedinačnoZ-5170 Račišće Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar Ministarstva kulture, preuzeto 16. veljače 2017. godine, obrada: KORA d.o.o.

Rekreacijski sadržaji

Sport i rekreacija iznimno su važni za zdravlje i kvalitetu života stanovništva, a time i za cjelokupan razvoj lokalne zajednice. U Gradu Korčuli rekreacijske aktivnosti na visokoj su razini jer se nudi veliki broj sportskih sadržaja.

Ustanova Športski objekti Korčula upravlja i održava sportske objekte na području Grada Korčule15 i to:

- Gradski bazen Gojko Arneri - Natkriveni plivački bazen Gojko Arneri je bazen dimenzija 25 x 33 metra. Dimenzijama odgovara plivanju u malim bazenima i vaterpolu. Bazen koriste sportski klubovi, ostale pravne osobe i građanstvo, a otvoren je sedam (7) dana u tjednu. Korištenje bazena i teretane je na raspolaganju i gostujućim klubovima i grupama sportaša.

- Športsku dvoranu u Korčuli (izgrađena do osnovne škole Petra Kanavelića), s pripadajućim športskim terenom ispod dvorane – Športska se dvorana nalazi u sklopu Osnovne škole Petra Kanavelića u Korčuli. Ista je u službi sporta i potreba osnovne i srednje škole za tjelesni odgoj. U slobodnim terminima postoji mogućnost najma po cjeniku Ustanove Športski objekti Korčula. Dvorana je namijenjena za šport (košarka, badminton, tae kwon do i drugo) i rekreaciju. U zimskim mjesecima se grije, sadrži muške i ženske sanitarne čvorove te sportski plastični pod. Tribine su kapaciteta 250 sjedećih mjesta.

- Igralište za male športove (predjel Ekonomija), prekriveno montažno demontažnom konstrukcijom («Balon») - Dvorana natkrivena balonom nalazi se u neposrednoj blizini Srednje škole Korčula na predjelu Ekonomija i namijenjena je za rukomet i mali nogomet. Montažne tribine su kapaciteta 250 mjesta. Sadrži sanitarne čvorove, a pod je gumirana podloga.

15 Izvor: http://www.sportkorcula.com


- Igralište za male športove u Žrnovu (do Doma kulture i O.Š. A.C. Pinjac) - Asfaltirano igralište otvorenog tipa nalazi se iza zgrade Osnovne škole A. Curać Pinjac u Kampušu, u službi je sporta i potreba osnovne škole za tjelesni odgoj. Namijenjeno je za mali nogomet i rukomet. Dijelom je ograđeno žičanom ogradom, a u noćnim satima je i osvijetljeno. Korištenje igrališta se ne naplaćuje

- Nogometno igralište u Žrnovu (Postrana) - Nogometno travnato igralište nalazi se u predjelu Postrane i koristi se uz naplatu po cjeniku Ustanove Športski objekti Korčula. Cijelo igralište je ograđeno, travnata podloga se redovito održava.

- Igralište za male športove u Račišću - Asfaltirano igralište udaljeno je kilometar od Račišća i od Kneža. U potpunosti je ograđeno i ima postavljenu rasvjetu. Namijenjeno je za rukomet i mali nogomet. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

- Igralište za male športove u Pupnatu - Asfaltirano igralište nalazi se u centru mjesta. Namijenjeno je igranju rukometa i malog nogometa. Ima postavljenu rasvjetu i u potpunosti je ograđeno. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

- Igralište za male športove u Čari - Asfaltirano igralište nalazi se u centru mjesta. Namijenjeno je za rukomet i mali nogomet. Posjeduje tribine kapaciteta 250 mjesta, postavljenu rasvjetu i u cijelosti je ograđeno. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

- Igrališta za male športove u Zavalatici - Dva asfaltirana igrališta nalaze se u Zavalatici. Namijenjena su za košarku, rukomet i mali nogomet. Oba igrališta su u fazi ograđivanja žičanom ogradom i postavljanja rasvjete. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

- Igralište za male športove Ferijalni - Igralište je asfaltirano, u potpunosti ograđeno žičanom ogradom i namijenjeno je igranju malog nogometa, rukometa i košarke. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.

Osim sportskih igrališta, u svim naseljima Grada Korčule za najmlađe su uzraste izgrađena dječja igrališta.

Važna zona za rekreaciju je i Park-šuma Hober s više od 4 km šetnica koja se nalazi između centra Korčule i naselja Sv. Anton na sjeveroistočnim obroncima brijega poviše luke Uš. Park-šuma je zapuštena i neugledna te joj je potrebno ulaganje i rekonstrukcija.

Plivalište KPK nalazi se nadomak centra Korčule uz Šetalište Frana Kršinića. Budući da se radi o morskom plivalištu, koristi se u ljetnim mjesecima.


STANJE U OKOLIŠU I PROSTORU16

Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima

Iako je prostor Grada Korčule razmjerno rijetko naseljen sa svega 57,7 stanovnika po km2 (poradi usporedbe prosjek RH je 85 stanovnika po km2), velika koncentracija stanovnika u zoni naselja Korčula, Žrnova i Račišća u kojem živi 79,4% stanovnika Grada, stvara velike ekološke probleme.

Problemi se očituju kako u klasičnim oblicima zagađivanja okoliša, tako i u vizualnom uništavanju krajobraznih svojstvenosti obale oblikovno neprimjerenom izgradnjom s jedne strane (npr. Medvinjak, Zavalatica, Rasohatica) i neprihvatljivom dužobalnom izgradnjom praktično samo u prvom redu (Korčula-Račišće). Sve to čini dijelove obale Grada iznimno ugroženima. Uočava se izgradnja na neprihvatljivim pozicijama dolaca terasastih vinograda (npr. u zoni Žrnova).

Problem se ne može riješiti prostim zabranama, već usmjeravanjem izgradnje na prihvatljivim mikrolokacijama uz striktnu kontrolu i provedbu Prostornog plana. Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebno je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unaprjeđivanje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika.

Grad svoj kruti otpad odvozi u Općinu Lumbarda na lokaciju “Kokojevica”. Deponij je nedostatno opremljen, lokacija je nepovoljna, a smeće se uništava spaljivanjem, što predstavlja opasnost od požara koji i nisu rijetki, osobito u ljetnoj sezoni. Na deponij se organizirano odvoze otpaci naselja Korčule, Lumbarde, Račišća i Žrnova. U najnovije vrijeme poduzete su mjere za uređenje deponija: izgrađena je ograda koja je u međuvremenu većim dijelom uništena, uvedena je čuvarska služba i protupožarne mjere i osiguran je stroj za zatrpavanje zemljom. Slijedom navedenog, potrebna je izgradnja reciklažnog dvorišta kako se ne bi i dalje sustavno narušavala priroda, lokacija deponija, ali i zdravlje svih stanovnika grada Korčule te općine Lumbarda.

Područje Grada Korčule obiđeno je u suradnji sa stručnim službama Grada i evidentirane su 3 veće lokacije i 6 manjih na kojima se ilegalno odlaže otpad. Otpad se odlaže na divlje, a odlažu ga uglavnom stanovnici najbližih naselja.

Odlaže se najviše glomazni i komunalni otpad (madraci, frižideri, kauči), granje, otpadna plastika, olupine vozila, građevinski otpad i to beton, cigla, šuta, kamen i u najvećoj mjeri zemlja i nevezani prašinasti materijali. Evidentirane su sljedeće lokacije:

1. Smetlište Čara – Koča

2. Smetlište Stubica

3. Smetlište Sustjepan

4. Smetlište Zavalatica-Brguja

5. Smetlište Zagrinčanjiva

6. Smetlište Žrnovska Banja – Podgomilje

7. Smetlište Dolac

8. Smetlište Mala klačina i

16 Preuzeto iz II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule


9. Smetlište „Inkobrod“ Korčula.

Što se tiče relativne čistoće okoliša, još uvijek nije ugrožena velikim onečišćenjem i zagađenjem mora te kao takva stvara značajnu prednost, osobito u turističkom razvoju. Poljoprivredne površine, gdje se koriste značajno manje količine umjetnog gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu, pogoduju razvoju ekološke poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane.

Dijelom izvorna netaknuta, dijelom kultivirana priroda, dijelom kulturni krajolik izgradili su raznolikost svojstvenog krajobraza Grada tipičnog za ovaj dio južne Dalmacije.

U skladu s rečenim možemo odrediti vrijedne prirodne i krajobrazne površine Grada koje je potrebno štititi. Ističu se:

• Prirodni prostori i krajobrazi:

- Prirodni prostori i krajobraz južne pučinske i dijela sjeverne obale. Strma razvedena obala s izraženim stijenama i uvalama s gustim pojasom makije u zaobalju pruža sliku nepristupačnosti i divljine. Usprkos činjenice da je Korčula kao otok botanički i šumarski dosta istraživana, još uvijek nije detaljno floristički obrađena niti fitocenološki snimljena. Naročito se to odnosi na florne zanimljivosti grebenjača, ostalog litorala, stijena i pjeskovitih plaža.

- Prirodni prostori i krajobraz arhipelaga korčulanskih otoka, otočića i grebena.

• Kultivirani prostori i krajobrazi:

- Kultivirani krajobraz pokriva velike površine, a obuhvaća poljodjelske površine od kojih se ističu kraška polja, terasasti vinogradi i maslinici i šumske površine, kako gospodarskih šuma tako i privatnih.

• Kulturni prostori i krajobrazi

- Kulturni prostori i krajobrazi obuhvaćaju zone naselja i znatnih antropogenih promjena u prostoru. Kao vrlo vrijedni kultivirani krajobrazi ističu se u unutrašnjosti Čara i Pupnat, a pri morskoj obali naravno Korčula

• Osobite pojedinačne prirodne vrijednosti.

Osim do sada navedenih prostornih sklopova treba još navest pojave koje su već zaštićene Zakonom o zaštiti prirode i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije:

• u kategoriji poseban rezervat šumske vegetacije: Kočje kod naselja Žrnovo;

• u kategoriji park-šuma: park-šuma Hober u naselju Korčula;

• u kategoriji značajni krajobraz: otok Badija;

• u kategoriji spomenik prirode: stablo crnike u naselju Žrnovo-Klokolina;

• u kategoriji spomenik parkovne arhitekture: park Foretić u naselju Korčula, drvored čempresa sv. Antun u naselju Korčula, stablo čempresa u naselju Čara.

Temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i PPUG Korčule na području obuhvata Plana zaštićena su sljedeća područja:

• u kategoriji osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz: južna pučinska obala, krajolik u Pupnatu, Korčulansko-pelješki arhipelag, šumica u naselju Račišće uz crkvu sv. Nikole, šuma Fortezza, šuma Carevića glava uz uvalu Uš i hotel Bon Repos, šuma na poluotočiću Banja na istočnom rubu uvale Banja, šuma Bori, Paganettijeva pećina na Korčuli, špilja Pišurka na Korčuli, špilja Zaglav na Korčuli, sjeverna obala prema Pelješkom kanalu (od naselja Račišće prema zapadu), uvala Samograd.


• u kategoriji osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz: Žrnovsko polje, Pupnatsko polje, Čarsko polje, dolac u središtu naselja Račišće, vinogradi na strmim terenima u Žrnovu, Račišću i Knežama; poluotok Turanj dio sjeverno od ceste Ž-6224

Primarna infrastruktura

Pokrivenost vodoopskrbnim sustavima17

Vodoopskrba područja Grada Korčule riješena je u sklopu regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet. Ishodište regionalnog vodovoda je izvorište "Prud" u dolini Neretve.

Voda se pumpa na izvorištu i na poluotoku Pelješcu, ukupna visina dizanja vode je 350 m. Na otok Korčulu voda dolazi gravitacijom iz vodospreme "Janjina" na Pelješcu kroz podmorski cjevovod koji se sastoji od 5 visokotlačnih polietilenskih cijevi 202 mm, te cjevovodom 350 ACC ulazi u vodospremu Korčula I. zapremnine 1000 m3 s kotom dna 87,00 m.n.m. koja je centralna vodosprema za opskrbu vodom otoka Korčule.

Prema podacima «NPKLM vodovoda» d.o.o. Korčula za otok Korčulu je, s obzirom na izgrađene kapacitete NPKLM vodovoda, utvrđena količina od 104 l/s, od čega za Grad Korčulu 62 l/s. Iz vodospreme Korčula I. voda gravitacijom ide u vodospremu Korčula II. na jednu stranu i na drugu stranu do vodospreme "Vela Luka". Naselja uz more spojena su na regionalni vodovod preko vodosprema mjesne potrošnje, a naselja u sredini otoka vodu dobivaju prepumpavanjem iz magistralnog cjevovoda.

Izgrađeni objekti regionalnog vodovoda na području Grada Korčule su:

A. Cjevovodi

1. Podmorski cjevovod Pelješac-Korčula dužine 2400 m sastoji se od pet visokotlačnih armiranih polietilenskih cijevi 202 mm.

2. Cjevovod izlaz iz mora vodosprema "Korčula" dužine 1300 m, 350 mm ACC. 3. Povratni vod vodosprema "Korčula I." - vodosprema "Korčula II." dužine 800 m, 200 mm ACC.

3. Cjevovod vodosprema "Korčula I." - Račišće dužine 1000 m, 450 mm ACC.4. Tlačni vod crpna stanica Žrnovo - vodosprema "Žrnovo" dužine 2400 m, 108 mm, čelik.5. Tlačni vod crpna stanica Pupnat - vodosprema "Pupnat", dužine 2000 m, 80 mm ductil.6. Cjevovod Čara - Zavalatica dužine 2300 m, 100 mm ductil. 7. Cjevovod Smokvica - Čara dužine 3500 m, 150 mm ductil.

B. Crpne stanice

1. Crpna stanica "Pupnat", kapaciteta 3 l/sec, visina dizanja 350 m.2. Crpna stanica «Žrnovo» kapaciteta 4 l/sec, visina dizajna 190 m.

C. Vodospreme

1. Vodosprema "Korčula I." zapremnine 1000 m3, kota dna 87,00 m.n.m.2. Vodosprema "Korčula II." zapremnine 2000 m3, kota dna 56,00 m.n.m.3. Vodosprema "Pupnat" zapremnine 200,00 m3, kota dna 390,00 m.n.m.4. Vodosprema "Zavalatica" zapremnine 500 m3, kota dna 75,00 m.n.m.5. Vodosprema «Čara I» zapremnine 250 m3, kota dna 160,00 m.n.m.

17 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule - Obrazloženje


SLIKA 2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA

IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2D-VODOOPSKRBA

Prosječna potrošnja vode po stanovniku u Gradu Korčuli iznosila je 70,17 m3 u 2016. godini. Na godišnjoj razini potrošnja vode prema podacima iz 2016. godine kreće se oko 397.348,00 m3. Od toga se najveći dio od 74,58% potroši u gradu Korčuli, nakon čega slijedi potrošnja u naselju Žrnovo s udjelom od 14,13%, Pupnat 4,03%, Račišće 3,67% i Čara s udjelom od 3,59% u ukupnoj potrošnji vode.

Prosječna potrošnja vode po stanovniku u 2016. godini iznosila je 70,17 m3 u Gradu Korčuli. U potrošnji vode po stanovniku ističe se grad Korčula s potrošnjom od 103,77 m3. Ovakva visoka potrošnja rezultat je visoke turističke aktivnosti odnosno velikog broja turista koji su smješteni u hotelima i ostalim smještajnim objektima te velikog broja ugostiteljskih objekata koji se nalaze u gradu Korčuli.

TABLICA 36 POTROŠNJA VODE U GRADU KORČULI

Potrošno vode u m3 Potrošnja vode po stanovniku2014 2015 2016 2014 2015 2016

Grad Korčula

350.224 406.187 397.348 61,84 71,73 70,17

Korčula 270.264 300.398 296.369 94,63 105,18 103,77Žrnovo 42.395 59.555 56.159 30,99 43,53 41,05Račišće 15.200 16.171 14.581 35,19 37,43 33,75Pupnat 11.770 16.376 15.994 30,10 41,88 40,91Čara 10.595 13.687 14.245 17,20 22,22 23,13

IZVOR: NPKLM VODOVOD D.O.O., OBRADA KORA D.O.O.

Voda se dva puta mjesečno u ljetnim mjesecima i jednom mjesečno u zimskim mjesecima šalje na analizu u Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije–Služba za zdravstvenu ekologiju. Rezultati analitičkog izvješća vode za ljudsku potrošnju sukladni su uvjetima koji su propisani Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15) jer rezultati parametara odgovaraju maksimalno dozvoljenim koncentracijama iz Priloga I Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13, 141/13 i 128/15).

U Gradu Korčuli je u 2017. godini bilo 3.197 priključaka na vodovod. Od tog iznosa najveći broj priključaka nalazi se u gradu Korčuli (54,21%).


TABLICA 37 POTROŠNJA VODE U GRADU KORČULI U 2017. GODINI

Broj priključakaKorčula 1733Žrnovo 339Račišće 250Kneže 122Žrnovska Banja 208Pupnat 102Zavalatica 146Čara 34Privreda 243Direktni 20Ukupno 3197

IZVOR: NPKLM VODOVOD D.O.O., OBRADA KORA D.O.O.

Pokrivenost kanalizacijskom infrastrukturom18

U gradu Korčuli postoje prvi počeci izgradnje kanalizacijske mreže još u Srednjem vijeku. Danas postoji izgrađena kanalizacijska mreža s glavnim sakupljačima. Izgrađena su dva kanalizacijska sustava i to:

- Grad koji obuhvaća zapadno područje do zaljeva Luka, te- Dominče koja obuhvaća novo naselje na istočnom području.

Navedenim sustavima otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala. Održavanje i pogon postojeće kanalizacijske mreže obavlja Javno komunalno poduzeće "Hober".

Početkom sedamdesetih izgrađen je najprije sakupljač Sv. Nikole uz obalu do kraja obale ispod kule Kerjan. Na tom mjestu izgrađena je crpna stanica kojom su prihvaćene i otpadne vode sakupljača s istočne strane grada. Crpnom stanicom CS Grad su se potiskivale nepročišćene otpadne vode u Pelješki kanal "podmorskim ispustom" duljine 300 m na dubinu 40 m. U zapadnom dijelu grada Korčule još je izgrađen sakupljač Borak s pripadajućim crpnim stanicama CS Hoteli (priključeni su svi hoteli), CS Obala. Na Borak je priključena i marina "Korčula". Jedino nije priključen restoran Liburna te su te vode onečišćavale more.

Krajem sedamdesetih je izgrađen prvi veći sakupljač istočnog dijela grada i to na potezu od tadašnje vojarne do brodogradilišta. Izveden je i vrlo kratki ispust na samom ulazu u kanal Ježevica. Kako ovaj ispust nije bio izgrađen po pravilima struke, to su otpadne vode onečišćavale dio kanala Ježevica. Na sakupljač Dominče kasnije su priključene zgrade Doma zdravlja posredstvom CS, isto kao i hotel Bon-Repos (sadašnji Port 9) te se donekle zaštitilo more u uvali Luka.

Izgradnjom sakupljača u zapadnom dijelu grada postavljeni su temelji za konačno rješenje svih otpadnih voda zapadnog dijela grada.

U istočnom dijelu grada stanje je slabije, prvenstveno radi neizgrađenog odgovarajućeg podmorskog ispusta, a i zbog nedovoljno razvijene kanalizacijske mreže.

Na kanalizacijsku mrežu nisu priključene još zgrade u predjelu Sv. Antun, zatim na Solinama i uz obalu Ježevica. Izvan kanalizacijskih sustava još su predjeli Strečica i Luka. U uvali Luka stambene zgrade ispuštaju otpadne vode ili procjeđivanjem kroz septičke jame u tlo ili direktno u more. Ovdje se opažaju



promjene kakvoće mora zbog plitkoće uvale. U uvali Strečica stanje je nešto bolje zbog otvorenosti uvale.

SLIKA 3 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OTPADNIH VODA TE OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2E-ODVODNJA

U Gradu nema stalnih vodotoka, a nema ni većih problema s bujicama. Najveća bujica nalazi se na dijelu između Općine Blato i Grada Korčule u vrlo rijetko nastanjenom dijelu Grada u vododerini prema uvali Babina. Nekoliko bujica ima i na južnim, pučinskim obroncima Grada. Interesantan je veliki broj lokava koje su označene na slici “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – odvodnja otpadnih voda te obrada, skladištenje i odlaganje otpada“.

Broj stanovnika priključenih na sustav odvodnje na području GK Stari Grad iznosi 95%, a na području u GK Sv. Antun 30%.

Infrastruktura za distribuciju električne energije19

Postojeći vodovi 110 kV s kabelskim kućicama ucrtani su na grafičkom prilogu. Za podatke 110 kV mreže nadležna je HEP, Prijenosno područje - Split. Potrebna je razvojna TS 110/35 kV jer napajanje TS 35/10 (20) kV Korčula vodovima 35 kV ne zadovoljava iz pravca TS 110/35 kV Ston, a na granici je zadovoljavajućeg iz pravca TS 110/35 kV Blato.

Sadašnje osnovno napajanje potrošača područja Grada (i šire) vrši se vodovima 35 kV kako je navedeno. Vod 35 kV iz pravca TS 35/10 kV Blato novi je, izgrađen 1999. godine kao dvostruki 35 + 20 kV (osim dijela Čara-Pupnat kao 35 kV) na čelično rešetkastim stupovima. Na njegovu 20 kV stranu povezane su sve distributivne TS 10 (20)/04 kV između Korčule i Blata, a na zadanom prostoru kabelskim novim vodom 20 kV Čara, Čara vinarija i Zavalatica 1. Također je 20 kV vodovima na čelično rešetkastim i kabelskim dionicama istovremeno ostvareno povezivanje TS u Žrnovu (Kampuš, Postrana, Barina i nova Brdo). Posebno je izgrađen jednak vod s kb dionicama DV 35 + 20 kV - TS Pupnat 1 - Pupnat 2 - Račišće - Uljara.

Napominje se kako je pogonsko napajanje Čare, Vinarije i Zavalatice iz TS35/10 kV Blato, a cijela preostala potrošnja prostora iz TS 35/10(20) kV Korčula.



TS 35/10(20) kV Korčula potpuno je rekonstruirana 1995. godine za naponsku razinu 35/20 kV ("vozi" 35/10 kV) i max snagu 2 x 4 MVA. Transformacija je već sada 2 x 4 MVA, a transformatore je moguće prespajati. Oprema je suvremena (vakum prekidači, numerička zaštita, proc0_0buduću TS 110/35 kV (kabelske veze nisu izgrađene).

Srednje naponska mreža gradskog i izvangradskog područja je najvećim dijelom kabelska nazivnog napona 12 kV, a novoizgrađeni dijelovi su za nazivni napon 20 kV kako je to prikazano na podlogama.

Zaključno bi napomenuli kako je elektroenergetika na zadanom prostoru pratila stvarna zbivanja, iako sva zbivanja nisu bila usklađena s ranijim planovima.

SLIKA 4 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - ELEKTROOPSKRBA

IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2C-ELEKTROENERGETIKA

Ukupna potrošnja električne energije u Gradu Korčuli20 u javnom sektoru iznosi 2 488 MWh u 2012. godini, dok su u istom razdoblju u Gradu Korčuli kućanstva potrošila 13.750 MWh, uslužni sektor 8.904 MWh, industrija 557 MWh, prema čemu je potrošnja električne energije u Gradu Korčuli za 2012. iznosila 25.669 MWh.

Korištenje alternativnih izvora energije i postojeća infrastruktura

Alternativni izvori energije na Gradskom bazenu Gojko Arneri

Gradska ustanova Športski objekti Korčula izgradila je i 2014. godine pustila u pogon fotonaponski sustav snage 50kW. Elektrana je spojena na elektroenergetsku mrežu. Prema tehničkom rješenju proizvedenu električnu energiju troši za potrebe Gradskog bazena Gojko Arneri kojim ustanova upravlja, a višak proizvedene energije isporučuje u elektroenergetsku mrežu.

20 Izvor: Akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule


Alternativni izvori energije u hotelskom kompleksu Port 921

Solar

Solarni kolektori projektirani su za dogrijavanje potrošne tople vode (sanitarne vode).

U paviljonskom dijelu hotela izvedeno je ukupno 25 solarnih kolektora, i to:- 24 komada kolektora bruto površine 13 m2 svaki, odnosno neto površine 12,35 m2 svaki- 1 komad kolektora bruto površine 6,3 m2, odnosno neto površine 5,8 m2.-

To čini ukupnu bruto površinu solarnih kolektora od 318,3 m2, odnosno ukupnu neto površinu solarnih kolektora od: 302,2 m2. Kolektori su proizvod Asgard Solarkollektoren GmbH Austria tip ökoTech PRO 13.

Paviljonski dio hotela zajedno s depandansama Korkyra proračunat je na maksimalni boravak 874 osobe dnevno uz prosječnu potrošnju od 50 l/osobi dnevno. Rezultati su bili potrošnja 44.450 l potrošne tople vode dnevno s 45 °C, odnosno 29.076 l dnevno s temperaturom od 60 °C.

U ukupno 13 spremnika pohranjuje se u svakom trenutku 30.000 l potrošne tople vode. Svih 25 solarnih kolektora ima ukupnu toplinsku snagu u iznosu od 216 kW. Solarni kolektori su proračunati tako da u vremenu od 8 sati zagriju dnevno potrebnu količinu potrošne tople vode.

Restoran

Za zagrijavanje potrošne tople vode u kompleksu restorana projektirana su i ugrađena 24 solarna kolektora proizvod Viessmann tip 11-FM. Svaki kolektor je bruto površine 2,51 m2, te neto površine 2,3 m2. To čini ukupnu bruto površinu solarnih kolektora od 60,24 m2, odnosno ukupnu neto površinu solarnih kolektora od: 55,2 m2. Solarni kolektori zagrijavaju ukupno 2.000 l potrošne tople vode u 2 spremnika od po 1.000 l.

Otpadna toplina iz dizalica topline zrak/zrak

U 5 paviljona ugrađene su dizalice topline zrak/zrak (VRF-sustavi) s učinkom hlađenja po 28 kW s po 2 hidro-boxa, koje omogućuju iskorištenje otpadne topline na način da se toplina prije vanjskog kondenzatora i „bacanja“ u okolinu vodi u hidro-boxove u toplinskim pod stanicama u prizemlju svakog paviljona i ondje predaje za zagrijavanje potrošne tople vode u spremnicima. Ovo je pogodan sustav i preko dana, kada radi u zajedno sa solarom, no posebno je pogodan noću kada VRF sustavi rade, a solari su izvan funkcije.

Jedan hydro-box ima mogući kapacitet grijanja 4,5 kW prosječno, ali u rasponu od 3,6 do 16 kW, ovisno o uvjetima. S ukupno 10 hydro-boxova dobivamo toplinski učinak od prosječno 45 kW, minimalno 36 kW do maksimalno čak 160 kW, ovisno o uvjetima. Maksimalna stvarna temperatura koju hydro-boxovi daju je oko 55 °C, što je i njihov glavni limit te praktički ostaju izvan funkcije kada ima dovoljno Sunčeve svjetlosti za puni pogon solarnih kolektora.

Dogrijavanje potrošne tople vode u kompleksu restorana dizalicom topline zrak/voda.

Solarni kolektori zagrijavaju ukupno 2.000 l potrošne tople vode u 2 spremnika od po 1.000 l. Iz ta 2 spremnika potrošna topla voda serijski ulazi u treći spremnik kapaciteta 2.000 l čiju donju spiralu zagrijava toplina iz cirkulacijske dizalice topline zrak/voda kapaciteta grijanja 53 kW s COP-om od 4,08.

21 Izvor: HTP Korčula d.d.


Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost

Prometna infrastruktura jedan je od glavnih čimbenika gospodarskog razvoja i napretka ne samo Grada Korčule već i cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovačko-neretvanska županija geografski je disperzirana te je fizički podijeljena na dva dijela od čega je dolina rijeke Neretve spojena sa teritorijem Republike Hrvatske, dok je veći dio županije uključujući i Grad Korčulu Neumskim koridorom odvojen od teritorija Republike Hrvatske. Sam Grad i otok Korčula nalazi se na rubnim dijelovima županije, a s administrativnim središtem povezan je zastarjelom cestovnom infrastrukturom i neadekvatnim katamaranskim linijama što dodatno povećava osjećaj izoliranosti. Zbog navedenih razloga prometna infrastruktura i internetska povezanost ključni su čimbenici za gospodarski napredak Grada Korčule.

Cestovne veze22

Prema “Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste” (NN br. 79/99) u Gradu od postojeće cestovne infrastrukture postoji jedna državna cesta:

- D-118 na pravcu trajektno pristanište Dominče /Korčula/ - Smokvica - Blato - Vela Luka.

Povijesni cestovni pravac što je uz nužna poboljšanja trase zadržao svoju ulogu cestovne poveznice prostora Otoka. Osim što je ova cesta važna za otočki život i za život unutar Grada ona je glavna veza prostora i otoka i Grada s trajektnim pristaništem u Dominču preko kojega je otok na istočnoj strani povezan s kopnom.

Osim navedene državne ceste u Gradu postoje još tri županijske ceste:

- Ž-6224 (D-118 /Korčula/ - Račišće),

Cesta je postala nepodesna budući da teče priobalnim izgrađenim prostorom pa će stoga biti potrebno izgraditi obilaznice oko Žrnovske Banje i Kneže.

- Ž-6225 (D-118 /Korčula/ - Lumbarda)- Ž-6244 (D-118 - Korčula).

U Gradu postoje i dvije lokalne ceste:

- L-69021 (D-118 /Čara/ - Zavalatica)- L-69022 (D-118 /Pupnat/ - D-118 /Čara/).

