Upload
others
View
15
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
SADRŽAJ:
1. Uvod ................................................................................................. 1
2. Hrvatska gospodarska komora ....................................................... 2
3. Stanje u vinogradarstvu ................................................................. 3
4. Aktivnosti strukovne grupe ............................................................ 8
5. Ocjenjivanje vina .......................................................................... 12
6. Smjernice razvoja ......................................................................... 15
7. Vina Croatia – Vina mosaica ........................................................ 16
8. Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018. ............... 19
9. Projekt Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze
Hrvatskog zagorja ......................................................................... 21
10. Zaključak .................................................................................... 25
1
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
1. UVOD
Publikacija Vinogradarstvo KZŽ - stanje i perspektiva izrađena je kako bi se na jednom
mjestu dokumentirao razvoj i uloga Strukovne grupe u razvoju vinogradarstva i
vinarstva Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2000. do 2016. godine, ali i kako
bi se odredile daljnje smjernice razvoja i aktivnosti.
Posljednjih petnaestak godina mnogo truda se ulaže u povećanje vinogradarskih
površina, pogotovo onih orijentiranih na tržište, kvalitetu vina, educiranost vinara i
nastup vinara Krapinsko-zagorske županije na tržištu. Strukovna grupa proizvodnje i
prerade grožđa i vina bila je inicijator mnogih aktivnosti koje su u suradnji s partnerima
dovele do današnjeg stanja. U počecima rada Strukovne grupe Krapinsko-zagorska
županija, kao regija, imala je vrlo niski renome po pitanju kvalitete i proizvodnje vina,
te je stoga logično za cilj postavljeno unapređenje i razvoj vinarstva i vinogradarstva.
Danas, Krapinsko-zagorska županija je prepoznata, u Republici Hrvatskoj, ali i šire,
kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina čime se izraz „Zagorski kiseliš“ može
baciti u zaborav. Ostvarene su mnoge predispozicije za razvoj vinogradarstva, a
posebno u proizvodnom i marketinškom pogledu. Kontinuiranom edukacijom podiže
se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, seoskog turizma i proizvodnje
hrane „na domaći način“. Organiziraju se predavanja, seminari i studijska putovanja,
podižu se novi vinogradi sa kvalitetnim sortimentom i regionalnim karakteristikama,
pružaju se informacije o stanju i perspektivi vinogradarsko-vinarske proizvodnje te se
organiziraju izložbe vina, degustacije i ocjenjivanja vina. Projektom Autohtone sorte
vinove loze Hrvatskog zagorja pronađene su i identificirane autohtone sorte te je
stvoren dovoljan rasadni materijal koji će vinarima Krapinsko-zagorske županije
omogućiti ozbiljnu sadnju. Temeljem projekta sustavno se ulaže u marketinšku
promociju, a izrađena je i monografija Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja. Između
ostalih, vina se promoviraju i putem projekta KZŽ Bajka na dlanu te Udruge vinara
HGK odnosno projekta Vina Croatia - Vina mosaica.
Posljednjih petnaestak godina povećana je kvaliteta sortimenta i vina, etablirali su se
pojedini proizvođači, mnogo se ulaže u marketing i promociju, edukaciju i obrazovanje.
Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za činiti,
pogotovo u iskorištavanju nacionalnih i europskih bespovratnih sredstava, provedbi
postojećih i novih projekata, brendiranju, poticanju ruralnog turizma, povećanju
vinogradarskih površina, tehnološke opremljenosti te promociji i sadnji autohtonih
sorata.
Svi ostvareni pozitivni rezultati ostvareni su individualnim naporima vinogradara,
udruga, HGK ŽK Krapina i njene Strukovne grupe, a uz punu podršku lokalne i
regionalne zajednice te gospodarskog sektora, posebno Krapinsko-zagorske županije
odnosno Trgocentra Zabok.
2
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
2. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Hrvatska gospodarska komora je najstarija hrvatska i regionalna gospodarska
institucija s kontinuiranim djelovanjem, koja se od osnutka 1852. godine, uvijek
prilagođavala zahtjevima svog vremena, što čini i danas.
Vizija Hrvatske gospodarske komore jest biti partner cjelokupnoj poslovnoj zajednici,
poglavito gospodarskim subjektima i kreatorima gospodarskih politika, podižući
konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u cjelini, uvažavajući trendove u
međunarodnom poslovnom okruženju, prilagođavajući se potrebama članica
razvijanjem novih usluga koje će pridonijeti lakšem donošenju osnovanih i kvalitetnih
poslovnih odluka, uz permanentno podizanje kompetencija svih svojih radnika.
Misija Hrvatske gospodarske komore jest zastupanje, usklađivanje i zaštita
gospodarskih i inih interesa članica, s ciljem unapređenja njihova poslovanja,
podizanja konkurentnosti, promovirajući i afirmirajući ih u zemlji i inozemstvu te jačajući
njihovu ulogu u gospodarskom okruženju i društveno odgovornom poslovanju u cjelini.
Organizirana je na europskoj tradiciji i modelu austrijske i njemačke komore (tzv.
Kontinentalnog tipa), s obveznim članstvom, a članice su joj sva trgovačka društva sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj. Hrvatska gospodarska komora u svome sastavu ima
19 županijskih komora: Bjelovar, Čakovec, Dubrovnik, Karlovac, Koprivnica, Krapina,
Osijek, Otočac, Požega, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin,
Virovitica, Vukovar i Zadar te komora Zagreb. Uz njih ima i 2 predstavništva u
inozemstvu (Bruxelles, Ruska Federacija), a u Kninu Ured HGK za područja od
posebne državne skrbi.
Hrvatska gospodarska komora nudi čitav niz informacija, baza podataka,
poduzetničkih edukacija, pravnih savjeta, pomaže u pronalasku poslovnih partnera,
sufinancira nastupe na sajmovima, nudi informacije o izvorima financiranja
poduzetnika, savjetuje pri apliciranju za EU sredstva te obavještava o međunarodnim
natječajima. Djelujući unutar komorskih udruženja članice utječu na izmjenu propisa,
komorski kontakti mogu biti potpora kod lokalnih razvojnih agencija, razvojnih banaka,
drugih državnih institucija, preporuka komercijalnoj banci ili pri javnoj nabavi poslova,
u zemlji ili inozemstvu. Komora poznaje uvjete poslovanja na svim stranim tržištima i
umrežena je s gospodarskim asocijacijama diljem svijeta.
HGK Županijska komora Krapina započela je s radom tijekom 1994. godine. Izvršava
zadaće HGK i otvorena je za unaprjeđivanje organizacije rada sukladno potrebama
članica i promjenama u gospodarskom sustavu. U sklopu HGK Županijske komore
Krapina osnovane su i djeluju strukovne grupe čime se štite interesi gospodarstvenika,
ali se i samom razmjenom poslovnih ideja i stjecanjem novih saznanja olakšava
poslovanje članica.
3
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
3. STANJE U VINOGRADARSTVU
Krapinsko-zagorska županija ima površinu od 1.229 km² i raspolaže sa 122.900 ha
zemljišta na kojem živi 132.892 stanovnika ili 109 stanovnika na 1 km², koji žive u 422
naselja. U posljednjih pedesetak godina uložena su značajna sredstva u ruralnu
infrastrukturu, dok se broj stanovnika, zbog negativnog prirodnog prirasta i
raseljavanja, kontinuirano smanjuje, a posljedično time i radni kapital te obrađene
površine. Tako je u Krapinsko-zagorskoj županiji 1961. godine bilo 168.952 stanovnika
odnosno 36.060 stanovnika više nego 2011. godine.
