STUDIJA IZVODLJIVOSTI I EKONOMSKI UTJECAJprioritetni pravac, odnosno zemlje koje su jako privlačne za hodočasnički turizam. Na drugi prioritetni pravac otpada više zemalja u Europi,

Ars Studio ®

Ars Studio R d.o.o.

ARS STUDIO R d.o.o. Mostar K.M.V.Humskog 29, 88 000 Mostar tel./fax.036/349 231 e-mail:

[email protected]

STUDIJA IZVODLJIVOSTI I

EKONOMSKI UTJECAJ

UVOĐENJA NISKO TARIFNOG

AVIO PRIJEVOZNIKA

PRI MEĐUNARODNOJ ZRAČNOJ

LUCI - AERODROMU MOSTAR

Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika pri

Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar

1

STUDIJU ODOBRILI

Funkcija Ime i prezime/Potpis Datum

Direktor Međunarodne zračne

luke-aerodroma Mostar Marin Raspudić

STUDIJU IZRADILI

Naredna tablica sadrži podatke o osobama koje su sudjelovale u izradi dokumenta:

Funkcija Ime i prezime/Potpis Datum

ARS STUDIO R d.o.o



2

IDENTIFIKACIJSKA STRANICA DOKUMENTA

Naziv dokumenta

Studija izvodljivosti i ekonomski utjecaj uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika

pri Međunarodnoj zračnoj luci - aerodromu Mostar

Autor dokumenta: ARS Studio

Namijenjen za: Zainteresirane strane:

Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar (MZLAM)

Niskotarifne aviokompanije

Grad Mostar

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije

Vlada Federacija BiH

Vlada Republike Srpske

Turističke zajednice

Turističke organizacije

Općine u regiji Hercegovina

Turistički klaster Hercegovina Tour operatori

Kratak opis

Studija izvodljivosti i ekonomskog utjecaja predstavlja kompleksnu studiju izvodljivosti koja detaljno i

sadržajno istražuje i evaluira mogućnost realizacije i provođenja specifičnog projekta – privlačenja

niskotarifne aviokompanije u Međunarodnu zračnu luku - aerodrom Mostar.

Kontakt osoba Kontakt telefon e.mail

Dino Bojčić 00 387 61 506 473 [email protected]

00 387 36 349 231 [email protected]

mailto:[email protected]:[email protected]



3

Sadržaj

1 SAŽETAK ..................................................................................................................................... 1

2 UVOD ............................................................................................................................................ 3

2.1 Ciljevi studije ................................................................................................................................. 3

3 PREGLED TURIZMA U HERCEGOVINI .................................................................................. 5

3.1 Osnovne informacije o turizmu ..................................................................................................... 5

3.2 Turistička potražnja u BiH ............................................................................................................. 7

3.3 Smještajni kapacitet u Hercegovini i sposobnost prilagođavanja povećanog broja turista ......... 12

4 INSTITUCIONALNO UREĐENJE MZLAM ............................................................................ 14

4.1 Vlasnička struktura ...................................................................................................................... 15

4.2 Regulatori .................................................................................................................................... 16

4.3 Pregled vlastite strategije aerodroma ........................................................................................... 17

5 FINANCIJSKO STANJE MZLAM ............................................................................................ 19

5.1 Financijska struktura .................................................................................................................... 19

5.2 Financijski izvještaj u zadnjih pet godina .................................................................................... 19

5.3 Analiza financijskog stanja MZLAM .......................................................................................... 23

5.4 Financijski izgled MZLAM ......................................................................................................... 24

5.5 Održivost likvidnosti MZLAM .................................................................................................... 25

5.5.1 Pokazatelji likvidnosti MZLAM .................................................................................... 26

5.5.2 Pokazatelji zaduženosti .................................................................................................. 27

6 TRENUTNI PROMET NA MZLAM.......................................................................................... 28

6.1 Broj letova i putnika .................................................................................................................... 28

6.2 Sezonska razdoblja postojećih dolazaka, uključujući maksimalna/minimalna razdoblja dolazaka31

7 INFRASTRUKTURA MZLAM ................................................................................................. 34

7.1 Trenutna infrastruktura ................................................................................................................ 35

7.1.1 Uzletno – sletna staza (USS) .......................................................................................... 35

7.1.2 Vozne staze .................................................................................................................... 35

7.1.3 Stajanka .......................................................................................................................... 37

7.1.4 Prilaz MZLAM ............................................................................................................... 38

7.1.5 Parking za motorna vozila .............................................................................................. 39

7.1.6 Terminalna zgrada .......................................................................................................... 39

7.2 Trenutni kapacitet ........................................................................................................................ 41

7.2.1 Manevarske površine ...................................................................................................... 44

7.2.2 Aerodromski software-a za registraciju putnika – DCS (Departure Control System – DCS) ........................................................................................................................................ 44

7.3 Potencijalno potrebna nova ulaganja po zahtjevima LCC-ova .................................................... 44

7.4 Trenutne naknade za slijetanje, cijene goriva i ostale pristojbe ................................................... 46



4

7.5 Konkurentnost naknada prema regionalnim konkurentima (Split, Dubrovnik, Sarajevo) .......... 48

8 POTENCIJALNI PROMET MZLAM ........................................................................................ 51

8.1 Prvi prioritetni pravac .................................................................................................................. 52

8.1.1 Irska ................................................................................................................................ 53

8.1.2 Poljska ............................................................................................................................ 53

8.2 Drugi prioritetni pravac ............................................................................................................... 55

9 KRITIČNI FAKTORI U PRIVLAČENJU LCC-ova .................................................................. 60

10 PROCJENA TROŠKOVA ZA LCC-OVE .................................................................................. 61

10.1 Potpora poslovnom modelu LCC-a ............................................................................................. 62

10.2 Vrste potpora ............................................................................................................................... 62

11 ANALIZA TROŠKOVA I DOBITI ............................................................................................ 63

11.1 Prihodi iz aeronautičkih usluga ................................................................................................... 63

11.2 Prihodi iz neaeronautičkih usluga ................................................................................................ 64

12 ANALIZA DRUŠTVENE KORISTI .......................................................................................... 66

13 POTENCIJALNI RIZIK .............................................................................................................. 71

14 ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 73

15 OZNAKE I SKRAĆENICE ........................................................................................................ 77

16 REFERENCE .............................................................................................................................. 78

17 INDEKS TABLICA I GRAFIKONA ......................................................................................... 80

17.1 INDEKS TABLICA .................................................................................................................... 80

17.2 INDEKS GRAFIKONA .............................................................................................................. 81

18 INDEKS SLIKA .......................................................................................................................... 82

19 PRILOZI ...................................................................................................................................... 83

19.1 Prilog 1 – Turizam ....................................................................................................................... 83

19.1.1 Osnovne karakteristike o turizmu ................................................................................... 83

19.1.2 Najvažnije destinacije u Hercegovini ............................................................................. 84

19.1.3 Statistički podaci o turizmu u Hercegovini .................................................................... 85

19.2 Prilog 2 – O Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar .................................................... 88