Lokalna cesta L-69022 stara je cesta između Pupnata i Čare koju je zamijenila D-118. Postoji i nekoliko nerazvrstanih teško prohodnih cesta koje bi trebalo urediti i koje povezuju:

- D-118 /Pupnat/ - Ž-6224 /Kneža/- L-69022 – Pupnatska luka- D-118 – Rasohatica.

Ostalo su ulice u izgrađenim zonama stambenog karaktera.

Promatrajući prometno-geografsku situaciju prostora u okviru Države i njenog središnjeg dijela s glavnim gradom Zagrebom i promatrajući to isto u okviru Županije Dubrovačko-neretvanske, prometni položaj Grada i otoka izrazito je nepovoljan. Otok je s glavnom prometnom kopnenom cestovnom

22 IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE


vezom “jadranskom magistralom”, odnosno državnom cestom D-8, povezan preko poluotoka Pelješca. Stoga je otok u još nepovoljnijoj prometnoj situaciji od peljeških općina.

Pomorske veze23 Postojeće stanje pomorskog prometa Grada temelji se na “Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet na području županije Dubrovačko-neretvanske” (NN br. 96/96). U skladu s navedenom Naredbom

- morska luka županijskog značaja je luka Korčula-putnička luka (istočna i zapadna obala).

Luke lokalnog značaja su:

- luka Badija- luka Pupnat- luka Račišće- luka Zavalatica i također- luka Korčula.

U okviru Korčule nalazi se i

- morska luka posebne namjene državnog značaja (LN)-Marina ACI Korčula te- sportska luka na istočnoj i zapadnoj obali Korčule.

Pelješki kanal je međunarodni i unutarnji plovni put.

Brze dužobalne trajektne linije i pješačka veza brodicama s Orebićem smještene su u luci u Korčuli, koja ima i međunarodni karakter. Svojom brojnošću i brzinama nikako ne zadovoljavaju.

Trajektna luka za Orebić smještena je u Dominču.

Zračne veze24

Zračne veze Grad ostvaruje na aerodromu u Čilipima što je iznimno nepovoljno. U slučaju hitnosti u Korčuli postoji heliodrom i za noćno slijetanje. Bitno poboljšanje, kako za Grad, tako i za otok, očekuje se izgradnjom zračne luke na otoku koja se predviđa u zoni Brne u Općini Smokvica.

Pošta i telekomunikacije25

U Gradu postoji šest poštanskih ureda

- 20260 Korčula- 20261 Korčula- 20264 Račišće- 20273 Čara- 20274 Pupnat i

23 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule 24 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule 25 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule


- 20275 Žrnovo.

Mobilne telekomunikacije su pokrile cijeli prostor Grada. Stacionarna telefonska mreža je kombinirana kako podzemna tako i nadzemna, a tvore je bakreni i optički kablovi. Vezana je za ATC u Korčuli. Iznad Korčule i Pupnata izgrađeni su TV i radio pretvarači za poboljšanje programa na području Grada.

Pristup internetu i korištenje računala Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa koji se temelje na podacima koje su dostavili operatori. Slika prikazuje pokrivenost korisnika na području Korčule osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz prikazanog je razvidno kako na području Korčule postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa.Također je vidljivo kako na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima je moguća dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa.

SLIKA 5 PODRUČJA DOSTUPNOSTI ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA

IZVOR: HTTP://MAPIRANJE.HAKOM.HR/HR-HR/SIROKOPOJASNIPRISTUP#STHASH.JNXKJAM7.DPBSPRISTUPLJENO 14. RUJNA 2017.

U gradu Korčuli 58,09% kućanstava posjeduje osobno računalo, a 54,85% kućanstava se koristi internetom što je viši udio nacionalnog i županijskog prosjeka po posjedovanju osobnog računala i korištenju interneta u kućanstvima.

TABLICA 38 PRIVATNA KUĆANSTAVA PREMA POSJEDOVANJU OSOBNOG RAČUNALA I KORIŠTENJU INTERNETA

Kućanstvo posjeduje osobno računalo (stolno ili prijenosno)

Kućanstvo se koristi internetom

da ne nepoznato da ne nepoznato

Republika Hrvatska 55,28% 43,59% 1,13% 50,65% 48,02% 1,33%


57,24% 41,06% 1,70% 54,08% 44,04% 1,88%

Korčula 58,09% 39,67% 2,24% 54,85% 42,76% 2,39%

IZVOR: DZS, POPIS STANOVNIŠTVA 2011., OBRADA KORA D.O.O.


Urbani prijevoz

Grad Korčula nema klasični javni prijevoz putnika, nego isključivo linijski prijevoz te autotaksi prijevoz.Linijski prijevoz putnika obavlja tvrtka Autotrans d.o.o. Redovne linije 26su kako slijedi: Korčula-Račišće (4 linije/dan) koja povezuje gradske predjele Medvidnjak, Žrnovska Banja, Vrbovica i Kneže s gradom; Korčula-(Blato)-Vela Luka (6 linija/dan) koja povezuje i naselja Žrnovo, Pupnat i Čaru s gradom Korčulom, Korčula-Lumbarda (8 linija/dan) koja povezuje trajektnu luku Dominče i gradski predio Sv. Anton sa centrom grada Korčule; Korčula-(Split, Zadar)-Zagreb (1 linija/dan), Korčula-Dubrovnik (1 linija/dan).

Osim autobusnog linijskog prijevoza, prijevoz putnika obavljaju i autotaksi prijevoznici. Na području Grada Korčule autotaksi prijevoz obavlja se s ukupno 27 vozila.

Podaci o nesrećama i sigurnosti na cestama

Analizirajući prometne nesreće na području grada Korčule za period 2012.-2016.godina vidljivo je kako broj prometnih nesreća varira, odnosno prema godinama stanje je sljedeće:

� 2012.godine ukupno se dogodilo 35 prometnih nesreća, od čega 18 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 17 prometnih nesreća s materijalnom štetom

� 2013.godine ukupno se dogodilo 28 prometnih nesreća, od čega 1 prometna nesreća s poginulim osobama, 13 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 14 prometnih nesreća s materijalnom štetom

� 2014.godina ukupno su se dogodile 23 prometne nesreće, od čega 12 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 11 prometnih nesreća s materijalnom štetom

� 2015.godina ukupno su se dogodile 32 prometne nesreće, od čega 14 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 18 prometnih nesreća s materijalnom štetom

� 2016.godina ukupno se dogodila 31 prometna nesreća, od čega 1 prometna nesreća s poginulim osobama, 14 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 16 prometnih nesreća s materijalnom štetom.

26 Izvor: www.autotrans.hr, pristupljeno 18. rujna 2017.


GRAFIKON 37 PRIKAZ BROJA PROMETNIH NESREĆA PREMA POSLJEDICAMA


Što se tiče nastradalih osoba u prometnim nesrećama koje su se dogodile na području grada Korčule, vidljivo je sljedeće stanje:

� 2012. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 25 osoba, od čega su 4 osobe zadobile teške tjelesne ozljede, dok je 21 osoba zadobila lake tjelesne ozljede

� 2013. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 17 osoba, od čega je 1 osoba smrtno stradala, 3 osobe su zadobile teške tjelesne ozlijede, dok je 13 osoba zadobilo lake tjelesne ozlijede

� 2014. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 14 osoba, od čega su 2 osobe zadobile teške tjelesne ozljede, dok je 12 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede

� 2015. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 17 osoba, od čega je 6 osoba zadobilo teške tjelesne ozljede, dok je 11 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede

� 2016. godine u prometnim nesrećama je nastradala 21 osoba, od čega je 1 osoba smrtno stradala, 5 osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede, dok je 15 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2012 2013 2014 2015 2016

poginulim

ozlijeđenim

materijalnom


GRAFIKON 38 PRIKAZ BROJA STRADALIH SUDIONIKA PREMA POSLJEDICAMA


0

5

10

15

20

25

2012 2013 2014 2015 2016

SMRTNO STRADALI

TEŠKO OZLIJEĐENO

LAKO OZLIJEĐENO


II.SW

OT

ANAL

IZA

RAZV

OJA

GRA

DA K

ORČ

ULE

- PR

EPO

ZNAV

ANJE

RAZ

VOJN

IH P

OTR

EBA

I PO

TEN

CIJA

LA

SWO

T an

aliz

a (e

ng. S

treng

ths,

Wea

knes

ses,

Opp

ortu

nitie

s, T

hrea

ts) p

reds

tavl

ja je

dan

od a

nalit

ički

h al

ata

koji

se p

rimje

njuj

u pr

ilikom

izra

de s

trate

gija

, daj

ući

preg

led

snag

a, s

labo

sti,

prilik

a i p

rijet

nji k

oje

proi

zlaz

e iz

terit

orija

lnog

, gos

poda

rsko

g i d

rušt

veno

g ko

ntek

sta

Gra

da K

orču

le.

SNAG

ESL

ABO

STI

Dru

štvo

Broj

ne o

rgan

izac

ije c

iviln

og d

rušt

va (O

CD

)D

obro

upr

avlja

nje

od s

trane

Mje

snih

odb

ora

i Gra

dski

h ko

tara

uz

pozi

tivnu

sur

adnj

u s

loka

lnim

sta

novn

ištv

omR

azvi

jena

obr

azov

no-o

dgoj

na in

frast

rukt

ura

Znač

ajan

udi

o ob

razo

vano

g st

anov

ništ

vaKv

alite

tna

uslu

ga z

drav

stve

ne z

aštit

e

Gos

poda

rstv

o R

azvi

jena

pol

jopr

ivre

dna

djel

atno

st s

a zn

ačaj

nim

prih

odim

a od

po

ljopr

ivre

de

Znač

ajan

udi

o st

anov

ništ

va k

oji o

stva

ruje

prih

odD

ostu

pnos

t pod

uzet

ničk

ojin

frast

rukt

uri

Post

ojan

je p

oduz

etni

čko-

potp

orne

inst

ituci

jePo

stoj

eći r

esur

si p

ogod

ni z

a ra

zvoj

odr

živo

g tu

rizm

a (k

ultu

rnog

, na

utič

kog,

rura

lnog

, gas

trono

msk

og i

aktiv

nog

turiz

ma)

Povo

ljni k

limat

ski u

vjet

iBr

ojni

turis

tički

sm

ješt

ajni

kap

acite

ti Bo

gata

i ra

zvije

na g

astro

nom

ska

ponu

daR

azvi

jena

trad

icijs

ka p

oljo

priv

redn

a pr

oizv

odnj

aO

čuva

na k

ultu

rna

mat

erija

lna

i nem

ater

ijaln

a ba

štin

aBo

gats

tvo

priro

dnih

resu

rsa

i bio

razn

olik

ost k

opne

nih,

mor

skih

i po

dzem

nih

stan

išta

Raz

vije

no o

brtn

ištv

o i m

alo

podu

zetn

ištv

oPr

istu

p ot

vore

nom

mor

u (ri

bars

tvo,

trgo

vina

, tur

izam

)

Dru

štvo

Star

enje

sta

novn

ištv

a i n

egat

ivna

dem

ogra

fska

slik

aN

edos

tata

k ra

dnih

mje

sta

za v

isok

o ob

razo

vano

sta

novn

ištv

oSe

zona

lnos

t rad

nih

mje

sta

Nep

osto

janj

e pr

ijevo

za u

čeni

ka o

snov

nih

škol

a u

popo

dnev

noj s

mje

niKo

ntin

uira

ni p

ad u

pisa

nog

broj

a uč

enik

a u

osno

vnoj

i sr

ednj

oj š

koli

Nep

osto

janj

e je

dins

tven

e zg

rade

sre

dnje

ško

le u

koj

oj s

e od

vija

ju s

ve

nast

avne

akt

ivno

sti,

već

su is

te p

odije

ljene

na

tri lo

kaci

jeN

edos

tatn

a op

rem

ljeno

st o

braz

ovni

h us

tano

vaN

edov

oljn

a op

rem

ljeno

st in

stitu

cija

za

pruž

anje

kva

litet

nih

uslu

ga (u

sluč

aju

pove

ćanj

a br

oja

koris

nika

soc

ijaln

ih u

slug

a)i z

a ak

tivni

ju

soci

jaln

u po

litik

u (n

pr. d

eins

tituc

iona

lizac

ija, u

slug

e u

kući

i sl

.)N

eusk

lađe

nost

obr

azov

nog

sekt

ora

s trž

ište

m ra

da

Viso

ki b

roj n

apuš

teni

h se

oski

h ku

ća u

unu

trašn

jost

i i z

apuš

teni

h ku

ćišt

a u

star

ogra

dsko

j jez

gri

Man

jak

inic

ijativ

e u

volo

nter

izm

u

Ned

ovol

jna

educ

irano

st c

iviln

og d

rušt

va o

upr

avlja

nju

udru

gam

aN

edov

oljn

i i n

eade

kvat

ni k

apac

iteti

i nek

valit

etna

usl

uga

skrb

sta

rijih

i ne

moć

nih

osob

a N

edos

tata

k pr

osto

ra z

a od

ržav

anje

nas

tave

u o

snov

noj š

koli

(pro

blem

ve

ćeg

broj

a up

isan

e dj

ece

u pr

vi ra

zred

zbo

g če

ga s

e na

stav

a od

ržav

a u

tri s

mje

ne)

Nep

rilag

ođen

o ra

dno

vrije

me

Dje

čjih

vrti

ća u

ljet

nom

per

iodu

(rod

itelji

zapo

slen

i u tu

rizm

u)

Neg

ativ

an u

tjeca

j izr

ažen

e se

zona

lnos

ti (tu

rizam

) u s

vim

seg

men

tima

živo

ta


Post

ojan

je A

CI m

arin

e Ko

rčul

a te

pot

enci

ranj

e da

ljnje

g ra

zvoj

a na

utič

kog

turiz

ma

Post

ojan

je L

AG-a

s o

dobr

enim

fina

ncira

njem

i de

finira

nom

loka

lnom

ra

zvoj

nom

stra

tegi

jom

Post

ojan

je ra

zvoj

ne a

genc

ije z

a st

rate

ško

plan

iranj

e, ra

zvoj

i pr

oved

bu

proj

ekat

a i p

otic

anje

pod

uzet

ništ

vaVe

liki b

roj p

omor

aca,

razv

ijeno

pom

orst

vo

Kom

unal

na in

fras

truk

tura

i ok

oliš

Don

esen

pro

stor

ni p

lan

(ažu

riran

201

6.)

Rel

ativ

no z

adov

olja

vaju

ći s

usta

v vo

doop

skrb

e i o

pskr

be e

lekt

rično

m

ener

gijo

mD

obra

kak

voća

mor

a i z

raka

Pote

ncija

l kor

ište

nja

obno

vljiv

ih iz

vora

ene

rgije

Za s

ve s

ekto

re:

Post

ojan

je a

ktiv

ne b

aze

stra

tešk

ih p

roje

kata

na

razi

ni g

rada

koj

e je

m

oguć

e fin

anci

rati

iz E

SI fo

ndov

aSt

ečen

a zn

anja

i is

kust

va d

ioni

ka u

prip

rem

i i p

rove

dbi p

roje

kata

fin

anci

rani

h iz

EU

sre

dsta

va

Dep

opul

acija

sta

re g

rads

ke je

zgre

Man

jak

obra

zova

nog

zdra

vstv

enog

oso

blja

i m

edic

insk

ih s

esta

ra

Gos

poda

rstv

o Iz

osta

nak

akci

jski

h pl

anov

a pr

oved

be u

klju

čnim

pod

ručj

ima

gosp

odar

stva

(pod

uzet

ništ

vo, p

oljo

priv

reda

) ukl

juču

jući

i st

rate

gije

pr

ivla

čenj

a in

vest

icija

Potre

ba z

a os

poso

blja

vanj

em tu

ristič

kih

djel

atni

kaIz

raže

na s

ezon

alno

st tu

ristič

ke p

onud

e i p

otra

žnje

Ovi

snos

t cje

loku

pnog

gos

poda

rstv

a o

turiz

mu

Neg

ativ

an u

tjeca

j vis

okog

bro

ja tu

rista

na

svak

odne

vnic

u gr

ađan

a (g

užve

u p

rom

etu,

duć

anim

a i s

l.)N

edos

tata

k pr

omoc

ije d

estin

acije

i sa

drža

ja te

nep

osto

janj

e de

finira

nog

bren

da i

kom

unik

acijs

ke s

trate

gije

Ned

osta

tak

održ

ivog

upr

avlja

nja

kultu

rnom

baš

tinom

Ned

ovol

jno

zast

uplje

ni ra

zlič

iti o

blic

i pod

uzet

ništ

va (s

ocija

lne

inov

acije

, dr

uštv

eno

podu

zetn

ištv

o, z

elen

o po

duze

tniš

tvo

i dr.)

Nep

opun

jene

i ne

potp

uno

opre

mlje

ne p

oduz

etni

čke

zone

N

edov

oljn

a po

duze

tnič

ka z

nanj

a i i

nfor

mat

ička

pis

men

ost

Man

jak

održ

ivog

udr

uživ

anja

u k

last

ere

Usi

tnje

nost

i ne

pove

zano

st p

oljo

priv

redn

og z

emljiš

ta

Siva

eko

nom

ija

Nea

dekv

atni

pro

stor

ni p

lano

viN

eobr

ađen

e po

ljopr

ivre

dne

povr

šine

Nep

osto

janj

e os

tvar

ivih

turis

tički

h zo

na s

prem

nih

za in

vest

iranj

a N

epos

toja

nje

optič

ke in

frast

rukt

ure

Kom

unal

na in

fras

truk

tura

i ok

oliš

Nep

ovol

jna

prom

etna

pov

ezan

ost s

ost

atko

m z

emlje

te n

epos

toja

nje

izra

vne

prom

etne

pov

ezan

osti

s in

ozem

stvo

mN

euje

dnač

ena

razv

ijeno

st p

rom

etne

infra

stru

ktur

eSl

abija

pov

ezan

ost m

anjih

nas

elje

nih

otoč

ića

s gr

adom

Kor

čulo

mN

epos

toja

nje

klas

ično

g ja

vnog

prij

evoz

a pu

tnik

a


Nea

dekv

atan

sus

tav

odvo

dnje

otp

adni

h vo

da (k

oje

se n

epro

čišć

ene

ispu

štaj

u u

obal

no m

ore

te n

a ne

kim

mje

stim

a ne

gativ

no u

tječu

na

prom

jenu

kak

voće

mor

a)N

efun

kcio

naln

ost s

usta

va g

ospo

dare

nja

otpa

dom

Ner

azvi

jena

kom

unal

na d

jela

tnos

t na

otoč

ićim

a u

sast

avu

Korč

ulan

skog

arh

ipel

aga

Ned

ovol

jno

razv

ijeni

sus

tavi

obr

ane

od e

lem

enta

rnih

nep

ogod

a N

eraz

vije

na e

kolo

ška

svije

st g

rađa

na i

nepr

epoz

nato

st p

rirod

nih

resu

rsa

Ned

osta

tak

učin

kovi

tog

upra

vlja

nja

plaž

ama

Ner

iješe

ni im

ovin

sko

prav

ni o

dnos

i i z

emljiš

ne k

njig

eN

eprim

jere

na d

už-o

baln

a iz

grad

nja

koja

dov

odi d

o vi

zual

nog

uniš

tava

nja

kraj

obra

znih

svo

jstv

enos

ti ob

ale

Ugr

ožen

i eko

sist

emN

edos

tata

k vo

de (n

egat

ivan

utje

caj n

a no

sivo

st o

toka

–zb

og

pove

ćanj

abr

oja

turiz

ma;

zas

tario

sus

tav

vodo

opsk

rbe

i odv

odnj

e -

kana

lizac

ijski

sus

tav/

mre

že)

Ned

osta

tak

park

irnih

mje

sta

PRIL

IKE

PRIJ

ETN

JEZa

sve

sek

tore

:R

azvo

j u s

klad

u s

odre

dnic

ama

Nac

iona

lnog

pro

gram

a ra

zvitk

a ot

oka,

D

ržav

nih

prog

ram

a ra

zvitk

a ot

oka

i Pro

gram

a Vl

ade

RH

Pove

ćana

dos

tupn

ost E

SI i

naci

onal

nih

fond

ova

za fi

nanc

iranj

e pr

ojek

ata

iz k

ljučn

ih ra

zvoj

nih

sekt

ora

Potic

anje

međ

uoto

čne

sura

dnje

(s c

iljem

prij

ave

zaje

dnič

kih

proj

ekat

a,

potic

anje

dob

re p

raks

e i d

r.)

Dru

štvo

Raz

voj n

ovih

pro

gram

a ob

razo

vanj

a u

skla

du s

Hrv

atsk

im

kval

ifika

cijs

kim

okv

irom

s c

iljem

pov

eziv

anja

obr

azov

nog

sust

ava

s trž

ište

m ra

da R

H/E

U n

a sv

im ra

zina

ma

obra

zova

nja

Podi

zanj

e ra

zine

kva

litet

e so

cija

lnih

usl

uga

i dal

jnji

razv

oj n

ovih

kro

z ko

rište

nje

dost

upni

h sr

edst

ava

iz E

SIF-

ai n

acio

naln

ih p

rogr

ama

Upi

s na

UN

ESC

O li

stu

svje

tske

kul

turn

e ba

štin

e

Za s

ve s

ekto

re:

One

čišć

enje

mor

aEl

emen

tarn

e ne

pogo

de (p

ožar

i, su

šeitd

.)Vi

soka

dep

opul

acija

RH

(man

jak

ljudi

za

rad

u zd

ravs

tvu

i tur

izm

u u

sezo

ni)

Neg

ativ

ni u

tjeca

j (m

asov

nog)

turiz

ma

na p

rirod

nu i

kultu

rnu

bašt

inu

Stal

ne p

rom

jene

zak

ona

i por

ezno

g su

stav

a –

nest

abiln

ost

Glo

baln

e i r

egio

naln

e ek

onom

ske

kriz

eU

skla

điva

nje

sa z

akon

ima

EU k

oji n

isu

uskl

ađen

i s lo

kaln

im

pose

bnos

tima

i pot

reba

ma

Pozi

cion

iranj

e Ko

rčul

e pr

ema

inde

ksu

razv

ijeno

sti k

oji n

ije u

skla

đen

s po

sebn

ostim

a ot

oka

(vel

iki n

eraz

mje

r bro

ja lj

udi u

kol

ovoz

u i s

iječn

ju)

Nep

ovje

renj

e gr

ađan

a u

ulag

anje

N

epov

oljn

e op

cije

pre

dfin

anci

ranj

a i s

ufin

anci

ranj

a sr

edst

ava

iz E

SI

fond

ova


Gos

poda

rstv

o R

ast t

rend

ova

u po

vezi

vanj

u po

ljopr

ivre

de, t

uriz

ma

i nep

oljo

priv

redn

ih

djel

atno

sti

Oču

vanj

e tra

dici

onal

nih

zani

man

jaPo

tenc

ijal r

azvo

ja z

adru

žnog

pos

lova

nja

i dru

gih

oblik

a ud

ruži

vanj

a Iz

rađe

na S

trate

gija

raz

voja

turiz

ma

Gra

da K

orču

le d

o 20

17.–

2020

. koj

a na

vodi

stra

tešk

e pr

ojek

te u

pod

ručj

u tu

rizm

a te

pru

ža u

tem

elje

nje

za

njih

ovo

izvr

šenj

ePo

tenc

ijal z

a ra

st i

razv

oj tu

rizm

a be

z po

veća

nja

broj

a le

žaja

Una

pređ

enje

pos

toje

ćih

i raz

voj n

ovih

javn

ih u

slug

a po

drža

nih

IKT-

omJa

čanj

e ko

nkur

entn

osti

mal

og i

sred

njeg

pod

uzet

ništ

va, p

oduz

etni

čke

klim

e i i

nici

jativ

ePo

rast

turis

tički

h kr

etan

ja u

Eur

opi

Raz

voj n

ovih

turis

tički

h zo

na

Kom

unal

na in

fras

truk

tura

i ok

oliš

Brza

ces

ta p

reko

Pel

ješc

a i m

ost n

a Pe

lješc

uD

vije

luke

,1. u

Ore

biću

Per

na –

2. K

orču

la P

olač

ište

Mog

ućno

st k

oriš

tenj

a in

term

odal

nog

trans

porta

(ces

tovn

i, že

ljezn

ički

, vo

deni

) R

azvo

j oto

čne

urba

ne a

glom

erac

ije

Nes

prem

nost

za

podu

zim

anje

pra

vovr

emen

ih re

form

i na

drža

vnoj

ra

zini

Loša

kom

unal

na in

frast

rukt

ura

(vod

oops

krba

i od

vodn

ja) p

oluo

toka

Pe

lješc

a št

o ut

ječe

i na

oto

k Ko

rčul

u


III. STRATEŠKI OKVIR

Strateški okvir Grada Korčule predstavlja logičku poveznicu definiranih potreba grada Korčule i ciljeva, prioriteta i mjera kojima će se ostvariti ispunjavanje tih potreba. Potrebe su prethodno definirane kroz analizu stanja, koja predstavlja uglavnom statističko stanje grada Korčule, i SWOT analize koja izražava jakosti i slabosti, prilike i probleme grada temeljem podataka iz analize stanja, ali i podacima dobivenih od svih ključnih dionika uključenih u izradu ove Strategije. Ključni dionici u izradi ove Strategije su osobe koje predstavljaju sve ključne sektore razvoja grada Korčule te su svojim intrinzičnim znanjem i iskustvom pojedinog područja doprinijeli u onim dijelovima koje nije moguće definirati suštinskim statističkim podacima. Strateškom planiranju pristupljeno je prije svega participativnom metodom, jer samo s dobrim poznavanjem kulture i identiteta te potreba građana moguće je definirati njihove specifične potrebe i ulagati u rast kvalitete života.

R.D. CILJ R.D. PRIORITET R.D. MJERA

1 Razvoj učinkovitosti ljudskihpotencijala i podizanje kvalitete života

1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta

1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture

1.1.2. Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje njegove kvalitete

1.1.3. Usklađivanje i razvojobrazovnih programa s potrebama tržišta rada

1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina

1.2.1. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba

1.2.2. Ulaganje u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika

1.2.3. Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada

1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi

1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga

1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju


1.3.3. Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja

1.3.4. Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvenezaštite

1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju

1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva

1.4.1. Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva

1.4.2. Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje volonterskog rada te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga

1.4.3. Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr.)

1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja

1.5.1. Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem

1.5.2. Jačanje interaktivnog radai komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka

1.5.3. Razvoj novih e-usluga

2 Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture

2.1.1. Jačanje, izgradnja iopremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva

2.1.2. Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva (poduzetništvo, poljoprivreda) uključujući i strategije privlačenja investicija

2.1.3. Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj poduzetništva i


olakšavanje pristupa izvorima financiranja

2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije

2.2.1. Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga i poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj

2.2.2. Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima

2.2.3. Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među poduzetnicima

2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti

2.3.1. Održivi razvojpoljoprivrede

2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje

2.3.3. Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta

2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenjeturističke sezone

2.3.5. Poticanje održivog gospodarskog korištenjaprirodnih, kulturnih i kreativnih sadržaja i razvoj poduzetništva u kulturi

2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom

2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne, prirodne i tradicijske baštine

2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije

2.4.3. Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika

2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine

3 Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava

3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture

3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom

3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i


odvodnog sustavauključujući oborinsku odvodnju

3.1.4. Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture

3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet, digitalno gospodarstvo)

3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom

3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije

3.2.1. Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u svim sektorima

3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima

3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti

3.3.1. Unaprjeđenje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika (usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog plana)

3.3.2. Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda

3.3.3. Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima

Ovo poglavlje sadrži viziju budućeg razvoja grada Korčule koja je definirana na radionici s ključnim dionicima i izražena je slobodnim i kreativnim jezikom. Nadalje, u ovom poglavlju definirana su tri strateška cilja koja sadrže prioritete i mjere postizanja pojedinog cilja. Prioriteti i mjere prikazani su tablično, a praćeni su indikativnim aktivnostima postizanja mjera i indikatorima koji će omogućiti praćenje provedbe svake mjere.

VIZIJA Grad Korčula je mjesto održivog i kreativnog turizma temeljenog na

očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini,

modernog gospodarstva,

razvijene infrastrukture,

visoke zaposlenosti i prosperiteta za mlade,

privlačno za život svim generacijama,

kvalitetnog školstva na svim razinama

i iznimno bogatog društvenog života


Cilj 1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

Ovaj cilj proizašao je iz rezultata analize stanja društvenih pokazatelja odnosno problema i potreba definiranih analizom trenutnog stanja.

Relevantnost

Analiza stanja prikazuje trend pada broja mladih osoba do 19 godina i stanovnika u dobi od 20 do 39 godina. Potrebno je stoga usmjeriti i poticati aktivnosti koje će se baviti zadovoljavanjem potreba mladih osoba za ostanak u Gradu Korčuli ili za poticanje doseljavanja mladih osoba iz drugih područja.Pozitivan trend očituje se u povećanju postotka doseljenog stanovništva u Grad Korčulu iz drugih Županija, no u nedovoljnom broju kako bi se smanjio trend pada mladog stanovništva kao nositelja gospodarskog i održivog razvoja. Kao poticaj ostanka i doseljavanja mladih potrebno je kreirati i provesti niz poticajnih aktivnosti koje uključuju kvalitetno i primjenjivo obrazovanje prema specifičnim potrebama Grada odnosno usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. Također su potrebnanovootvorena radna mjesta, prilagodba rada pratećih ustanova poput vrtića radnom vremenu osoba u turističkim djelatnostima, pomoći djeci s teškoćama u razvoju i ostalo.