Poljoprivredna djelatnost na području KZŽ uvjetovana je: konfiguracijom terena,
kvalitetom tla, gustoćom naseljenosti, razmještajem stanovništva, te još uvijek snažno
izraženim tradicionalnim običajima, koji su u smislu razvoja turizma prednost, ali u
usvojenju suvremenih i neophodnih tehnologija i mijenjanja pristupa tržištu
otežavajuća okolnost. Poražavajući je podatak da na poljoprivrednu proizvodnju
otpada 3% raspoloživog zemljišta. Zbog tradicije običajnog prava raspodjele posjeda
na jednake dijelove dovelo je do usitnjenosti parcela, pa je prosječna veličina
gospodarstva 1 ha, dok je u vinogradarskoj proizvodnji ta veličina još manja i kreće se
od 0,1-0,5 ha. U vinogradarskoj proizvodnji zbroj vinogradarskih površina iznosi 753,32
ha ili 3,6% udjela u vinogradarskim površinama RH. U Krapinsko-zagorskoj županiji
je u 2014. godini stavljeno u promet 5,5 tisuća hektolitara vina. Krapinsko-zagorska
županija, prema podjeli vinogradarskih područja, pripada podregiji Zagorje-Međimurje,
a područje se smatra izrazito vinorodnim sa višestoljetnom tradicijom uzgoja vinove
loze. Sve do prije 15 godina Zagorje je bilo na lošem glasu u pogledu kvalitete vina, i
to zbog loše kvalitete nasada i niske razine tehnologije prerade i čuvanja vina.
Posljednjih desetak godina vinogradari sa svojim vinima ostvaruju veoma zapažene
rezultate na izložbama vina u zemlji i inozemstvu. Rezultati provedenih analiza ukazuju
da zagorski vinogradari danas rade visoko kvalitetna bijela vina, koja pripremaju kao
lagana do srednje jaka, suha ili srednje slatka. Sva su vina kristalno bistra ili bistra, a
bijela su vina obilježena osobitim cvjetnim ili voćnim aromama. U proizvodnji vina
prednjače Graševina, Ranfol i Rajnski rizling, a zadnjih godina sve se više na
pokusnim parcelama sade autohtone sorte proizašle iz projekta Zaštita i revitalizacija
autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Svjetski poznata su i specijalna
predikatna vina i ledene berbe, a proizvode se i pjenušci. Vina proizvedena od crnih
sorata vinove loze uglavnom su svježa, voćna i sa niskim taninom.
Posljednjih godina sve više do izražaja dolazi „sivo“ tržište gdje se vina za privatnu
potrošnju plasiraju na tržište bez zadovoljavanja zakonskih propisa odnosno plaćanja
trošarina i ispunjavanju minimalno tehničko-tehnoloških uvjeta za proizvodnju vina.
Nerijetko se takvo vino stavlja u promet pod tuđom deklaracijom ili miješanjem s vinom
legalno stavljenim u promet čime se narušava kvaliteta i ugled legalnih proizvođača.
Što se tiče vinogradarstva i ukupne površine, broja trsova i vinogradara iz tabele 1.
je vidljivo da se iz godine u godinu bilježi rast broja trsova, broja vinogradara i
povećava se ukupna zasađena površina, izuzev 2015. godine kada se bilježi lagani
pad.
4
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Tabela 1. Ukupna površina, broj trsova i vinogradara u KZŽ
Godina Ukupna površina, ha Ukupan broj trsova Broj vinogradara
2003. 521,81 3.262.127 4.462
2010. 667,49 4.122.782 4.912
2011. 671,86 4.146.507 4.920
2012. 677,25 4.178.402 4.923
2013. 686,03 4.225.397 4.927
2014. 754,65 4.220.520 5.539
2015. 753,32 4.129.699 5.474
Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Prema broju poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Vinogradarski registar
Krapinsko-zagorska županija nalazi se na 1. mjestu u RH, dok se prema zasađenim
površinama nalazi tek na 11. mjestu. U prosjeku otpada 0,14 ha po PG-u, čime
spadamo na posljednje mjesto u RH. Time je potvrđena dugogodišnja tradicija
proizvodnje, ali i rascjepkanost zemljišta za proizvodnju. Tome u prilog govori i podatak
kako najveći broj proizvođača ima zasađene površine manje od 0,1 ha. Ipak, najveći
broj površina, odnosno 59,5%, nalazi se u rasponu od 0,1-0,5 ha. Najveća površina
vinograda u vlasništvu je Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (93,2%), zatim
slijede trgovačka društva (4,5%) i obrti (2,3%).
Navedeni podaci nameću neophodnu potrebu ka objedinjavanju i razgraničavanju
proizvođača grožđa, koji su u upisniku i na one koji se bave proizvodnjom grožđa iz
hobija i tradicije za svoje potrebe, uz osiguranje institucionalne, administrativne i
tehničke pomoći u jedinstvenu asocijaciju, sa ciljem snimanja tržišnog potencijala
regije na osnovu čega treba kapacitirati buduću sadnju i proizvodnju vina. Stoga je i
osnovana udruga „Vino Zagorje“ sa ciljem okupljanja tržišno orijentiranih vinara iz
Krapinsko-zagorske županije, osnovane 1999. godine. Udruga danas broji 28 člana.
Udruga Vino Zagorje članica je Strukovne grupe koja putem Komore ostvaruje svoje
interese i imenovanja u različita tijela i odbore.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Vinogradarski registar sadržava
približno 45% nacionalne proizvodnje vina, a za pretpostaviti je da je taj postotak i
manji za Krapinsko-zagorsku županiju zbog ranije navedenih razloga. Vinogradarski
registar je dio Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, u koji se upisuje svaka fizička
ili pravna osoba koja koristi vinograd, proizvodi grožđe, proizvodi mošt i/ili vino ili
obavlja djelatnost punjenja. Obveznici upisa su svi proizvođači koji imaju površinu
zasađenu vinovom lozom od najmanje 0,1 hektar ili imaju obvezu podnositi izjave o
berbi, proizvodnji i zalihama. Registar vodi i za njega odgovara Agencija za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
5
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Tabela 2. Broj PG-a prema veličini vinograda i ukupna površina pod vinogradima
prema sjedištu PG-a na dan 22.9.2015.
Županija Broj PG
< 0,1 ha
0,1 - 0,5 ha
0,5 - 1 ha
1 - 5 ha
5 - 10 ha
10 - 50 ha
50 - 100 ha
100 - 200 ha
≥200 ha
Površina (ha)
Bjelovarsko-bilogorska 906 549 304 27 21 5 - - - - 172,10
Brodsko-posavska 506 251 213 18 20 - 3 1 - - 254,65
Dubrovačko-neretvanska 3.426 692 1.411 628 679 5 11 - - - 2.215,28
Grad Zagreb 957 432 434 42 35 9 3 1 - 1 765,58
Istarska 2.673 260 1.569 397 352 60 33 1 - 1 3.024,79
Karlovačka 383 145 187 29 22 - - - - - 112,97
Koprivničko-križevačka 3.881 1.980 1.852 23 21 3 2 - - - 532,56
Krapinsko-zagorska 5.474 2.704 2.680 60 28 1 1 - - - 753,32
Ličko-senjska 101 22 67 9 3 - - - - - 28,70
Međimurska 737 285 284 60 92 10 5 - 1 - 533,73
Osječko-baranjska 739 228 235 79 148 32 12 1 1 3 2.489,59
Požeško-slavonska 730 130 228 93 235 35 7 1 - 1 1.409,03
Primorsko-goranska 416 98 203 69 39 2 4 1 - - 305,83
Sisačko-moslavačka 702 336 305 27 26 6 2 - - - 232,47
Splitsko-dalmatinska 4.613 1.146 2.540 601 310 6 5 3 1 1 2.358,83
Šibensko-kninska 2.042 454 1.371 158 54 1 4 - - - 682,06
Varaždinska 3.928 1.991 1.855 52 25 4 1 - - - 568,84
Virovitičko-podravska 1.131 471 610 23 21 2 2 1 1 - 477,25
Vukovarsko-srijemska 531 60 126 80 225 20 16 1 2 1 1.654,92
Zadarska 2.654 430 1.823 193 187 11 8 2 - - 1.343,49
Zagrebačka 4.645 2.322 2.032 184 99 6 1 1 - - 965,80
Ukupno 41.175 14.986 20.329 2.852 2.642 218 120 14 6 8 20.881,77
Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
U svrhu dobivanja realne slike i mogućnosti razlučivanja potencijalnih tržišno
orijentiranih proizvođača od onih koji proizvode za svoje potrebe i bave se vikend
vinogradarstvom, potrebno je usporediti broj vinogradara prema različitim izvorima
podataka. Prema popisu poljoprivrednih zemljišta DZS-a iz 2003. godine površina
vinograda u Krapinsko zagorskoj županiji iznosi 2.080 ha. Prema ortofoto digitalnim
kartama DOF 5, ustanovljenim prilikom uspostave vinogradarskih katastara, zbroj
vinogradarskih površina, koje su u proizvodnji za tržište i površina koje su za vlastite
potrebe, iznosi 1.995 ha odnosno 9,1% udjela u vinogradarskim površinama RH.