19.2.1 Statistički podaci o Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar ............................ 88

19.2.2 Financijski podaci o Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar .......................... 88

19.2.3 Promet u Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar ............................................ 91

19.2.4 Infrastruktura MZLAM .................................................................................................. 93

19.2.5 Prioritetni pravci ............................................................................................................. 94



2015 1

1 SAŽETAK

Potreba za izradom ove studije nastala je zbog neiskorištenog, a naočigled ogromnog potencijala

Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar (MZLAM). Uvođenje nisko-tarifne aviokompanije (Low-

Cost carrier – LCC) u MZLAM proizvelo bi značajne benefite od potencijalnog povećanja broja turista za

cijelu regiju Hercegovina, te eventualno povećanje samog prihoda od iste. Samo povećanje broja turista i

van ljetnih mjeseci produžilo bi turističku sezonu, te bi to bilo osnova za daljnja unapređenja ekonomske

situacije u BiH. Studija jasno kronološki pokazuje pozitivne parametre uspostavljanja suradnje s LCC-om

kako u turističkoj industriji, tako i samoj poslovnoj politici MZLAM-a, dodatno pokazuje financijsku sliku

potencijalnog dovođenja LCC-a u MZLAM, te eventualne modele financiranja istog.

Sama regija Hercegovina ima velike potencijale što se turističke industrije tiče. Trenutno dostupni kapaciteti

su uglavnom djelomično popunjeni, ali i sama popunjenost zavisi od sezonaliteta industrije. Točan broj

turista koji dolaze u ciljana područja nije definitivno poznat, a realna slika je čak i za 50% veća nego

službeno prikazana. U Bosni i Hercegovini je službeno u 2014. godini prijavljeno cca. 850.000 turista, s

tendencijom rasta, te bi taj broj do 2025. mogao iznositi i do 2,2 milijuna, dok neslužbeni, ali jasno

procijenjeni podaci prikazuju čak i za 60% više turista.

MZLAM je savršeno pozicioniran između Mostara, Međugorja, Trebinja, te drugih, za turizam potencijalnih

destinacija. Broj operacija putnika je u očitom porastu posljednjih godina, dok je kao najuspješnija godina u

povijesti zabilježena 2012. sa 79.000 putnika. Trenutni pokazatelji su u blagom padu, s negativnom

financijskom bilancom za 2014. godinu, prvi put nakon 2010. godine, ali s konstantnom tendencijom rasta

kako prometa tako i zaposlenih. MZLAM trenutno zapošljava 47 osoba, te zabilježava cca. 1150 operacija

godišnje. MZLAM je također u većinskom državnom vlasništvu gdje 88,59% čini udjel Grada Mostara, dok

ostalih 11,41% čini udjel ZL Zagreb. Sva eventualna ulaganja i pomoći od strane ostalih organa vlasti u BiH

se zabilježavaju kao udjel Grada Mostara, te drugih dioničara nema.

Većina prometa zabilježenog posljednjih godina, a posebice je to izraženo posljednjih par godina, ostvareni

su charter letovima, odnosno trenutno MZLAM nema direktnu redovnu liniju ni sa jednom destinacijom.

Većina ostvarenog prometa se odnosi na Mistral Air, charter aviokompaniju koja dovodi hodočasnike iz

Italije prvenstveno u Međugorje, te je na tu aviokompaniju otpadalo čak 80% ukupnog prometa putnika u

MZLAM. Također je važno napomenuti da su operacije MZLAM-a, jednako kao i sama industrija u ovoj

regiji, sezonska, te traje od polovice ožujka do polovice listopada, s minimalnim brojem operacija u ostatku

godine. Sama infrastruktura MZLAM-a je više nego dovoljna da zadovolji potrebe većine zrakoplova sa

kojima LCC kompanije vrše svoje operacije, kako sama pista i popratne staze, tako i terminalna zgrada,

kontrolni toranj i sl. Trenutni kapacitet MZLAM jeste cca. 150.000 putnika godišnje, odnosno ta brojka ne

iziskuje značajnija materijalna ulaganja. U ovu brojku, odnosno cjelokupni kapacitet se savršeno uklapa i

potencijalno ostvariv broj novih putnika koju bi jedna direktna redovna avio-linija mogla ostvariti, tj. cca.

30.000 putnika godišnje. Međutim, da bi se prvenstveno i ostvarila sama suradnja s LCC-om, potrebna su

početna ulaganja koja se odnose na nabavku DCS (Departure Control sustav – sustav koji automatizira

proces check-in-a putnika, printanja karte, zabilježenja prtljage, te iste podatke prosljeđuje do krajnje

destinacije putnika - ovo je važno u slučaju da se MZLAM uveže sa nekim od velikih HUB-ova u Europi i

svijetu), te dijela opreme u minimalnom iznosu od 150.000€, dok je početna investicija sama vrijedna cca.



2015 2

350.000€ koja pored navedenog uključuje i dodatnu opremu, ali nije od uvjetnog značaja za dovođenje

LCC-a u MZLAM.

Postoje dva potencijalna prioritetna pravca koja bi bila privlačna LCC kompanijama, odnosno za koje bi u

budućnosti postojao potencijal ostvarivanja direktne avionske linije, a to su Italija, Irska i Poljska kao prvi

prioritetni pravac, odnosno zemlje koje su jako privlačne za hodočasnički turizam. Na drugi prioritetni

pravac otpada više zemalja u Europi, dok se prednost daje zemljama s jako razvijenim HUB-ovima, poput

Kopenhagena, Dortmunda, Köln-a, Beča, Istanbula, Barcelone, i drugih. Ovdje je također vrlo važno istaći

da je MZLAM jako konkurentna ZL što se tiče naknada u usporedbi s drugim ZL u regiji, prvenstveno u

usporedbi s Međunarodnim aerodromom Sarajevo.

Kao što je prije i napomenuto, od jedne redovne avionske linije realno bi se mogao očekivati porast od

30.000 putnika u MZLAM, te su na bazi toga rađeni i proračuni za predstavljanje opće-društvene koristi

uvođenja LCC-a u MZLAM. Tako bi regija Hercegovine od 30.000 novih putnika ostvarila direktni prihod

od 10 milijuna KM. Dodatno bi 550 osoba, trenutno nezaposlenih, bilo uposleno s direktnim prihodom od

poreza i doprinosa u iznosu od skoro 2 milijuna KM, te ostvareno dodatnih milijun KM indirektnih poreza. 8

milijuna KM kapitalnih investicija bi se također moglo očekivati. U drugu ruku, LCC kompanije vrše

pritisak na više različitih oblika direktno na Zračne luke koje u takvim situacijama trebaju pomoć šire

društvene zajednice. Direktni gubitak same Zračne luke bi u tom slučaju bio 550.000 KM za koje je

potrebna direktna podrška, dok je direktna neto dobit samog javnog sektora 2.3 milijuna KM. Također je

važno napomenuti da iste potencijalno-ostvarive dobiti nisu bez rizika, dok većina rizika otpada na samu

MZLAM što se tiče kapitalnih investicija i rizika nelikvidnosti.