Prema daljnjim podacima analize stanja i podataka dobivenih putem interaktivnih radionica s dionicima u području obrazovanja istaknuli su se određeni problemi i potrebe koji zahtijevaju ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje njegove kvalitete. Podaci su pokazali ikontinuirani pad upisane djece u prve razrede tijekom proteklih godina. Rješavanje navedenih problema pozitivno bi utjecalo ne samo na podizanje kvalitete obrazovanja i rast kvote upisa djece u škole već ina poticanje doseljavanja mladih obitelji i povećanje opće kvalitete i zadovoljstva života mladih. Na razini srednjoškolskog obrazovanja kao vodeći problem ističe se otežana organizacija nastave jer se ista izvodi na tri lokacije što ujedno znatno povećava i materijalne troškove. Dodatno se ističe i potreba unaprjeđenja kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture, posebice u pogledu informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Prema podacima o stanovništvu prema izvoru prihoda, bitno je naglasiti kako su u Gradu Korčuli prihodi od stalnog rada ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Unatoč tome stopa siromaštva nije negativna jer veći dio stanovništva ima prihode od povremenog rada uglavnom kroz turizam, poljoprivredu iimovinu. S time u skladu prioritet, mjere, odnosno aktivnosti koje će se poduzimati u slijedećem razdoblju trebaju biti usmjereni prema poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, te osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba što također ima dalekosežne pozitivne posljedice kroz kreiranje financijske sigurnosti, poticaje za osnivanje obitelji i mirovinske stabilnosti. Kako bi se postigla veća učinkovitost i održivost programa poticanja zapošljavanja, odnosno samozapošljavanja, potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve sukladno trenutnim potrebama tržišta rada te u međusobnoj koordinaciji relevantnih aktera iz svih sfera.

Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva važan je faktor gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te doprinosi daljnjem razvoju civilnog društva, promicanju volonterskog rada te jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Spajanjem socijalne osjetljivosti s poduzetničkim modelom u obliku poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i slično, Grad će dodatno doprinijeti poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, istovremeno pružajući mogućnosti zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.

Unatoč pozitivnom trendu pada korisnika socijalnih usluga, bitno je i dalje kontinuirano podizati kvalitetu i kapacitete socijalnih usluga. Iako Grad Korčula ima nisku stopu siromaštva, razmjerno je visok postotak nezaposlenih osoba. Potrebno je pritom poticati edukativne i promotivne mjere i aktivnosti pronalaženja posla nezaposlenim osobama, poticati daljnje obrazovanje i/ili pokretanje vlastitog poslovanja.


Porast broja stanovništva starijeg od 60 godina ukazuje na povećanje potreba zadovoljavanja kvalitete i načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje zdravstvenih usluga tim skupinama poput olakšavanja pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja, prilagođavanje socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te općenito programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja. Također, bitno je poticati osobe starije životne dobi na aktivno sudjelovanje u društvu kroz poticanje njihovog daljnjeg rada, volonterstva i obrazovanja kao i aktivnosti koje potiču zdravi život za osobe starije od 60 godina.

U području zdravstvene skrbi kao razvojna potreba definirane su potrebe povećanja broja liječnika kojih je općenito manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih zdravstvenih djelatnika s obzirom na trend smanjenja osoblja unatrag nekoliko godina. U specifičnim djelatnostima urologije, dermatologije i medicine rada posebice je naglašena potreba za dodatnim zapošljavanjem, kao i potreba za ulaganjem u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također, identificirala se potreba za palijativnom skrbi za što trenutno u Gradu ne postoji stručan kadar i nisu financijski u mogućnosti pokrenuti takav oblik zdravstvene skrbi.

Učinkovito javno upravljanje ima direktan pozitivan utjecaj na akumulaciju faktora gospodarskog rasta i razvoja. Pretpostavka učinkovite javne uprave je u njezinoj efikasnosti u otklanjanju prepreka razvoju poduzetništva i privlačenju investicija. Učinkovito javno upravljanje također podrazumijeva i transparentnost podataka i pristup informacijama, donošenje odluka temeljem interaktivne suradnje s građanima i osposobljeni javni službenici za efikasan rad i participativno upravljanje razvojem. Kako bi se ojačala direktna suradnja javnih službenika i građana, potreban je i razvoj novih e-usluga s ciljem pružanja boljih usluga građanima, povećanja transparentnosti podataka i povećanje produktivnosti javnog sektora.

Očekivani načini postizanja cilja

Ostvarenje ovog cilja planira se kroz provedbu 5 prioriteta kojima se rješavaju definirani razvojniproblemi u sektoru obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i socijalne skrbi. Uz navedeno, ovim se nastoji odgovoriti na sve potrebe sektora civilnog društva i učinkovitost javne uprave.

Cilj će se postići kroz slijedeće prioritete:

1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja.

Dosljednost cilja

Cilj 1. u potpunosti je u skladu sa Strategijom Europa 2020. – europska strategija rasta. Globalnogledajući, cilj je usklađen s UN-ovim strateškim ciljevima koji se odnose na planiranje održivog razvoja i socijalno-društvenim stabilnostima, pravo na kvalitetan život, obrazovanje i zdravlje. Na nacionalnoj razini cilj je usklađen sa sva 4 tematska cilja i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. a koji su 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, 2. Socijalno uključivanje, 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje i 4. Dobro upravljanje. Cilj je također usklađen s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i to s ciljem 9. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije te sciljem 10. Ulaganje u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje. Od ostalih nacionalnih planova i strategija ovaj je cilj usklađen i sa Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2014.–2020., Operativnim planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, Nacionalnim planom za razvoj kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH


2014.–2016. kao i s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012. – 2020. Nadalje cilj je u skladu i s općim smjernicama i ciljevima Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010.–2020. i Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom kao i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD). Reforme ovog cilja u području obrazovanja usklađene su s Programom obrazovanja i osposobljavanja za 2020., Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.–2020. koja posebice ističe preporuke Europske komisije za uvođenje ključnih kompetencija za razvoj.

Cilj 2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Postavljeni cilj rezultat je interaktivnog rada s ključnim dionicima u gospodarskom sektoru u definiranju njihovih problema i potreba i pokazatelja dobivenih analizom stanja. Naglasak na konkurentno gospodarstvo iza sebe ima želju za uspostavom održivog i pametnog planiranja gospodarskog rasta. Takav oblik rasta podrazumijeva potrebe zajednice i budućih generacija ispred trenutnih pojedinačnih potreba, te kao takav potiče sveukupno zadovoljstvo zajednice i dugoročno kvalitetan život. Također, takav oblik gospodarskog rasta njeguje i poštuje prirodne resurse i pametno odlučuje o njegovojuporabi, poštujući važnost života čovjeka kao pripadnika prirode.

Relevantnost

Prema podacima analize stanja kao vodeći negativan trend u području gospodarstva ističe se porast nezaposlenosti. Tržište rada Grada Korčule karakterizira cikličko kretanje odnosno smanjenje nezaposlenosti u vrijeme ljetnih mjeseci zbog turizma i privremenih zapošljavanja te porast nezaposlenih u zimskim mjesecima. Takav oblik privremenog zapošljavanja ima dugoročne negativne posljedice poput financijske nestabilnosti i mirovinske nesigurnosti što se odražava na sve ostale društvene aspekte poput smanjenja mladog stanovništva i obitelji s djecom. Bitno je istaknuti i da najveći broj nezaposlenih osoba čine mladi do 29 godina i starije osobe od 50 godina. S toga je nužno kreirati i provoditi aktivnosti koje su usmjerene prema omogućavanju zapošljivosti tih skupina stanovnika poput razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poticanje samozapošljavanja krozpromoviranje mjera za poticanje samozapošljavanja i sl. Iako je turizam visoko profitni sektor, važno je promicati zapošljavanje i u ostalim sektorima. Nadalje, potrebno je ulagati u unaprjeđenje poslovnog okruženja i infrastrukture kroz jačanje, izgradnju i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva, razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva,razvoj strategija privlačenja investicija te stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja te ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima.

Prema razini obrazovanja najveći udio nezaposlenih osoba je sa srednjom stručnom spremom a najmanji s visokom stručnom spremom. To ukazuje na potrebu dodatnog osposobljavanja, dokvalificiranja i prekvalificiranja kao i općenitog obrazovanja nezaposlenih osoba, ali i na potrebu za povećanjem broja radnih mjesta za poslove srednje stručne kvalifikacije. Grad Korčula ima oko 27 mladih koji se godišnje upisuju na fakultete. Po završetku fakulteta najveći je izazov mladih pronaći radno mjestu u Gradu Korčuli, zbog čega se mladi često odlučuju za život izvan Korčule. Taj trend predstavlja dugoročan društveni problem iseljavanja stanovništva, posebice visoko obrazovanog stanovništva. Vezan uz ovaj problem jest i problem niske razine inovativnosti odnosno ulaganja u istraživanje i razvoj. Tome Grad Korčula pokušava doskočiti poticanjem ulaganja u istraživanje i razvoj te promicanjem međusektorske suradnje, umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među poduzetnicima, kako bi se stvorili proizvodi i usluge visoke dodane vrijednosti i radna mjesta za osobe visoke stručne spreme, a koja nisu sezonski uvjetovana.

Bitno je napomenuti kako u suprotnosti s visokom stopom nezaposlenosti postoji visoki broj osoba svisokim prihodima. Takav trend je razumljiv s obzirom na to da se veliki broj stanovnika bavi turizmom i ima prihode od iznajmljivanja privatnog smještaja. S obzirom da stanovnicima nije u ekonomskom


interesu prestati se baviti takvom vrstom djelatnosti, potrebno je u izradi ove Strategije pristupiti kreiranju strateških smjernica razvoja uzimajući u obzir ovakvu specifičnost područja – visoka nezaposlenost uz visoke prihode.

Najviše prihoda i zaposlenika evidentirano je u djelatnosti I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane što ukazuje na dominaciju turizma kao vodeće gospodarske djelatnosti u Gradu. Uz pozitivne aspekte turizma u gospodarskom smislu bitno je sagledati i negativne posljedice oslanjanja na turizam kao jedinog ili glavnog izvora prihoda. S tim u svezi potrebno je ulagati i u razvitak drugih oblika djelatnosti koje mogu i ne moraju biti povezane s turizmom, poput održive poljoprivrede, brodogradnje i pomorstva, koje imaju potencijala za daljnji rast i razvoj.

U području poljoprivrede ističe se pozitivan pokazatelj, a to je visoki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. No također se ističe i razvojni problem koji se odnosi na male prosječne poljoprivredne površine po OPG-u, što ukazuje na usitnjenost poljoprivrednih površina. Sukladno, poticat će se stavljanje u funkciju nekorištenog zemljišta i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta. Nadalje, ističe se potreba za boljim pozicioniranjem, brendiranjem i ulaganjem u prepoznatljivost autohtonih poljoprivrednih proizvoda. Povezujući oba navedena razvojna problema, odnosno potrebe, uz ostale aktivnosti kojima će se rješavati, bitno je istaknuti i mogućnost udruživanja poljoprivrednika i općenito poduzetnika u različite oblike zadruga, klastera i sl. Takvi oblici zajedničkog djelovanja na tržištu imaju višestruke pozitivne rezultate kako za gospodarstvo tako i općenito za društvo. Njima se potiče kreativno i inovativno razmišljanje i često se potiču alternativni oblici poslovanja kojih u Gradu Korčuli nedostaje poput društvenog poduzetništva, društvenih inovacija, zelenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja.

Djelatnost turizma i nadalje je obilježena izraženom sezonalnosti koja negativno utječe na već spomenutu materijalnu sigurnost, ali i na stabilnost tržišta rada, visoku koncentraciju aktivnosti i događaja te dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke sezone, opterećenje gradabrojnošću ljudima i prometom, općenito smanjenje kvalitete života stanovnika za vrijeme turističke sezone i drugo. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na proširenje sezone kroz razvoj selektivnih oblika turizma, restrukturiranje turističkog gospodarstva, koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško planiranje turizma na svim razinama te ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika. Usmjeravanje prema smanjenju broja turista u ljetnim mjesecima i kreiranje destinacije za turiste više platežne moći podrazumijeva i ulaganja u povećanje kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije.

Jedno od bogatstava kojima Korčula raspolaže te koji izrazito doprinosi privlačnosti neke destinacije jest njena kulturna baština. Kulturna dobra u područjima visoke koncentracije turista izložena su negativnim utjecajima turizma poput devastacije, krađe i općenito vandalizma. Također, nosivost pojedinih objekata bez negativnog utjecaja često je manja od dozvoljenog. S obzirom da Grad Korčula ima mnoštvo zaštićenih pojedinačnih povijesnih građevina i sklopova kao i područja arheološke i memorijalne baštine, potrebna su ulaganja i programi održivog upravljanja svim oblicima materijalne i nematerijalne kulturne baštine te njihova valorizacija. Kulturu je potrebno sagledati kroz njezin gospodarski i društveni razvojni potencijal te je sukladno potrebno poticati poduzetništvo u kulturi, kao i poticati razvoj kulturnih/kreativnih industrija.


Ovaj strateški cilj ostvarit će se rješavanjem definiranih i opisanih razvojnih problema i potreba koji cjelovito pridonose lošoj konkurentnosti gospodarstva, neodrživom upravljanju resursima i općenito nezadovoljstvu zajednice. Uz rješavanje svakih od definiranih problema i potreba, potrebno je i povećati ulaganja u područje istraživanja i razvoja, unaprijediti poduzetničku klimu općenito, poboljšati poduzetničku infrastrukturu, primjenjivati nove tehnologije, poticati izume i inovacije kao i suradnju privatnog sektora i znanstveno-istraživačkih organizacija.

Cilj će se postići kroz sljedeće prioritete:

1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture


2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom.

Dosljednost cilja

Ovaj strateški cilj u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini te na razini EU-a.

Usklađen je sa strategijom Europa 2020. koja određuje ciljeve u području zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, socijalne uključenosti i klime/energije koji se moraju postići do 2020. godine. Cilj je u skladu s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., konkretnije sa sljedećim prioritetnim osima: 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 3. Poslovna konkurentnost; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa. Usklađen je u potpunosti sa Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016. – 2020.

Cilj je u skladu s Planom razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.–2020. kao i Strategijom razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012.–2022. te s Akcijskim planom za održivo korištenje kulturne i prirodne baštine Dubrovačko-neretvanske županije u funkciji lokalnog razvoja. Zatim, u skladu je s Programom ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-2020. te sa sljedećim nacionalnim strategijama: Strategijom regionalnog razvoja RH 2016.–2020., Strategijom razvoja turizma RH do 2020., Strategijom razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Cilj 3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne, društvene, prometne i energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu. Pretpostavka gospodarskog rasta, ali prije svega i kvalitete života je razvijena komunalna i prometna infrastruktura. U Gradu Korčuli prema analizi stanja i podataka primljenih od lokalnih dionika postoje određeni razvojni problemi i potrebe u području komunalne i prometne infrastrukture, posebice u području vodoopskrbe i odvodnje. Također, sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti usklađena s načelima održivog razvoja. Iz tog razloga ovaj cilj definira jačanje infrastrukture poštujući načela održivog razvoja i zaštitu prirode te će se kroz prioritete ovog cilja definirati i aktivnosti ulaganja u upravljanje obnovljivim izvorima energije i povećanje energetske učinkovitosti.

Relevantnost

Kontinuirani razvoj i unapređenje društvene i komunalne infrastrukture neizbježan je element razvoja nekog društva, pri kojem se moraju poštivati načela zaštite, očuvanja, promicanja, daljnjeg razvoja iodrživog upravljanja okolišem i prirodnim resursima. Ekološki problemi očituju se prije svega kroz prenapučenost stanovnika u pojedinim dijelovima Grada poput Korčule, Žrnova i Račišća. Problemi se očituju kroz zagađivanje okoliša i u vizualnom uništavanju krajobraznih svojstvenosti obale neprimjerenom i neprihvatljivom dužobalnom izgradnjom. U rješavanju problema neprihvatljive izgradnje kao primjer dobre prakse ističe se usmjeravanje izgradnje na prihvatljivim mikrolokacijama slijedeći provedbu Prostornog plana. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog, kultiviranog i kulturnog krajolika potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno provođenje mjera zaštite, poboljšanja i unaprjeđivanja.

Ekološki problemi očituju se i kroz ilegalno i neadekvatno upravljanje otpadom. Na području Grada postoji nekoliko većih i manjih divljih odlagališta otpada na kojima odlažu i stanovnici Grada, ali i obližnjih naselja. Otpad koji se legalno odlaže na deponiju „Kokojevica“ nedostatno je opremljen, ima nepovoljnu lokaciju, a smeće se uništava spaljivanjem što predstavlja opasnost od požara i zagađenja zraka. Potrebna je i izgradnja reciklažnog dvorišta.


U sustavu vodooprskbe javlja se potreba za održivijim upravljanjem potrošnje vode odnosno ulaganjem u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući i sustav oborinske odvodnje.Grad Korčula bilježi visoku potrošnju vode tijekom ljetnih mjeseci što je posljedica visoke turističke aktivnosti. S povećanjem obujma dolazaka premašuje se nosivost otoka – komunalne i prometne infrastrukture. Kao vodeći razvojni problem ističe se neprimjeren sustav otpadnih voda, koji nepročišćenu vodu ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala. S obzirom da su infrastruktura Korčule i Orebića povezane, ovaj razvojni problem odnosno potreba za učinkovitijim sustavom treba se rješavati sinergijski s Orebićem. U turističkim zonama koje su izvan sustava odvodnje vode treba se ugraditi pročišćivač na postojeće sustave što bi omogućilo i obližnjim naseljima priključivanje na njihove sustave, čime se zajednički rješava problem ispusta nepročišćene vode i turističkih zona i raštrkanih naselja.

Grad Korčula također ima potrebu za unapređenjem sportske infrastrukture. Srednje škole nemaju sportskih objekata što ukazuje na potrebu uređenja srednjoškolskog centra koji bi uključivao i sportsku dvoranu. Takva infrastruktura doprinijela bi razvoju turizma, odnosno sportskog turizma.

Prometna infrastruktura općenito na Korčuli je zadovoljavajuća, no postoji potreba za unapređenjem prometne infrastrukture na razini svih područja Grada Korčule te prometne povezanosti s kopnom.

Obzirom da sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti usklađena s načelima održivog razvoja, Grad Korčula veliki naglasak stavlja na povećanje i promocijukorištenja obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, što za sobom povlači ulaganja u poboljšanje energetske infrastrukture u svim sektorima.

Također, radi se i na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi Grad išao u korak s tehničkim napretcima, te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.


Cilj će se postići kroz slijedeće prioritete:

1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti.

Dosljednost cilja

Ovaj strateški cilj u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini te na razini EU-a. Na razini EU usklađen je sa strategijom Europa 2020., posebice u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Na nacionalnoj razini cilj je usklađen sa sljedećim prioritetnim osima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.: 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 2. Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija; 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; 5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa; 7. Povezanost i mobilnost. Usklađen je također s Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.

Dosljednost cilja očituje se u usklađenosti s Prostornim planom uređenja Grada Korčule, odnosno II. izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Grada Korčule iz 2016. godine, a koji je nadalje usklađen s Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 7/16). Cilj je u skladu sa županijskim Planom gospodarenja otpadom koji je planski dokument propisan Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08), usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom (NN130/05) koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša NN 46/02), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07), Programom zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske županije te Akcijskim planom učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule. Također je u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/2013) i Zakonom o


zaštiti prirode (NN RH 80/2013) kao i pratećim dokumentom Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) te Strategijom održivog razvitka RH, Planom zaštite okoliša RH, Programom zaštite okoliša i Izvješću o stanju okoliša. Ovaj cilj također je usklađen sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine i Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11 i 80/13) te Konceptom prometnog razvitka Grada Korčule (2013). Dosljednost je osigurana i s Planom upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Korčule, koji je usklađen s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom Dubrovačko-neretvanske županije, u pogledu plana koncesioniranja i davanja koncesijskih odobrenja, u smislu članka 5. stavka 2. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru.

Cilj je dosljedan i Nacrtu Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. (NN 68/2016) i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.

Tablični prikaz mjera po prioritetima i ciljevima:

1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života


1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture

Popis indikativnih aktivnosti

� Organizirati nastave za osnovne škole u jednoj smjeni� Osigurati provedbu nastave srednje škole na jednoj lokaciji� Izgraditi sportsku dvoranu s tribinama za osnovnu i srednju

školu� Osigurati bolju internetsku povezanost za škole� Ulagati u unaprjeđenje opreme škola i ostalih obrazovnih

institucijaNositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi ŠkoleKorisnici � Učenici osnovnih i srednjih škola, škole, nastavnici i profesori,

roditelji Pokazatelji � Broj izgrađenih novih učionica za provedbu srednjoškolskih

aktivnosti;� Broj kupljene IKT opreme za škole

1.1.2. Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje njegove kvalitete


� Ulagati u educiranje odgajatelja i nastavnika o karakteristikama i radu s darovitom djecom i djecom s teškoćama

� Poticati i promovirati interdisciplinarno obrazovanje kojepovezuje znanost, ekonomiju i tehnologiju

� Educirati i ulagati u kontinuirani profesionalni razvoj odgajatelja, nastavnika i profesora


� Uključivati odgajatelje, nastavnike i profesore u programe cjeloživotnog učenja

� Razvijati i provoditi programe posebno kreirane za darovitu djecu

� Ulagati u sustav rane identifikacije i davanje podrške djeci s teškoćama u razvoju

� Prilagoditi radno vrijeme vrtića potrebama roditelja tijekom turističke sezone

� Povećati broj odgajatelja u vrtićuNositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi Vrtići, škole Korisnici � Učenici osnovnih i srednjih škola, djeca predškolske dobi,

škole, nastavnici i profesori, odgajatelji-suradnici u nastavi, dječji psiholozi

Pokazatelji � Broj nastavnika i odgajatelja uključenih u obrazovne programe; � Prilagođeno radno vrijeme vrtića tijekom turističke sezone; � Povećan broj odgajatelja u vrtiću

1.1.3. Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta rada


� Povezivati gospodarski i obrazovni sektor s ciljem prilagodbe obrazovnih programa direktnim potrebama tržišta

� Pokrenuti dodatne srednjoškolske programe sukladnointeresima učenika i potrebama tržišta

� Educirati nastavnike i profesore o potrebama tržišta i implementaciji novih tehnologija u procesu obrazovanja

� Provoditi programe kojima se potiče obrazovanje u deficitarnim i tradicijskim zanimanjima

� Strateško planirati razvoj i provoditi programe visokog školstva na području Grada Korčule

Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi ŠkoleKorisnici � Ustanove za obrazovanje odraslih, učenici srednjih škola,

studenti, poslodavciPokazatelji � Broj novih srednjoškolskih programa;

� Broj educiranih nastavnika i profesora o implementaciji novih tehnologija u nastavi;

� Izrađeni programi razvoja visokog školstva


1.2.1. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba


� Kvalitetno i pravovremeno informirati nezaposlene osobe o mogućnostima zapošljavanja i korištenja mjera za samozapošljavanje i zapošljavanje

� Provoditi programe i aktivnosti za poticanje zapošljavanja� Ulagati u aktivnosti i potpore za (samo)zapošljavanje mladih i

dugotrajno nezaposlenih osoba� Kontinuirano pratiti potrebe na tržištu

Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi HZZ


Korisnici � Mladi do 29 godina, dugotrajno nezaposlene osobe, nezaposlene osobe, poslodavci

Pokazatelji � Broj aktivnosti informiranja o mogućnostima korištenja potpora� Broj programa i aktivnosti za poticanje zapošljavanja

1.2.2. Ulaganje u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika


� Ulagati u programe edukacije poduzetnika � Omogućiti povezivanje poduzetnika, obrazovnih institucija i

znanstveno-istraživačkih institucija s ciljem širenja znanja i vještina

� Promovirati poduzetništvo u obrazovnim institucijama � Unaprijediti informatičku pismenost i provoditi edukacije o

digitalnim tehnologijama poduzetnika Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi Korisnici � Poduzetnici, poslodavci, obrazovne institucije, učenici i

studentiPokazatelji � Broj uključenih poduzetnika u aktivnosti i programe edukacije1.2.3. Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno

obrazovanje i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada


� Promovirati cjeloživotno učenje i usavršavanje� Ulagati u obrazovanje odraslih osoba u području deficitarnih

zanimanja � Sufinanciranje programa prekvalifikacije u području deficitarnih

zanimanja � Poticati direktne suradnje obrazovnih ustanova za odrasle s

poduzetnicima i poslodavcimaNositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi Škole, HZZKorisnici � Poduzetnici, poslodavci, obrazovne institucije, učenici i

studentiPokazatelji � Broj korisnika mjera za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju


1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga


� Poticati razvoj izvaninstitucionalnog oblika socijalne skrbi i povjerenja zajednice u takav oblik skrbi

� Ulaganje u usluge pomoći u kući� Osigurati više kreveta za palijativnu skrb � Ulagati u podizanje kvalitete pružanja socijalnih usluga � Sustavno planirati i osigurati dovoljan broj stručnog kadra u

socijalnoj skrbi � Sufinanciranje i/ili osiguravanje smještaja za stručni kadar koji

pruža usluge socijalne skrbi � Infrastrukturno poboljšati, opremiti i modernizirati institucije

socijalne skrbi � Poticati umrežavanje pružatelja socijalnih usluga

Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi -Korisnici � Korisnici socijalnih usluga, pružatelji socijalnih usluga


Pokazatelji � Broj kreveta za palijativnu skrb� Broj novozaposlenih stručnih osoba u socijalnoj skrbi

1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju


� Izgradnja i opremanje depadanse doma za starije i nemoćne u Gradu Korčuli koji je namijenjen za stacionarni i dnevni smještaj

� Povećati kapacitete i podići kvalitetu usluge skrbi o starijim i nemoćnim osobama

� Povezivati lokalnu zajednicu u zajednički rad zbrinjavanja i brige oko starijih i nemoćnih osoba

� Osiguravanje dostupnosti osobama s invaliditetom u postojeće i nove turističke objekte i objekte javnih službi

� Nabava kombi vozila prilagođenog osobama s invaliditetom kojim se pruža usluga javnog prijevoza

� Uključivati osobe treće dobi u rad nakon umirovljenja� Promovirati pozitivne stavove o društvenoj potrebi uključivanja

starijih i nemoćnih osoba u svakodnevne aktivnostiNositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi -Korisnici � Skupine u nepovoljnom položaju, pružatelji socijalnih usluga,

opća javnost Pokazatelji � Izgradnja novih kapaciteta za starije i nemoćne osobe

� Nabavljeno 1 vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom1.3.3. Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog

otkrivanja bolesti i zdravog starenja


� Promovirati zdravi život za sve dobne skupine kroz promociju sportskih aktivnosti i zdrave prehrane

� Promovirati važnost pravovremene dijagnostike i prevencije bolesti

� Promovirati rad u trećoj životnoj dobi (volontiranje, rad s životinjama, rad s djecom, rad s lokalnom zajednicom i sl.)

� Ulagati u promociju ranog otkrivanja bolesti Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi Dom zdravlja, udruge, Dom za starije osobeKorisnici � Opća javnost, osobe treće životne dobi Pokazatelji � Broj aktivnosti za promociju zdravog/aktivnog života; 1.3.4. Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite


� Ulagati u novu opremu u zdravstvu� Sufinancirati i/ili osiguravati smještaj za stručni kadar koji

pruža usluge zdravstvene skrbi � Ulagati u privlačenje zdravstvenog osoblja iz svih dijelova RH s

ciljem povećanja zdravstvenog kadra kroz davanje poticaja i stimulacija/ili stvarati poticajno okruženje za ostanak zdravstvenih kadrova

� Ulagati u obnovu zdravstvenih ustanova� Zaposliti nedostajuće zdravstveno osoblje (medicinske sestre,

specifične specijalizacije)Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi Dom zdravljaKorisnici � Zdravstveni djelatnici, pacijenti


Pokazatelji � Broj projekata kojima se ulaže u poboljšanje usluga u zdravstvu;

� Obnovljena zdravstvena infrastruktura 1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju


� Poticati povećanje zapošljavanja stručnjaka za rad s djecom s poteškoćama u razvoju

� Ulagati u izobrazbu stručnjaka za rad s djecom s teškoćama� Ulagati u usluge ranog dijagnosticiranja teškoća u razvoju

djece� Poticati programe asistenata u nastavi

Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi Škole, udrugeKorisnici � Djeca i obitelji djece s teškoćama u razvoju, stručnjaci koji

rade s djecom s teškoćama u razvoju

Pokazatelji � Broj provedenih aktivnosti pomoći djeci s teškoćama u razvoju


1.4.1. Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva


� Poticati i razvijati međusektorsku suradnju između organizacija civilnih društva i javnih i privatnih organizacija

� Educirati javni i privatni sektor o mogućnostima i modelima suradnje s organizacijama civilnog društva

� Davati poticaje provođenju programa i aktivnosti međusektorske suradnje i civilnog društva

� Organizirati i provoditi zajedničke inicijative u rješavanju problema u lokalnim zajednicama

� Pružati usluge educiranja o mogućnostima financiranja projekata partnerskih inicijativa od društvenog značaja

� Informirati privatan sektor o mogućnostima doniranja i ulaganja u programe i aktivnosti civilnih organizacija

Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi -Korisnici � Organizacije civilnog društva, javni/privatni sektorPokazatelji � Broj provedenih aktivnosti u suradnji organizacija civilnog

društva i javnih/privatnih organizacija � Broj provedenih inicijativa za rješavanje problema u lokalnim

zajednicama� Broj provedenih edukacija/informativnih aktivnosti o

mogućnostima financiranja aktivnosti civilnih organizacija 1.4.2. Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje

volonterskog rada te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga


� Promovirati volonterski rad kao dobrobit za cjelokupnu zajednicu

� Educirati i poticati volontere i organizatore volontiranja kroz davanje stručnih i savjetodavnih usluga u pripremi za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju

� Poticati interakciju između organiziranog civilnog društva i javnog sektora u procesima donošenja odluka


� Ulagati u stjecanje novih znanja i vještina svih dionika koji su uključeni u civilni dijalog

Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi Udruge, civilna društvaKorisnici � Volonteri i organizatori volontiranja, organizacije civilnog

društva, skupine u nepovoljnom položaju Pokazatelji � Broj projekata civilnih organizacija ili promotivnih akcija

organiziranih od strane volontera;� Broj organizatora volontiranja

1.4.3. Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr.)