Pretpostavimo da su površine ostale približno jednake. Prema Vinogradarskom
registru RH broj zasađenih površina u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosi 753,32 ha.
Udio proizvodne površine upisane u vinogradarski registar u ukupnoj površini
vinograda prema DZS-u iznosi 36,2%. Iako se dio zasađenih površina nedvojbeno
odnosi na profesionalne, tržišno orijentirane proizvođače, velika većina ipak otpada na
proizvođače koji proizvode za svoje potrebe ili se bave vikend vinogradarstvom. Jasno
je vidljiv značaj potonjih proizvođača čime se orijentacija djelovanja Strukovne grupe
mora odnositi i na njih, jer također doprinose vinogradarskoj slici i ponudi Krapinsko-
zagorske županije, a pogotovo u pogledu ruralnog, obiteljskog turizma i stvaranju
pozitivnog imidža o zagorskim vinima.
6
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Ruralni turizam u Hrvatskoj je nedovoljno razvijen, što je posljedica dugogodišnjeg
zapostavljanja ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i hrvatska
orijentacija prema primorskom turizmu. Gastronomija i vinarstvo obiteljskih
gospodarstava kao turistički proizvod je još uvijek nedovoljno razvijen i neistražen.
Zeleni turizam je jedan od 10 ključnih pravaca za usvojenu Nacionalnu strategiju
razvoja turizma do 2020. godine. Stoga ruralni turizam predstavlja dodatnu
komponentu koju vinari mogu iskoristiti uz postojeću djelatnost. Vinari Krapinsko-
zagorske županije imaju predispozicije za razvoj ruralnog agroturizma pošto već imaju
vinograde, preradu i proizvod koji mogu koristiti kao zaseban turistički proizvod, ali ga
i upotpuniti dodatnim sadržajima. Navedeno je definirano kao cilj u županijskim i
nacionalnim razvojnim strategijama te su na raspolaganju bespovratna sredstva za
ulaganja u diversifikaciju djelatnosti.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na
dan 22.9.2015. godine, u Krapinsko-zagorskoj županiji bilo je zasađeno 753,3 ha
vinograda sa 4.129.699 trsova. Najzastupljenije sorte su Graševina, Ranfol i Rajnski
rizling. Zasigurno će se narednih godina povećati zasađenost autohtonim sortama
vinove loze Hrvatskog zagorja, koje su projektom detektirane, zaštićene i revitalizirane.
Određenim dijelom su već i komercijalno zasađene, no njihova značajnija uloga još se
očekuje u narednim godinama.
Tabela 3. Površina i broj trsova u KZŽ
R.br. Naziv sorte Površina
(ha) Broj
trsova
1. GRAŠEVINA=REISLING ITALICO, TALIJANSKI RIZLING, LAŠKI RIZLING, GRAŠICA 118,3 719.474
2. RANFOL = ŠTAJERSKA BELINA, ŠTAJERKA, URBANKA, VRBANKA 84,38 537.581
3. RAJNSKI RIZLING=RHEINRIESLING, GRAŠEVINA RAJNSKA, GRAŠEVINA DIŠEĆA 71,4 440.341
4. KRALJEVINA = KRALJEVINA CRVENA, IMBRINA, BRINA, MORAVINA, PORTUGIESER ROTER 42,26 270.496
5. SILVANAC ZELENI=SILVANER 31,34 197.896
6. SAUVIGNON=SAVIGNON BLANC, SOVINJON BIJELI, SOVINJON, MUŠKATNI SILVANAC 31,1 184.980
7. CHARDONNAY = ŠARDONE 26,86 168.203
8. PINOT SIVI=BURGUNDAC SIVI, PINOT GRIS 15,18 97.335
9. MOSLAVAC=ŠIPON, POŠIPON, FURMINT BLANC, MOSLER GELBER, JAUNE, YELLOW 13,49 86.353
10. PINOT BIJELI=BURGUNDAC BIJELI, PINOT BLANC 13,44 87.316
11. FRANKOVKA=FRANKINJA, MORAVKA, BLAUFRÄNKISCH, LIMBERGER, FRANCONIA NERA 8,92 49.738
12. PINOT CRNI=BURGUNDAC CRNI, PINOT NOIR 8,52 51.965
13. CABERNET SAUVIGNON = KABERNE SOVINJON, C.S.NOIR, PETIT C., VIDURE SAUVIGNON, CARBONET
7,41 41.982
14. PLAVAC ŽUTI = PLAVEC ŽUTI, PLAVEC RUMENI, PLAVEZ JAUNE, GELBER, YELLOW 6,99 42.039
15. MUŠKAT ŽUTI = MUŠKAT RUMENI, MOSCATO GIALLO 5,28 31.576
16. TRAMINAC CRVENI=GEWURTZTRAMINER, TRAMINAC MIRISAVI, TRAMINAC 4,88 30.209
17. KERNER BIJELI 2,92 18.315
18. STARA HRVATSKA BELINA 2,51 15.033
19. KAVČINA CRNA = ŽAMETOVKA, KAPČINA, ŽAMETASTA ČRNINA 2,5 13.256
20. PORTUGIZAC=BLAUER PORTUGIESER, PORTUGALKA 2,34 14.339
21. UKUPNO 753,32 4.129.699
Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 22.
rujan 2015.
7
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Prema podacima Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u 2014. godini je u
Republici Hrvatskoj stavljeno u promet ukupno 575,5 tisuća hektolitara vina. Od toga
je u Krapinsko-zagorskoj županiji stavljeno u promet 5,5 tisuća hektolitara vina
odnosno 1% sveukupnog prometa. Za razdoblje 2001.-lipanj 2013. riječ je o ukupnom
prometu vina koji uključuje promet vina domaće proizvodnje i promet vina iz uvoza
(rinfuza), a koji je stavljen u promet putem upravnog postupka izdavanja Rješenja za
stavljanje vina u promet.
Tabela 4. Promet vina za RH i KZŽ u razdoblju od 2001. – 2014.