Ono što donosi zaključak ove studije jeste sami model financiranja dovođenja LCC-a u MZLAM, gdje je

predstavljen objektivan scenarij u kojem većina tereta podrške LCC-u otpada na javni sektor, s realnom

mogućnošću da se privatni sektor uključi u isti projekta, ali u manje značajnom obimu. Važno je napomenuti

da zaključak također definira da je LCC koristan za cjelokupnu regiju, ali potencijalno opasan za MZLAM,

te donosi činjenicu da je za samu MZLAM prvenstveno pozitivnije poslovati s trenutnim programom i

redom letenja, u slučaju da se jasne garancije ne definiraju u sustavu samog provođenja ideje dovođenja

LCC-a u MZLAM. Dodatno što donosi zaključak jeste i sami prijedlog da bi u trenutnoj situaciji pozitivnije

za samu MZLAM bilo uvođenje redovne linije sa jednim od HUB-ova, dok eventualna sredstva predviđena

kao podrška budu usmjerena ka investiciji u samu MZLAM.



2015 3

2 UVOD

Potreba za izradom kvalitetne Studije izvodljivosti i ekonomskog utjecaja privlačenja niskotarifne

aviokompanije u Međunarodnu zračnu luku - aerodrom Mostar (MZLAM), nastala je kao potreba evaluacije

koristi od navedenog projekta, kako zbog specifičnog geografskog položaja MZLAM, te njenih nedovoljno

iskorištenih kapaciteta, tako i zbog sveopćeg koristi potencijalnoga povećanja broja turista, kako u Gradu

Mostaru tako i u regiji Hercegovine, te za cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu.

Unaprjeđenje zračne povezanosti i uvođenje niskotarifne avio kompanije u MZLAM dovodi do značajnog

porasta broja turista i produljenja turističke sezone u Gradu Mostaru i regiji Hercegovina. MZLAM i

lokacija zračne luke su potencijalni izvor za daljnji razvoj sektora turizma u Hercegovini i cijeloj zemlji.

Uspostavljanje suradnje s niskotarifnom avio kompanijom unaprijedilo bi korištenje MZLAM kao resursa za

razvoj turizma.

Namjera ove studije je da bude pokretač procesa koji bi kroz suradnju javnog i privatnog sektora, a na

temelju stvorene dodatne vrijednosti za sve uključene strane, usuglasili potencijalni model suradnje koji bi

za rezultat imao sveobuhvatnu korist. Studija također može služiti i kao pokretač i drugih procesa koji bi

uključivali i druge zainteresirane strane, a koji nisu direktni činitelji turističke industrije. Dodatno, studija

može biti pokretač drugih vidova suradnje između javnog i privatnog sektora na teritoriji šireg geografskog

područja, odnosno izvan direktnog područja kojem pripada MZLAM, što u konačnici znači da bi od ove

studije korist mogla imati cjelokupni teritorij Bosne i Hercegovine.

2.1 Ciljevi studije

Izradom studije izvodljivosti i ekonomskog utjecaja privlačenja niskotarifne aviokompanije u MZLAM, žele

se predstaviti konkretni i strukturalni podaci i prognoze o potencijalnim prednostima uvođenja niskotarifne

avio kompanije u MZLAM.

Studija će sadržavati sljedeće:

Jasno će se utvrditi i predstaviti trenutno turističko podneblje Grada Mostara i regije Hercegovina,

grafički prikazati trendove u turizmu na navedenom području, te ukazati na nedostatke kako u

zakonodavnoj i regulatornoj vlasti, tako i u kapacitetima turističkih atrakcija i smještajnih objekata.

Uz turističku ponudu, MZLAM će biti jasno predstavljen i analiziran kroz institucionalno uređenje,

strukturu ljudskih resursa i financijsku situaciju, te infrastrukturu same zračne luke.

Studija će također, pored spomenute analize trenutnog stanja, predstaviti i potencijal MZLAM. Biti

će predstavljeni jasni podaci o potencijalnom zračnom prometu i rasporedu letova, te podaci o

potencijalnom povećanju broja putnika, kao i maksimalni broj letova i broj putnika, imajući u vidu



2015 4

trenutne kapacitete MZLAM. Paralelno će biti predstavljene potencijalne investicije u MZLAM,

koje bi dodatno unaprijedile i kvalitetu i kvantitetu kako letova tako i broja putnika.

Svakako da će u Studiji biti predstavljena i financijska struktura potencijalne buduće situacije

MZLAM, potencijalni prihodi, rashodi, i dobit provođenja studije kao i potencijalni rizici i

društveno – ekonomsko - ekološki utjecaji kako na MZLAM, tako i na Grad Mostar i regiju

Hercegovina.

Studija će utvrditi najučinkovitiji način rada za olakšavanje suradnje niskotarifne aviokompanije i

MZLAM, te će ista biti polazna točka za aktivnosti prema relevantnim stakeholderima. Također

studija će predstaviti utjecaj uvođenja niskotarifne avio kompanije u MZLAM na sve uključene

strane bilo da se radi o pozitivnom ili negativnom utjecaju.



2015 5

3 PREGLED TURIZMA U HERCEGOVINI

Pošto je cilj ove studije prezentirati izvodljivost i ekonomski utjecaj uvođenja niskotarifne avionske linije na

Međunarodnu zračnu luku - aerodrom Mostar, neizostavno pitanje u ovoj studiji jeste i sami pregled

trenutnoga stanja razvoja turizma u Gradu Mostaru, ali i cijeloj regiji Hercegovina koji će biti predstavljen

na narednim stranicama ovog rada, kako u tekstualnoj tako i u grafičkoj formi.

3.1 Osnovne informacije o turizmu

Cijela regija Hercegovina, a naročito Grad Mostar kao vjerojatno jedan od rijetkih gradova u Bosni i

Hercegovini, jeste destinacija koji zadovoljava sve kriterije istinske turističke destinacije sa svojom

mješovitom ponudom ekskurzijskog turizma baziranog na religijsko-kulturološkoj ponudi unutar šire

jadransko-mediteranske regije. Grad Mostar kao destinacija, pripada skupini gradova koja prati turističke

trendove, a atraktivnosti destinacije pridonose karakteristični prirodni, multikulturalni, multireligijski,

povijesni i demografski faktori, dok svemu tome posebnu čar pridonosi stara jezgra grada sa spomenikom

svjetske baštine i zaštićenim UNESCO-ovim spomenikom, Starim Mostom (Peštek & Nikolić, 2011).

Turizam kao industrijska grana posjeduje veliki potencijal i obično je kategorizirana kao jedna od najbrže

rastućih globalnih industrija odnosno, kako se navodi u izvještajima svjetske turističke organizacije

(UNWTO), turizam kao industrija u globalnim razmjerima je četvrta najveća industrija. Turizam kao

industrija je kontinuiranom rastu i ekspanziji kroz posljednjih šest desetljeća, te kao takva se pozicionirala

kao glavni pokretač socio-ekonomskog napretka kroz izvoz, nova radna mjesta, infrastrukturu, i nove

djelatnosti. Radi jasnijeg razumijevanja važno je napomenuti da je, pored manjih oscilacija, broj turista u

nesmetanom kontinuiranom rastu posljednjih šest desetljeća, a u prilog tome idu podaci da je u 1950. godini

broj turista iznosio 25 milijuna te je kao takav rastao do broja od 278 milijuna u 1980, 528 milijuna u 1995,

da bi se u 2013. godini zabilježen broj od 1.087 milijardi međunarodnih turista, dok su predviđanja da će ta

brojka 2030. biti 1.8 milijardi turista godišnje s kontinuiranim rastom od 3,3% na godišnjoj razini (UNWTO,

2014). Manje razvijene zemlje Europe i Azije do 2030. godine mogu očekivati dvostruko brži rast i razvoj u

odnosu na razvijene zemlje Europe i sjeverne Amerike. Europa također bilježi drugi najveći rast u broju

turista od 5%, odmah iza Azije.