� Poticati educiranje poduzetnika u području društvenog poduzetništva, društveno odgovornog poduzetništva, socijalnih inovacija i zelenog poduzetništva

� Promovirati oblike poduzetništva koja su korisna za rješavanje društvenih problema

� Poticati ulaganja u razvoj društvenog poduzetništva i inovacija kroz informiranje o mogućnostima financiranja projekata

Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi -Korisnici � Poduzeća, opća javnostPokazatelji � Broj programi edukacije poduzetnika

1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja

1.5.1. Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem


� Unaprijediti prostorne kapacitete za rad javnih službenika i dužnosnika

� Poticati obavljanje studentske i učeničke prakse u djelatnostima javnih službi

� Unaprijediti informatički sustav javnih službi � Educirati i razviti kompetencije službenika u području dobrog i

participativnog upravljanja � Osiguravati otvorenost i transparentnost uprave prema

načelima europskog sustava upravljanja (proporcionalnost, supsidijarnost, usklađenost i sudjelovanje)

Nositelji Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu Partneri u provedbi Korisnici � Javni službenici, opća javnost Pokazatelji � Broj educiranih službenika i dužnosnika u području upravljanja

razvojem i planiranja� Broj programa u području upravljanja razvojem i planiranja

1.5.2. Jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka


� Javno promicati dobro upravljanje� Informirati stanovnike o specifičnim izazovima i pokretanje

njihove involviranosti u rješavanju i donošenju odlukaNositelji Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu Partneri u provedbi -


Korisnici � Lokalna zajednica Pokazatelji � Broj uključenih građana kroz razne programe u proces

donošenja odluka � Broj akata koji su dani građanima na komentiranje � Broj javnih radionica i rasprava na kojima sudjeluju građani

1.5.3. Razvoj novih e-usluga


� Izraditi planove, studije i ostale dokumente za razvoj i implementaciju novih e-usluga

� Razviti nove e-usluge temeljem definiranih potreba raznih sektora

� Razviti/uspostaviti/nadograditi postojeći IT sustav kojim se pružaju e-usluge

� Ulagati u nabavu potrebne opreme za uspostavu i razvoj e-usluga

� Podizati svijesti i educirati stanovnike i službenike u području korištenja i prednosti novih e-usluga

Nositelji Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu Partneri u provedbi -Korisnici � Javne službe, građaniPokazatelji � Broj novo razvijenih e-usluga

� Broj promotivnih aktivnosti podizanja svijesti građana i službenika u korištenju i prednosti novih e-usluga

2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture

2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva


� Poticati pokretanje poduzetničkih inkubatora� Izgraditi i opremati poduzetničku infrastrukturu za razvoj

poduzetništva i pružati administrativnu pomoć poduzetnicima� Ulagati u poduzetničke zone i privlačenje poduzetnika i

investitora� Promovirati model zajedničkog ulaganja s ciljem smanjenja

troškova izgradnje poduzetničke infrastrukture Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i

turizamPartneri u provedbi KORAKorisnici � Poduzetničke potporne institucije, poduzetnici Pokazatelji � Broj opremljenih poduzetničkih zona

� Broj aktivnih poduzetničkih potpornih institucija� Broj poduzeća koja posluju u zonama

2.1.2. Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva uključujući i strategije privlačenja investicija


� Izraditi strateške razvojne dokumente prema ključnim područjima gospodarstva

� Uključivati ključne dionike u izradu dokumenata svih razina


� Izraditi i provesti akcijske planove ključnih strateških dokumenata u ključnim područjima gospodarstva

� Izraditi i provesti programe privlačenja poslovnih i poduzetničkih ulaganja

� Izmijeniti, doraditi i provesti adekvatne prostorne planove Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i

turizamPartneri u provedbi KORAKorisnici � PoduzetniciPokazatelji � Broj strateških razvojnih dokumenata i akcijskih planova 2.1.3. Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za

razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranjaPopis indikativnih aktivnosti

� Provesti prezentacije i promocije Grada Korčule za skupove investitora i potencijalnih investitora

� Informirati poduzetnike o mogućnostima financiranja projekata putem EU fondova (praćenje i davanje pravovremenih informacija o otvorenim i najavljenim natječajima i mogućnostima financiranja)

� Informirati poduzetnike, posebice MSP-ove o mogućnostima ulaganja i traženja potpora za provedbu projekata

Nositelji Upravni odjel za računovodstvo i financije Partneri u provedbi KORAKorisnici � Malo i srednje poduzetništvo, javne ustanove i službenici Pokazatelji � Provedene edukacije i informativne radionice o mogućnostima

financiranja


2.2.1. Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga i poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj


� Pružati informacije o mogućnostima financiranja projekata proizašlih iz aktivnosti istraživanja i razvoja (partnerstvo poduzetnika i znanstveno-istraživačkog sektora)

� Povezivati, razmjenjivati iskustva i promovirati dobre prakse prema primjerima iz RH u području istraživanja i razvoja

� Poticati povezivanje poduzetnika Grada Korčule s znanstveno-istraživačkim institucijama u RH

� Pružati savjetodavne usluge o procesima zaštite intelektualnog vlasništva

Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam

Partneri u provedbi KORAKorisnici � Poslovni subjekti, javne ustanove i službenici, lokalno stanovništvo Pokazatelji � Broj aktivnosti poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga2.2.2. Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima


� Izraditi ekonomske analize stanja i gospodarskog razvoja Grada Korčule u svrhu davanja pravovremenih smjernica razvoju poduzetništva

� Donositi programe poticaja i davanja olakšica razvoju gospodarstva � Poticati osnivanja start-up i spin-off poduzeća


� Provoditi interaktivnu komunikaciju između poduzetnika i javnih ustanova s ciljem jačanja međusobnog razumijevanja i definiranja specifičnih potreba poduzetnika

� Provoditi komunikaciju prema državnim ustanovama s konkretnim primjerima postupaka koji bi pojednostavili administrativne procedure za poduzetnike s naglaskom na specifičnost poduzetništva na otoku tj. Gradu Korčuli


Partneri u provedbi Korisnici � Poslovni subjekti, javne ustanove, lokalno stanovništvo Pokazatelji � Broj provedenih aktivnosti davanja potpora

� Broj poduzetnika uključenih u aktivnosti davanja potpora2.2.3. Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među

poduzetnicima


� Pružati informacije i davanje savjeta o mogućnostima suradnje i financiranja partnerskih projekata

� Pružati sumirane i relevantne informacije o poduzetnicima ipoduzetništvu na području Grada Korčule s ciljem povezivanja poduzetnika ili stvaranja klastera

� Provoditi edukativne i informativne programe za poduzetnike sciljem poticanja stvaranja konkurentnog proizvoda temeljem suradnje više poduzetnika


Partneri u provedbi Korisnici � Poslovni subjekti, javne ustanove, lokalno stanovništvo, obrazovne

institucijePokazatelji � Broj aktivnosti za poduzetnike (edukacije, radionice i sl.)


2.3.1. Ulaganje u razvoj održive poljoprivrede


� Ulagati u njegovanje zdravih ekosustava kroz poticanje na održivo upravljanje tlom, vodom i ostalim prirodnim resursima tijekom poljoprivredne proizvodnje

� Promovirati i brendirati lokalne poljoprivredne proizvode, posebice kroz turizam

� Educirati lokalne poljoprivrednike o prednostima ekološke i organske proizvodnje hrane

� Informirati javnost o negativnim utjecajima neodržive proizvodnje u sektorima poljoprivrede

� Izgraditi sustave navodnjavanja Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i

turizamPartneri u provedbi -Korisnici PoljoprivredniciPokazatelji � Broj informativnih radionica za pomorce, ribare i

poljoprivrednike 2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje


� Poticati obnovu brodogradilišta


� Izraditi plan održivog razvoja brodogradnje sa strateškim smjernicama (gradnja i održavanje mini kruzera)

� Ulagati u izgradnju i opremanje nautičkog i servisnog centra� Provoditi aktivnosti obnove znanja tradicionalne gradnje

korčulanskih brodova � Poticati razvoj brodogradnje temeljene na novim

tehnologijama i povezivanje s održivim turizmom


Partneri u provedbi -

Korisnici Ribari, pomorci, uzgajivači ribe i plodova mora, lokalno stanovništvo, turisti

Pokazatelji � Izrađen početni plan razvoja/aktivnosti u sektoru brodogradnje

2.3.3. Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta


� Dodijeliti prava zakupa poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima� Kreiranje programa za gospodarsko korištenje neiskorištenih

zemljišta � Poticati partnerstva i zadrugarstva među poljoprivrednicima kroz

davanje poljoprivrednih zemljišta na zajedničku uporabu � Provoditi komasaciju

Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet

Partneri u provedbiKorisnici � Poljoprivrednici, poljoprivredni klasteri, udruge, zadruge Pokazatelji � Površina okrupnjenog poljoprivrednog zemljišta2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke

sezone


� Razvijati turističke zone � Organizirati razne turističke manifestacija u predsezoni i

postsezoni� Povećati kvalitetu i kategorizaciju turističkog smještaja � Izraditi i provesti programe za razvoj izvansezonske turističke

ponude s ciljem produljenja sezone � Sustavno pratiti turističke trendove i potražnju na globalnom i

europskom tržištu i pružati informacije o rezultatima iprimjerima dobre prakse

� Povezivati turističke subjekte s ostalim sektorima s ciljem kreiranja zajedničke suradnje i turističkih proizvoda koji će privući turiste i izvan sezone


Partneri u provedbi Hotelske kuće, TZ, KORA, turističke agencijeKorisnici � Poduzetnici u turizmu, vlasnici smještaja, hoteli, TZPokazatelji � Broj novih turističkih proizvoda

� Broj razvijenih turističkih zona2.3.5. Poticanje gospodarskog korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja

i razvoj poduzetništva u kulturiPopis indikativnih aktivnosti

� Poticati razvoj i aktivnosti kulturnih / kreativnih industrija Grada Korčule


� Provesti radionice na temu poduzetništva u kulturi i promovirati kulturno poduzetništvo kroz primjere dobre prakse i informiranje o mogućnostima financiranja projekata u kulturi

� Povezivati poduzetnike i kulturni/kreativni sektor� Razvijati kulturni turizam � Promovirati i poticati inovacije u kulturi

Nositelji � Upravni odjel za društvene djelatnosti Partneri u provedbi � KORA, UdrugeKorisnici � Kulturne/kreativne ustanove, kulturni klasteri, udruge, tvrtke,

obrti i ostali pojedinci u kulturi i kreativnoj industriji, lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji

Pokazatelji � Broj aktivnosti (poduzetništvo u kulturi, ekonomski aspekti kulturnih/ kreativnih industrija i sl)

2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom

2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne, prirodne i tradicijske baštine


� Ulagati u razvoj selektivnih oblika turizma koji imaju najveći potencijal prema Strategiji razvoja turizma Grada Korčule

� Educirati i informirati pružatelje usluga u turizmu o mogućnostima razvoja selektivnih oblika turizma i umrežavanje s ostalim davateljima usluga u razvoju jedinstvene ponude

� Pratiti provedbu Strategije razvoja turizma Grada Korčule, izvještavati javnost i pružatelje usluga o provedbi i rezultatima provedbe te kreiranje novih smjernica sukladno rezultatima izvještaja

� Ulagati u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju turističkih objekata

� Ulagati u razvoj autohtonih turističkih proizvoda � Promovirati kulturne, prirodne i tradicijske baštine kao i održivo

upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom u turizmu � Povezivati lokalne poljoprivrednike, uzgajivače riba i ribara s

turističkim sektorom Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i

turizamPartneri u provedbi KORA, TZKorisnici � Turisti i posjetitelji, pružatelji usluga u turizmu, TZ, institucije u

kulturi, poljoprivredniciPokazatelji � Broj novih turističkih proizvoda2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje

destinacije Popis indikativnih aktivnosti

� Razviti i provesti akcijske planove za promociju i brendiranje destinacije

� Brendirati i promovirati turističke sadržaje, suvenire, usluge i ostalo� Izraditi komunikacijsku strategiju� Promovirati suradnju lokalnog stanovništva s turističkim sektorom

prilikom kreiranja jedinstvenih turističkih proizvoda � Poticati suradnju javnog sektora i destinacijskog menadžmenta s

ciljem jačanja vidljivosti i prepoznatljivosti Grada Korčule na turističkom tržištu

� Promovirati Grad Korčulu na strateško odabranim stranim tržištima prema smjernicama Strategije razvoja turizma Grada Korčule


� Povezivati pružatelje usluga u turizmu, turističke zajednice, lokalno stanovništvo i lokalne predstavnike radi ostvarenja uspješne suradnje i rada na zajedničkom predstavljanju destinacije

� Promovirati korištenje EU financijskih instrumenata namijenjenih turizmu s ciljem promocije i jačanja destinacije


Partneri u provedbi TZ, turistička kuća, OPG-ovi, obrtnici, poduzetniciKorisnici � Turisti i posjetitelji, pružatelji usluga u turizmu, TZ, lokalno

stanovništvoPokazatelji � Broj aktivnosti promocije Grada Korčule kao turističke destinacije2.4.3. Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika


� Provoditi edukacije i radionice o mogućnostima sufinanciranja projekata u turizmu

� Pripremati i održavati kreativne edukativne radionice za povećanje kvalitete i originalnosti turističkih proizvoda i usluga

� Ulagati u edukaciju turističkih djelatnika o održivom razvoju u turizmu, primjeni inovacija u turizmu i povezivanju s ostalimsektorima (kultura, poljoprivreda, brodogradnja, ribarstvo)


Partneri u provedbiKorisnici � Turisti i posjetitelji, TZ, lokalno stanovništvo, učenici i studenti,

turistički djelatniciPokazatelji � Broj provedenih edukacija za unaprjeđenje kvalitete turističkih

proizvoda i usluga2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine


� Primijeniti modele valorizacije prirodne i kulturne baštine koja zadovoljavaju društvene, ekonomske i ekološke potrebe društva

� Ulagati u rekonstrukciju, dogradnju i izgradnju objekata kulturne baštine

� Provesti analizu doprinosa učinkovite valorizacije kulturne baštine u funkciji turizma i općenito ekonomskog razvoja Grada

� Unaprijediti promidžbu prirodne i kulturne baštine i stvaranje jedinstvenih i prepoznatljivih turističkih proizvoda kroz provedbu valorizacije

� Promovirati nužnost i važnost održivog upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom

� Poticati valorizaciju napuštenih seoskih kuća u unutrašnjosti i napuštenih kućišta u starogradskoj jezgri


Partneri u provedbiKorisnici � Lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji Pokazatelji � Provedene valorizacije kulturnih dobara i prirodne baštine

� Broj obnovljenih i/ili revitaliziranih objekata kulturne baštine � Broj obnovljenih objekata kulturne baštine stavljenih u funkciju

3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša


3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava

3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture


� Rekonstruirati, modernizirati i/ili dograditi društvene domove različitih namjena

� Ulagati u izgradnju luka i lučica � Ulagati u izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i obnavljanje

sportske infrastrukture � Ulagati u građenje i/ili opremanje građevine za ostvarivanje

organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu

� Ulagati u izgradnju, dogradnju i obnovu komunalne infrastrukture

� Donijeti plan gospodarenja vodom� Ulagati u dogradnju parkirnih mjesta i izgradnju javnih i privatnih

garaža � Izgraditi, obnoviti i modernizirati javnu rasvjetu � Izgraditi i obnoviti šetnice� Rekonstruirati, obnoviti i modernizirati biciklističke staze i trake � Uređivati okoliš� Ulagati u sitno komunalno opremanje � Izgraditi i održavati sve površine javne namjene (javne zelene

površine, pješačke staze i zone, otvoreni odvodni kanali i dr.) � Ulagati u građenje i/ili opremanje gospodarske i komunalne

infrastrukture (groblja, tržnice, javne prometne površine i dr.) Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo i promet KORA, KTD Hober

Korisnici � Lokalno stanovništvo, poslovni subjekti, učenici, sportaši, turisti, posjetitelji

Pokazatelji � Pripremljen 1 projekt aglomeracije � Broj obnovljenih i izgrađenih objekata društvene i komunalne

infrastrukture3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne

povezanosti s kopnom


� Ulagati u bolju prometnu povezanosti s ostatkom zemlje iinozemstvom

� Poboljšati prometnu povezanost Grada Korčule i manjih otoka� Izgraditi javnu garažu� Izgraditi/modernizirati lokalne ceste i pripadajuće cestovne objekte� Izgraditi/rekonstruirati nerazvrstane ceste � Izgraditi kolnike� Povećati sigurnost u prometu


Partneri u provedbi -Korisnici � Lokalno stanovništvo, posjetitelji, turistiPokazatelji � Broj kilometara sagrađenih/obnovljenih cesta3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog

sustava uključujući oborinsku odvodnju


� Ugraditi pročišćivače vode � Izgraditi i nadograditi postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda


� Rješavati problem nedovoljne opskrbe vodom, posebice u ljetnim mjesecima

� Ulagati u modernizaciju, obnovu i izgradnju zastarjelog sustava vodoopskrbe i odvodnje

� Provesti istraživanja i analize kvalitete morske i slatkovodne vode � Izgraditi oborinske odvodnje uz prometnu infrastrukturu


Partneri u provedbi Vodovod, KTD Hober, Hober odvodnjaKorisnici � Lokalno stanovništvo, poslovni subjektiPokazatelji � Broj sporazuma (ili strategija, strateških dokumenata, odluka

itd.) sklopljenih s partnerskim gradovima/općinama u svrhu zajedničkog ulaganja u unaprjeđenje sustava odvodnje i vodoopskrbe

� Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže javne vodoopskrbe

� Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže nadogradnje odvodnje

3.1.4. Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture


� Ulagati u infrastrukturne projekte u području električne energije � Kreirati plan razvoja proizvodnje, opskrbe, potrošnje i

razmjene električne energije Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo i promet Partneri u provedbi HEPKorisnici � Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti,

posjetiteljiPokazatelji � Broj projekata/ulaganja u obnovu energetske infrastrukture 3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni

Internet, digitalno gospodarstvo)


� Ulagati u gradnju i rekonstrukciju elektroničko-informacijske infrastrukture

� Usvojiti plan razvoja širokopojasne infrastrukture i primjenjivog investicijskog modela

� Izraditi potrebnu projektnu i tehničku dokumentaciju te pripadajuće dozvole za jačanje električko-informacijske infrastrukture

� Informirati javnost o prednostima širokopojasnog interneta � Poticati usvajanje novih tehnologija i razvoj digitalnog gospodarstva � Stvarati mrežu za digitalno gospodarstvo � Osigurati učinkovitost širokopojasne mreže


Partneri u provedbiKorisnici � Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti,

posjetiteljiPokazatelji � Usvojen plan razvoja širokopojasne infrastrukture

� Povećana pokrivenost širokopojasnom mrežom� Povećan broj korisnika širokopojasnog interneta

3.1.6. Održivo gospodarenje otpadomPopis indikativnih aktivnosti

� Pripremiti teren i izgraditi reciklažno dvorište� Izgraditi sortirnice za odvojeno prikupljanje otpada� Izgraditi kompostište za obradu odvojeno prikupljenog

biorazgradivog otpada


� Educirati javnost o štetnim posljedicama divljeg odlaganja otpada i o održivom gospodarenju otpadom

� Saniranje divljih odlagališta otpadaNositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo i prometPartneri u provedbiKorisnici � Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti, posjetiteljiPokazatelji � Izgrađeno reciklažno dvorište

� Izgrađena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada� Izgrađeno kompostište za obradu, odnosno odvojeno

prikupljanje biorazgradivog otpada


3.2.1. Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u svim sektorima


� Ulagati u razvoj infrastrukture za OIE � Provoditi mjere poticanja i subvencija za projekte korištenja

obnovljivih izvora energije� Ulagati u instalaciju novih postrojenja stvaranja energije pomoću

obnovljivih izvora � Poticati privatna ulaganja u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora

energije u iskoristivu energiju � Obrazovati stanovnike o obnovljivim izvorima energije i

mogućnostima (su)financiranja projekata korištenja OIE� Obrazovati stručni kadar u području OIE


Partneri u provedbi KORAKorisnici � Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjektiPokazatelji � Broj projekata kojima se ulaže u obnovljive izvore energije;

� Broj korisnika (javnih i privatnih) koji koriste obnovljive izvore energije

3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima


� Pripremati planove za efikasnije gospodarenje energijom � Optimizirati poslovne procese s ciljem uštede energije � Ulagati u smanjenje energetske potrošnje u zgradama javnog

sektora � Uvoditi napredne mreže u distribucijske sustave energijom –

implementacija naprednih tehnologija za pametno upravljanje energijom

� Promovirati smanjenje energetske potrošnje u stambenim zgradama i obiteljskim kućama

� Povećati energetsku učinkovitost u proizvodnim industrijama� Povećati energetsku učinkovitost u uslužnim djelatnostima


Partneri u provedbi KORA, HEPKorisnici � Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti,

posjetiteljiPokazatelji � Broj projekata kojima se povećava energetska učinkovitost


3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti

3.3.1. Unaprjeđenje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika (usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog plana)


� Izraditi konzervatorske podloge kulturnih krajolika � Promovirati pozitivne uloge tradicionalne poljoprivredne

proizvodnje u očuvanju prirodnih krajolika � Provesti pravnu zaštitu krajolika temeljem Prostornog plana� Uspostaviti metodologiju prepoznavanja, razvrstavanja i

vrednovanja krajolika s ciljem njihove zaštite Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo i promet Partneri u provedbi -Korisnici � Lokalno stanovništvo, posjetitelji i turistiPokazatelji � Broj provedenih aktivnosti3.3.2. Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda


� Izraditi studijsku dokumentaciju obrane od elementarnih nepogoda� Razvijati sustave obrane od elementarnih nepogoda� Educirati građane o mjerama i djelovanjima kojima se sprječava

nastanak elementarne nepogode � Educirati građane o mjerama zaštite i spašavanja u slučaju

elementarnih nepogoda� Informirati turiste i posjetitelje o odgovornom postupanju za vrijeme

boravka u destinaciji kao i zakonskoj odgovornosti u slučaju kršenja zakona

� Organizirati sustav civilne zaštite za eventualne situacije svih oblika elementarnih nepogoda

� Ulagati u opremanje vatrogasnog doma i spremišta Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo i promet Partneri u provedbi -Korisnici � Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjektiPokazatelji � Broj edukacija za građane o mjerama zaštite i spašavanja u slučaju

elementarnih nepogoda� Broj izrađene studijske dokumentacije obrane od elementarnih

nepogoda3.3.3. Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje

okolišem i prirodnim resursima


� Ulagati u programe sprječavanja devastacije obalnog područja� Učinkovito upravljati plažama s ciljem smanjenja negativnih utjecaja

turizma na obalu i eko sistem� Sprječavati daljnju privatizaciju i ilegalne infrastrukturne radnje u

obalnom području� Razvijati ekološku svijest građana� Educirati djecu predškolskog i školskog uzrasta o zaštiti okoliša,

važnosti ekosustava i bioraznolikosti te održivom korištenju resursa� Provesti radionice i seminare na temu okoliša i održivog razvoja s

ciljem educiranja građana i poticanja njihove aktivne uloge u promicanju očuvanja okoliša



Partneri u provedbi Škole, vrtići, KORAKorisnici � Lokalno stanovništvoPokazatelji � Provedene promocije i edukacije o zaštiti okoliša i održivom

korištenju resursa� Broj educirane djece i građana o zaštiti okoliša, važnosti

ekosustava, bioraznolikosti i održivom korištenju resursa


Poka

zate

lji u

čink

a:

CIL

JPO

KAZ

ATEL

JI U

ČIN

KA

POČ

ETN

A VR

IJED

NO

STC

ILJA

NE

VRIJ

EDN

OST

IU

ČES

TALO

ST

PRA

ĆEN

JAIZ

VOR

Vrije

dnos

tG

odin

aVr

ijedn

ost

God

ina

Raz

voj

učin

kovi

tost

i lju

dski

h po

tenc

ijala

i po

diza

nje

kval

itete

živ

ota

Sman

jenj

e br

oja

neza

posl

enih

oso

ba32

920

16.

300

2021

.G

odiš

nje

HZZ

Pove

ćanj

e br

oja

stan

ovni

ka s

tarih

do

39 g

odin

a25

4820

11.

2675

2021

.G

odiš

nje

DZS

Pove

ćanj

e br

oja

djec

e up

isan

e u

osno

vnu

škol

u 37

620

16./2

017.

400

2021

./202

2.G

odiš

nje

OŠ

Petra

Ka

nave

lića

Stva

ranj

e ko

nkur

entn

og

gosp

odar

stva

i po

veća

nje

učin

kovi

tost

i re

surs

a

Pove

ćanj

e br

oja

noće

nja

izva

n se

zone

(IV.

, V.,

XI. I

X

. mje

sec)

6821

2 20

16.

75 0

3320

21.

God

išnj

e TZ

Gra

d Ko

rčul

a

Pove

ćanj

e tu

ristič

kih

dola

zaka

i no

ćenj

aD

olas

ci s

trani

h i d

omać

ih tu

rista

2391

120

15.

3000

020

20.

Jedn

om g

odiš

nje

TZ

Jača

nje

kom

unal

ne i

prom

etne

in

fras

truk

ture

, po

štuj

ući n

ačel

a od

rživ

og ra

zvoj

a i z

aštit

u ok

oliš

a

Sman

jiti b

roj i

lega

lnih

odl

agal

išta

otp

ada

820

16.

420

21.

Jedn

om g

odiš

nje

Gra

d Ko

rčul

a

Pove

ćati

broj

prik

ljuča

ka n

a In

tern

et (k

ućan

stav

a)55

%20

16.

75%

2021

.Je

dnom

god

išnj

eD

ZS


IV. PROVEDBA STRATEGIJE

7.1.INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Provedba procesa izrade Strategije razvoja Grada Korčule za razdoblje do 2020. godine odgovornost je upravnih tijela grada Korčule na čelu s gradonačelnikom. Proces se zasnivao na izradi sveobuhvatneanalize stanja, identifikaciji ključnih razvojnih problema i potreba Grada prema načelu participativnosti i koordinaciji svih relevantnih lokalnih dionika iz svih sektora. Kontinuirana suradnja ostvarena je kroz održane radionice, sastanke te redovite konzultacije telefonom i elektroničkom poštom. Kontinuirana komunikacija i suradnja nastavit će se i u procesu provedbe Strategije, pri čemu i dalje ostaje uloga Grada Korčule kao odgovornog tijela za realizaciju ciljeva Strategije.

Sukladno navedenom, ključnu ulogu u provedbi Strategije imaju upravna tijela Grada Korčule, koja su odgovorna za pripremu i provedbu razvojnih projekata identificiranih u Strategiji, izradu izvješća o provedbi Strategije, razmatranje rezultata i učinaka provedbe u odnosu na postavljene ciljeve, prikupljanje podataka od relevantnih dionika, praćenje ispunjavanja zadanih indikatora te suradnju s drugim nositeljima aktivnosti i ostalim dionicima te koordinaciju njihova rada.

Tablica u nastavku detaljnije prikazuje odgovornosti pojedinih upravnih odjela Grada Korčule u odnosu na pojedine prioritete Strategije.

Prioritet Upravni odjel Grada Korčule


Upravni odjel za društvene djelatnosti







1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja Upravni odjel za upravljanje opće poslove i mjesnu samoupravu

2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam


Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam


Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam

2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam

3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet


Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet


3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet

7.1.1. PARTNERI U PROVEDBI STRATEGIJE

U provedbi ove Strategije surađivat će cijeli niz aktera koji su relevantni za provedbu određenih razvojnih projekata te na taj način uspješnost provedbe Strategije ne ovisi isključivo o Gradu Korčuli, već i o drugim subjektima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini iz javnog, privatnog i sektora civilnog društva.

Partneri u provedbi Strategije, kategorizirani prema ciljevima, su sljedeći:

Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje

kvalitete života

Centar za socijalnu skrb Korčula; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; Odgojno-obrazovne ustanove; Hrvatska gospodarska komora –županijska komora Dubrovnik; Hrvatski zavod za zapošljavanje – ispostava Korčula; Županijski zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije; Dom zdravlja Korčula; humanitarna udruga „Kap u moru“ Korčula; Dom za starije i nemoćne osobe Korčula - Vela Luka

Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje

učinkovitosti resursa

Dubrovačko-neretvanska županija; Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta; Hrvatska gospodarska komora – županijska komora Dubrovnik; Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije; Područni ured za katastar Dubrovnik - Ispostava Korčula; Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije; Turistička zajednica Grada Korčule; Hrvatska gorska služba spašavanja; Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; Ministarstvo poljoprivrede; Hrvatska poljoprivredna agencija; Hrvatska poljoprivredna komora; Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije; Udruženje obrtnika Korčula – Lastovo; OPG EKO ŠKOJ; Centar za kulturu Korčula; Korčulanska razvojna agencija KORA d.o.o.; DUNEA d.o.o.; Poduzetnička zona Vela Luka; poljoprivredne zadruge; HTP Korčula d.d., hoteli

Jačanje komunalne i prometne infrastrukture,

poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije; Područni ured za katastar Dubrovnik - Ispostava Korčula; Ustanova športski objekti Korčula; ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB, za djelatnost marina d.d.; Hober – komunalno trgovačko društvo Korčula; Korkyra shipping d.o.o., Županijska lučka uprava Korčula; Neretvansko-Pelješko-Korčulansko-Lastovski vodovod d.o.o.; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike; Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije; Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; HEP; Hrvatske ceste

7.2. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Ciljevi i prioriteti Procjena potrebnih sredstava u razdoblju 2017.