Promet Promet u RH u hl Promet u županiji Udio
2001. 418.272,6 1.053,8 0,25%
2002. 530.818,2 2.006,5 0,38%
2003. 572.431,4 2.790,7 0,49%
2004. 595.191,2 2.373,7 0,40%
2005. 641.320,3 2.955,8 0,46%
2006. 572.129,6 3.105,1 0,54%
2007. 549.448,2 3.114,6 0,57%
2008. 526.134,2 3.312,2 0,63%
2009. 589.051,0 4.331,1 0,74%
2010. 599.432,0 3.953,8 0,66%
2011. 574.758,0 3.404,5 0,59%
2012. 601.961,3 3.788,8 0,63%
2013. 550.241,5 4.970,3 0,90%
2014. 575.516,9 5.499,7 0,96%
Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo
8
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
4. AKTIVNOSTI STRUKOVNE GRUPE
Koordinacijske aktivnosti vezano uz vinogradarsku problematiku i nastup vinara na
sajmovima provode se pri ŽK Krapina od 1998. godine, dok je Strukovna grupa
proizvodnje i prerade grožđa i vina osnovana 18. svibnja 2000. godine, kao nasljednica
Grupacije vinogradarstva i vinarstva prema Statutu HGK. Grupacija vinogradarstva i
vinarstva osnovana je s ciljem okupljanja i organiziranja vinara i vinogradara radi
unapređenja i razvoja vinarstva i vinogradarstva, pružanja stručnih savjeta za što
uspješniju proizvodnju, preradu i plasman grožđa i vina te ostalih poljoprivrednih
proizvoda i usluga seoskog turizma u skladu sa smjernicama razvoja vinogradarstva i
vinarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji. Strukovnu grupu čine Udruge vinogradara i
vinara Krapinsko-zagorske županije putem svojih predstavnika (Predsjednici udruga),
članica, voditelja i zamjenika voditelja. U okviru grupacije pri HGK ŽK Krapina djeluje
28 udruga vinogradara i vinara sa preko 1.200 članova. Kroz edukaciju u udrugama
prošao je skoro još toliki broj članova.
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina provodi aktivnosti:
podizanja stručnog znanja u proizvodnji i preradi grožđa i vina, seoskog
turizma i proizvodnje hrane „na domaći način“,
predavanja, seminara i studijskih putovanja,
podizanja novih vinograda sa kvalitetnim sortimentom i regionalnim
karakteristikama,
zaštite geografskog podrijetla vina,
pružanja informacija o stanjima i perspektivama vinogradarsko-vinarske
proizvodnje,
organiziranje izložbi vina, degustacija i internog ocjenjivanja vina.
Svi navedeni ciljevi ostvarivali su se kroz:
1. Održavanje sjednica i sastanaka
U periodu od 2000. do danas, održano je 13 sjednica Strukovne grupe
vinogradarstva i vinarstva.
2. Donošenja prijedloga i zaključaka
koje smo upućivali odgovarajućim institucijama (Ministarstvu poljoprivrede, KZŽ
i dr.)
3. Imenovanja
Predstavnici iz Krapinsko-zagorske županije izbrani su u različita upravljačka
tijela na razini Republike Hrvatske. Tomislav Bolfan bio je član Izvršnog odbora
Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore u razdoblju od 2011.-2015.
Slavko Merkaš imenovan je 2013. godine u povjerenstvo za izradu Specifikacije
zaštićene oznake izvornosti. Jasminka Šaško izabrana je za zamjenicu
predsjednika Udruženja vinarstva HGK u razdoblju 2015.-2019.
9
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
4. Održavanje savjetovanja i stručnih predavanja
održavanje savjetovanja i stručnih predavanja
stručna predavanja ostvarivala su se u organizaciji i unutar pojedinih
udruga vinara i vinogradara.
5. Promocije i predstavljanja
Najznačajnije promoviranje i unapređivanje trženja vina jest učestvovanje na:
međunarodnim izložbama vina,
sajmu vina u Sv. Ivanu Zelini,
gastro sajmu u Splitu,
sajmu vina „Vinistra“ u Poreču,
sajmu EKO-ETNO u Zagrebu,
međunarodnom sajmu vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo
‘VINOVITA' u Zagrebu
ocjenjivanju vina „Vinarijada“ i
sajmu i izložbi vina „Bedekovčina“.
Sajmu vinogradarske opreme u Pregradi
Međunarodnom sajmu turizma i ugostiteljstva – “Enogastronomija i
turizam” i “Vinovita”
festivalu ljubavi i vina Hrvatska vinska priča u Zagrebu
6. Provedbu projekata
Iz područja vinogradarstva i vinarstva na području KZŽ u proteklom razdoblju
ostvareno je nekoliko edukativnih, istraživačkih i tehnoloških dokumenata i
projekata:
Vinarijada
Edukativni projekt trajnog karaktera koji obuhvaća ocjenjivanje vina po
udrugama uz opisni komentar enologa za svaki uzorak.
40. i 41. Sajam i izložba zagorskih vina u Bedekovčini
Po prvi puta Strukovna grupa je organizirala, a udruga Sveti Križ Začretje
realizirala izložbu zagorskih vina u Bedekovčini, za što je usvojen projektni
pristup te je predloženo Krapinsko-zagorskoj županiji da se Sajam proglasi
županijskim, kako bi se manifestacija održala i revitalizirala.
Katalog gospodarstva koja se bave seoskim turizmom
U cilju što kvalitetnije prezentacije seoskih obiteljskih gospodarstva ŽK Krapina
je tiskala katalog gospodarstva koja se bave seoskim turizmom.
Marketinška priprema zagorskih vina za nastup na tržištu
Projekt je provelo Udruženje vinogradara i vinara Sv. Križ Začretje. Najvažniji
rezultati projekta su: povećanje zainteresiranosti potrošača za konzumaciju,
odnosno kupnju domaćih vina na gospodarstvu, poboljšani stavovi potrošača o
10
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
vinima, kvaliteti i načinu ponude, marketingu proizvoda; stručna podloga za
program marketinške kampanje kod prodaje vina na gospodarstvu (kušaonice i
vinotočja), te izrađen koncept za uspostavu vinskih cesta na području županije.
Rezultati su uvršteni u Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ.
Označitev ob Sotli
Zajednički projekt KZŽ i slovenske strane za označavanje vinskih turističkih
cesta. Projekt je izradila Turistička zajednica KZŽ i uputila na natječaj u EU.
Projekt je realizirala „ZARA“ (Zagorska razvojna agencija) i HGK-ŽK Krapina.
Poslovni model SPI-6 (stalna prodaja i izložba vina)
Predviđa osnivanje objekata za stalnu prodaju i izložbu vina u Sv. Križu
Začretje, Klanjcu, Pregradi, Krapini, D. Stubici i Zlataru. Projekt je provelo
Udruženje vinogradara i vinara Sv. Križ Začretje. Do sada su realizirana tri
poslovna plana: vinoteka Kapljica u Sv. Križu Začretje, Kušaonica vina i meda
Pregrada te Klanječka pelnica. Pored navedenih još su otvorena tri objekta: Klet
u Bedekovčini, Klet u Zagorskim selima i Vinoteka Jesenje.
Sajam vinogradarske opreme u Pregradi
HGK ŽK Krapina je suorganizator navedenog sajma u svrhu promocije,
podizanja znanja i tehnološke opremljenosti vinara.
Sljubljivanje vina i zagorskih jela
Provodi se u okviru izložbe Zagorski gospodarski zbor kojeg je HGK ŽK Krapina
organizator.
Sommelierski tečajevi
U nekoliko navrata organizirani su sommelierski tečajevi koje je provela udruga
Vino Zagorje.
Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ
Projekt je izrađen i raspravljen u HGK ŽK Krapina, upućen Poglavarstvu KZŽ i
uvršten u ROP (Regionalni operativni program razvoja KZŽ). Donesene su na
inicijativu Strukovne grupe. Osnovna svrha dokumenta bila je prikazati stanje
vinogradarstva i vinarstva u KZŽ sa aspekta: oslikavanja postojećeg stanja
površine vinograda i proizvodnje vina, mogući potencijal proširenja nasada i
povećanje proizvodnje vina i organizacija proizvođača.
Vina Croatia – Vina Mosaica
Hrvatska gospodarska komora, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske
proizvođače vina sa svrhom ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja
preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u
konačnici, djelovanja na povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno
stvaranja proizvoda s višom dodanom vrijednosti. Cilj projekta je staviti Hrvatsku
na vinsku kartu svijeta kao prepoznatljiv izvor raznolikih, visoko kvalitetnih vina.
11
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Vino u prošlosti i sadašnjosti Hrvatskog zagorja
2007. godine objavljena je Monografija i CD autora Slavka Merkaša.
Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja
Projekt „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja“,
započeo je 2006. godine na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo
pri Županijskoj komori Krapina u suradnji sa Zavodom za vinarstvo
Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za
vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom županijom. Projekt je trenutno u drugoj
fazi provedbe Ampelografske i genetičke evaluacije, te ocjene gospodarskog
potencijala autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja (2011.-2016.
godina).
Specifikacija zaštićene oznake izvornosti
Rješenjem Ministarstva poljoprivrede iz 2013. godine osnovano je povjerenstvo
za izradu Specifikacije zaštićene oznake izvornosti. U povjerenstvo su
imenovani Slavko Merkaš ispred HGK ŽK Krapina i Nenad Kantoci iz
Savjetodavne poljoprivredne službe KZŽ. Uz pomoć Zavoda za vinogradarstvo
i vinarstvo HCPHS-a predložena je specifikacija proizvoda za zaštićenu oznaku
izvornosti, sukladno Uredbi 1234/2007, čl. 118 (c), sa opisom najznačajnijih
fizikalno-kemijskih i organoleptičkih (osjetilnih) svojstava vina. U sortnu listu
Vinove loze Hrvatske uvrštene su sve priznate sorte vinove loze, među kojima
su sve autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja te povijesni podaci o
vinogradarstvu Hrvatskog zagorja.
Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina u marijabistričkom kraju
Udruga vinogradara i vinara iz Marije Bistrice, uz pomoć Krapinsko-zagorske
županije izdala je monografiju pod nazivom uzgoj vinove loze i proizvodnja vina
u marijabistričkom kraju s ciljem doprinosa kulturno-povijesnim, turističkim i
gospodarskim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije i Marije Bistrice.
Monografija Stubičko vinogorje
Udruga vinogradara i vinara „Peharček“ iz Donje Stubice nakladnik je
monografije „Stubičko vinogorje“ u kojoj je ocijenjeno da je u posljednjih deset
godina rada udruge postignuto više rezultata u njihovim vinogradima i
podrumima nego što je postignuto u proteklih stotinu godina.
12
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
5. OCJENJIVANJE VINA
Članice Strukovne grupe organizirano nastupaju na međunarodnim izložbama i
sajmovima vina (Sajam i izložba zagorskih vina Bedekovčina, Sajam vina Zelina,
Vinistra Poreč, Gastro Split). U svrhu ocjenjivanja vina na županijskoj razini godišnje
se provodi organoleptičko kušanje i ocjenjivanje vina po udrugama u okviru projekta
Vinarijada, a nakon selekcije u okviru Vinarijade slijedi završno ocjenjivanje na Sajmu
i izložbi zagorskih vina u Bedekovčini.
Pod organoleptičkim ocjenjivanjem podrazumijeva se detaljna analiza dojmova, koje
vino ostavlja na osjetila vida, mirisa i okusa. Ocjenjivanje vina teško je umijeće, koje
se stječe dugotrajnom vježbom i zahtjeva dobro poznavanje vina, izvrsnu memoriju i
sposobnost povezivanja dojmova, te dobre organe vida, mirisa i okusa. U obje
manifestacije primjenjuju se dvije različite metode ocjenjivanja. Na Vinarijadi njemačka
metoda BUXBAUM do 20 bodova, a na Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina
100 bodova usvojenih u međunarodnoj organizaciji O.I.V. u Parizu za lozu i vino, koja
se koristi na međunarodnim sajmovima i izložbama vina.
Promatrajući rezultate ocjenjivanja vina Vinarijada vidljiv je kontinuirani rast od 2000.
do 2010. godine nakon čega počinje lagano padati da bi se broj ukupno ocjenjenih vina
u 2012. godini prepolovio u odnosu na prethodnu godinu. Taj pad još je izraženiji u
2013. godini kada je ocjenjeno sveukupno 265 vina. U 2014. godini ponovno se
višestruko povećava broj ocjenjenih vina i iznosi 1.166. Navedeni pad ocjenjenih vina
u 2012. i 2013. godini uzrok je nedostavljenih podataka ocjenjenih vina po Udrugama
HGK Županijskoj komori Krapina koja objedinjuje podatke te su stoga podaci
nepotpuni. Samim time ukupan broj ocjenjenih vina ne govori mnogo, no ukoliko
zanemarimo navedene dvije godine vidljiv je kontinuirani rast broja uzoraka s 253 na
početku do preko 1.000 svake godine ocjenjivanja. Ukoliko pogledamo postotne udjele
dodijeljenih priznanja u ukupnom broju ocjenjenih vina, vidljivo je da je omjer po
godinama ostao približno jednak, odnosno najveći je broj srebrnih medalja s
prosječnim udjelom od 55,0%, slijede brončane medalje s 19,1% te zlatne s 15,3%.
Priznanja je u prosjeku dobivalo 6,2% ocjenjenih vina, dok je prosječno odbačeno iz
ocjenjivanja 4,5% vina.
Za razliku od Vinarijade rezultati s ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina
Bedekovčina su potpuniji i reprezentativniji. Promatrajući razdoblje od 2003. do 2015.
godine primjetne su značajne oscilacije u broju uzoraka. Najveći broj uzoraka ostvaren
je 2007. godine, dok je 2013. godine zabilježen najmanji broj uzoraka. Isto kao i kod
Vinarijade, ukoliko pogledamo postotne udjele dodijeljenih priznanja u ukupnom broju
ocjenjenih vina, vidljivo je da je omjer po godinama ostao približno jednak, odnosno
najveći je broj srebrnih medalja s prosječnim udjelom od 42,4%, slijede brončane
medalje s 26,2% te zlatne s 17,9%. Priznanja je u prosjeku dobivalo 7,4% ocjenjenih
vina, dok je prosječno odbačeno iz ocjenjivanja 6,1% vina.
Sukladno dobivenim nagradama na natjecanjima Vinarijada, i ocjenjivanju vina na
Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina, očita je kvaliteta vina koja se ocjenjuju.
Odnosno visok je postotak ocjenjenih vina dobilo zlatne, srebrne ili brončane medalje,
13
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
pa je tako na Vinarijadi prosječno 89,4% ocjenjenih vina dobilo medalju, dok je u
Bedekovčini prosječno 86,5% ocijenjenih vina dobilo medalju. Porast kvalitete
pogotovo je vidljiv kod ocjenjivanja vina na sajmu u Bedekovčini gdje se kontinuirano
smanjuje broj odbačenih vina i dodijeljenih priznanja, pa tako u 2015. godini nije bilo
odbačenih vina ni dodijeljenih priznanja odnosno svim ocjenjenim vinima dodijeljene
su medalje. Kada uz navedena ocjenjivanja u obzir uzmemo priznanja koja vina
zagorskih proizvođača ostvaruju na drugim domaćim i inozemnim natjecanjima,
decidirano možemo tvrditi da proizvodimo visokokvalitetna vina.