Važno je napomenuti da nešto više od 50% turista na destinaciju pristiže putem avionskog prometa,

drumskim 40%, dok manje od 10% dolazi željezničkim, odnosno brodskim prometom. Dodatno je važno

napomenuti da je avionski promet u konstantnom porastu u odnosu na ostale vidove prijevoza. Polovica

svjetskih turista, odnosno njih 568 milijuna, na putovanje kreće zbog odmora, relaksacije i praznika, dok

27% ili 294 milijuna turista putuje radi zdravstvenog i religijskog turizma. Na ostatak otpada turizam radi

profesionalnih razloga.



2015 6

Slika 1: Međunarodni turizam u 2013.

Izvor: UNWTO, 2014.

Turistička industrija svakodnevno ostvari 3.18 milijardi USD prihoda na globalnom nivou. Europa prednjači

i u ovom polju, s godišnjom zaradom od 489 milijardi USD, dok je najprofitabilnije područje jugoistočne

Europe i Mediterana s prihodom od 187 milijardi, odnosno 930 USD po pojedincu. Važno je napomenuti da

u 2013. godini turizam kao industrija direktno kreira 101 milijun radnih mjesta i indirektno dodatnih 160

milijuna radnih mjesta. Turistička industrija direktno čini 9.0% ukupnog svjetskog BDP-a i odgovorna je za

1 od 11 radnih mjesta u svijetu. Skoro trećina globalnog izvoza usluga otpada na turizam, odnosno 6%

ukupnog globalnog izvoza čini ova industrija (UNWTO, 2014).

Situacija u Bosni i Hercegovini nije daleko od globalnog prosjeka što se tiče turističkih pokazatelja i, ono što

je još značajnije, jeste da većina pokazatelja za 2014. godinu bilježe pozitivan trend rasta. Turizam kao

industrija je okarakteriziran kao glavna potencijalna industrija na kojoj bi se cjelokupna ekonomija BiH

trebala bazirati i fokusirati, međutim, to još uvijek nije slučaj. Ova industrija u Bosni i Hercegovini, osim za

vrijeme globalne recesije 2008.-2010., bilježi konstantan rast, s prosjekom od 6,04% na godišnjoj razini

posljednjih petnaest godina, što predstavlja viši postotak rasta u odnosu na globalno tržište, ali i u odnosu na

europski prosjek. Prema Agenciji za statistiku BiH (2014) u BiH u 2014. godini je zabilježeno 1.711.480

noćenja od strane 846.581 turista, odnosno 0,3 % više nego u istom razdoblju 2013. godine. Prihod ostvaren

od turizma u BiH u 2014. godini iznosi 686 milijuna KM, odnosno porast za 2.3%, a taj prihod čini 2,6%

ukupnog BDP-a BiH. Očekuje se da će direktni utjecaj turističke industrije na BPD do 2024. godine u BiH

iznositi 5,3%, te će ekonomiji doprinositi s 1.149 milijarde KM. Također je važno napomenuti da je ukupni

indirektni doprinos od turizma koji uključuje i efekte od investicija, potrošnje i sl. za 2014. godinu iznosio

2,545 milijarde KM, odnosno 9,5% BDP-a. Ova industrija u Bosni i Hercegovini direktno zapošljava 33.500

osoba, odnosno 3.1% od svih zaposlenih u BiH, a predviđanja su da će od ove industrije do 2024. godine

prema projekcijama biti zaposleno još 10.000 osoba u BiH. Trenutno turistička industrija u BiH indirektno

podržava dodatnih 118.500 zaposlenika, odnosno 10.9% svih zaposlenih, dok će do 2024. godine

zapošljavati skoro 150.000 osoba u BiH. Turizam je značajan činitelj i u izvozu jedne države, tako da na

turističku industriju otpada 10% ukupnog izvoza BiH, dok će do 2024. godini taj postotak porasti za

dodatnih 2%. Ova industrija je također u BiH privukla 267 milijuna KM u 2014. godini, dok će se ta brojka

do 2024. popeti na 474 milijuna KM također prema prognozama renomiranih svjetskih kuća. Turisti koji



2015 7

posjete BiH velikom većinom dolaze radi odmora i drugih sličnih aktivnosti, tj. njih čak 80% (WTTC,

2014).

Područje Hercegovine, odnosno područje kojemu teritorijalno „pripada“ Međunarodna zračna luka –

aerodrom Mostar ima ogroman turistički potencijal. Dvije vjerovatno najznačajnije destinacije, i destinacije

sa najmasovnijim i najrazvijenijim turizmom su svakako Mostar i Međugorje. Jedna destinacija sa svjetski

priznatim i zaštićenim spomenikom kulture, a druga sa svjetskim čudom, i trenutno jedna od najznačajnijih i

najposjećenijih destinacija vjerskog turizma, barem što se katoličanstva tiče. Međutim ne smijemo izostaviti

ni druge destinacije u Hercegovini kao što su Blagaj, Počitelj, Stolac, Trebinje, Ljubuški i vodopad Kravice,

Čapljina s parkom prirode Hutovo blato, Park prirode Blidinje, Konjic s parkom prirode Prenj, Jablanica,

Neum kao jedini izlaz BiH na more, itd. (Više informacija o destinacijama u Hercegovini pod 19.1.2)

3.2 Turistička potražnja u BiH

Za procjene uspješnosti bosanskohercegovačkog turizma na narednim stranicama bit će predstavljeni

trenutni statistički podaci iz relevantnih oblasti sektora turizma poput broja i strukture gostiju prema

teritorijalnim uređenjima u BiH, ukupan broj posjetilaca, struktura dolazaka i sl., te na osnovu danih

podataka, te trenutnog trenda bit će projicirana potražnja u vidu predviđenog broja gostiju za narednih 10 i

više godina. Također je važno napomenuti da dostupni statistički podaci kojima raspolažu agencije za

statistiku na teritoriji Bosne i Hercegovine nisu u potpunosti pouzdani, odnosno da nisu sukladni

međunarodno definiranim standardima za ovaj sektor, te samim time ne pružaju realnu sliku stvarnog stanja

na terenu, te uspješnosti BiH turističke industrije. Prema tome, US AID kroz projekt FIRMA (2013), na

bazi svojih istraživanja konstatira da se broj statistički prikazanih dolazaka i noćenja razlikuje u odnosu na

stvarno stanje i za više od 50%. FIRMA projekt nije jedini međunarodni projekt koji je posljednjih godina

provođen i koji je analizirao i naglašavao turističke potencijale BiH, već su to radile i druge relevantne

međunarodne organizacije poput UNDP, TEMPUS, FIPA, itd.