– 2020.

1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

10.595.000,00



2.545.000,00


-


8.050.000,00


-

1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja -

2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

175.521.187,40

2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture 73.890.000,00


-


26.150.000,00

2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom 75.481.187,40

3.Jačanje komunalne i prometne infrastrukture,

poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

479.531.789,77

3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava 464.031.789,77


15.500.000,00

3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti -


2%

26%

72%

Financijska ulaganja po ciljevima

1. Cilj: Razvoj učinkovitosti ljudskihpotencijala i podizanje kvaliteteživota

2. Cilj: Stvaranje konkurentnoggospodarstva i povećanjeučinkovitosti resursa

3. Cilj: Jačanje komunalne iprometne infrastrukture, poštujućinačela održivog razvoja i zaštituokoliša


V. PRAĆENJE, IZVJEŠTAVANJE I VREDNOVANJE

Praćenje, vrednovanje i izvještavanje politike regionalnog razvoja i njezinih učinaka propisani su Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14). Zakon u čl. 47 navodi kako Ministarstvo prati provedbu politike regionalnog razvoja i njezinih učinaka na razvoj svih dijelova Republike Hrvatske, a nadležna tijela državne uprave prate provedbu za svoja upravna područja i njihov učinak na razvoj svih dijelova Republike Hrvatske.

Provedba Strategije podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutoga. Grad Korčula će tijekom provedbe ove Strategije pratiti:

� Stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva, razvojnih prioriteta i mjera� Ostvarene učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava� Sudjelovanje i doprinos partnerstva;� Učinkovitost rukovođenja i organizacija provedbe� Vidljivost Strategije u javnosti s područja Grada Korčule i okolnim jedinicama lokalne

samouprave.

Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Strategije su zadani pokazatelji učinka koji su definirani Strategijom, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje provedbe.

Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednostima te rokovima za postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni. Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su postignuti s njim povezani očekivani ishodi.

Temeljem praćenja provedbe KORA (Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i poslovne usluge) će pripremati godišnje izvještaje nadležnim tijelima, kao i zainteresiranoj javnosti o napretku provedbe Strategije. Sustavno praćenje i izvještavanje će osigurati dovoljno informacija za donošenje cjelovite ocjene provedbe s obzirom na relevantnost, učinkovitost, djelotvornost, ostvareni utjecaj i održivost, odnosno omogućit će vrednovanje Strategije. Proces vrednovanja i ocjene učinka i utjecaja Strategije provodit će se od strane KORA-e na sredini vremenskog roka trajanja Strategije te na kraju.

Kvalitetno uspostavljen sustav praćenja, izvještavanja i vrednovanja stvorit će preduvjete za:

� učinkovitije upravljanje provedbom Strategije� realizaciju rezultata u zadanom terminskom planu i� identifikaciju uzroka za uspjeh (neuspjeh) pojedine aktivnosti.


VI. HORIZONTALNA NAČELA

U ciljeve, mjere i aktivnosti Strategije ugrađene su tzv. horizontalne mjere u području jednakih mogućnosti, održivog razvoja i dobrog upravljanja u skladu s praksom na razini Europske unije u procesima strateškog planiranja.

Što se tiče jednakih mogućnosti, mjere i aktivnosti Strategije posebno su usmjerene na poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja rizičnih skupina na tržištu rada, povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi te jačanju socijalnog dijaloga i poticanju razvoja društveno odgovornog poduzetništva.

U području održivog razvoja, Strategija doprinosi ostvarenju Globalnih ciljeva održivog razvoja koji su prožeti kroz sva prioritetna područja Strategije te predstavljaju okvir i za provedbu svih mjera.

Dobro upravljanje integrirano je kroz mjere jačanja kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem, jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka te razvoj novih e-usluga.


VII.

Akci

jski

pla

n pr

oved

be

Stra

tešk

i ci

lj Pr

iorit

et

Mje

ra/p

roje

kt

Nos

itelj

Izno

s ula

ganj

a Iz

gled

ni iz

vori

finan

cira

nja

Strateški cilj 1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

Prioritet 1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i

prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta

Mje

ra 1

.1.1

. Una

prje

đenj

e kv

alite

te

sust

ava

odgo

ja k

roz u

laga

nje

u ob

razo

vne

infr

astr

uktu

re

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i 2.

500.

000,

00

EU fo

ndov

i, lo

kaln

i pro

raču

n

10.595.000,00 HRK

Mje

ra 1

.1.2

. Ula

ganj

e u

mod

erni

zaci

ju su

stav

a od

goja

i ob

razo

vanj

a i p

odiza

nje

njeg

ove

kval

itete

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Mje

ra 1

.1.3

. Usk

lađi

vanj

e ob

razo

vnih

pr

ogra

ma

s pot

reba

ma

tržiš

ta ra

da

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i 45

.000

,00

Lo

kaln

i pro

raču

n, žu

pani

jski

pr

orač

un

Prioritet 1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina

Mje

ra 1

.2.1

. Pot

ican

je za

pošlj

avan

ja i

sam

ozap

ošlja

vanj

a, p

oseb

ice

mla

dih

i du

gotr

ajno

nez

apos

leni

h os

oba

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Mje

ra 1

.2.2

. Ula

ganj

e u

prog

ram

e za

ra

zvoj

i un

apre

đenj

e po

duze

tnič

kih

vješ

tina

i inf

orm

atič

ke p

ismen

osti

podu

zetn

ika

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Mje

ra 1

.2.3

. Pot

ican

je u

laga

nja

u ob

razo

vanj

e, u

savr

šava

nje,

stru

kovn

o ob

razo

vanj

e i c

jelo

život

no u

čenj

e pr

ema

potr

ebam

a tr

žišta

rada

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Prioritet 1.3. Povećanje

kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu

zdravstvene i socijalne skrbi

Mje

ra 1

.3.1

. Ula

ganj

e u

podi

zanj

e kv

alite

te i

kapa

cite

ta so

cija

lnih

uslu

ga

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Mje

ra 1

.3.2

. Ula

ganj

e u

mje

re

zbrin

java

nja

star

ijih

i nem

oćni

h i

drug

ih sk

upin

a u

nepo

voljn

om

polo

žaju

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i 8.

000.

000,

00

Župa

nijs

ki p

rora

čun,

EU

fond

ovi


Mje

ra 1

.3.3

. Ula

ganj

e u

prog

ram

e pr

omoc

ije zd

ravl

ja, p

reve

ncije

i ra

nog

otkr

ivan

ja b

oles

ti i z

drav

og st

aren

ja

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Mje

ra 1

.3.4

. Ula

ganj

e u

unap

ređe

nje

sust

ava

zdra

vstv

ene

zašt

ite

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Mje

ra 1

.3.5

. Ula

ganj

e u

mje

re

pom

oći d

jeci

s te

škoć

ama

u ra

zvoj

u

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i 50

.000

,00

Loka

lni p

rora

čun,

župa

nijs

ki

pror

ačun

Prioritet 1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva

Mje

ra 1

.4.1

. Pot

ican

je p

artn

erst

va

izmeđ

u ja

vnih

i pr

ivat

nih

orga

niza

cija

i o

rgan

izaci

ja c

iviln

og d

rušt

va

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Mje

ra 1

.4.2

. Pot

pora

dal

jnje

m

razv

oju

civi

lnog

dru

štva

, pro

mic

anje

vo

lont

ersk

og ra

da te

jača

nje

soci

jaln

og i

civi

lnog

dija

loga

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Mje

ra 1

.4.3

. Pro

moc

ija i

potic

anje

ra

zvoj

a ra

zliči

tih o

blik

a po

duze

tništ

va

i dru

štve

no o

dgov

orno

g po

slova

nja

(soc

ijaln

e in

ovac

ije, d

rušt

veno

po

duze

tništ

vo, z

elen

o po

duze

tništ

vo

i dr.

)

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

druš

tven

e dj

elat

nost

i -

Prioritet 1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja

Mje

ra 1

.5.1

. Jač

anje

kap

acite

ta i

dost

upno

sti j

avni

h slu

žben

ika

i du

žnos

nika

za e

fikas

no i

part

icip

ativ

no u

prav

ljanj

e ra

zvoj

em

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

opće

pos

love

i m

jesn

u sa

mou

prav

u

-

Mje

ra 1

.5.2

. Jač

anje

inte

rakt

ivno

g ra

da i

kom

unik

acije

s gr

ađan

ima

u pr

oces

ima

dono

šenj

a od

luka

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

opće

pos

love

i m

jesn

u sa

mou

prav

u

-

Mje

ra 1

.5.3

. Raz

voj n

ovih

e-u

sluga

Gr

ad K

orču

la -

Upr

avni

odj

el za

up

ravl

janj

e op

će p

oslo

ve i

mje

snu

sam

oupr

avu

-


Stra

tešk

i ci

lj Pr

iorit

et

Mje

ra/p

roje

kt

Nos

itelj

Izno

s ula

ganj

a Iz

gled

ni iz

vori

finan

cira

nja

Strateški cilj 2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Prioritet 2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture

Mje

ra 2

.1.1

. Jač

anje

, izg

radn

ja i

opre

man

je p

oduz

etni

čke

infr

astr

uktu

re za

razv

oj

podu

zetn

ištva

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

73.8

90.0

00,0

0 EU

fond

ovi ,

loka

lni p

rora

čun,

žu

pani

jski p

rora

čun,

priv

atni

in

vest

itor

175.521.187,40 HRK

Mje

ra 2

.1.2

. Raz

voj s

ekto

rski

h st

rate

ških

razv

ojni

h do

kum

enat

a u

klju

čnim

pod

ručj

ima

gosp

odar

stva

(pod

uzet

ništ

vo,

poljo

priv

reda

) ukl

juču

jući

i st

rate

gije

priv

lače

nja

inve

stic

ija

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

-

Mje

ra 2

.1.3

. Stv

aran

je p

ovol

jnog

ad

min

istra

tivno

g i p

oslo

vnog

ok

ruže

nja

za ra

zvoj

pod

uzet

ništ

va

i ola

kšav

anje

pris

tupa

izvo

rima

finan

cira

nja

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

-

Prioritet 2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i

ulaganja u inovacije

Mje

ra 2

.2.1

. Pot

ican

je

podu

zetn

ika

u ra

zvoj

u in

ovat

ivni

h pr

oizv

oda

i uslu

ga i

potic

anje

ul

agan

ja u

istr

aživ

anje

i ra

zvoj

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

-

Mje

ra 2

.2.2

. Ula

ganj

e u

podu

zetn

ištvo

kro

z dire

ktne

po

tpor

e po

duze

tnic

ima

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

-

Mje

ra 2

.2.3

. Pot

ican

je

umre

žava

nja

podu

zetn

ika

i od

rživ

og p

artn

erst

va m

eđu

podu

zetn

icim

a

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih

gospodarskih djelatnosti

Mje

ra 2

.3.1

. Ula

ganj

e u

razv

oj

održ

ive

poljo

priv

rede

, ak

vaku

lture

, rib

arst

va i

pom

orst

va

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

-

Mje

ra 2

.3.2

. Pot

ican

je

gosp

odar

skog

kor

išten

ja

kultu

rnih

i kr

eativ

nih

sadr

žaja

i ra

zvoj

pod

uzet

ništ

va u

kul

turi

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

25.0

00.0

00,0

0 EU

fond

ovi


Mje

ra 2

.3.3

. Sta

vlja

nje

u fu

nkci

ju

i okr

upnj

ivan

je p

oljo

priv

redn

ih

zem

ljišt

a

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

-

Mje

ra 2

.3.4

. Res

truk

turir

anje

tu

ristič

kog

gosp

odar

stva

i pr

odul

jenj

e tu

ristič

ke se

zone

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

1.15

0.00

0,00

Dr

žavn

i pro

raču

n, lo

kaln

i pro

raču

n

Mje

ra 2

.3.5

. Pot

ican

je o

drživ

og

gosp

odar

skog

kor

išten

ja

priro

dnih

, kul

turn

ih i

krea

tivni

h sa

drža

ja i

razv

oj p

oduz

etni

štva

u

kultu

ri

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

- -

Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom

Mje

ra 2

.4.1

. Raz

voj s

elek

tivni

h ob

lika

turiz

ma

kroz

odr

živo

koriš

tenj

e ku

lturn

e, p

rirod

ne i

trad

icijs

ke b

aštin

e

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

2.92

5.00

0,00

Mje

ra 2

.4.2

. Ula

ganj

e u

prom

ociju

des

tinac

ije i

sadr

žaja

te

bre

ndira

nje

dest

inac

ije

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

1.50

0.00

0,00

Lo

kaln

i pro

raču

n

Mje

ra 2

.4.3

. Ula

ganj

e u

educ

iranj

e i o

spos

oblja

vanj

e tu

ristič

kih

djel

atni

ka

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

-

Mje

ra 2

.4.4

. Val

oriza

cija

prir

odne

i k

ultu

rne

bašt

ine

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

upra

vlja

nje

Grad

skom

imov

inom

, go

spod

arst

vo i

turiz

am

71.0

56.1

87,4

0 EU

fond

ovi,

drža

vni p

rora

čun,

žu

pani

jski p

rora

čun,

loka

lni p

rora

čun,

os

tali

izvor

i


Stra

tešk

i ci

lj Pr

iorit

et

Mje

ra/p

roje

kt

Nos

itelj

Izno

s ula

ganj

a Iz

gled

ni iz

vori

finan

cira

nja

Strateški cilj 3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava M

jera

3.1

.1. R

azvo

j i u

napr

jeđe

nje

druš

tven

e i k

omun

alne

infr

astr

uktu

re

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

80.8

94.2

26,7

7 EU

fond

ovi,

drža

vni p

rora

čun,

župa

nijsk

i pr

orač

un, l

okal

ni p

rora

čun

479.531.789,77 HRK

Mje

ra 3

.1.2

. Obn

ova

i izg

radn

ja

prom

etne

infr

astr

uktu

re i

prom

etne

po

veza

nost

i s k

opno

m

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

299.

450.

063,

00

EU fo

ndov

i, dr

žavn

i pro

raču

n, žu

pani

jski

pror

ačun

, lok

alni

pro

raču

n

Mje

ra 3

.1.3

. Ula

ganj

e u

izgra

dnju

i ob

novu

javn

og v

odoo

pskr

bnog

i od

vodn

og su

stav

a uk

ljuču

jući

ob

orin

sku

odvo

dnju

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

60.0

00.0

00,0

0

EU fo

ndov

i, dr

žavn

i pro

raču

n, žu

pani

jski

pror

ačun

, lok

alni

pro

raču

n

Mje

ra 3

.1.4

. Ula

ganj

e u

pobo

ljšan

je

ener

gets

ke in

fras

truk

ture

Gr

ad K

orču

la -

Upr

avni

odj

el za

pr

osto

rno

uređ

enje

, zaš

titu

okol

iša, g

radn

ju, k

omun

alno

go

spod

arst

vo i

prom

et

-

Mje

ra 3

.1.5

. Jač

anje

ele

ktro

ničk

o-in

form

acijs

ke in

fras

truk

ture

(š

iroko

poja

sni I

nter

net,

digi

taln

o go

spod

arst

vo)

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

10.0

00.0

00,0

0 EU

fond

ovi,

drža

vni p

rora

čun,

župa

nijsk

i pr

orač

un, l

okal

ni p

rora

čun

Mje

ra 3

.1.6

. Odr

živo

gosp

odar

enje

ot

pado

m

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

13.6

87.5

00,0

0 EU

fond

ovi,

drža

vni p

rora

čun,

župa

nijsk

i pr

orač

un, l

okal

ni p

rora

čun

Prioritet 3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih

izvora energije

Mje

ra 3

.2.1

. Pov

ećan

je i

prom

ocija

ko

rište

nja

obno

vljiv

ih iz

vora

ene

rgije

u

svim

sekt

orim

a

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

15.5

00.0

00,0

0 EU

fond

ovi,

drža

vni p

rora

čun,

župa

nijsk

i pr

orač

un, l

okal

ni p

rora

čun


Mje

ra 3

.2.2

. Pov

ećan

je e

nerg

etsk

e uč

inko

vito

sti u

svim

sekt

orim

a Gr

ad K

orču

la -

Upr

avni

odj

el za

pr

osto

rno

uređ

enje

, zaš

titu

okol

iša, g

radn

ju, k

omun

alno

go

spod

arst

vo i

prom

et

-

Prioritet 3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti

Mje

ra 3

.3.1

. Pro

vodi

ti m

jere

za

pobo

ljšan

je i

unap

rjeđi

vanj

e pr

irodn

oga,

kul

tivira

noga

i ku

lturn

og

kraj

olik

a (u

smje

rava

nje

izgra

dnje

i pr

oved

ba P

rost

orno

g pl

ana)

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

-

Mje

ra 3

.3.2

. Raz

voj s

usta

va o

bran

e od

el

emen

tarn

ih n

epog

oda

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

-

Mje

ra 3

.3.3

. Zaš

tita,

oču

vanj

e,

prom

ican

je, d

aljn

ji ra

zvoj

i od

rživ

o up

ravl

janj

e ok

oliše

m i

priro

dnim

re

surs

ima

Grad

Kor

čula

- U

prav

ni o

djel

za

pros

torn

o ur

eđen

je, z

aštit

u ok

oliša

, gra

dnju

, kom

unal

no

gosp

odar

stvo

i pr

omet

-


VIII. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI

PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA

Sektorsko fokusiranje

Prema podacima analize stanja iz 2015. godine u Gradu Korčuli registrirano je 124 aktivnih tvrtki koje su imale ukupno 591 zaposlenog i preko 206 milijuna HRK prihoda. Prema broju tvrtki i prihodu najzastupljenije su I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - trgovina na veliko i malo. Slijede ih M - stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, F – građevinarstvo i C –prerađivačka industrija. Prema broju zaposlenih situacija je drugačija. Najviše zaposlenih je u djelatnostima E – opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša, C – prerađivačka industrija i G – trgovina na veliko i malo.

Pozitivne promjene u odnosu na 2011. godinu bilježi djelatnost I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u kojoj je broj tvrtki porastao s 18 na 25. Negativne promjene bilježi se u području djelatnosti G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla u kojem je broj tvrtki s 28 u 2011. godini pao na 23 u 2015. godini.

Struktura obrta prema područjima djelatnosti podjednaka je strukturi tvrtki. Jednako su zastupljene djelatnosti G - trgovina na veliko i malo i I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Slijede ih H – prijevoz i skladištenje, C- prerađivačka industrija i F – građevinarstvo.

Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u 2015. godini registrirano je čak 366, a obrađuju ukupnu površinu od 379,89 ha.

Turizam: Turizam predstavlja vrlo važan pokretač gospodarstva te stvara prelijevajući učinak na sva ostala gospodarska područja. Prema prethodnoj analizi ključnih djelatnosti, turizam u gradu Korčuli predstavlja vodeću gospodarsku djelatnost. Poticanje daljnjeg razvoja turizma stoga predstavlja logičan slijed daljnjeg razvoja gospodarstva, no pritom svakako treba promotriti i negativne aspekte poticanja razvoja turizma. Razvoj turizma ovisi o turističkoj potražnji na koju utječe niz, često nezavisnih,čimbenika. Turistička potrošnja ne predstavlja primarnu potrošnu građana, te će se oni u trenutcima gospodarske krize prvenstveno odlučiti na uštedu na putovanjima. Politička nesigurnost, ratovi i migracijska kretanja također snažno utječu na pad turističkog gospodarstva. Europa je svjedočila ozbiljnom padu turističkih kretanja u velikim turističkim destinacijama uzrokovanog unutarnjim i vanjskim faktorima (Barcelona, Atena, Turska). Mogući ratni sukobi mogu u kratkom roku prouzročiti ekstremne ekonomske posljedice posebice za destinacije koji apsolutno ovise o turizmu. Drugi negativni aspekti turizma, koji se posebice očituju u manjim sredinama, su utjecaji na promjene tradicije i kulture. Kultura i tradicija nisu statični pojmovi već su pojmovi koji se oblikuju vremenom i interakcijom unutar i izvan zajednice. Turizam je sektor koji promjene u zajednicama ne donosi postepeno već rapidno i naglo, a za sobom donosi i ekonomski prosperitet, što stanovnicima stvara osjećaj vrednovanja vlastite kulture kroz turistički spektrum, odnosno kroz turističku potražnju. Iz tog razloga, utjecaj na zajednicu može biti stradanje vlastitog kulturnog identiteta i umjetno stvaranje identiteta prema onome što se trenutno potražuje na turističkom tržištu.

Turizam u gradu Korčuli i dalje je obilježen visokom sezonalnošću u ljetnim mjesecima, što ima negativne posljedice na materijalnu sigurnost, ali i na tržište rada, koncentraciju aktivnosti i događaja te na dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke sezone, opterećenje Grada i smanjenje kvalitete života stanovnika za vrijeme turističke sezone. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na proširenje sezone kroz razvoj selektivnih oblika turizma, restrukturiranje turističkog gospodarstva, koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško planiranje turizma na svim razinama te ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika. Usmjeravanje prema smanjenju broja turista isključivo


u ljetnim mjesecima i kreiranje destinacije za turiste više platežne moći podrazumijeva i ulaganja u povećanje kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije.

Grad Korčula naručitelj je Strategije razvoja turizma Grada Korčule kojom se, između ostalog, želi usmjeriti razvoj turizma temeljem načela održivosti. Od ostalih bitnih dijelova Strategije razvoja turizma valja istaknuti da se njome profilirao turistički profil destinacije, pružali temelji za razvoj turističkog proizvoda, odredila turistička strateška orijentacija, analizirale mogućnosti smanjenja sezonalnosti, aistovremeno povećala konkurentnost i općenito postavile dugoročne smjernice razvoja turizma Grada Korčule. Kao visoki potencijali za razvoj turizma istaknuli su se slijedeći turistički proizvodi: Sunce i more, Nautički turizam, Kulturni turizam, Ruralni i gastro turizam i Sportsko-rekreacijski turizam. Također su definirani strateški ciljevi turizma Grada Korčule:

1. Produljenje sezone2. Povećanje potrošnje3. Investicije u hotele 4. Razvoj novih i rast kvalitete postojećih proizvoda5. Razvoj komunalne i turističke infrastrukture6. Poticanje poduzetništva u turizmu 7. Povećanje investicija u marketing i komunikaciju 8. Unaprjeđenje cjelokupne kvalitete destinacije 9. Prepoznatljivost destinacije 10. Gospodarska i populacijska opstojnost 11. Podizanje kvalitete i standarda lokalnog života.27

Sustavan razvoj turizma ne podrazumijeva samo edukaciju lokalnog stanovništva o održivom razvoju turizma i ciljevima razvoja destinacije već i turista koji dolaze u destinaciju. Turisti često ne poznaju lokalnu kulturu i kulturni karakter, već ohrabruju ponudu koja podliježe masovnim proizvodima globalnih karaktera od smještajnih usluga do kupnje suvenira. Iz tog razloga i u skladu sa strateškim ciljevima razvoja turizma u gradu Korčuli, turizam je potrebno razvijati temeljem načela održivosti, poštujući kulturu, identitet, prirodne vrijednosti i posebnosti područja. Potrebno je poticati tradicijske obrte, zanate i općenito kvalitetu znanja izrade domaćih rukotvorina. Potrebna su ulaganja u očuvanje tradicijskih znanja i općenito kulturne baštine, materijalne i nematerijalne te promociju kroz turizam temeljem smjernica stručnjaka i stručnih institucija. Turistički proizvodi bi trebali sadržavati lokalni karakter što se može postići kontinuiranim edukacijama turističkih pružatelja usluga i lokalnog stanovništva. Turizam se kao gospodarska djelatnost ne izdvaja kao zasebna djelatnost već djeluje u sinergiji s njima.

U djelatnostima kojima nedostaje promocije i vidljivosti, turizam to može osigurati. U djelatnostima koji imaju tradicijsku, odnosno kulturnu vrijednost, a ekonomski nisu samoodržive, turizmom će se podupirati njihov daljnji rad (na primjer: tradicijska brodogradnja). Ova Strategija komplementarno će podupirati provedbu Strategije razvoja turizma Grada Korčule na način da će poticati razvoj pratećih djelatnosti i područja u njegovom razvoju – poljoprivrede, obrazovanja, ljudskih kapaciteta i drugih.

Poljoprivreda: U području poljoprivrede u gradu Korčuli pozitivno se ističe visoki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. No razvojni problemi pojavljuju se zbog usitnjenosti poljoprivrednih površina. Potrebno je povećati površinu poljoprivrednih zemljišta u funkciji i pokrenuti okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta. U cjelokupnom sektoru poljoprivrede ističe se potreba za boljim pozicioniranjem, brendiranjem i prepoznavanjem autohtonih poljoprivrednih proizvoda. Potrebno je poticati udruživanje poljoprivrednika i općenito poduzetnika u oblike zadruga, klastera i sl. Takvi oblici zajedničkog djelovanja na tržištu imaju višestruke pozitivne rezultate kako za gospodarstvo tako i općenito za društvo. Njima se potiče kreativno i inovativno razmišljanje i često se potiču alternativni oblici poslovanja kojih u Gradu Korčuli nedostaje poput društvenog poduzetništva, društvenih inovacija, zelenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja.

Prosječna površina OPG-a grada Korčule je 1,04ha. Najveću poljoprivrednu površinu zauzimaju maslinici 1.303,49ha i vinogradi 385,61ha.

27 Strategija razvoja turizma Grada Korčule


Maslinarstvo: Uzgoju masline pogoduju prosječne godišnje temperature od 15–20 °C, na području gdje temperatura ne pada ispod -4 do -5°C jer samo nekoliko dana na tako niskoj temperaturi može ozbiljno naštetiti maslinama. Maslina je relativno otporna na vjetrove, no u područjima jakih i konstantnih vjetrova trebalo bi pribjegavati podizanju vjetrobrana. Maslina je i otporna na suše, iako za bolji,odnosno bogatiji urod, treba voditi računa o dovoljnom navodnjavanju maslina. Smatra se da je 300 –500 mm kiše godišnje dovoljno za bogat uzgoj maslina, no tlo s toga mora biti rahlo kako bi upilo dovoljne količine kiše. Bitno je napomenuti kako je maslina osjetljiva na veće količine vode iz tla stoga glinena tla, slabo propusna tla i tla s visokim podzemnim vodama nisu prikladne za uzgoj masline već oskudna, plitka i skeletna tla. Iz svega navedenoga proizlazi kako je poljoprivredno područje grada Korčule izuzetno povoljno za daljnji uzgoj maslina i preradu maslina u visokokvalitetne proizvode. Maslinarstvo predstavlja značajan gospodarski potencijal za proizvodnju cjelokupnog mediteranskog područja Republike Hrvatske (vidi tablicu).

Proizvodnja maslina i maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj 2007.– 2016. godine

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.Masline 34 527 35 955 32 592 38 001 31 423 50 945 34 269 8 840 28 267 31 183

Maslinovo ulje

57 790 57 665 53 735 52 055 50 000 55 000 50 000 10 640 35 352 34 538

Izvor: Državni zavod za statistiku, Poljoprivredna proizvodnja u 2016.godini, 1588 statistička izvješća

Bitno je spomenuti kako maslina predstavlja najrasprostranjeniju voćnu kulturu u mediteranskoj agroekološkoj regiji. Zbog navedenog je potrebno realno sagledati mogućnosti razvoja maslinarstva kao visoko konkurentne djelatnosti s obzirom na zemlje poput Italije, Grčke i Španjolske koje proizvodei u mogućnosti su proizvoditi više maslinarskih proizvoda. S obzirom na ulazak u EU, Hrvatsko maslinarstvo direktno je pristupilo na zajedničko EU tržište i time je dobila veći broj konkurenata, došlo je do smanjenja prodajnih cijena i povećanja potreba za prilagodbu maslinara novim tržišnim uvjetima. No ulaskom na zajedničko tržište Hrvatski su maslinari dobili priliku povećati svoju vidljivost i zainteresiranost stranaca za kupnju proizvoda od maslina u RH. Prednosti koje Hrvatska ima, s obzirom na konkurenciju, je kvaliteta i dugogodišnja tradicija u proizvodnji maslinovog ulja. U svrhu poticanja maslinarstva u gradu Korčuli, potrebno je upotrijebiti nove tržišne prilike, povezati različite gospodarske subjekte s ciljem zajedničke promocije na tržištu te povezivati različite gospodarske djelatnosti poput turizma i maslinarstva. Povezivanje sektora turizma i maslinarstva nije prilika samo za direktnu prodaju maslinarskih proizvoda turistima, već i kreiranje sadržaja i programa temeljenih na tradiciji maslinarstva. U tom smislu poticat će se kreativni i inovativni programi kojima se ne ostvaruje samo povećanje prihoda i dobiti u turizmu i maslinarstvu već i povećanje promocije kulturnog identiteta Korčule i prepoznatljivosti na međunarodnom tržištu.