Tabela 5. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina „Vinarijada“
Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Zlato 43 93 168 183 239 155 178 249 244 182 202 249 80 34 161
Udio 17% 19% 20% 17% 20% 12% 14% 17% 15% 11% 13% 17% 11% 13% 14%
Srebro 130 252 525 677 649 845 775 847 835 888 829 847 389 120 544
Udio 51% 52% 61% 63% 55% 65% 59% 57% 53% 52% 54% 57% 52% 45% 47%
Bronca 50 82 96 150 184 212 202 241 275 437 357 241 189 71 302
Udio 20% 17% 11% 14% 16% 16% 15% 16% 17% 26% 23% 16% 25% 27% 26%
Priznanje 20 22 35 40 58 45 107 98 107 96 97 98 40 26 104
Udio 8% 5% 4% 4% 5% 3% 8% 7% 7% 6% 6% 7% 5% 10% 9%
Odbačeno 10 33 33 27 42 41 46 43 126 89 61 43 57 14 55
Udio 4% 7% 4% 3% 4% 3% 4% 3% 8% 5% 4% 3% 8% 5% 5%
Ukupno 253 482 857 1.077 1.172 1.298 1.308 1.478 1.585 1.692 1.546 1.478 755 265 1.166
Udio 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%
Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina
Graf 1. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina „Vinarijada“
Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
5082 96 150
184 212202 241
275 437357
241189
71
302
130
252
525
677649
845 775847
835
888
829
847
389
120
544
43
93
168
183239
155 178
249
244
182
202249
80
34
161
Odbačeno Priznanje Bronca Srebro Zlato
14
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Tabela 6. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina
Bedekovčina
Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Zlato 6 23 6 3 23 15 14 12 11 11 17 25 24
Udio 8% 23% 7% 5% 14% 10% 14% 16% 21% 15% 34% 26% 39%
Srebro 16 65 21 10 67 55 54 51 24 24 28 40 29
Udio 21% 65% 26% 17% 40% 37% 52% 68% 46% 34% 56% 41% 48%
Bronca 32 6 39 16 49 54 29 10 16 21 4 27 8
Udio 43% 6% 48% 28% 30% 36% 28% 13% 31% 30% 8% 28% 13%
Priznanje 10 1 16 16 8 9 2 1 0 11 1 3 0
Udio 13% 1% 20% 28% 5% 6% 2% 1% 0% 15% 2% 3% 0%
Odbačeno 11 5 0 13 19 15 4 1 1 4 0 3 0
Udio 15% 5% 0% 22% 11% 10% 4% 1% 2% 6% 0% 3% 0%
Ukupno 75 100 82 58 166 148 103 75 52 71 50 98 61
Udio 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%
Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina
Graf 2. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina
Bedekovčina
Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
32
6
39 16
49 54
29
10 16
21
4
27
8
16
65
21
10
6755
54
5124
24
28
40
29
6
23
6
3
23
15
14
12
11
11
17
25
24
Odbačeno Priznanje Bronca Srebro Zlato
15
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
6. SMJERNICE RAZVOJA VINOGRADARSTVA I
VINARSTVA KZŽ
Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ donesene su 2006. godine na
inicijativu Strukovne grupe proizvodnje i prerade grožđa i vina. Predstavljaju stratešku
odrednicu razvoja vinogradarstva i vinarstva tj. smjernice i konkretne aktivnosti. Prema
smjernicama potrebno je postojeće vinogradare promatrati s aspekta veličine
proizvodnje, te konačnog realnog cilja koji želi postići svaki od njih. Postojeće i
potencijalne vinogradare potrebno je promatrati prema obujmu proizvodnje koji imaju
trenutno, te onom koji žele postići. Prema tome moguće ih je podijeliti na:
1. Velike proizvođače
usmjereni su plasmanu vina na tržište konvencionalnim kanalima
distribucije
2. Srednje proizvođače
usmjereni su direktnoj prodaji vina
3. Male proizvođače
prodaju relativno male količine vina ili grožđa
nisu usmjereni prodaji na način naveden pod točkom 1 ili 2
Za sve tri skupine proizvođača smjernice su:
1. Povećanje vinogradarskih površina
2. Podizanje kvalitete vina
3. Unapređenje prodaje vina
Temeljem smjernica razvoja navedenih u prethodnom dijelu teksta, predložene su
mjere za svaku smjernicu. Mjere su razrađene temeljem postojećih programa koji su
dostupni na državnoj i regionalnoj razini. Dakle mjere su:
1. Povećanje vinogradarskih površina
1.1. Podizanje novih nasada
1.2. Okrupnjavanje vinograda
1.3. Podizanje vinograda s autohtonim sortama vinove loze
2. Podizanje kvalitete vina
2.1. Službena županijska izložba vina
2.2. Uvođenje oznake vina „Zagorska kvaliteta“
2.3. Zaštita geografskog podrijetla vina
2.4. Edukacija vinogradara i vinara
3. Unapređenje prodaje vina
3.1. Stalne prodajne izložbe vina
3.2. Otvaranje vinotočja
3.3. Agroturizam
3.4. Otvaranje vinskih cesta
3.5. Organizacija marketinških zadruga
U smjernicama su detaljnije razrađene aktivnosti i programi temeljem kojih se može
aktivnost pokrenuti, mogući sudionici te njihove zadaće.
16
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
7. VINA CROATIA - VINA MOSAICA
Hrvatska gospodarska komora, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske
proizvođače vina sa svrhom ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja preduvjeta
za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u konačnici, djelovanja na
povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s višom
dodanom vrijednosti.
Udruženje vinarstva temeljem brand strategije Vina Croatia - Vina mosaica, Hrvatsku
je podijelila u 4 marketinške vinske regije: Slavonija i Podunavlje, Bregovita Hrvatska,
Istra i Kvarner te Dalmacija. Shodno navedenom organiziran je cjelokupni sustav
vinogradarstva objedinivši velike, srednje i male vinogradare kroz četiri hrvatske
mozaične regije i istoimene udruge: Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije i
Bregovita Hrvatska, kroz koje djeluju i manje Udruge te svi proizvođači vina i grožđa
koji imaju interes sudjelovati u stvaranju branda vinske Hrvatske te jačanju
konkurentnosti hrvatskih vina na domaćem i stranom tržištu. Cilj je ujedinjenog tržišnog
nastupa uspostavljanje preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim
tržištima, te povećanje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s
višom dodatnom vrijednošću. Projekt je vrijedan 1,38 milijuna kuna, od čega se 80%
financira iz Vinske omotnice, 10% iz HGK, a 10% vinarije. Udruženje vinarstva od
2014. godine punopravan je član Europskog vinskog Udruženja Comite europeen des
entreprises vins –CEEV, koje zastupa EU proizvođače i trgovinu vinom.
Slika 1. Vinske regije temeljem strategije Vina Croatia – Vina mosaica
17
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Strateškim usmjerenjem Udruženja vinarstva HGK na brend Vina Croatia postavlja se
temelj za buduće zajedničke tržišne aktivnosti, a vizualni identitet Vina Croatia bit će
vidljiv u svim nastupima na inozemnim i domaćim tržištima te u svim marketinškim i
medijskim aktivnostima. Usvajanje vizualnog identiteta predstavlja prvi korak u
izgradnji funkcionalnog i prepoznatljivog destinacijskog vinskog brenda Vina Croatia.
Odabrani vizualni identitet treba predstavljati brend Vina Croatia s naglaskom na
raznolikosti (regionalne, nacionalne i međunarodne) te učiniti Vina Croatia učinkovitim
ambasadorima novog nacionalnog vinskog identiteta, naročito u sprezi s interesima
hrvatskog turizma.
Vinogradarske zone
Četiri regionalne udruge pokrivaju četiri vinogradarske zone (koje čine regije,
podregije, vinorodna područja i položaji). Zemljopisno područje uzgoja vinove loze
Hrvatske pripada sljedećim vinorodnim zonama proizvodnje:
1. Zona B obuhvaća ove podregije: Moslavina, Prigorje – Bilogora, Plešivica, Pokuplje
i Zagorje – Međimurje.
2. Zona C1 obuhvaća ove podregije: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija.
3. Zona C2 obuhvaća ove podregije: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska
zagora.
4. Zona C3 obuhvaća ove podregije: Sjeverna Dalmacija i Srednja i Južna Dalmacija.
Slika 2. Karta vinorodnih zona Republike Hrvatske
18
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Slika 3. Organigram regionalnih udruga
UDRUŽENJE VINARSTVA HGK
Vina Croatia - Vina mosaica
UDRUGA BREGOVITA HRVATSKA
Moslavina
Prigorje -Bilogora
Plešivica
Pokuplje
Zagorje -Međimurje
UDRUGA GRAŠEVINA
Slavonija
Hrvatsko Podunavlje
UDRUGA "VINISTRA"
Hrvatska Istra
Hrvatsko primorje
UDRUGA "GASTRO"
Sjeverna Dalmacija
Srednja i Južna
Dalmacija
Dalmatinska zagora
19
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
8. NACIONALNI PROGRAM POMOĆI SEKTORU VINA
2014.-2018.
Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila značajna sredstva za financiranje sektora vina.
Program popularno zvan „Vinska omotnica“ je program pomoći sektoru vina u
razdoblju od 2014.-2018. godine. Vinska omotnica iznosi približno 11,5 milijuna eura
godišnje.
Osnovni cilj je povećanje promidžbe hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja te
povećanje prodaje hrvatskih vina na tim tržištima. Ova mjera uključuje brojne
promotivne aktivnosti u cilju pronalaženja novih potrošača, povećanja imidža,
prepoznatljivosti, prodaje i potrošnje hrvatskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti
i vina sa oznakom sorte. Promidžba vina na tržištima trećih zemalja obuhvaća sve
aspekte sektora vina u Hrvatskoj (od obilježja vinorodnih područja Hrvatske, teroara,
klime, sorata vinove loze, stilova vina te povezivanje vina s gastronomijom, vinskim
turizmom itd.). Također jedna od komponenti promotivnih aktivnosti je naglašavanje
povezanosti tisućljetne tradicije hrvatskog vinarstva i primjena modernih
vinogradarskih tehnika. Promocija na tržištima trećih zemalja odnosi se na vina sa
zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i vina s
naznakom sorte vinove loze proizvedena u Hrvatskoj. Naglašavanje oznaka izvornosti
vina i sorte vinove loze je osnova promotivnih aktivnosti.
Navedenim programom dostupne su tri mjere:
1. Restrukturiranje i konverzija vinograda
2. Investicije u vinarije i marketing vina
3. Promidžba na tržištima trećih zemalja
1. Restrukturiranje i konverzija vinograda
Korisnici potpore:
fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar
fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit
Potpora se ne odobrava poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o
državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki u poteškoćama.
Intenzitet potpore:
Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 1.500.000.
Minimalni iznos potpore iznosi EUR 5.000.
Maksimalna potpora iznosi 50% prihvatljivih troškova.
Dozvoljene aktivnosti i troškovi:
ulaganja vezana uz zamjenu sorte/sorata i premještanje vinograda
ulaganja prihvatljiva u okviru poboljšanja vinogradarskih tehnika upravljanja
vinogradom (uz promjenu sorte ili uz zadržavanje iste sorte)
20
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
2. Investicije u vinarije i marketing vina
Korisnici potpore:
fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar
fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit
Potpora se ne odobrava poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o
državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki u poteškoćama.
Intenzitet potpore:
Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 1.500.000.
Minimalni iznos potpore iznosi EUR 5.000.
Maksimalna potpora iznosi 50% prihvatljivih troškova.
Dozvoljene aktivnosti i troškovi:
Izgradnja/rekonstrukcija nepokretne imovine
Kupnja novih strojeva i opreme, uključujući i računalne programe
Opći troškovi vezani uz izdatke iz točaka 1. i 2.
3. Promidžba na tržištima trećih zemalja
Korisnici potpore:
Proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar
Javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim
korisnika Državnog proračuna
Udruge proizvođača vina, zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge
koje se bave proizvodnjom vina).
Intenzitet potpore:
Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 160.000.
Minimalni iznos potpore iznosi EUR 3.000.
Maksimalna potpora iznosi 80% prihvatljivih troškova.
Dozvoljene aktivnosti i troškovi:
Objavljivanje reklama u medijima (tisak, televizija, radio, internet)
Odnosi s javnošću, promidžba i marketing
Izrada promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja
Sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i drugim međunarodnim
događanjima na tržištima trećih zemalja
21
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
9. ZAŠTITA I REVITALIZACIJA AUTOHTONIH SORATA
VINOVE LOZE HRVATSKOG ZAGORJA
O projektu
Projekt „Revitalizacija i zaštita autohtonih sorata vinove loze“, započeo je 2006. godine
na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj komori Krapina u
suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom
organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom županijom.
Ciljevi projekta
Kao što i sam naziv govori, cilj Projekta je identifikacija, ispitivanje, zaštita i
revitalizacija tradicionalnih sorata vina Hrvatskog zagorja. Dobar dio hrvatskih
autohtonih sorata je nestao, stoga danas imamo 4 puta manje autohtonih sorata nego
prije 100 godina. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ovoj podatak još je porazniji zbog blizine
europskih zemalja čije su sorte istisnule naše, autohtone sorte vina. Posljednjih godina
dolazi do pojave novih trendova u vinogradarstvu i na svjetskom tržištu vina.
Hiperprodukcija masovnih vina postala je problem mnogih zemalja, a jeftina vina sve
teže nalaze put do kupca. Moderni potrošači sve više cijene kvalitetu, originalnost
(autohtonost), te ekološki proizvedena vina, što dovodi do drugačijih pogleda na razvoj
ove grane. Razvijene vinogradarske zemlje ulažu velika sredstva u razvoj novih,
zdravijih tehnologija, ali i u spašavanje i revitalizaciju autohtonih sorata. I Hrvatska se
priključila ovom trendu, prije svega zbog značaja i potencijala vinogradarsko – vinarske
proizvodnje, te velikog broja autohtonih sorata vinove loze.
Provedba projekta
Realizacija projekta zamišljena je u 2 faze u trajanju od 10 godina. Prva faza projekta
trajala je od 2006. – 2011. godine, dok je druga faza projekta započela 2013. godine.
U 1. fazi projekta cilj je bio pronaći stare autohtone sorte, identificirati ih, spasiti od
daljnjeg izumiranja i posaditi na jedno mjesto.
22
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
2. fazom projekta predviđena je znanstvena i stručna evaluacija svih pronađenih i
kolekcioniranih sorta vinove loze Hrvatskog zagorja te utvrđivanje gospodarskih
karakteristika sorata, njihov proizvodni potencijal i stvaranje uvjeta za sustavnu
gospodarsku revitalizaciju.
Iako je prvotno projekt zamišljen u dvije faze, shodno ostvarenim rezultatima planirana
je daljnja provedba projekta u dvije dodatne faze:
3. fazom odrediti će se koji tip vina najbolje proizvoditi iz sorata preporučenih za
gospodarsko-komercijalnu sadnju (određenih drugom fazom projekta)
U 4. fazi predviđena je zaštita imena vina sorata preporučenih za gospodarsko-
komercijalnu sadnju i njihova marketinška promocija
Rezultati
1. Faza projekta
Dva su osnovna preduvjeta da bismo neku sortu vinove loze mogli smatrati
autohtonom. Prvi je znanstveni dokaz da je sorta nastala upravo na nekom području i
to na način da se otkriju njeni roditelji koji su također udomaćeni na tom području.
Druga, češća pretpostavka za tvrdnju o autohtonosti neke sorte jest duga tradicija
uzgoja neke sorte na nekom području koju je također potrebno dokazati.
U sklopu 1. faze projekta obiđeno je 50-tak lokacija na području županije, a označeno
je ukupno 60 trsova 26 različitih sorata. Na parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini
zasađen je i pokusni vinograd na kojem su zasađene sve pronađene sorte, a čiji je
identitet utvrđivan putem DNA analize. Među najzanimljivijim pronađenim sortama je
Stara krapinska belina ili Bela belina velika, koja je uz Pinot crni, roditelj
Chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorata.
To je sorta za koju su istraživački otkrili da je roditelj preko 70 drugih sorti na svijetu,
zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova među sortama. Također, vrlo
vjerojatno, otkriveni su i djed i baka glasovitog Chardonnaya koji su isto tako zagorske
sorte, a riječ je o Moslavcu ili Šiponu i dosad neevidentiranoj sorti nazvanoj
Začretska belina. Ova otkrića možda i nisu toliko važna za samo vinogradarstvo, no
za brendiranje i popularizaciju zagorskih vina te promociju zagorskih i hrvatskih vina u
cjelini, ovaj je pronalazak neprocjenjiv.