Turistička industrija u BIH bilježi konstantan porast kako domaćih tako i inozemnih dolazaka u posljednjih

petnaest godina, ali nažalost posljednja ratna djelovanja u BiH su utjecala na to da i dvadeset godina nakon

završetka rata broj zabilježenih dolazaka u BiH nije približan onome iz 1990. godine, tj. broj dolazaka u

2014. i to njih 846.581 čini svega 57% dolazaka zabilježenih 1990. godine kada ih je bilo 1.478.355. Rasta

broja dolazaka u 2014.godinu gotovo da nije ni bilo, pogotovo u usporedbi s rastom od 13% u 2013. godini.

Srednji rast za posljednjih petnaest godina iznosi 6%, ali ono što posebno raduje jeste prosječni dugoročni

rast stranih turista posljednjih nekoliko godina gdje je konstantno, osim za 2014.godinu, zabilježen

dvoznamenkast broj postotka rasta, a u 2013.godinu i rekordnih 20,5%. Shodno tome, ukupan broj stranih

turista u BiH dosegao je brojku od 536.354 što u prijevodu znači da su dva od tri turista u BiH u 2014.godini

bili iz inozemstva. (Više informacija o statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)

Na osnovu dosadašnjih službenih statističkih podataka koje Agencija za statistiku BiH (2013) objavljuje

posljednje desetljeće, te službenog rasta turističkog sektora u BiH, stvorena je osnova za prognozu budućeg

rasta broja dolazaka za narednih petnaest godina, a koristeći matematičke metode izračunata je linija trenda

koja je vrlo precizna s R² = 0,9696 (max. R² = 1) i koja predviđa da će do 2030. godine BiH imati

zabilježenih 2,2 milijuna dolazaka godišnje. Prvi prag od milijun gostiju bi trebao biti ostvaren već s krajem

2016. godine.



2015 8

Grafikon 1: Predikcija broja turističkih dolazaka u BiH za razdoblje 2000.-2030. godina.

Izvor: Autorov rad na bazi podataka Agencije za statistiku BiH, 2014.

Usporedno s rastom broja turista rastao je i broj ostvarenih noćenja. Također, trenutni broj noćenja ostvaren

u 2014., jednako kao i ukupan broj turista, nije još uvijek blizu ostvarenog broja 1990. godine, odnosno

iznos od 1.711.480 je svega 45% broja noćenja iz 1990. godine kada ih je zabilježeno 3.793.703. Iako je

zabilježen pozitivan rast od 4,5% za posljednju deceniju, u 2014. godini također je zabilježen negativan rast

broja noćenja u odnosu na prethodne godine koje su bilježile jako dobre rezultate i to tek treći negativan rast

posljednjih petnaest godina. Dodatno raduje činjenica da većina noćenja biva ostvarena od strane stranih

turista, odnosno cijelih 64% se odnosi na strane goste. U drugu ruku, ono što je razočaravajuće, jeste jako

kratko zadržavanje kako stranih, tako i domaćih gostiju u destinaciji, tako da je prosječni broj noćenja

domaćih turista 2,4 dana, odnosno stranih gostiju 2,3 dana, a ono što dodatno brine jeste negativan trend

zadržavanja, odnosno s godinama unazad dužina boravka stranih gostiju se smanjuje tako da je 2000. godine

prosječan broj noćenja iznosio 2,4; da bi 2014. godine taj broj iznosio 2,0 noćenja. (Više informacija o

statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)

Na bazi statističkih podataka dodatno je predstavljena predstavljen Grafikon 2 u kojem možemo vidjeti

prognozu rasta broja dolazaka za narednih petnaest godina, te se tako predviđa da će 2030. godine broj

noćenja iznositi nešto manje od 4 milijuna. Poražavajuća činjenica jeste to da će, prema projekcijama i

prema dosadašnjim trendovima, BiH biti potrebno skoro 40 godina da postigne rezultate koje je ostvarivala

1990. godine. Treba naglasiti još jednom da službeni statistički podaci o ukupnom broju dolazaka i noćenja

predstavljaju samo formalno zabilježene pokazatelje turističkog sektora na bazi redovnih mjesečnih

izvještaja te se sastavljaju na osnovu evidencija u knjigama gostiju društava koja pružaju smještajne usluge

turistima ili samo posreduju u pružanju tih usluga. Dodatno, pored službenih podataka postoji dosta

zastupljeno neformalno tržište koje, kao što je već i spomenuto, mijenja stvarnu sliku turističke industrije za

minimalno 30% do 50% (Firma, 2013).



2015 9

Grafikon 2: Predikcija broja noćenja u BiH za razdoblje 2000.-2030. godina.

Izvor: Autorov rad na bazi podataka Agencije za statistiku BiH, 2014.

Mostar, za razliku od prosjeka BiH je u posljednjih par godina bilježio stagnaciju u broju turista, pogotovo u

razdoblju 2008.-2010., što bi se dalo pripisati utjecaju globalne ekonomske krize, dok u posljednje dvije

godine bilježi pomalo iznenađujuće negativan rezultat kako u broju turista tako i u broju zabilježenih

noćenja. Pozitivna činjenica jeste ipak da je broj stranih turista u Mostaru, kao i u ostatku BiH u porastu, s

prosječnim rastom posljednjih pet godina od 2,5%, dok je broj domaćih gostiju u značajnom opadanju,

posebno posljednje dvije godine za koju postoje podaci. Važno je također napomenuti i to da je, usprkos

nešto lošijim rezultatima u posljednje vrijeme, u Mostaru posljednjih deset godina zabilježen značajan rast

broja turista od 7,5%. Tako je u Gradu Mostaru u 2002. godini zabilježeno 15.000 turista, dok je taj broj u

2013. iznosio 29.000, a najuspješnija poslijeratna godina jeste svakako 2011. godina s 36.000 prijavljenih

turista. Posljednjih nekoliko godina zabilježen je konstantan priljev stranih turista, cca. 20.000 turista koji

godišnje posjete Grad Mostar. (Više informacija o statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)

Iako bilježi negativne rezultate posljednjih par godina, sveukupan pozitivni trend posljednjih deset godina,

uz minimalne varijacije, daje uvjerenje da potražnja turista za Gradom Mostarom ne može biti neuspješna,

odnosno predikcija je da će se narednih deset godina broj zabilježenih turista udvostručiti u odnosu na

trenutno stanje. Kao što je evidentno, radi većih fluktuacija u broju turista, projekcija je nešto manje

precizna u odnosu na prethodne, odnosno R² = 0,8518 što znači da su odstupanja vjerojatnija nego u

prethodnim slučajevima.

Grafikon 3: Predikcija broja turističkih dolazaka za razdoblje 2002-2024. godina. – Grad Mostar

Izvor: Autorov rad na bazi podataka Federalnog zavoda za statistiku, 2014.