Vinogradarstvo: U odnosu na ostale dijelove Dalmacije, Korčula nije poznata po crnim već po bijelim vinima, što može predstavljati prednost i dopunu ponudi regije, odnosno vinske destinacije. Od vinskih sorti ističe se pošip kao jedna od najvažnijih bijelih autohtonih sorti Dalmacije, ali i Hrvatske. Podrijetlo ove sorte je Korčulansko, a dobiveno je kombinacijom dviju starih korčulanskih sorti. Imati autohtonu vinsku sortu izuzetna je rijetkost u vinogradarskoj praksi što korčulansko vino čini jedinstvenim i iznimno konkurentnim. U Hrvatskoj se proizvodi čak 60% kvalitetnih vina. Prema podacima iz 2016. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz vina iznosio je 3.611t u ukupnoj vrijednosti 10,5 milijuna EUR. Iako je prema daljnjim statističkim podacima proizvodnja vina u stalnom padu, kao i ukupna površina vinograda (razdoblje 2007. – 2016.), ne treba zanemariti gospodarsku priliku koju vinogradarstvo kao djelatnost ima za grad Korčulu. Proizvodnja vina treba se bazirati na kvaliteti, a ne na kvantiteti, što će dodatno doprinijeti konkurentnosti Korčulanskih vina. Također, potrebno je sustavno promovirati i poticati udruženja vinara u zajedničkom izlasku na tržišta zbog smanjenja troškova i povećanja vidljivosti. Jednako kao i maslinarstvo, potencijal vinogradarstva je potrebno sagledati u sinergiji s drugim djelatnostima poput turizma.

Brodogradnja: Brodograđevna industrija u kontekstu Hrvatske od iznimne je važnosti jer predstavlja pokretač razvoja ne samo visoko konkurentne gospodarske grane već i pratećih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Radi se o tradicijskom sektoru koju ima i snažni kulturni karakter, a takav karakter posebice se očituje u manjim mjestima i gradovima poput grada Korčule. Povijesno gledajući, brodogradnja je stoljećima bila jedna od najvažnijih djelatnosti u Korčuli. Jedan od razloga tome je bogatstvo drvnom


građom: česvinom i borom, pogodnih za gradnju brodova. Iz razloga navedenih prema trenutnoj situaciji iz analize stanja razvidno je kako je za opstanak brodogradilišta potrebno brodogradnju sagledati iz nekoliko različitih perspektiva. Kako se brodogradnja mora razvijati poput ostalih sektora, temeljem održivog razvoja, za budući razvoj brodogradnje potrebno je provesti analizu sektora kroz četiri stupa održivosti: ekonomski, ekološki, kulturni i društveni.

Sukladno podacima iz analize stanja nije za očekivati kako će se rekonstrukcijom brodogradilišta ekonomski ostvariti značajan ishod, posebice ne gledajući kratkoročno. No, bitno je sagledati budući razvoj služeći se benchmarking metodom, odnosno metodom pozicioniranja na tržištu prema drugim brodogradilištima. Također, potrebno je dobro analizirati i potrebe tržišta za brodovima i specifičnostima potražnje. Preliminarnom analizom mogućnosti za Korčulansku brodogradnju, sektor male brodogradnje ističe se kao područje s visokim potencijalom razvoja. U Hrvatskoj trenutno djeluje oko 70ak malih brodograditelja koji se bave izgradnjom modernih i tradicijskih plovila, od kojih je 30ak osnovalo klaster male brodogradnje. Podaci doprinose tome da je sektor male brodogradnje izuzetno konkurentno područje ali da potencijal razvoja leži u povezivanju i zajedničkom nastupu prema inozemnom tržištu. Samo brodogradilište u Korčuli razvilo bi se u manjem opsegu kako bi se brže moglo prilagođavati tržištu i time smanjio gospodarski rizik. U sinergiji s turizmom s obzirom na tradicijski karakter mogli bi se kreirati jedinstveni turistički proizvodi, ali i programi za lokalno stanovništvo–na primjer školice učenja tradicionalne korčulanske gradnje brodova.

Kultura: Urbana cjelina grada Korčula zaštićena je od 1970. godine a 2007. godine upisana je na tentativnu listu UNESCO svjetske kulturne baštine. Povijesna cjelina grada Korčule i njezina neposredna okolina zaštićena je kao spomenik kulture 2014. godine od strane Ministarstva kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture u Splitu.

Osim grada Korčule preventivno je zaštićen otok Vrnika, evidentirane su poluurbane cjeline Račišća i ruralne cjeline naselja Žrnovo, Čara i Pupnat, a osim povijesnih naselja zaštićeno je ili evidentirano mnoštvo pojedinačnih građevina, sklopova te područja arheološke i memorijalne baštine.

Temeljem visokog broja zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobra kao i sveukupno bogate nematerijalne i materijalne kulturne baštine, razvidno je kako grad Korčula ima visoki potencijal za razvoj kulturnog turizma. Kulturni turizam je kao selektivni oblik turizma prepoznat kao jedan od odrednica razvoja turizma Strategijom razvoja turizma grada Korčule. Taj oblik turizma ima visoku vrijednost za grad Korčulu te direktno doprinosi svim strateškim ciljevima razvoja turizma definiranih u navedenoj Strategiji. Ovakav oblik turizma privlači po definiciji kulturne turiste koje obilježava visoka platežna moć, izvan sezonska putovanja i posjete te preferiraju autentičnu turističku ponudu što uključuje smještaj, gastro i turističke proizvode općenito. Razvoj kulturnog turizma pozitivno utječe i na prepoznatljivost destinacije, a direktno podrazumijeva i brendiranje destinacije koja je gotovo uvijek temeljena na svom kulturnom identitetu. Upravljanju kulturnom baštinom u svrhu turizma ipak treba pristupiti oprezno i strateški. U suprotnome predstoje mnoge moguće prijetnje samoj destinaciji koje se očituju kroz komercijalizaciju kulture, gubitak autentičnosti i izmišljavanju tradicije. Također, upravljanju kulturnom baštinom, materijalnom i nematerijalnom, treba pristupiti različito od upravljanja kulturnim dobrima. Oboje zahtijevaju jedinstveni pristup i prilagodbu specifičnim uvjetima koji zapravo i određuju na koji način će se pristupiti upravljanju. Ipak, treba uzeti u obzir i kako mnogu kulturni stručnjaci također upozoravaju da kulturu općenito treba gledati zasebno od turizma, odnosno zasebno sagledati pozitivne utjecaje ulaganja u kulturu na društveno-ekonomski razvoj nekog područja.

Sektorski ciljevi razvoja

Glavni sektorski cilj razvoja: Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Opis cilja: Naglasak na konkurentno gospodarstvo iza sebe ima želju za uspostavom prije svega održivog i pametnog planiranja gospodarskog rasta. Takav oblik rasta podrazumijeva potrebe zajednice i budućih generacija ispred trenutnih pojedinačnih potreba te kao takvo potiče zadovoljstvo zajednice i kvalitetan život. Također, takav oblik gospodarskog rasta njeguje i poštuje prirodne resurse i pametno


odlučuje o njegovoj uporabi, poštujući važnost suživota čovjeka i prirode. Unutar ovog cilja identificirana su četiri prioriteta koji kumulativno doprinose njegovom ostvarenju, a isti su detaljnije prikazani u tablicama u nastavku.

Dosljednost cilja: ovaj cilj u skladu je sa svim relevantnim Europskim, nacionalnim i županijskim razinama strateških dokumenata. Na nacionalnoj razini usklađen je s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija, posebice s tematskim ciljem 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Ovom Operativnom programu prethodi analiza stanja kojom su se kao glavni izazovi hrvatskog gospodarstva istaknuli izazovi poput niske konkurentnosti gospodarstva, visoke nezaposlenosti, raskorak između obrazovnog sustava i ekonomskih potreba, nedostatna infrastruktura i usluge gospodarskih i javnih usluga. Analizom stanja grada Korčule istaknuli su se gotovo jednaki izazovi koji se u svrhu rješavanja trebaju staviti u kulturni, sociološki i ekonomski kontekst posebnosti grada Korčule. Identificiran je navedeni strateški cilj koji se namjerava postići pratećim prioritetima i mjerama kojima se potiču dosljedne aktivnosti, programi i projekti. Navedeni cilj u svrhu rješavanja navedenih izazova djeluje u sinergiji s druga dva cilja definirana ovom strategijom.

Također, u svrhu povećanja učinkovitosti, jasno se ističe potreba jačanja kapaciteta i dostupnosti javnihslužbenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem, jačanja interaktivnog rada i komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka te razvoja novih e-usluga Gradske uprave, što uključuje razvijanje usluga temeljem definiranih potreba raznih sektora te razvitak i nadogradnju postojećeg IT sustava za pružanje usluge, odnosno specifično ulaganje u nabavu potrebne opreme.

Sukladno strateškim smjernicama Strategije EU 2020. i ovom Strategijom prepoznaje se važnost znanstvenog potencijala za razvoj društva kroz gospodarstvo. Iz tog razloga, ovom Strategijom poticat će se suradnja znanstvenog sektora sa svim drugim disciplinama u cilju provođenja i implementacije rezultata vrhunskih istraživanja koja pokreću gospodarstvo i potiču razvijanje zastarjele infrastrukture. Nadalje, ova Strategija u skladu je sa Strategijom pametne specijalizacije u kontekstu ovog cilja s naglaskom na horizontalne teme strategije S3 koje uključuju: ključne razvojne tehnologije (KET), IKT i inženjerstvo, turizam, kreativne/kulturne industrije. Od navedenih područja ovom Strategijom posebno se daje prednost razvoju turizma i kulturnih / kreativnih industrija, poljoprivrede i male brodogradnje kao područja od posebnog interesa i razvojnog potencijala za grad Korčulu.

Prioritet 2.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja i infrastrukture

Cilj Osiguravanje adekvatnog poslovnog okruženja i poduzetničke infrastrukture koji će uspješno facilitirati i poticati razvoj poduzetništva u gradu Korčuli.

Opravdanje Tržište rada Grada Korčule karakterizira cikličko kretanje, odnosno smanjenje nezaposlenosti u vrijeme ljetnih mjeseci zbog turizma i privremenih zapošljavanja. Takva situacija ima negativne posljedice poput financijske nestabilnosti i mirovinske nesigurnosti, stoga je potrebno ulagati u razvoj malog poduzetništva i samozapošljavanje, ne samo u turizmu, već u drugim vrstama djelatnosti kako bi se postigla veća sigurnost radnih mjesta.

Opis Sukladno navedenom, a nastavno na provedenu analizu stanja i identificirane potrebe, ali i mogućnosti Grada, radi se na unaprjeđenju poslovnog okruženja i infrastrukture kroz jačanje, izgradnju i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva, razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva, razvoj strategija privlačenja investicija te stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja.

Mjere (kojima se postiže prioritet)

� Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva


� Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva (poduzetništvo, poljoprivreda) uključujući i strategije privlačenja investicija

� Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja

Prioritet 2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije

Cilj Stvaranje visoko konkurentnih poduzeća s naglaskom na ulaganja u istraživanje i razvoj.

Opravdanje Bolja konkurentnost malih i srednjih poduzeća jedan je od 11 tematskih ciljeva kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. Jedan od načina povećanja konkurentnosti je, uz pružanje potpora u obliku financijskih subvencija, poreznih olakšica, ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, također i poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj.

Povijesno gledano Grad Korčula ima od 25 do 30 mladih koji se godišnje upisuju na fakultete, a koji imaju veliki inovacijski potencijal, visoku razinu motivacije te povezanost s obrazovnim institucijama iz kojih potječu, a s kojima se posljedično otvara mogućnost suradnje i umrežavanja. Po završetku fakulteta najveći je izazov mladih pronaći radno mjestu u Gradu što dugoročno predstavlja i društveni problem iseljavanja stanovništva posebice visoko obrazovanog stanovništva. Na ovaj problem može se odgovoriti ulaganjima u istraživanje i razvoj, čime se visoko obrazovanim mladim ljudima pruža poticajna okolina, odnosno adekvatne mogućnosti zaposlenja pa oni ne samo da se zadržavaju na Korčuli, već se otvaraju mogućnosti privlačenja visokoobrazovanih osoba iz drugih krajeva Hrvatske. Time se istovremeno potiče razvoj poduzeća te ona mogu pratiti aktualne trendove i biti konkurentni na domaćem i inozemnim tržištima, što je preduvjet gospodarske održivosti i napretka Grada te zadržavanja i privlačenja stanovništva, a poglavito mladih.

Kvaliteta dostupne radne snage izravno utječe na potencijal poduzeća za rast i razvoj, odnosno neophodna je za povećanje konkurentnosti poduzeća i napredak lokalnog gospodarstva.

Opis Grad Korčula ovaj problem nastoji riješiti poticanjem ulaganja u istraživanje i razvoj te promicanjem međusektorske suradnje, umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među poduzetnicima, kako bi se stvorili proizvodi i usluge visoke dodane vrijednosti i radna mjesta za osobe visoke stručne spreme, a koja nisu sezonski uvjetovana.


� Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga tepoticanje ulaganja u istraživanje i razvoj

� Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima

� Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među poduzetnicima


Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti

Cilj Stvaranje visoko konkurentnih ključnih gospodarskih djelatnosti, na nacionalnoj i europskoj razini, koje djeluju kao baza za daljnji razvoj gospodarstva.

Opravdanje Najviše prihoda i zaposlenika u gradu Korčuli evidentirano je u djelatnosti I –Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane što ukazuje na dominaciju turizma kao vodeće gospodarske djelatnosti u Gradu. Uz pozitivne aspekte turizma u gospodarskom smislu bitno je sagledati i negativne posljedice oslanjanja na turizam kao izvor prihoda, kao što su neravnomjerni razvoj gospodarstva, neravnomjerni prihodi, neravnomjeran broj turista tijekom godine, a koji utječe i na gotovo sve ostale djelatnosti i slično. S tim u vezi potrebno je ulagati i u razvitak drugih oblika djelatnosti koje mogu i ne moraju biti povezane s turizmom, poput održive poljoprivrede, pomorstva i brodogradnje u kojima Grad ima potencijala za daljnji rast i razvoj.

Opis Navedeno će se postići kroz provedbu četiri mjere identificirane unutar ovog prioriteta, a koje će potaknuti iskorištavanje postojećih resursa u svrhu razvoja i unaprjeđenja ključnih gospodarskih djelatnosti.

U području poljoprivrede, prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta, na otoku Korčuli maslinici zauzimaju najveću poljoprivrednu površinu, zatim slijede vinogradi, a ostala poljoprivredna površina odnose se na voćne vrste, miješane trajne nasade, oranice i ostalo. Razvoj održive poljoprivrede potiče se jer rezultira povećanjem dobiti, održivim ekosustavom i povećanjem kvalitete života. Uz pozitivno visoki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na Korčuli se pojavljuje razvojni problem male prosječne poljoprivredne površine po OPG-u,što ukazuje na usitnjenost poljoprivrednih površina i samih poljoprivrednika. Nastavno na navedeno, potiče se stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta kako bi se najbolje iskoristili postojeći resursi. Obzirom da je Korčula otočki grad, dostupni su i resursi za razvoj akvakulture, ribarstva, pomorstva i male brodogradnje u svrhu jačanja gospodarstva.

Dodatno, potiče se restrukturiranje turističkih gospodarstava kako bi se adekvatnije odgovorilo na turističku potražnju i produljilo turističku sezonu. Također, potiče se korištenje kulturnih i kreativnih sadržaja u svrhu razvoja turizma, odnosno turističkih proizvoda, kako bi se proširila turistička ponuda i bolje iskoristili potencijalni prihodi iz turizma i popratnih djelatnosti. Produljivanjem turističke sezone proširenjem ponude očekuje se pozitivan utjecaj na povećanje potražnje i u drugim, komplementarnim djelatnostima tijekom cijele godine.


� Održivi razvoj poljoprivrede

� Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje

� Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta

� Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke sezone

� Poticanje gospodarskog korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja i razvoj poduzetništva u kulturi



Cilj Razvijeni uspješni turistički proizvodi i unaprijeđen imidž destinacije, a koji se temelje na održivom korištenju prirodne i kulturne baštine.

Opravdanje Djelatnost turizma i nadalje je obilježena izraženom sezonalnosti koja negativno utječe na već spomenutu materijalnu sigurnost, ali i na tržište rada, koncentraciju aktivnosti i događaja te dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke sezone, opterećenje Grada, smanjenje kvalitete života stanovnika za vrijeme turističke sezone i drugo. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na proširenje sezone kroz razvoj selektivnih oblika turizma, valorizaciju prirodne i kulturne baštine, koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško planiranje turizma na svim razinama te ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika. Usmjeravanje prema smanjenju broja turista u ljetnim mjesecima i kreiranje destinacije za turiste više platežne moći podrazumijeva i ulaganja u povećanje kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije. S obzirom da Grad Korčula ima mnoštvo zaštićenih pojedinačnih povijesnih građevina i sklopova kao i područja arheološke i memorijalne baštine, potrebna su ulaganja i programi održivog upravljanja svim oblicima materijalne i nematerijalne kulturne baštine te njihova valorizacija. Kulturni turizam prepoznat je kao ciljana vrsta selektivnih oblika turizma prema novoj Strategiji razvoja turizma Grada Korčule, ali je većina kulturno povijesne baštine označena kao tržišno polu-spremna ili nespremna.

Opis Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom postići će se kroz 4 niže navedene mjere, kumulativnim učinkom njihova ostvarenja. Razvijanjem selektivnih oblika turizma, sukladno provedenoj analizi stanja i identificiranim potrebama i mogućnostima, te istovremenom promocijom i brendiranjem destinacije i osposobljavanjem turističkih radnika, značajno će se unaprijediti turistička ponuda i privući turisti veće platežne moći, što će imati pozitivne učinke na gospodarstvo Korčule. U primjeni modela valorizacije prirodne i kulturne baštine, koja zadovoljavaju društvene, ekonomske i ekološke potrebe društva,posebno će se pažnja posvetiti područjima u okviru gradske jezgre i odvojeno ruralnim dijelovima Grada te će se sukladno tome odlučivati o mogućim ulaganjima. Turizam Korčule karakterizira sezonalnost koja utječe na nesigurnost na tržištu rada te je potrebno raditi na produljenju turističke sezone sukladno analizi stanja i identificiranim potrebama. Također, za konkurentan turizam potrebno je ne samo pratiti, već i razvijati trendove. Moderni turisti sve su manje zadovoljni pasivnom ponudom i potrebno je ulaganje u unaprjeđenje sektora na način da promišlja i stvara nove proizvode, usluge i aktivnosti za svoje turiste.


� Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne, prirodne i tradicijske baštine

� Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije

� Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika

� Valorizacija prirodne i kulturne baštine


Programi, projekti i aktivnosti

Naziv APP Poduzetnički inkubator DominčeVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastruktureMjera 2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, županijski proračun, lokalni proračunIznos sredstava 13.890.000,00 HRKKratki opis Prenamijenjena i energetski obnovljena zgrada stare škole na Dominču služila

bi prije svega za izmještaj nekih javnih službi koji trenutno zauzimaju prostor u staroj gradskoj jezgri i stvaraju nepotrebnu gužvu u ljetnim mjesecima. Lokalna razvojna agencija KORA bi također selila svoje urede u spomenuti prostor, a u sklopu KORA-e bi bio sređen i manji poduzetnički inkubator koji bi služio privatnom sektoru da osnaži svoje poslovanje uz neznatan trošak najma prostora. Lokalna razvojna agencija KORA d.o.o. u suradnji s Gradom Korčulom prijavila je Projektni prijedlog "Rekonstrukcija zgrade "stare škole" na Dominču" u iznosu od 712.553,52 HRK za izradu projektne dokumentacije na Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Zgrada ima 1852 m kvadratnih neto površine, pa je procjena za rekonstrukciju zgrade dobivena na sljedeći način: 1852*1000(1 euro=7,5 kn) eura=13.890,00 kn

Naziv APP Izgradnja komunalne infrastrukture u gospodarskim/poslovnim zonama na području grada Korčule

Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastruktureMjera 2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, privatni investitorIznos sredstava 60.000.000,00 HRKKratki opis 60 mil kuna za 6 poslovnih zona: 2x u Čari, Pupnat, Žrnovo, Lokva, Dominče

Naziv APP Nautičko servisni centar i marina Dominče-JeževicaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnostiMjera 2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje

Nositelj Korkyra shipping d.o.o.Izvor financiranja EU fondoviIznos sredstava 25.000.000,00 HRKKratki opis -

Naziv APP Organizacija turističkih manifestacija s naglaskom na predsezonu i posezonu


Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnostiMjera 2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke sezone

Nositelj TZ Grada KorčuleIzvor financiranja Lokalni proračun; ostali izvoriIznos sredstava 1.150.000,00 HRKKratki opis Projektom se inicira razvoj raznolike turističke ponude poput Festivala viteških

igara, Festivala vina, Dana pošipa, organizacija Triatlona, Korčulanskog


baroknog festivala, Okusa i zvuka otoka Korčule, postavljanje izložbe o kumpanijama na otoku Korčuli te brojnih drugih događanja.

Naziv APP Izletište – kamp – eko seloVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijomMjera 2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne, prirodne i tradicijske baštine

Nositelj OPG Eko ŠkojIzvor financiranja EU fondovi, ostali izvoriIznos sredstava 2.925.000,00 HRKKratki opis Na imanju OPG-a Eko Škoj koje se nalazi između Žrnova i Pupnata Eko Škoj

će pokrenuti projekt izgradnje Izletišta, kampa i eko sela. Realizacija projekta zamišljena je u tri faze.1. Rekonstrukcija kuće koja je u roh bau fazi od oko 100m2 koja se sastoji od prizemlja i visokog potkrovlja. Jedan dio kuće služit će za skladištenje poljoprivredne opreme, drugi dio urediti će se u sanitarni čvor, kuhinju te kušaonicu. Nužna je rekonstrukcija krova kako bi se postojeća cisterna stavila u funkciju. Kuća bi služila kao centralni objekt imanja, a omogućila bi pokretanje izletišta koje bi ugošćavalo turiste, a na kojem bi se održavale razne edukacije o lokalnim eko proizvodima, tečaji kuhanja lokalnih specijaliteta i sl.2. Investicija u pokretanje kampa gradnjom Glamping šatora koji spajaju moderni luksuz s boravkom u prirodi. Glamping šatori će biti postavljeni na način da svaki šator zadrži svoju intimu uz mogućnost gradnje bazena.3. Investicija u eko selo, odnosno gradnja malih kamenih luksuznih kućica za smještaj gostiju.

Naziv APP Opća promocija destinacijeVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijomMjera 2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije

Nositelj TZ Grada KorčuleIzvor financiranja Lokalni proračunIznos sredstava 1.500.000,00 HRKKratki opis TZ Grada Korčule promovira destinaciju putem online i offline kanala te

sajmova i posebnih prezentacija. Online promocija obuhvaća promotivne kampanje na emitivnim tržištima te nacionalnim, regionalnim i lokalnim medijima. Offline promocija se odnosi na tiskane materijale (izrada i tisak vlastitih brošura: image brošure, karte, info letci, gastro brošure, kalendaridogađanja i slično). Osim navedenog, izrazito su važne posjete studijskih grupa, novinara i bloggera, osmišljavanje programa i realizacija istih, kako bi se na najbolji način upoznali s destinacijom ovisno o interesima novinara. Članci novinara u vodećim magazinima, novinama i web stranicama na emitivnim tržištima imaju veliki odjek i ključni su za promociju destinacije, s obzirom na omjer uloženog i učinkovitosti. Promotivne aktivnosti planirane su godišnjim programom rada.

Naziv APP Održiva društveno-turistička valorizacija Park-šume HoberVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijomMjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, županijski proračunIznos sredstava 10.000.000,00 HRK


Kratki opis Projekt društveno-turističke valorizacije zaštićene Park-šume Hober uključivao bi osim revitalizacije postojećih staza i hortikulturno uređenje, kao i postavljanje više zona koje bi imale svoju svrhu.Zone bi bile predviđene za sport, rekreaciju, okupljanje lokalnog stanovništva, kao i za organizaciju raznih manifestacija koje bi privukle turiste te škole u prirodi namijenjene za djecu školskog uzrasta.Namijenjen je prije svega lokalnom stanovništvu u rekreativne, meditativne svrhe, ali i turistima obzirom da se nalazi u središtu između dva dijela grada, a u neposrednoj je blizini svih hotela i privatnih smještajnih kapaciteta.Nadovezuje se na prijavljeni i odobreni projekt "Rekonstrukcija ulice Šetalište Tina Ujevića" iz Programa ruralnog razvoja, Mjere M7, Operacije 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.

Naziv APP Obnova muzeja-kuće Marka PolaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 10.000.000,00 HRKKratki opis Provedbom ovog programa valorizirat će se kulturna baština grada Korčule te

naglasiti jedinstvenost turističke destinacije. Upravo je kulturna baština ta koja ima važnu ulogu u lokalnom društveno-gospodarskom razvoju i razvoju poduzetništva. Osim važnosti za gospodarski razvoj, poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini pridonosi i njegovanju identiteta. Primjenjujući standarde i mjerila održivosti ono postaje i ključan čimbenik održivog korištenja kulturne baštine jer osigurava dodatna financijska sredstva za zaštitu i očuvanje.Rekonstrukcijom kuće u prvobitan izgled, Korčula bi dobila novi atraktivni muzejski prostor koji bi u sljedećem koraku, dakle opremanju muzejskom građom i aktiviranjem interpretacijsko-edukacijskog centra, dobio još više na značaju. Obnova kuće Marka Pola je nepobitno kulturno dobro za Grad Korčulu, a i za Republiku Hrvatsku. Trenutno stanje same kuće vapi za hitnom intervencijom, dakle zahtijeva povratak na stari sjaj kako bi priča o obitelji Polo mogla biti što zornije predočena budućim posjetiteljima ovoga grada.

Naziv APP Valorizacija nematerijalne kulturne baštine: „Viteške igre“ Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad Korčula/TZ Grada KorčuleIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 2.000.000,00 HRKKratki opis Projektom bi se osnažile dvije navedene manifestacije, a doprinijele bi turizmu

grada Korčule većim brojem turista i posjetitelja te međunarodnom povezivanju sa sličnim kulturama kako bi se takva događanja podigla na veći nivo. Projekt je prvenstveno namijenjen turistima u svrhu prepoznavanja nematerijalne kulturne baštine Grada i otoka Korčule.

Naziv APP Valorizacija nematerijalne kulturne baštine: „Pola nove godine“Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad Korčula/TZ Grada KorčuleIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 500.000,00 HRK


Kratki opis Projektom bi se osnažile dvije navedene manifestacije, a doprinijele bi turizmu grada Korčule većim brojem turista i posjetitelja te međunarodnom povezivanju sa sličnim kulturama kako bi se takva događanja podigla na veći nivo. Projekt je prvenstveno namijenjen turistima u svrhu prepoznavanja nematerijalne kulturne baštine Grada i otoka Korčule.

Naziv APP Arheološko nalazište-MajsanVeza sastrateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 500.000,00 HRKKratki opis Projektom bi se uz stručnu pomoć konzervatora i arheologa trebalo iznaći

najbolje rješenje za promociju, ali i za konzervaciju destinacije. Radi se o valorizaciji otočića u neposrednoj blizini Korčule radi otkrivenog arheološkog nalazišta.

Naziv APP Revitalizacija obrambenih utvrda grada KorčuleVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU sredstva, lokalni proračunIznos sredstava 5.256.187,40 HRKKratki opis Revitalizacija kula Revelin, Svih svetih, Male i Velike Kneževe kule te ljetne

pozornice i Kneževog dvora koje će biti povezane u jednu cjelinu uređenim ophodom. Unutar projekta uključena je i revitalizacija utvrde Forteca i bastiona. Osim toga, obnova uključuje i izradu muzeoloških programa za sve navedene kule.

Naziv APP Ruralna poučna kulturno etnografska turistička atrakcijaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj DNŽIzvor financiranja EU sredstva, lokalni proračunIznos sredstava 33.800.000,00 HRKKratki opis Ruralna poučna kulturno etnografska turistička atrakcija je projekt koji je

prijavljen od strane DNŽ na Integrirani razvojni program temeljen na obnovi kulturne baštine. U projektu sudjeluje ukupno 11 partnera, a Grad Korčula rekonstruira gradski muzej s budžetom od 9.585.559,80 kn.

Naziv APP Rekonstrukcija Palače ArneriVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU sredstva, lokalni proračunIznos sredstava 1.000.000,00 HRK Kratki opis -

Naziv APP Centar za kulturu Liburna-II. Faza uređenja




Nositelj Grad Korčula i Privatni investitorIzvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, privatna sredstvaIznos sredstava 1.000.000,00 HRK Kratki opis Navedeni iznos za II. Fazu uređenja Liburne odnosi se na udio koji će financirati

Grad Korčula (premještanje radio Korčule sa sadašnje lokacije na spomenutu i proširenje prostora za gradsku knjižnicu Ivan Vidali) sam ili djelomično uz pomoć nacionalnih ili EU fondova, dok će sama investicija biti puno veća, a nju će financirati s vlastitim projektom uređenja privatni investitor

Naziv APP Rekonstrukcija doma kulture u PupnatuVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad Korčula Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 7.000.000,00 HRKKratki opis -

Veza s planskim dokumentima viših razina

Plan ekonomskog razvoja u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini te na razini EU-a.