Najbolju kakvoću pokazala je autohtona sorta Sokol koja se još sadi samo u
Hrvatskom zagorju i vrlo je interesantna za preporuku proizvođačima koji žele saditi
autohtone zagorske sorte.
Predstavljanje projekta i kušanje vina autohtonih sorti - 27.3.2012.
Dana 27. ožujka 2012. godine održana je prezentacija 1. faze projekta pod nazivom
„Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja“, u prostorijama
Muzeja Žitnica, Sveti Križ Začretje. Degustirane sorte bile su: Sokol, Smudna belina,
Belina Desinić, Začretska belina, Zlatarska belina, Stara krapinska belina i vino Stare
23
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
krapinske beline zasađene u vinogradu gospodina Hršaka. Svi prisutni koji su
sudjelovali u degustaciji vina izrazili su zadovoljstvo kušanim vinima i ustvrdili kako
postoji veliki potencijal za proizvodnju i njihovo komercijalno iskorištavanje. Izražen je
i velik interes za sadnjom autohtonih sorata što opravdava daljnji nastavak projekta,
ali i opstanak i popularizaciju kvalitetnih, autohtonih zagorskih vina.
Slika 4. Kušanje vina autohtonih sorti, Začretje, 27.3.2012.
2. Faza projekta
Dana 10.04.2013. godine, potpisani su ugovori za drugu fazu projekata "Zaštita i
revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja". Predsjednik HGK
Županijske komore Krapina, gosp. Vid Šanjug, potpisao je sa ostalim partnerima
projekta, županicom KZŽ gđom Sonjom Borovčak, dekanicom Agronomskog fakulteta
prof.dr.sc. Tajanom Krička i direktorom Trgocentra d.o.o. gosp. Dragutinom
Bratkovićem, ugovor o podizanju matičnog nasada u II. fazi projekta „Ampelografska
i genetička evaluacija, te ocjena gospodarskog potencijala autohtonih sorata vinove
loze Hrvatskog zagorja (2011.-2016. godina)“ te ugovor o marketinškoj promociji
rezultata projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera
L) Hrvatskog zagorja –II. faza“.
Prvim ugovorom, potpisanim između Krapinsko-zagorske županije, Agronomskog
fakulteta i Trgocentra utvrđen je zajednički interes da se u okviru II. faze ovog projekta
pristupi podizanju eksperimentalnog vinograda-matičnog nasada u Komoru
Začretskom, na području Općine Sveti Križ Zarčetje, s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta
za potpunu gospodarsku revitalizaciju najinteresantnijih autohtonih sorata vinove loze
24
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
Hrvatskog zagorja. Drugim ugovorom između HGK Županijske komore Krapina i
Krapinsko-zagorske županije, utvrđeni su zajednički interesi da se u okviru druge faze
projekta pristupi marketinškoj promociji rezultata dobivenih provođenjem projekta s
ciljem komercijalizacije i implementacije autohtonih sorta i vina u gospodarsku i
turističku ponudu Krapinsko-zagorske županije za što će Komora osigurati deset tisuća
kuna godišnje tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2013. do 2018. godine.
Predstavljena monografija Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja - 11.2.2016.
U četvrtak, 11. veljače, u Termama Tuhelj predstavljena je monografija Sorte vinove
loze Hrvatskog zagorja, kada su prisutni imali priliku upoznati oživljene autohtone sorte
vinove loze s područja Hrvatskog zagorja. Monografija otkriva niz zanimljivih činjenica,
poput one da je autohtona zagorska sorta stara krapinska belina, roditelj chardonnaya,
jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorti, a ujedno i roditelj
više od 70 drugih sorti na svijetu, zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova
među sortama. Zanimljiv je podatak da je jedini primjerak stare krapinske beline
pronađen u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini. U monografiji je opisan i
Sokol, autohtona sorta klanječkog vinogorja od koje su vino radili franjevci. Izdavač
monografije jest Krapinsko-zagorska županija, a rezultat je projekta Revitalizacija i
zaštita autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja.
Slika 5. Predstavljanje monografije Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja, Terme
Tuhelj,11.2.2016.
Web: Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja
25
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
10. ZAKLJUČAK
Djelatnost vinarstva KZŽ još se uvijek susreće s problemima rascjepkanosti
poljoprivrednih zemljišta, niske tehnološke opremljenosti, neprepoznatljivosti na tržištu
te manjkom sredstava za rast i razvoj poslovanja. Iako su većina vinara hobisti,
izdvojilo se nekoliko ozbiljnih proizvođača koji su se etablirali kvalitetom i tržišnom
realizacijom. Posljednjih petnaestak godina ostvaren je značajan napredak sektora
vinogradarstva kako kod hobista tako i profesionalnih proizvođača vina. Napredak se
prvenstveno očituje u proizvodnom procesu, a posljedično i kvaliteti proizvedenih vina.
Rezultati provedenih analiza ukazuju da zagorski vinogradari danas rade visoko
kvalitetna bijela vina, koja pripremaju kao lagana do srednje jaka, suha ili srednje
slatka. Sva su vina kristalno bistra ili bistra, a bijela su vina obilježena osobitim cvjetnim
ili voćnim aromama. Posljednjih desetak godina vinogradari sa svojim vinima ostvaruju
veoma zapažene rezultate na izložbama vina u zemlji i inozemstvu. Tržišni plasman
prvenstveno se odnosi na hrvatsko tržište, ali vidljivo je i kontinuirano poboljšanje
plasmana na inozemno tržište. Profesionalno marketinško djelovanje mora biti
povezano sa svim segmentima turističke ponude određenog područja, što će jamčiti
veći broj konzumenata turističke ponude, a što će u konačnosti omogućiti plasman vina
i drugih poljoprivrednih proizvoda.
Vinarima su na raspolaganju bespovratna sredstva iz nacionalnih i EU fondova u svrhu
konverzije vinograda, marketinške promocije, nastupa na sajmovima, opremanja i
izgradnje podruma i kušaonica, diversifikacije djelatnosti, koje predstavljaju izvanrednu
priliku za rast i razvoj. No, kako se do navedenih sredstava dolazi projektnim
pristupom, uz određene uvjete izvrsnosti poslovanja, vinari zbog svoje veličine,
proizvodnih količina ili financijskog poslovanja ne koriste dostupna sredstva u dovoljnoj
mjeri.
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina aktivno pridonosi ostvarenju
postavljenih ciljeva što je vidljivo i iz aktivnosti. Iako je mnogo učinjeno, još je potrebno
učiniti mnogo kako bi vinogradarstvo KZŽ dostiglo željene razine. Nužno je nastaviti
podizanje stručnosti vinara, unaprijediti tehnološke procese, povećati proizvodne
količine, marketinšku promociju, otvarati nova tržišta, poticati diversifikaciju djelatnosti
i izravnu prodaju, uz što veće korištenje raspoloživih bespovratnih sredstava. Hrvatska
gospodarska komora provodi projekt Vina Croatia - Vina mosaica s ciljem ujedinjenog
tržišnog nastupa uspostavljanje preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i
izvoznim tržištima, te povećanje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje
proizvoda s višom dodatnom vrijednošću. Također, HGK predstavlja sponu odnosno
artikulira, mišljenja, stavove i potrebe vinara prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
HGK ŽK Krapina sa Strukovnom grupom proizvodnje i prerade grožđa i vina nastaviti
će provoditi aktivnosti u svrhu ostvarenja definiranih ciljeva na korist vinogradara, ali i
cjelokupnog gospodarstva KZŽ.
26
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.
IMPRESUM
Izdavač:
Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina
Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina
Trg Ljudevita Gaja 5, 49000 Krapina
Tel: +385 (0)49 371 883
Fax: +385 (0)49 371 884
E-mail: [email protected]
Urednici:
Slavko Merkaš, voditelj Strukovne grupe proizvodnje i prerade grožđa i vina
Krunoslav Golub, HGK Županijska komora Krapina
Dizajn i grafička priprema:
Krunoslav Golub, HGK Županijska komora Krapina