2015 10

Podaci o Gradu Mostaru, i što se tiče broja noćenja, su jednako neobećavajući pa tako je evidentan negativan

index za 2013. godinu u broju noćenja, s veoma značajnim smanjenjem domaćih registriranih posjetitelja za

čak 40%, dok je evidentan i nešto manji broj stranih gostiju od 13%. Usprkos negativnim rezultatima za

2013., prosječni trendovi posljednjih godina su dosta pozitivni tako da je evidentan ukupni porast u broju

noćenja od 8,2%, dok je značajan porast domaćih gostiju od 15% posljednjih pet godina, unatoč

spomenutom smanjenju u 2013. Nažalost, trend noćenja je -0,6% stranih gostiju u Gradu Mostaru, a ono što

još više zabrinjava jeste činjenica da se gosti uopćeno jako malo zadržavaju u Mostaru, odnosno prosječan

broj noćenja jeste 1,6; dok i on prati trend kao i u cijeloj BiH, odnosno s godinama se prosječan broj noćenja

smanjuje. Tako je u Gradu Mostaru u 2002. godini zabilježeno 25.000 noćenja, dok je taj broj u 2013.

iznosio 46.000, a najuspješnija poslijeratna godina također jeste 2012. godina s 52.000 prijavljenih noćenja.

(Više informacija o statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)

Na bazi dostupnih podataka o broju noćenja u Gradu Mostaru, urađena je procjena za razdoblje od narednih

deset godina, prema kojoj, a zbog jako niskog broja noćenja, brojka od 58.000 gostiju koji se mogu očekivati

2024. godine će ukupno napraviti 87.500 noćenja, odnosno 1,5 noćenja po dolaznom turisti.

Grafikon 4: Predikcija broja turističkih noćenja za razdoblje 2002.-2024. godina. – Grad Mostar


Što se tiče statističkih podataka za Hercegovačko-Neretvanski Kanton/Županiju podaci su nešto pozitivniji, s

tim što nažalost pružaju uvid u svega posljednjih par godina, koji također preslikavaju pozitivan trend rasta u

BiH. Međutim, iako je zabilježen negativan trend dolazaka u BiH, ali i u Gradu Mostaru, otvaranjem novih

sadržaja diljem HNK/Ž, negativna tendencija dolazaka se nije odrazila na ovo područje, dapače, zabilježen

je konstantno pozitivan trend dolazaka, i to posebno stranih, gdje je u 2013. godini zabilježen porast od

18%, pa tako se taj rast manifestira u podatku da je 2010. godine u HNK/Ž prijavljeno oko 95.000 turista,

dok je u 2013. godini taj broj narastao na 124.000. Ukupan broj noćenja je također u konstantnom porastu,

međutim i ovdje možemo primijetiti negativan trend u broju noćenja, odnosno s godinama unazad broj

noćenja po dolaznom gostu se smanjuje, i taj trend je jednak kao i u ostatku zemlje. Dodatno raduje i

činjenica o povećanom broju noćenja stranih turista u HNK/Ž.

Važno je istaći da je za precizne buduće procjene jako teško vršiti prognozu na malom uzorku, te s toga je

linija trenda skraćena, odnosno vrši se procjena samo za narednih pet godina, prema kojoj do 2018. godine

ukupan broj dolazaka u HNK/Ž bi trebao biti oko 200.000, dok bi ukupan broj noćenja na bazi

statističkih podataka trebao biti oko 425.000 noćenja. Kao što se može vidjeti sa grafikona, R² je vrlo

precizna, odnosno predstavljeni podaci su najrealniji kao ishod.



2015 11

Grafikon 5: Predikcija broja dolazaka i noćenja za razdoblje 2010.-2018. godina. – HNK/Ž


Zanimljivo za ovu studiju, a dosta vezano za MZLAM jesu i trendovi dolazaka i noćenja u Trebinju u

posljednjih par godina gdje je zabilježen kako pozitivan trend rasta, tako i sve veći broj stranih turista što je

svakako obećavajuća činjenica. Prema statističkim podacima Republičkog zavoda za statistiku (2014) u

2013. godini zabilježen je porast broja turističkih dolazaka za čak 30%, odnosno skoro 21.000 turista, kao i

21% u porastu broja noćenja u istom razdoblju, odnosno skoro 30.000 noćenja. Dužina zadržavanja turista u

Trebinju je ispod prosjeka ostatka države i iznosi 1,4 noćenje po svakom dolaznom turistu ali, uzimajući u

obzir veličinu same Općine Trebinje, podaci su više nego zadovoljavajući kada se usporedi s prosjekom

ostatka BiH.

Važno je istaći da je za precizne buduće procjene jako teško vršiti prognozu, pošto su i podaci za Trebinje

skorijeg datuma, pa se procjena vrši za samo narednih pet godina, prema kojoj do 2018. godine ukupan broj

dolazaka u Trebinju bi trebao biti oko 45.000 turista, odnosno cca. 50,000 noćenja. Kao što se može vidjeti

s grafikona, R² za broj dolazaka je vrlo precizna, odnosno predstavljeni podaci predstavljaju očekivani realni

podatak. (Više informacija o statističkim podacima o turizmu u BiH pod 19.1.3)

Grafikon 6: Predikcija broja dolazaka i noćenja za razdoblje 2009. - 2018. godina. – Trebinje

Izvor: Autorov rad na bazi podataka Republičkog zavoda za statistiku, 2014.

FIRMA (2013) u svojoj publikaciji jasno daje izračun realnog broja turista u Bosni i Hercegovini, a samu

relevantnost tog dokumenta potvrđen je samim time što ga je Vanjskotrgovinska komora BiH (2011) uvrstila

kao dokaz u svojoj izvoznoj strategiji za sektor turizma, gdje se pozivaju na gore spomenuta istraživanja.



2015 12

Prema tim projekcijama, jasno je ukazano na razliku između realnog i zabilježenog broja turista u BiH,

odnosno u statističkim podacima kojima raspolažu institucije u Bih izostavljene su tri vrlo važne skupine

turista u BiH i to (1) turisti iz dijaspore, (2) turisti izletnici kao kategorija koja je jako popularna pogotovo u

Mostaru, te (3) turisti koji ne koriste registrirani smještaj. Prema podacima kojima je raspolagala FIRMA

(2013), a na bazi stvarnih podataka prikupljenima od dva najveća receptivna tur-operatora u BiH – Fortuna

tours Mostar i Atlas tours iz Hrvatske, prostim matematičkim operacijama te grubim procjenama došlo se do

podatka da je u 2011. godini broj izletnika u BiH bio oko 498.000, odnosno daljnjom procjenom porasta

broja turista na osnovu podataka državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (2014) može se utvrditi

da se taj broj popeo na 540.000 izletnika godišnje, a svemu ide u prilog i podatak da samo Mostar godišnje

posjeti između 350.000 i 400.000 dnevnih izletnika. Dalje su rađene procjene dolazaka dijaspore, odnosno

procjena frekventnosti dolaska u ovisnosti od udaljenosti te države od BiH i, ako uzmemo u obzir da je u

2011. bilo nešto više od 1,3 milijuna državljana BiH u inozemstvu, broj dolazaka dijaspore u BiH u 2013. se

povećao na brojku od 550.000. Dodatno trebamo uzeti u obzir strane turiste u komercijalnom smještaju koji

jesu ali i iz nekog razloga nisu službenoo prijavljeni kao gosti. U 2011. godini, na osnovu procjene, došlo se

do brojke od 600.000 stranih gostiju koji su boravili u BiH. Modernizacijom i inovacijama, turistima je sve

jednostavnije doći do privatnih i drugih nekomercijalnih smještaja u stranim zemljama, tako da za 2013.

možemo uzeti jednaku pretpostavku da, i pored 18.600 prijavljenih ležajeva u BiH, još uvijek postoji veliki

broj neprijavljenih gostiju, s tim što, uz sve rigoroznije kontrole, taj broj se pokušava minimizirati. Tako da

se može reći da je za 2013., uz službeni porast broja stranih turista od 9,1%, taj broj iznosio 655.000.