Usklađen je sa strategijom Europa 2020., koja određuje ciljeve u području zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, socijalne uključenosti i klime/energije koji se moraju postići do 2020. godine. Plan je u skladu s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014.-2020., konkretnije sa sljedećim prioritetnim osima: 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 3. Poslovna konkurentnost; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa. Usklađen je također sa Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.

Plan ekonomskog razvoja je u skladu s Planom razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.–2020. kao i Strategijom razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012.–2022. te s Akcijskim planom za održivo korištenje kulturne i prirodne baštine Dubrovačko-neretvanske županije u funkciji lokalnog razvoja. Zatim, u skladu je s Programom ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-2020. te slijedećim nacionalnim strategijama: Strategijom regionalnog razvoja RH 2016. – 2020., Strategijom razvoja turizma RH do 2020., Strategijom razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Procjena očekivanih ishoda s indikatorima

Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana ekonomskog razvoja su zadani pokazatelji učinka te pokazatelji ishoda, koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja Grada Korčule, čiji je ovaj dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje provedbe.

Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednostima te rokovima za postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni. Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti


kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su postignuti s njim povezani očekivani ishodi.

Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa. Pokazatelji učinka predstavljaju informaciju o rezultatima i promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno prikazani su i pokazatelji ishoda koji imaju zadatak mjerenje učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu pojedinih mjera,odnosno prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.

Cilj: Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Pokazatelji učinka na razini cilja:

Povećanje broja noćenja izvan sezone za 10%Provedena valorizacija kulturne baštine

Pokazatelji ishoda na razini prioriteta i mjera:

� Broj opremljenih poduzetničkih zona; � Broj aktivnih poduzetničkih potpornih institucija; � Broj poduzeća koja posluju u zonama� Broj strateških razvojnih dokumenata i akcijskih planova� Provedene edukacije i informativne radionice o mogućnostima

financiranja;� Broj aktivnosti poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i

usluga;� Broj provedenih aktivnosti davanja potpora; � Broj poduzetnika uključenih u aktivnosti davanja potpora� Broj aktivnosti za poduzetnike (edukacije, radionice i sl.)� Broj informativnih radionica za pomorce, ribare i

poljoprivrednike � Izrađen plan razvoja/aktivnosti u sektoru brodogradnje � Površina okrupnjenog poljoprivrednih zemljišta;� Broj novih turističkih proizvoda;� Broj razvijenih turističkih zona� Broj aktivnosti (poduzetništvo u kulturi, ekonomski aspekti

kulturnih/ kreativnih industrija i sl.)� Broj novih turističkih proizvoda� Broj aktivnosti promocije Grada Korčule kao turističke

destinacije;� Broj provedenih edukacija za unaprjeđenje kvalitete turističkih

proizvoda i usluga;� Provedene valorizacije kulturnih dobara i prirodne baštine� Broj obnovljenih i/ili revitaliziranih objekata kulturne baštine; � Broj obnovljenih objekata kulturne baštine stavljenih u funkciju


Okvirna financijska konstrukcija

Strateški cilj - Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Cilj Prioritet Nositelj Procjena potrebnih

sredstava u razdoblju

2017. – 2020.

Izgledni izvori financiranja

Ukupna potrebna

financijska sredstva

Cilj

2. S

tvar

anje

kon

kure

ntno

g go

spod

arst

va i

pove

ćanj

e uč

inko

vito

sti r

esur

sa

Prioritet 2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture

Grad Korčula -Upravni odjel za

upravljanje Gradskom imovinom,

gospodarstvo i turizam

73.890.000,00

EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun,

Županijski proračun, privatne investicije, ostali

izvori

175.521.187,40 HR

K

Prioritet 2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije




-


Županijskiproračun, privatne investicije, ostali

izvori

Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti




26.150.000,00



izvori





75.481.187,40



izvori


PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA Sektorsko fokusiranje

Grad Korčula nalazi se na otoku Korčuli koji po funkcijama i gravitacijom stanovništva pripada srednjodalmatinskoj otočnoj skupini. Površina Grada Korčule iznosi 108,2 km2 i ima ukupno 5.663 stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. S obzirom na prethodni Popis stanovništva iz 2001. godine, Grad Korčula bilježi smanjenje stanovništva za 4%, što je jednako nacionalnom smanjenju stanovništva u istom vremenskom periodu. Potrebno je posebno istaknuti negativni trend smanjenja broja stanovnika u dobi do 19 godina i u dobi od 20 do 39 godina.

Pozitivan trend poticanja doseljavanja mladog stanovništva ima značajan gospodarski utjecaj na održivi razvoj Grada Korčule. Poticanje doseljavanja mladih ne može se promatrati samo u aspektu poticanja kreiranja radnih mjesta. Potrebna su ulaganja u promicanje i razvoj cjelokupnog društveno-gospodarskog konteksta koji utječe na povećanje kvalitete života. S tim u vezi potrebna su ulaganja u unaprjeđenje obrazovne infrastrukture. U okviru ulaganja potiču se i javna-privatna partnerstva kojima se mogu razvijati projekti za unapređivanje i modernizaciju obrazovne infrastrukture. Sva ulaganja moraju se istovremeno odnositi i na učenike i na nastavnike u smislu osiguranja boljih radnih uvjeta, osiguranje poboljšanih uvjeta za učenje, te opremanje škola širokopojasnim pristupom internetu, alatima informacijsko-komunikacijske tehnologije, ulaganje u izgradnju sportske infrastrukture i eventualno izgradnja visokotehnoloških kampusa s naprednim laboratorijima. Ulaganja u obrazovanje treba promatrati kao dugoročna ulaganja kojima prethodi dugoročno strateško planiranje, a koje ima mnogostruke pozitivne učinke na cijelo društvo.

Rješavanje izazova smanjenja stanovništva do 39 godina potrebno je staviti i u kontekst geografske i gospodarske specifičnosti grada Korčule. Prema podacima dnevnih migracija očituje se kako stanovnici Grada Korčule, zbog posla, u postotku manje dnevno putuju od građana Dubrovnika ili nacionalnog prosjeka. Podatak je razumljiv s obzirom da se radi o otočnom gradu i time je sama mogućnost kretanja, odnosno putovanja radi posla ograničena. Mogućnost dnevnih migracijastanovništva ograničena je, osim prometnom povezanošću, i vremenom koje je potrebno za putovanje do udaljenijih gradova, otoka ili kopna. Osim odraslih osoba, mogućnost dnevnih migracija odnosi se i na djecu i mlade do 25 godina. Iz tog razloga potrebno je maksimalno osigurati uvjete kvalitetnog obrazovanja u samome Gradu i okolici. Obrazovne programe potrebno je maksimalno moguće uskladiti s potrebama tržišta rada.

U gospodarskom smislu potrebno je istaknuti kako je najprofitnija djelatnost Grada Korčule turizam koja sa sobom nosi niz pozitivnih, ali i negativnih čimbenika. Negativni čimbenici koji utječu na mlade i mlade obitelji su neregularno radno vrijeme. Za vrijeme zimskih mjeseci osobe koje rade u turizmu imaju uglavnom dovoljno slobodnog vremena, dok u ljetnim mjesecima često zaposlenici rade u smjenama i u prekovremenim satima. Iz tog razloga potrebno je prilagoditi prateću društvenu infrastrukturu takvim specifičnostima. Na primjer, dječji vrtići bi trebali nuditi mogućnost smještaja djece na učenje i čuvanje tijekom cijelog dana odnosno prilagođeno potrebama društva.

Prema podacima o stanovništvu, prema izvoru prihoda, bitno je naglasiti kako su u Gradu Korčuli prihodi od stalnog rada ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Unatoč tome, stopa siromaštva nije negativna jer veći dio stanovništva ima prihode uglavnom kroz turizam od povremenog rada, poljoprivrede i imovine. S time u skladu prioritet, mjere, odnosno aktivnosti koje će se poduzimati u slijedećem razdoblju trebaju biti usmjereni prema poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, te osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba. Kako bi se postigla veća učinkovitost i održivost programa poticanja zapošljavanja, odnosno samozapošljavanja, potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve sukladno trenutnim potrebama tržišta rada te u međusobnoj koordinaciji između relevantnih aktera iz svih sfera.


Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva važan je faktor gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te doprinosi daljnjem razvoju civilnog društva, promicanju volonterskog rada te jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Potrebno je raditi na koheziji područja socijalne osjetljivosti s poduzetničko-društvenim modelima njihovog rješavanja. Dakle, potrebna su ulaganja i poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i slično. Potrebna su daljnja ulaganja Grada koja doprinose poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, istovremeno pružajući mogućnosti zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.

U Gradu Korčuli očituje se pozitivan trend pada korisnika socijalnih usluga. Potrebno je i dalje poticati pozitivan rad socijalnih službi i ustanova, odnosno i dalje kontinuirano podizati kvalitetu i kapacitetesocijalnih usluga.

Porast starijeg stanovništva od 60 godina ukazuje na povećanje potreba zadovoljavanja kvalitete i načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje zdravstvenih usluga, odnosno olakšavanje pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja, prilagođavanje socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te općenito programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja. Povećanje osoba starije dobi treba se promatrati i kao prilika za uključivanje osoba starije životne dobi na aktivno sudjelovanje u društvu kroz poticanje rada, volonterstva i obrazovanja te programima zdravog života za osobe starije od 60 godina.

U području zdravstvene skrbi kao razvojna potreba ističe se povećanje broja liječnika kojih je općenito manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih zdravstvenih djelatnika s obzirom na trend smanjenja osoblja unutar nekoliko proteklih godina. Posebno se potreba za zapošljavanjem ističe u specifičnim djelatnostima urologije, dermatologije i medicine rada, kao i potreba za ulaganjem u mjerepomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također identificirala se potreba za palijativnom skrbi za što trenutno u Gradu ne postoji stručan kadar i nisu financijski u mogućnosti pokrenuti takav oblik zdravstvene skrbi.

Učinkovito javno upravljanje ima direktan pozitivan utjecaj na akumulaciju faktora gospodarskog rasta i razvoja. Pretpostavka učinkovite javne uprave je u njezinoj efikasnosti u otklanjanju prepreka razvoju poduzetništva i investicijama. Učinkovito javno upravljanje također podrazumijeva i transparentnost podataka i pristup informacijama, donošenje odluka temeljem interaktivne suradnje s građanima i osposobljeni javni službenici za efikasno i participativno upravljanje razvojem. Kako bi se ojačala direktna suradnja javnih službenika i građana potreban je i razvoj novih e-usluga s ciljem pružanja boljih usluga građanima i povećanje produktivnosti javnog sektora.


Glavni sektorski cilj razvoja: Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

Opis cilja: Ovaj cilj proizašao je iz rezultata analize stanja društvenih pokazatelja, odnosno problema i potreba definiranih analizom trenutnog stanja. Fokusiran je na izgradnju zdrave i pravedne lokalne zajednice koja je posvećena unaprjeđivanju ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava svakog građanina. Cilj se namjerava ostvariti kroz povećanje kvalitete i dostupnosti odgovarajućih usluga, prilagođenih ciljanim skupinama i identificiranim problemima na razini Grada.

Ciljane skupine obuhvaćaju široki spektar dionika, od djece predškolskog i školskog uzrasta, studenata, nezaposlenih do manjinskih skupina, starijih i nemoćnih te drugih skupina u nepovoljnom položaju.

Ostvarenje ovog cilja planira se kroz provedbu 5 prioriteta kojima se rješavaju definirani razvojni problemi u sektoru obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, socijalne skrbi i učinkovitosti javne uprave.


Razvojem i ulaganjem u sustav obrazovanja i prilagođavanjem obrazovanja potrebama tržišta rada,rješavamo uzrok problema nezaposlenosti koji dalje vodi do ekonomske ovisnosti i nemogućnosti osamostaljenja, posebice za mlade osobe, tako što buduću radnu snagu krojimo prema aktualnim potrebama na tržištu rada. Time se postiže bolja ravnoteža između institucija koje pripremaju mlade za izlazak na tržište rada i subjekata koji ih u konačnici zapošljavaju. Nadalje, ponuda se stvara sukladno potražnji i značajno se umanjuje broj nezaposlenih osoba, dok se istovremeno potiču i grane gospodarstva na koja se želi staviti naglasak, odnosno u kojima je prepoznata potreba za dodatnom radnom snagom.

Usporedno s navedenim, unaprjeđenjem ponude cjeloživotnog obrazovanja i provođenjem programa za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika, postiže se još značajniji doprinos razvoju učinkovitih ljudskih potencijala i povećanju konkurentnosti na tržištu rada, posebice za segment stanovništva koji je već izašao iz sustava formalnog obrazovanja.

Osim mjera za poticanje zapošljavanja, odnosno smanjenje stope nezaposlenosti, kako bi se postigao cilj izgradnje zdrave i pravedne lokalne zajednice, potrebno je ulagati i u povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi. Kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge temelj su blagostanja neke zajednice te omogućuju brigu za one najpotrebitije kako bi se umanjio rizik od socijalne isključenosti i siromaštva.

Jačanje civilnog društva i poticanje društveno odgovornih načina poslovanja neki su od načina poticanja solidarnosti, socijalne pravednosti i jednakih mogućnosti za društvo u cjelini. Grad Korčula ima dostatan broj volontera, ali mu nedostaje volonterskih inicijativa, stoga je potrebno educirati zajednicu o mogućnostima kreiranja volonterskih akcija kako bi se osnažilo civilno društvo i njegov utjecaj na socijalno blagostanje Grada Korčule i njegovih stanovnika.

Komplementarno na izgrađeno pravedno i inkluzivno društvo potrebno je jačati kapacitete i dostupnost javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem kroz interaktivan rad i komunikaciju s građanima u procesima donošenja odluka.

Kombinacijom svega iznad navedenog postiže se solidarnost, socijalna uključenost i jednakost mogućnosti u zajednici, što vodi do visoke kvalitete života i utječe na poboljšanja u svim ostalim aspektima društvenog razvoja.

Prioritet 1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta

Cilj Stvaranje visoko kvalitetnog sustava obrazovanja koji je prilagođen potrebama tržišta rada.

Opravdanje Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada uvelike doprinosi smanjenju nezaposlenosti jer se oni približavaju stvarnim potrebama gospodarstva, čime se uspostavlja ravnoteža između ponude i potražnje radne snage. Obrazovni sustav se time čini fleksibilnim i ostvaruje se njegova istinska svrha, a to je priprema mladih osoba za samostalnost u budućem životu i doprinos svojoj zajednici.

Opis Kako bi se obrazovni sustav unaprijedio i prilagodio potrebama tržišta rada, Grad Korčula će ulagati u unaprjeđenje obrazovne infrastrukture kroz osiguravanje adekvatnog prijevoza i smještaja za učenike, uvođenje informatičke opreme u škole te opću opremljenost obrazovnih ustanova. Ulagat će se u profesionalni razvoj obrazovnog osoblja, a naglasak će se staviti i na programe i podršku za darovitu i djecu s teškoćama u razvoju.

Gospodarski i obrazovni sektor međusobno će se povezati s ciljem prilagodbe obrazovnih programa direktnim potrebama tržišta, odnosno usklađivanja srednjoškolskog obrazovanja potrebama i zahtjevima tržišta.



� Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture

� Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje njegove kvalitete

� Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta rada


Cilj Postizanje visoke razine zaposlenosti stanovništva Grada Korčule, s posebnim naglaskom na rizične skupine na tržištu rada.

Opravdanje Kako bi se povećala stopa zaposlenosti i potaknulo usvajanje poduzetničkih vještina, potrebno je provoditi programe poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice uključujući skupine koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Kvalitetno i kontinuirano informiranje nezaposlenih osoba o mogućnostima zapošljavanja i korištenja mjera za samozapošljavanje i zapošljavanje, uz promoviranje korištenja potpora za samozapošljavanje, ulaganje u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotnoučenje prema potrebama tržišta rada i slične aktivnosti poticanja (samo)zapošljavanja pridonijet će povećanju zaposlenosti među trenutno nezaposlenim osobama. S druge strane, ulaganje u programe za razvoj i unaprjeđenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika utjecat će na kvalitetu poslovanja postojećih poduzetnika te također pozitivno utjecati na poduzetničku klimu i sveopću gospodarsku situaciju.

Opis Aktivnosti koje će se poduzimati u svrhu povećanja zaposlenosti i poticanja poduzetničkih vještina trebaju biti usmjerene prema poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, te osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba što također ima dalekosežne pozitivne posljedice u kreiranju financijske sigurnosti, stvaranje poticaja za osnivanje obitelji i mirovinske stabilnosti. Kako bi se postigla veća učinkovitost i održivost programa poticanja zapošljavanja, odnosno samozapošljavanja, potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve sukladno trenutnim potrebama tržišta rada te u međusobnoj koordinaciji između relevantnih aktera iz svih sfera.


� Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba

� Ulaganje u programe za razvoj i unaprjeđenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika

� Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada


Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi

Cilj Adekvatni kapaciteti i visoka kvaliteta usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi.

Opravdanje Kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge temelj su blagostanja neke zajednice te omogućuju brigu za one najpotrebitije kako bi se umanjio rizik od socijalne isključenosti i siromaštva. Zdravstvene i socijalne usluge moraju svojim kapacitetima pratiti potražnju za istima te osigurati visoku kvalitetu i dostupnost usluge.

Porast starijeg stanovništva od 60 godina ukazuje na povećanje potreba zadovoljavanja kvalitete i načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje zdravstvenih usluga, odnosno olakšavanje pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja, prilagođavanje socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te općenito programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja. Također, bitno je poticati osobe starije životne dobi na aktivnost sudjelovanja u društvu kroz poticanje rada, volonterstva i obrazovanja te zdravog života za osobe starije od 60 godina.

U području zdravstvene skrbi, kao razvojna potreba, definiralo se povećanje broja liječnika kojih je općenito manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih zdravstvenih djelatnika s obzirom na trend smanjenja osoblja unatrag nekoliko godina. U specifičnim djelatnostima urologije, dermatologije i medicine rada posebice je naglašena potreba za dodatnim zapošljavanjem, kao i potreba za ulaganjem u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također je identificiranapotreba za palijativnom skrbi za što trenutno u Gradu ne postoji stručni kadar i nisu financijski u mogućnosti pokrenuti takav oblik zdravstvene skrbi.

Opis Različitim mjerama, odnosno aktivnostima, Grad Korčula će ulagati u povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi u skladu s potrebama identificiranim u analizi trenutnog stanja te projekcijama budućih potreba. Mjere će obuhvaćati ulaganja u unaprjeđenje kvalitete i kapacitete, razne promotivne i preventivne programe te rad s osobama u nepovoljnom položaju.


� Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga

� Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju

� Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja

� Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite

� Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju



Cilj Osnaženo civilno društvo i stvoreni temelji za daljnji razvoj društveno odgovornog poslovanja.

Opravdanje Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva važan je faktor gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te doprinosi daljnjem razvoju civilnog društva, promicanju volonterskog rada te jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Spajanjem socijalne osjetljivosti s poduzetničkim modelom u obliku poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i slično, Grad će dodatno doprinijeti poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, istovremeno pružajući mogućnosti zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.

Opis Kako bi se ojačalo civilno društvo, ulagat će se u poticanje volonterstva i interakcije između organizacija civilnog društva i javnog sektora u procesima donošenja odluka. Radit će se na podizanju kapaciteta civilnog društva kroz stjecanje novih znanja i vještina, a istovremeno će se poticati razvoj različitih oblika društveno odgovornog poslovanja, u kojem organizacije civilnog društva često imaju ulogu inicijatora.


� Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva

� Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje volonterskog rada te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga

� Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr.)


Cilj Stvaranje učinkovite javne uprave koja djeluje kao javni servis za građane, privredu i investitore.

Opravdanje Modernizacija javne uprave neophodna je ne samo radi racionalizacije troškova, nego i radi povećanja njezine učinkovitosti i transparentnosti. Svi recentniji strateški dokumenti na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini navode potrebu modernizacije i povećanja učinkovitosti javnog upravljanja, što uvelike doprinosi poboljšanju komunikacije s građanima, povećanju transparentnosti poslovanja i smanjenju administrativnog opterećenja gospodarstva.

Opis Mjerama unutar ovog prioriteta radit će se na jačanju kapaciteta i dostupnosti predstavnika javne uprave kao i na razvoju novih e-usluga, kako bi se pratio tehnološki razvoj i obaveze modernizacije javne uprave preuzete pristupanjem Europskoj uniji. Naglasak će se staviti na interaktivni rad i komunikaciju s građanima u procesima donošenja odluka, kako bi se postiglo dobro upravljanje i povećala učinkovitost javnog upravljanja te stvorila pozitivna slika prema građanima.


� Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem


� Jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka

� Razvoj novih e-usluga


Naziv APP Projekt školski vrt, maslinik svih otočnih sortiVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Mjera 1.1.3. Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta rada

Nositelj OŠ Ante Curać Pinjac, ŽrnovoIzvor financiranja Lokalni proračun, Županijski proračunIznos sredstava 45.000,00 HRKKratki opis Na temelju odluke ravnatelja škole Ante Radovanovića Bjonda, 2004. godine je

u školskom vrtu počela sadnja maslinika svih otočnih sorti, a to su: lastovke, orgule, drobnice, vrtušnice, mastrinke, lećino, levantinke, pendolino i paštrice. Tako se školski vrt počeo pretvarati u maslinik, te je otvorena mogućnost da škola, sa svojim učiteljima i učenicima, da svoj doprinos zadržavanju i unapređivanju maslinarske tradicije u Žrnovu. Praktičnim aktivnostima koje zahtijevaju sadnja, njegovanje i berba maslina imat će velike odgojne i obrazovne učinke za učenike te škole.

Naziv APP Depandansa Doma umirovljenikaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbiMjera 1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga

Nositelj DNŽIzvor financiranja Županijski proračun, EU fondoviIznos sredstava 3.000.000,00 HRKKratki opis Ovim projektom namjerava se preuređivanje Depadanse doma za

umirovljenike, što odgovara potrebama povećanja broj osoba starijih od 60 godina.

Naziv APP Društveno poticana stanogradnjaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbiMjera 1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju

Naziv APP Razvoj sportske infrastruktureVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Mjera 1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture

Nositelj Grad Korčula, ŠOKIzvor financiranja EU fondovi, Lokalni proračunIznos sredstava 2.500.000,00 HRKKratki opis Dogradnja malog bazena za rasplivavanje i medicinsku rehabilitaciju i izgradnja

više manjih sportskih terena za razne sportove na lokaciji između gradskog bazena Gojko Arneri i "Baluna"


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja Državni proračun, Županijski proračun i Lokalni proračun Iznos sredstava 5.000.000,00 HRKKratki opis Gradnja stanova u programu POS-a za stanovnike grada Korčule bez riješenog

stambenog pitanja.

Naziv APP Zapošljavanje stručnog suradnika - logopedaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbiMjera 1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju

Nositelj Humanitarna udruga „Kap u moru“ KorčulaIzvor financiranja Županijski proračun i Lokalni proračunIznos sredstava 50.000,00 HRKKratki opis Logopedska pomoć na području Grada Korčule i Općina koje gravitiraju ovome

području neophodna je za populaciju djece koja imaju poteškoća u govoru i pisanju. Svjesni smo povećanog broja djece koja traže pomoć stručnjaka poputlogopeda, želimo na ovom području omogućiti tu pomoć. Logopedska pomoć za sada se pruža u Specijalnoj bolnici Kalos u kojoj radi jedan logoped i k njemu odlaze djeca s područja cijelog otoka i jednog dijela Pelješca. Prema potrebama jedan stručnjak nikako ne može zadovoljiti sve veće potrebe te je poznato da se na terapiju čeka do tri pa i više mjeseci. Ističemo potrebu zapošljavanja stručnjaka logopeda koji bi doprinjeo bržoj dijagnozi te bržoj i uspješnijoj terapiji kod djece koja imaju govorne i jezične poteškoće.


Plan društvenog razvoja u potpunosti je u skladu je sa Strategijom Europa 2020. – europska strategija rasta. Globalno je usklađen s UN-ovim strateškim ciljevima koji se odnose na planiranje održivog razvoja i socijalno-društvenim stabilnostima, pravo na kvalitetan život, obrazovanje i zdravlje. Na nacionalnoj razini Plan je usklađen sa sva 4 tematska cilja i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.–2020. – 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage, 2. Socijalno uključivanje, 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje i 4. Dobro upravljanje. Također je u skladu s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014.–2020. i to s ciljem 9.Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije, i s ciljem 10. Ulaganje u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje. Od ostalih nacionalnih planova i strategija ovaj je Plan usklađen i sa Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2014.–2020., Operativnim planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, Nacionalnim planom za razvoj kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.–2016. kao i s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.–2020. Nadalje, u skladu je i s općim smjernicama i ciljevima Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010.–2020. i Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom kao i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD). Reforme ovog Plana društvenog razvoja u području obrazovanja usklađeni su s Programom obrazovanja i osposobljavanja za 2020., Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.–2020. koja posebice ističe preporuke Europske komisije o uvođenju ključnih kompetencija za razvoj.


Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana društvenog razvoja su zadani pokazatelji učinka te pokazatelji ishoda, koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja Grada Korčule, čiji je ovaj


dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje provedbe.

Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednosti te rokovima za postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni. Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su postignuti s njim povezani očekivani ishodi.

Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 1. razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života. Pokazatelji učinka predstavljaju informaciju o rezultatima i promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno, prikazani su i pokazatelji ishoda koji imaju zadatak mjerenje učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu pojedinih mjera, odnosno prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.

Cilj: Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života

Pokazatelji učinka na razini cilja: � Smanjiti broj nezaposlenih osoba za 10%

� Povećati broj stanovnika do 39 godina za 5%

� Povećati broj djece upisane u osnovnu školu za 6%

Pokazatelji ishoda na razini prioriteta i mjera: � Broj izgrađenih novih učionica za provedbu srednjoškolskih

aktivnosti;

� Broj kupljene IKT opreme za škole;

� Broj nastavnika i odgajatelja uključenih u obrazovne programe;

� Prilagođeno radno vrijeme vrtića tijekom turističke sezone;

� Povećan broj odgajatelja u vrtiću;

� Broj novih srednjoškolskih programa;

� Broj educiranih nastavnika i profesora o implementaciji novih tehnologija u nastavi;

� Izrađeni programi razvoja visokog školstva;

� Broj aktivnosti informiranja o mogućnostima korištenja potpora;

� Broj programa i aktivnosti za poticanje zapošljavanja;

� Broj uključenih poduzetnika u aktivnosti i programe edukacije;

� Broj korisnika mjera za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju;

� Broj kreveta za palijativnu skrb;

� Broj novozaposlenog stručnog kadra u socijalnoj skrbi;

� Izgradnja novih kapaciteta za starije i nemoćne osobe;

� Nabavljeno 1 vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom;


� Broj aktivnosti za promociju zdravog/aktivnog života;

� Broj projekata kojima se ulaže u poboljšanje usluga u zdravstvu;

� Obnovljena zdravstvena infrastruktura;

� Broj provedenih aktivnosti pomoći djeci s teškoćama u razvoju;

� Broj provedenih aktivnosti u suradnji organizacija civilnog društva i javnih/privatnih organizacija;

� Broj provedenih inicijativa za rješavanje problema u lokalnim zajednicama;

� Broj provedenih edukacija/informativnih aktivnosti o mogućnostima financiranja aktivnosti civilnih organizacija;

� Broj projekata civilnih organizacija ili promotivnih akcija organiziranih od strane volontera;

� Broj organizatora volontiranja;

� Broj programa edukacije poduzetnika;

� Broj educiranih službenika i dužnosnika u području upravljanja razvojem i planiranja;

� Broj programa u području upravljanja razvojem i planiranja;

� Broj uključenih građana kroz razne programe u proces donošenja odluka;

� Broj akata koji su dani građanima na komentiranje;

� Broj javnih radionica i rasprava na kojima sudjeluju građani;

� Broj novo razvijenih e-usluga;

� Broj promotivnih aktivnosti podizanja svijesti građana i službenika u korištenju i prednosti novih e-usluga


Strateški cilj - Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života


sredstava u razdoblju 2017. –

2020.


Ukupna potrebna


Cilj

1. R

azvo

j uč

inko

vito

sti

ljuds

kih

pote

ncija

la

idi

j


Grad Korčula -Upravni odjel za društvene

djelatnosti 2.545.000,00

Lokalni proračun, županijski

proračun, EU fondovi

10.595.000,00 H

RK




djelatnosti -



Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga usustavu zdravstvene i socijalne skrbi


djelatnosti 8.050.000,00Lokalni

proračun, županijski




djelatnosti-




Grad Korčula -Upravni odjel za upravljanje opće poslove i

mjesnu samoupravu

-




PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA I RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Sektorsko fokusiranje

Onečišćenje okoliša danas predstavlja jedan od najvećih problema današnjice. Pritom se misli na izravan ili neizravan utjecaj čovjeka na okoliš koji uzrokuje ili može uzrokovati devastirajuće posljedice na sve oblike života. Onečišćenje okoliša možemo dijeliti prema vrstama zagađenja na zagađenje zraka, zagađenje voda, zagađenje bukom i zagađenje tla.

Ekološki problemi na području grada Korčule očituju se prije svega kroz klasične oblike zagađenja okoliša koji su rezultat prenapučenosti određenih dijelova grada. Pritom dolazi do zagađenja zraka putem oslobađanja kemikalija i čestica motornih i drugih vozila te upotrebom industrijskih i kućanskih jedinica. Direktne negativne posljedice za zdravlje čovjeka zagađenjem zraka su kardio-respiratorni problemi, alergije, preosjetljivost i drugo, a problemi se prenose i na biljne i životinjske sustave na kopnu i u moru. Na području grada Korčule dolazi i do zagađenja voda i tla što je rezultat neprihvatljive izgradnje i neprimjerene dužobalne izgradnje tik do mora, prenapučenošću dijelova grada ali i rezultat mnogobrojnih turističkih dolazaka u sezoni. U rješavanju problema neprihvatljive izgradnje kao primjer dobre prakse ističe se usmjeravanje izgradnje na prihvatljivim mikrolokacijama slijedeći provedbu Prostornog plana. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog, kultiviranog i kulturnog krajolika,potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno provođenje mjera zaštite, poboljšanja i unaprjeđivanja. Kao negativna posljedica turizma zbog drastičnog povećanja prometa i koncentracije ljudi ističe se i zagađenje bukom, što uzrokuje zdravstvene probleme poput neuroloških poremećaja, gubitka sluha, hipertenzije i sl.

Svi navedeni problemi i posljedice koje dovode do onečišćenja okoliša i u konačnici do posljedica za zdravlje ljudi i svih živih bića, moraju se rješavati postepeno i strateški. Jednostavne zabrane često ne rezultiraju željenim pozitivnim učincima te se moraju tražiti kreativnija rješenja. Vezano uz visoku koncentraciju turista u sezoni djelomično se rješenje traži smjernicama nove Strategije razvoja turizma grada Korčule koje usmjeravaju prema razvoju selektivnih oblika turizma čije su aktivnosti vezane uz mjesece izvan sezone. Na primjer ekološki turizam podržava i zapravo doprinosi zaštiti okoliša idobrobiti zajednice. Ekološki turisti su često turisti visoke platežne moći koji putuju izvan sezone i aktivno se uključuju u život zajednice koju posjećuju. Izravno doprinose volonterskim akcijama i poduhvatima zaštite okoliša kroz edukacije, akcije čišćenja, eko izgradnje i sl. Ovakav oblik turizma smatran je visoko potencijalnim za razvoj u RH te sama Strategija razvoja turizma RH do 2020. uključuje razvoj zelenog turizma kao jedno od razvojnih načela. Drugi kreativni oblici rješavanja negativnih posljedica je osvještavanje lokalne zajednice o problemu i njihovom direktnom uključivanju u rješavanje uzroka. Rješavanje uzroka uključuje edukacije, radionice i volonterske akcije, ali i stvaranje oblika poduzetništva kojima se indirektno rješavaju društveni, ekološki i ekonomski problemi poput društvenog poduzetništva, socijalnih inovacija, zelenog poduzetništva i sl.

Dijelom izvorna, netaknuta, dijelom kultivirana priroda, dijelom kulturni krajolik izgradili su raznolikost svojstvenog krajobraza grada Korčule, tipičnog za ovaj dio južne Dalmacije. Posebno se ističu vrijedne prirodne i krajobrazne površine koje je potrebno zaštiti i kojima je potrebno održivo upravljati. Uključuju: prirodne prostore i krajobraze, kultivirane prostore i krajobraze, kulturne prostore i krajobraze, osobite pojedinačne prirodne vrijednosti. Održivo upravljanje prirodnim resursima počinje pametnim strateškim planiranjem. Potrebno je definirati stanje i nivo uništenja prirodnih resursa i dobara prema vrsti, geografskom području, kvaliteti, kvantiteti, kategoriji. Zatim je potrebno predvidjeti trend promjena i načina njihovog održivog korištenja te prema mogućnostima poticati poželjni način ponašanja i poslovanja (npr. olakšicama i/ili poticajima) ili sankcionirati nepoželjno (npr. „onečišćivač plaća“). Bitno je prvenstveno osigurati da se prirodni resursi koriste sukladno svim nadležnim zakonima i propisima. Kao i za sve ostalo, tu je potrebna edukacije privatnog i javnog sektora o važnosti održavanja prirodnih resursa u prirodnoj ravnoteži. Negativan utjecaj čovjeka na prirodu i okoliš u konačnici ugrožava samu opstojnost čovjeka na planeti. Svi oblici akcija i programa koji usmjeravaju na taj problem, a istovremeno pružaju načine kako pojedinci i društva mogu donositi pozitivne promjene, poduprijeti su ovom Strategijom.

U svrhu povećanja energetske učinkovitosti u privatnom i javnom sektoru, ovom Strategijom podupirat će se niz mjera i aktivnosti koje za cilj imaju smanjenje količine korištenosti energije.


Energetska učinkovitost općenito podrazumijeva uporabu manje količine energije za potrebe određenog posla, odnosno učinkovito korištenje energije u svim sektorima. To uključuje grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju radnih proizvoda, pogon vozila i dr. U svrhu smanjenja korištenja energije nisu potrebna samo tehnička rješenja već i promjena svijesti zajednice i njihovih navika. Ovom Strategijom posebno se ističe potreba za povećanjem energetske učinkovitosti i korištenje OIE u proizvodnim industrijama i u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina), smanjenje korištenja energije u zgradama javnog sektora i u stambenim prostorima (posebice u starom dijelu grada koje je zaštićeno kulturno dobro), potrebno je povećati učinkovitost sustava toplinarstva i javne rasvjete i općenito poticati korištenje OIE u malim kućanstvima (posebice solarni paneli zbog sunca).

Prometna infrastruktura jedan je od glavnih čimbenika gospodarskog razvoja i napretka grada Korčule. Prometna infrastruktura općenito na Korčuli je zadovoljavajuća, no postoji potreba za unapređenjem prometne infrastrukture na razini naselja Grada Korčule te prometne povezanosti s kopnom. U svrhu planiranja prometne infrastrukture potrebno je grad Korčulu sagledati u užem i širem geografskom spektru. Dubrovačko-neretvanska županija geografski je disperzirana te je fizički podijeljena na dva dijela od čega je dolina rijeke Neretve spojena s teritorijem Republike Hrvatske, dok je veći dio županije uključujući i Grad Korčulu Neumskim koridorom odvojen od teritorija Republike Hrvatske. Sam Grad i otok Korčula nalazi se na rubnim dijelovima županije, a s administrativnim središtem povezan je zastarjelom cestovnom infrastrukturom i neadekvatnim katamaranskim linijama,što dodatno povećava osjećaj izoliranosti. Promatrajući prometno-geografsku situaciju prostora u okviru Države i njenog središnjeg dijela s glavnim gradom Zagrebom i promatrajući to isto u okviru Županije Dubrovačko-neretvanske, prometni položaj Grada i otoka izrazito je nepovoljan. Otok je s glavnom prometnom kopnenom cestovnom vezom “jadranskom magistralom”, odnosno državnom cestom D-8,povezan preko poluotoka Pelješca. Iz tog razloga, prometno gledajući, otok pa i grad Korčula su unepovoljnoj situaciji. Iz navedenog razloga svako rješenje prometne nepovezanosti i loše prometne infrastrukture potrebno je rješavati u sinergiji s poluotokom Pelješcem zbog navedene povezanosti.

Grad Korčula također ima potrebu za unapređenjem sportske infrastrukture. Srednje škole nemaju sportskih objekata što ukazuje na potrebu uređenja srednjoškolskog centra koji bi uključivao i sportsku dvoranu. Takva infrastruktura doprinijela bi razvoju turizma, odnosno sportskog turizma.

U sustavu vodooprskbe javlja se potreba za održivijim upravljanjem potrošnje vode odnosno ulaganjem u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju. Grad Korčula bilježi visoku potrošnju vode tijekom ljetnih mjeseci što je posljedica visoke turističke aktivnosti. Kao vodeći razvojni problem predstavlja sustav otpadnih voda, koji nepročišćenu vodu ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala. S obzirom da su infrastruktura Korčule i Orebića povezane, ovaj razvojni problem, odnosno potreba za učinkovitijim sustavom treba se rješavati sinergijski s Orebićem. U turističkim zonama koje su izvan sustava odvodnje vode treba se ugraditi pročišćivač na postojeće sustave, što bi omogućilo i obližnjim naseljima priključivanje na njihove sustave čime se zajednički rješava problem ispusta nepročišćene vode iz turističkih zona i raštrkanih naselja.

Sustav gospodarenja otpadom - Grad Korčula kruti otpad odvozi u Općinu Lumbarda na lokaciju “Kokojevica” gdje se organizirano odvoze otpaci iz naselja Korčule, Lumbarde, Račišća i Žrnova. Deponij je nedostatno opremljen i lokacija je nepovoljna, a smeće se uništava spaljivanjem, što predstavlja opasnost od požara, posebice u ljetnim mjesecima. U najnovije vrijeme poduzete su mjere za uređenje deponija: izgrađena je ograda, koja je u međuvremenu većim dijelom uništena, uvedena je čuvarska služba i protupožarne mjere i osiguran je stroj za zatrpavanje zemljom. Na području Grada Korčule evidentirane su 3 veće lokacije i 6 manjih na kojima se ilegalno odlaže otpad. Otpad se odlaže na divlje, a odlažu ga uglavnom stanovnici najbližih naselja. Ilegalna odlagališta otpada predstavljaju veliki ekološki problem ne samo za grad Korčulu već i za cijeli otok Korčulu. Kako bi se riješili izazovi ilegalnog i nesanacijskog odlaganja otpada potrebno je prije svega dodatno ulaganje u izgradnju reciklažnog dvorišta. Na području RH se preko 80% komunalnog otpada odlaže na odlagalište čime se potencijalno gube mnoge vrijedne sirovine. Sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. omogućuje se brži razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada, recikliranja i ponovne uprave otpada. Samom izgradnjom reciklažnog dvorišta ne rješava se problem neodgovornog postupanja s otpadom. Potrebne su i dodatne mjere i aktivnosti kojima se lokalno stanovništvo, ali i turiste upućuje na odgovorno ponašanje. Aktivnim sudjelovanjem zajednice kroz akcije, radionice i edukacije, mogu se postići pozitivni rezultati u rješavanju navedenih izazova. Također, preporuča se i uključivanje poduzetnika koji mogu imati direktne koristi od odvajanja otpada. Poljoprivrednici pritom mogu biti uključeni u akcije prikupljanja bio otpada i reciklirati ga metodom kompostiranja.


Kompostiranjem nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla te ga obogaćuju hranjivim sastojcima. Time se može uspostaviti učinkovit sustav gospodarenja otpadom koji se bazira na načelima kružnog gospodarstva. U konačnici, sanacijom odlagališta i učinkovitim gospodarenjem otpadom ublažuju se negativni učinci na zdravlje čovjeka i svih živih bića, okoliša i klime.

Širokopojasni pristup - prema podacima o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa je razvidno da na području Korčule postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima je moguća dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa. Trenutno se radi na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi Grad išao u korak s tehničkim napredcima, te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. Investicije u jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture imaju pozitivne posljedice za cjelokupnu zajednicu. Njome se potiče razvoj poduzetništva kojem se omogućava bolja povezanost što je za otok osnovna potreba svakog poduzetnika te omogućava njihovu mobilnost. Potiče se i razvoj obrazovanja na svim razinama te omogućava mobilnost obrazovnih programa.


Glavni sektorski cilj razvoja: Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

Opis cilja: Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne, društvene, prometne i energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu. Pretpostavka gospodarskog rasta, ali prije svega i kvalitete života je razvijena komunalna i prometna infrastruktura. Analiza stanja i podaci primljeni od lokalnih dionika ukazali su na određene razvojne probleme i potrebe u području komunalne i prometne infrastrukture, a posebice u području vodoopskrbe i odvodnje. Dodatno, infrastruktura cijelog otoka vezana je uz infrastrukturu općine Orebić, odnosno poluotoka Pelješca, koji predstavlja najbližu vezu Korčule s kopnenim dijelom Republike Hrvatske. U skladu s tim, većina problema komunalne i prometne infrastrukture mora se rješavati u sinergiji s Orebićem. Također, sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti usklađena s načelima održivog razvoja. Iz tog razloga ovaj cilj definira jačanje infrastrukture poštujući načela održivog razvoja i zaštitu prirode te će se kroz prioritete ovog cilja definirati i aktivnosti ulaganja u upravljanje obnovljivim izvorima energije i povećanje energetske učinkovitosti.Unutar ovog cilja identificirana su tri prioriteta koji kumulativno doprinose njegovom ostvarenju, a isti su detaljnije prikazani u tablicama u nastavku.

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava

Cilj Razvijena kvalitetna i adekvatna društvena, komunalna, prometna, energetska i informacijska infrastruktura u gradu Korčuli.

Opravdanje Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne, društvene, prometne i energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu i u sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije. Pretpostavka gospodarskog rasta, ali prije svega i kvalitete života je dobro razvijena lokalna infrastruktura. U gradu Korčuli, prema analizi stanja i podataka primljenih od lokalnih dionika,ukazano je na određene razvojne probleme i potrebe u području komunalne i prometne infrastrukture, a posebice u području vodoopskrbe i odvodnje.

Obzirom da sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti usklađena s načelima održivog razvoja, Grad Korčula veliki naglasak stavlja na povećanje i promociju korištenja obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, što za sobom povlači ulaganja u poboljšanje energetske infrastrukture.


Također, radi se i na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi Grad išao u korak s tehničkim napredcima te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.

Opis U skladu s ranije navedenim, Grad Korčula će provoditi mjere kako bi odgovorio na identificirane probleme, odnosno manjkavosti postojeće infrastrukture. Ulagat će se u razvoj i unaprjeđenje infrastrukture u svim sektorima kako bi se povećala kvaliteta života stanovnika Korčule te ostvarili preduvjeti za razvoj gospodarstva i povećanje konkurentnosti.

Mjere (kojima se postiže priotet)

� Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture

� Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom

� Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustavauključujući oborinsku odvodnju

� Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture

� Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet, digitalno gospodarstvo)

Prioritet 3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije

Cilj Visoka energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije u svim sektorima u gradu Korčuli.

Opravdanje Grad Korčula pristupio je pokretu Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju čime se obvezuje smanjiti emisije stakleničkih plinova na području pod svojom upravom za više od 20%. Kako bi se navedeno ostvarilo, potrebna su značajna ulaganja u energetsku infrastrukturu i percepciju javnosti prema obnovljivim izvorima energije. Trenutno, neke od slabosti energetskog sustava grada Korčule su nedovoljna informiranost i obrazovanost stanovnika o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije, starost elektroenergetskih objekata, nedostatnost energetskih kapaciteta te neiskorišteni potencijali obnovljivih izvora energije. Ulaganjem u promociju obnovljivih izvora energije i njihovu infrastrukturu povećat će se energetska učinkovitost u svim sektorima te će se povećati udio korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

Opis Ulaganjima u razvoj infrastrukture za održive izvore energije, provedbom mjera poticanja i subvencija za projekte korištenja obnovljivih izvora energije, obrazovanjem opće javnosti i stručnog kadra te provedbom planova za efikasnije gospodarenje energijom, povećat će se energetska učinkovitost u svim sektorima na području grada Korčule te će se pozitivno utjecati na svijest javnosti o korištenju i prednostima obnovljivih izvora energije.


� Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u svim sektorima

� Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima



Cilj Povećanje mjera zaštite i ulaganje u povećanje svijesti o važnosti zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti.

Opravdanje Kontinuirani razvoj i unapređenje infrastrukture Grada neizbježan je element razvoja nekog društva, pri kojem se moraju poštivati načela zaštite, očuvanja, promicanja, daljnjeg razvoja i održivog upravljanja okolišem i prirodnim resursima, kako bi ti resursi ostali dostatni i za buduće generacije. Ekološki problemi očituju se prije svega kroz prenapučenost stanovnika u pojedinim dijelovima Grada, a problemi se očituju kroz zagađivanje okoliša i u vizualnom uništavanju krajobraznih svojstvenosti obale neprimjerenom i neprihvatljivom dužobalnom izgradnjom. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog, kultiviranog i kulturnog krajolika, potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno provođenje mjera zaštite, poboljšanja i unaprjeđivanja.

Opis Kako bi se zaštitio okoliš i očuvala biološka raznolikost ovog područja, provodit će se mjere koje se temelje na zaštiti krajolika temeljem provedbe Prostornog plana te će se uspostaviti metodologija prepoznavanja, razvrstavanja i vrednovanja krajolika s ciljem njihove zaštite. Razvijat će se ekološka svijest građana počevši od najranije dobi kroz edukacije djece predškolske i školske dobi o zaštiti okoliša, važnosti ekosustava i bioraznolikosti te o održivom korištenju resursa. Ulagat će se i u održivo upravljanje plažama s ciljem smanjenja negativnih utjecaja turizma na obalu i eko sistem te sprječavanje daljnje privatizacije i ilegalnih infrastrukturnih radnji u obalnom području.


� Provoditi mjere za poboljšanje i unaprjeđivanje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika (usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog plana)

� Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda

� Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima


Naziv APP Rekonstrukcija šetališta Tina UjevićaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustavaMjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, lokalni proračunIznos sredstava 7.881.752,58 HRKKratki opis Točan iznos koji je prijavljen na Mjeru 7.2. ruralnog razvoja je 7.881.752,58,

od čega je 6.786.163,53 prihvatljivih troškova, a odobreno je 6.398.279,01 HRK.Provedba projekta “Rekonstrukcija šetališta Tina Ujevića“ započela je potpisivanjem Ugovora, 08. veljače 2018.

Naziv APP Biciklistička staza – Marmontov putVeza sa strateškim



okvirom (prioritet/mjera)Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, lokalni proračunIznos sredstava 2.596.421,93 HRKKratki opis Biciklistička staza „Marmontov put“ prijavljena je na Program ruralnog razvoja,

Mjera 7.4. na iznos od 2.596.421,93 kn.

Naziv APP Modernizacija javne rasvjete na području Grada KorčuleVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja Grad Korčula će se ili kreditno zadužiti ili odabrati ESCO model, a parcijalno

prema raspoloživosti sredstava ulaže i prijavljuje se na prihodne natječaje.Iznos sredstava 6.220.687,00 HRKKratki opis Navedeni iznos odnosi se na projektantsku procjenu troška, a ne obuhvaća

stupove, već samo zamijene svjetiljki na vrhu stupa. Projekt je u 2018. godini s djelomičnim iznosom prijavljen na Program razvoja otoka u 2018.

Naziv APP Igralište- Žrnovska banjaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj ŠOK (Športski objekti Korčula)Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračunIznos sredstava 1.195.365,26 HRKKratki opis Igralište-Žrnovska banja je projekt koji je prijavljen na Program ruralnog

razvoja, Mjera 7.4. na iznos od 1.195.365,26 kn.

Naziv APP Razvoj biciklističkih i pješačkih staza otoka KorčuleVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj HGSS, Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 9.000.000,00 HRKKratki opis U realizaciji bi projekta trebale sudjelovati sve općine otoka i Grad Korčula

pod vodstvom HGSS-a koji ima najveća znanja o navedenim potencijalnim stazama za razvoj aktivnog turizma otoka Korčule

Naziv APP Izgradnja šetnica uz moreVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Lokalni proračun, Županijski proračunIznos sredstava 2.000.000,00 HRKKratki opis -

Naziv APP Uređenje plaža na području Grada KorčuleVeza sa strateškim



okvirom (prioritet/mjera)Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 2.000.000,00HRKKratki opis -

Naziv APP Kanalizacijska mreža na području Grada KorčuleVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj KTD “Hober” d.o.o.Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 50.000.000,00 HRKKratki opis -

Naziv APP Rekonstrukcija ulice Sv. Barbare u KorčuliVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustavaMjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 600.000,00 HRKKratki opis -

Naziv APP Rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture u Gradu KorčuliVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 9.500.000,00 HRKKratki opis Procijenjeni se iznos odnosi na izradu projektne dokumentacije kao i na

radove na samim ulicama: Ulica Hrvatske Bratske Zajednice, Pelavin Mir, 22. Lipnja 1941., Ulica Šetalište Frana Kršinića. Izrada projektne dokumentacije prijavljena je na Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Izrada dokumentacije procijenjena je na 241.250,00 kn, a za radove rekonstrukcije navedenih ulica potrebno je 9.375.000,00 kn.

Naziv APP Nova luka Korčula – luka PolačištaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Hrvatske ceste d.o.o. i ŽLU KorčulaIzvor financiranja EU Sredstva i državni proračun Iznos sredstava 150.000.000,00 HRKKratki opis U tijeku je izrada projektne dokumentacije koju u potpunosti financira ŽLU, a

cjelokupan projektni prijedlog se prijavljuje na Poziv za sufinanciranje unapređenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uz pomoć županijske razvojne agencije- DUNEA.

Naziv APP Izgradnja podzemne garaže u Gradu Korčuli




Nositelj ACI CLUB, za djelatnost marina d.d.Izvor financiranja Lokalni proračun, privatna sredstvaIznos sredstava 10.000.000,00 HRKKratki opis Planirana podzemna garaža na području sadašnjeg autobusnog kolodvora u

Korčuli. Sondiranjem se treba utvrditi je li ideja izvediva. Projekt i realizaciju projekta će financirati u potpunosti ACI, dok će prostor iznad podzemnih garaža biti na raspolaganju Gradu Korčuli

Naziv APP Uređenje stajališta za autobuse i pješačkih staza uz glavne prometniceVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 2.000.000,00 HRKKratki opis -

Naziv APP Uređenje 250 km nerazvrstanih cesta na području Grada KorčuleVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, lokalni proračunIznos sredstava 125.000.000,00 HRKKratki opis Na južnoj strani prema uvalama Grada Korčule nalazi se barem 50 km takvih

cesta. Na Program Interreg ITA-CRO, prekogranična suradnja prijavljeni su geodetski snimci takvih cesta u ukupnom iznosu od 1.920.000,00 kn

Naziv APP Rekonstrukcija kolnog prilaza od pastoralnog centraVeza sa strateškimokvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad Korčula Izvor financiranja Državni proračun, Lokalni proračunIznos sredstava 2.350.063,00 HRKKratki opis Projekt je prijavljen na Program razvoja otoka u 2018. godini krajem siječnja

2018. Ukupna vrijednost investicije je 2.350.063,00 kn

Naziv APP Sanacija i rekonstrukcija sustava otpadnih vodaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju

Nositelj KTD “Hober” d.o.o.Izvor financiranja EU fondovi, državni proračun, lokalni proračunIznos sredstava 50.000.000,00Kratki opis -

Naziv APP Obnova i širenje vodovodne mreže



Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja NPKLM vodovodIznos sredstava 10.000.000,00 HRKKratki opis Planirane su tri vodospreme koje bi se gradile kroz narednih 5-6 godina (Banja,

Kneže i Babina).

Naziv APP Razvoj širokopojasne infrastrukture na području KorčuleVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustavaMjera 3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet, digitalno gospodarstvo)

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun, Županijski proračun, Ostali

izvoriIznos sredstava 10.000.000,00 HRKKratki opis Grad Korčula je nositelj projekta Razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa

na području Korčule. Projekt obuhvaća područje sljedećih jedinica lokalne samouprave: Grad Korčula, Općina Blato, Općina Janjina, Općina Lastovo, Općina Lumbarda, Općina Mljet, Općina Orebić, Općina Smokvica, Općina Ston, Općina Trpanj i Općina Vela Luka i provodi se u okviru Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganje (ONP).

Naziv APP Izgradnja sortirnice za odvojeno prikupljanje otpadaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustavaMjera 3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi i lokalni proračunIznos sredstava 2.812.500,00 HRKKratki opis Planirana lokacija za reciklažno dvorište je Lokva na području Grada Korčule.

Radi se o mini sortirnici nosivosti do 5t na dan

Naziv APP Izgradnja kompostišta za obradu odvojeno prikupljenog biorazgradivog otpada



Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi i lokalni proračunIznos sredstava 3.375.000,00 HRKKratki opis Ukupna investicija iznosi 1 mil. Eura + PDV. Grad Korčula u dogovoru s

općinama na otoku dogovara navedenu investiciju, a udio troška će se računati prema broju stanovnika pojedine JLS. Trenutna situacija iznosi 36% udjela Grada Korčule, što je navedeni iznos od 3.375.000,00 kn.

Naziv APP Priprema terena i izgradnja reciklažnog dvorištaVeza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)


Nositelj Grad Korčula


Izvor financiranja EU fondovi i lokalni proračunIznos sredstava 7.000.000,00 HRKKratki opis Priprema terena i izgradnja reciklažnog dvorišta na kojem će se graditi gore

navedena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada.

Naziv APP Edukacija stanovništva otoka Korčule o održivom gospodarenju otpadom



Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, lokalni proračunIznos sredstava 500.000,00 HRKKratki opis Otvoren je natječaj "Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom

gospodarenju otpadom". Grad Korčula se u dogovoru s drugim općinama na otoku Korčuli odlučio na sporazumno udruživanje kako bi broj stanovnika prešao brojku od 10.000, što je i uvijet za prijavu na natječaj. U tijeku je izrada komunikacijskog plana, nakon čega se planira održati konačni sastanak svih sporazumnih strana kako bi se projekt prijavio na natječaj koji je otvoren do 1.veljače 2019.

Naziv APP Energetska obnova dječjih vrtića i škola na području Grada Korčule, uključuje i izradu dokumentacije


Prioritet 3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energijeMjera 3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima

Nositelj Grad KorčulaIzvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun, Županijski proračunIznos sredstava 15.500.000,00 HRKKratki opis -


Ovaj Plan u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini te na razini EU-a. Na razini EU usklađen je sa strategijom Europa 2020., posebice u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Na nacionalnoj razini Plan je usklađen sa sljedećim prioritetnim osima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.: 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 2. Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija; 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; 5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa; 7. Povezanost i mobilnost. Usklađen je također s Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.

Dosljednost Plana zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture očituje se u usklađenosti s Prostornim planom uređenja Grada Korčule, odnosno II. izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Grada Korčule iz 2016. godine, a koji je nadalje usklađen s Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 7/16). U skladu je s županijskim Planom gospodarenja otpadom koji je planski dokument propisan Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08), usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom (NN130/05) koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša NN 46/02), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07), Programom zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske županije te Akcijskim planom učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule. Također je u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/2013) i Zakonom o zaštiti prirode (NN RH 80/2013) kao i pratećim dokumentom Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) te Strategijom održivog razvitka RH, Planom zaštite okoliša RH, Programom


zaštite okoliša i Izvješću o stanju okoliša. Ovaj je Plan također usklađen sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine i Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11 i 80/13) te Konceptom prometnog razvitka Grada Korčule (2013). Dosljednost je osigurana i s Planom upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Korčule, koji je usklađen s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom Dubrovačko-neretvanske županije, u pogledu plana koncesioniranja i davanja koncesijskih odobrenja, u smislu članka 5. stavka 2. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru.

Plan zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture je dosljedan i Nacrtu Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. (NN 68/2016) i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.


Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture su zadani pokazatelji učinka te pokazatelji ishoda koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja Grada Korčule, čiji je ovaj dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje provedbe.

Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednosti te rokovima za postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni. Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su postignuti s njim povezani očekivani ishodi.

Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša. Pokazatelji učinka predstavljaju informaciju o rezultatima i promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno prikazani su i pokazatelji ishoda koji imaju zadatak mjerenja učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu pojedinih mjera odnosno prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.

Cilj: Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša

Pokazatelji učinka na razini cilja: Smanjiti broj ilegalnih odlagališta otpada za 50%

Povećati broj priključaka na Internet za 20%

Pokazatelji ishoda na razini prioriteta i mjera: � Pripremljen 1 projekt aglomeracije:

� Broj obnovljenih i izgrađenih objekata društvene i komunalne

infrastrukture;

� Broj kilometara sagrađenih/obnovljenih cesta;

� Broj sporazuma (ili strategija, strateških dokumenata, odluka

itd.) sklopljenih s partnerskim gradovima/općinama u svrhu


zajedničkog ulaganja u unaprjeđenje sustava odvodnje i

vodoopskrbe;

� Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže javne

vodoopskrbe;

� Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže nadogradnje

odvodnje;

� Broj projekata/ulaganja u obnovu energetske infrastrukture;

� Usvojen plan razvoja širokopojasne infrastrukture;

� Povećana pokrivenost širokopojasnom mrežom;

� Povećan broj korisnika širokopojasnog interneta;

� Izgrađeno reciklažno dvorište;

� Izgrađena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada;

� Izgrađeno kompostište za obradu odvojeno prikupljanje

biorazgradivog otpada;

� Broj projekata kojim se ulaže u obnovljive izvore energije;

� Broj korisnika (javnih i privatnih) koji koriste obnovljive izvore

energije;

� Broj projekata kojim se povećava energetska učinkovitost;

� Broj edukacija za građane o mjerama zaštite i spašavanja u

slučaju elementarnih nepogoda;

� Broj izrađenih studijskih dokumentacija obrane od

elementarnih nepogoda;

� Provedene promocije i edukacije o zaštiti okoliša i održivom

korištenju resursa;

� Broj educirane djece i građana o zaštiti okoliša, važnosti

ekosustava, bioraznolikosti i održivom korištenju resursa



Strateški cilj - Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša


sredstava u razdoblju 2017.

– 2020.


Ukupna potrebna


Cilj

3. J

ačan

je k

omun

alne

i pr

omet

ne in

frast

rukt

ure,

poš

tuju

ći n

ačel

a od

rživ

og ra

zvoj

a i z

aštit

u ok

oliš

a

Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava

Grad Korčula - Upravni odjel za

prostorno uređenje,

zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo

i promet

464.031.789,77

EU fondovi, Državni proračun, Lokalni

proračun, Županijski proračun

479.531.789,77 HR

K

Prioritet 3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije





i promet

15.500.000,00








i promet

-





Documents

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA KORULE DO 2020. …...GRADA KOR^ULE GODINA XXV. KOR^ULA, 31. listopada 2018. BROJ 13 SADR@AJ ISSN 1846-0011 GRADSKO VIJE]E 1. Odluka o dono{enju Strategije