Naravno, treba imati na umu da je u pitanju ipak izvedena procjena, ali procjena bazirana na osnovu drugih,

za turizam direktno nevezanih statističkih pokazatelja, te da službeni statistički podatak od 846.581 čini

svega 48% od stvarnog broja turista u BiH u 2013., tj. njih 1.745.000.

Tablica 1: Zbirna procjena dolazaka po kategorijama stranih turista za 2011. i 2013. godinu

Kategorija turista Strani turisti u

komercijalnom smještaju Jednodnevni turisti Dijaspora

Procijenjeni dolasci

2011 600.000 490.000 498.000

Procijenjeni dolasci

2013 655.000 540.000 550.000

Izvor: USAID Cluster Competitiveness activity, 2011.

3.3 Smještajni kapacitet u Hercegovini i sposobnost prilagođavanja povećanog broja turista

Sukladno rastu i razvoju turističke industrije u BiH, te sukladno konstantnom rastu broja dolazaka kako

stranih, tako i domaćih turista, evidentan je i konstantan rast broja smještajnih kapaciteta u BiH. Nažalost,

kao i u slučaju ukupnog broja dolazaka, službeni statistički podaci o ukupnom broju smještajnih kapaciteta

jako su siromašni podacima, te često nedorečeni i nerealni, što će biti bliže objašnjeno na narednim

stranicama ove studije.



2015 13

Analizom statistički dostupnih informacija zabilježeno jeste da je u BiH registrirano 28.474 dostupnih

ležajeva u 2013. godini, a od toga u FBiH u 2013. zabilježeno je 18.639 dostupnih ležajeva, a u Republici

Srpskoj 9.835. Zabilježen je značajan porast u broju dostupnih ležajeva za čak 33% u odnosu na 2012.

godinu u FBiH, kao i 13% u Republici Srpskoj. Dodatno je zabilježeno da je 83% svih smještajnih objekata

u FBiH okategorizirano kao „hoteli i sličan smještaj“, odnosno 76% na razini BiH, a i u ovom aspektu jeste

zabilježen porast od 19% u FBiH, te dodatnih 16% u RS. Slična je situacija i u HNK/Ž gdje je u 2013. od

ukupnog broja gostiju čak njih 98% odsjelo u hotelu ili nekom drugom sličnom objektu. Važan je podatak

da je, unatoč ne baš povoljnoj ekonomskoj situaciji u BiH, posljednjih godina zabilježen konstantan rast

smještajnih kapaciteta što dalje znači da postoji stalni trend otvaranja novih objekata unatoč slabijem

pristupu financiranju i investicijskoj klimi. Ukupan godišni smještajni kapacitet prema službenim podacima

za 2013. iznosi cca. 10 milijuna gostiju u BiH te, kada se usporedi s ukupnim brojem prijavljenih noćenja u

BiH od 1.82 milijuna, dobije se podatak da je iskorištenost smještajnih kapaciteta u BiH na godišnjoj razini

svega 17,5%, što bi značilo da, prema vrlo niskom postotku iskorištenosti, smještajni kapaciteti u BiH ne bi

bili u mogućnosti pokriti ni osnovne operativne troškove poslovanja, što dalje implicira da stvarna

popunjenost zaista mora biti značajno veća, dok neke neslužbene statistike upućuju na prosječnu

iskorištenost od 60%, dok se također navodi da su smještajni kapaciteti u Sarajevu i Međugorju tijekom

godine popunjeni do čak 80% u prosjeku tijekom cijele godine (FIRMA, 2013).

Nažalost, opće je poznato da postoji i znatan broj drugih objekata u sivoj zoni ekonomije koji bi, u slučaju

da budu zabilježeni, značajno promijenili trenutno prezentirano stanje, a neslužbeni podaci upućuju da je

stvarni broj smještajnih kapaciteta u BiH između 45.000 i 50.000 (VTK, 2011). Većina smještajnih

kapaciteta jeste skoncentrirana u svega nekoliko destinacija u BiH, s najvećim brojem u Sarajevu (cca.

11.000 kreveta) i Neumu (6.000), dok je u Međugorju registrirano 1.200 kreveta, međutim neslužbeni podaci

pokazuju dodatnih 15.000 smještajnih kapaciteta. Od ostalih destinacija važno je spomenuti Banja Luku sa

cca. 1.500 kreveta, dvije najznačajnije banje, Reumal Fojnicu i banju Vrućicu kod Teslića koje skupa imaju

1.400 ležajeva, te naravno Mostar sa cca. 1.300 registriranih ležajeva (VTK, 2011).



2015 14

4 INSTITUCIONALNO UREĐENJE MZLAM

MZLAM se nalazi u blizini naseljenog mjesta Ortiješ na udaljenosti 7,4 km južno od Mostara.

Slika 2: Lokacija MZLAM

Izvor: Google Earth

MZLAM je otvorena za civilni zračni promet 1965. god., isključivo za domaće letove. Godine 1984.,

MZLAM je proglašena alternativnom zračnom lukom za Međunarodnu zračnu luku Sarajevo tijekom

Olimpijskih igara time stječući status međunarodne zračne luke. Kasnije se ovaj novi status pozitivno

primijenio na rastući interes domaćih i međunarodnih prijevoznika za MZLAM, uzimajući u obzir činjenicu

da je Međugorje svjetski poznato svetište, smješteno samo 20 km zapadno od Mostara, a zračni put sigurno

najbrži i najučinkovitiji način dolaska. Rekordni broj od 86.000 putnika u predratnom razdoblju je bio 1990.

god. Bilo je opravdano očekivati da će 1991. god. donijeti povećani broj od 100.000 putnika, no nažalost

počeli su oružani sukobi i s tim je prekinut i civilni zračni promet sa zadnjim letom izvršenim u studenom

1991. ("O nama", http://www.mostar-airport.ba).

Nakon zaključivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Međunarodna zračna luka - aerodrom d.o.o. Mostar

je ponovno otvorena za zračni promet 07. srpnja 1998. god. Spaljena i devastirana zgrada terminala s

kompletnom infrastrukturom je u potpunosti renovirana financiranjem Europske zajednice. Od 01.04.2004.

god. u potpunosti je preuzela sve funkcije aerodromskog operatora od snaga SFOR-a ("O nama",

http://www.mostar-airport.ba).

http://www.mostar-airport.ba/http://www.mostar-airport.ba/



2015 15

4.1 Vlasnička struktura

MZLAM je osnovana kao Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o) 25.3.1994. god. s izmjenama upisa

18.6.1994., 22.5.1996. i 22.5.2005. god. (Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar). Sudskim

rješenjem iz 2004. god. utemeljen je kapital u iznosu od 8.469.160 KM i to Grad Mostar s 88,59% i Zračna

luka Zagreb d.o.o. s 11,41 % udjela. Sjedište je u Mostaru, Ortiješ b.b. (Izvješće o reviziji financijskih

izvješća JP Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar d.o.o. Mostar za 2011. god.). Osnovna djelatnost

MZLAM je prijevoz putnika i robe u unutarnjem zračnom prometu (linijski i čarter letovi, te ostale prateće

djelatnosti u zračnom prometu), prijevoz putnika u vanjskotrgovinskom prometu (vanjska trgovina (uvoz-

izvoz) proizvodima iz okvira djelatnosti u unutarnjem prometu, usluge međunarodnog otpremništva i

međunarodni prijevoz osoba i stvari u cestovnom prometu). (Izvješće o reviziji financijskih izvješća JP

Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar d.o.o. Mostar za 2011. god.). Sukladno sa člankom 3. Statuta,

Zračna Luka Mostar obavlja i pružanje usluga prodaje robe u slobodnim carinskim prodavaonicama, prodaja

strane robe s konsignacijskog skladišta, posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga, poduka i

osposobljavanje letačkog i zemaljskog osoblja te marketing.

Tijela Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar (Društva) su:

Skupština Društva

Nadzorni odbor

Uprava Društva (tijelo upravljanja)

Odbor za reviziju

Skupština Društva je najviše tijelo upravljanja koje sačinjavaju svi članovi Društva. Skupština Društva

podnosi godišnje izvješće Gradu Mostara o radu i poslovanju Društva. Nadzorni odbor nadzire vođenje

poslovanja Društva, a čine ga tri člana od kojih je jedan Predsjednik. Predsjednika i jednog člana Nadzornog

odbora ispred Grada Mostara predlaže Gradsko vijeće Grada Mostara, a jedan član Nadzornog odbora je

predstavnik Zračne luke Zagreb. Članove Nadzornog odbora bira Skupština Društva. Upravu Društva čine

dva člana - ravnatelj i izvršni ravnatelj koje imenuje i poziva Nadzorni odbor. Ravnatelj predsjedava

Upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Društvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Odbor

za reviziju ima najmanje tri člana, a osnovni zadatak ovog tijela je imenovanje vanjskog revizora,

razmatranje godišnje studije rizika i plana revizije, kao i osiguranje pravilnog rada internih kontrola.

Organizacijska struktura Društva sa sistematizacijom radnih mjesta je koncipirana na način da može

podržati godišnji promet na razini 100.000-150.000 putnika (Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar).



2015 16

Slika 3: Organizacijska struktura MZLAM

Izvor: Međunarodna zračna luka – aerodrom Mostar (MZLAM)

4.2 Regulatori

Zakon o zrakoplovstvu BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 39/09) u dijelu četvrtom – Aerodromi, daje

regulatorni okvir za vršenje poslova međunarodnog i domaćeg zračnog prometa u Bosni i Hercegovini. U

članku 36. (Aerodromi) propisano je da pravo i odgovornost za izgradnju i upravljanje aerodromima imaju

entitetske institucije u BiH, koje to pravo mogu prenijeti na bilo koju fizičku i pravnu osobu. Sukladno

navedenim, MZLAM se kao pravna osoba u svom poslovanju pridržava propisa Federacije BiH.

Za sva preostala regulatorna pitanja nadležna je Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BH DCA) koja po

navedenom Zakonu (članak 5., stavak 2.) obavlja funkcije regulatora i nadzora u civilnom zrakoplovstvu i

kontroli leta. U oblasti aerodroma BH DCA je između ostaloga nadležna za vođenje registra aerodroma i

izdavanje potvrda za aerodrom. BH DCA je u Službenom glasniku BiH objavila više podzakonskih propisa

vezanih za aerodrome koji su dostupni i na službenoj web stranici

(http://www.bhdca.gov.ba/index.php/hr/zracne-luke), a kojih su se aerodromi obvezni pridržavati u svom

radu.

Obzirom da je međunarodni i domaći zračni promet u BiH dozvoljen samo na aerodromima čiji operateri

posjeduju potvrdu za aerodrom izdanu od BHDCA, MZLAM je podnijela zahtjev i nakon uspješno

provedenog postupka dobila potvrdu aerodromskog operatora br. Е-7-А-002

(http://www.bhdca.gov.ba/index.php/hr/zracne-luke).

http://www.bhdca.gov.ba/index.php/hr/zracne-lukehttp://www.bhdca.gov.ba/index.php/hr/zracne-luke



2015 17

4.3 Pregled vlastite strategije aerodroma

Europska komisija je financirala izradu dokumenta: "Provison of Gap Analysis for Mostar International

Airport" i "Provision of Business Plan for Mostar International Airport" na temelju Framework Contract

Beneficiaries 2009 EuropeAid /127054/C/SER/multi Lot N°2: Transport and Infrastructures Specific

Contract: 2012/295220, Za izradu GAP analize odabrana je tvrtka Planet S.S. koja je povjereni zadatak

izvršila u razdoblju 10. kolovoz - 12. listopad 2012. god. Za izradu Business Plan određena je tvrtka

ALANET Global- Worldwide Development Cooperation Technologies, a navedeni dokument je izrađen u

siječnju 2013. god. Glavni cilj navedenih dokumenata bio je utvrditi aktivnosti koje treba poduzeti da bi se

osigurali uvjeti za puno certificiranje zračne luke i predložiti poboljšanje infrastrukture zračne luke (objekte

i opremu) potrebne za sigurno izvođenje aerodromskih operacija u razdoblju od narednih 30 godina za

očekivani postupni porast prometa do 1.000.000 putnika na godišnjoj razini. Grad Mostar ima ograničene

mogućnosti izravne financijske podrške MZLAM i svjestan je činjenice da su troškovi nabavke objekata i

opreme, zapošljavanja i obuke osoblja u cilju osiguranja sigurnog odvijanja aerodromskih operacija izuzetno

visoki. Zbog toga je kao većinski vlasnik zainteresiran za pronalaženje strateškog partnera koji bi omogućio

planirane investicije i za to dobio udio u vlasničkoj strukturi zračne luke.

U Business Planu navedena je sljedeća projekcija porasta broja putnika (Više informacija o projekciji

porasta broja putnika pod 19.2.1)

Grafikon 7: Prognoza rasta prometa putnika na MZLAM u razdoblju do 2030. god.

Izvor: ALANET Global - Worldwide Development Cooperation Technologies

Tijek osnovne procjene u Prognozi rasta prometa putnika na MZLAM prikazuje očekivani rast prometa od

78.205 putnika u 2012. god. do cca 1.000.000 u 2030. god., s godišnjim rastom od 10.3 %. Rast prometa će

biti jači i intenzivniji u prvih 8 godina, te bi stoga promet mogao doseći 500.000 putnika u 2020. god.



2015 18

Kritični aspekt procjene je velika koncentracija prometa u malom godišnjem razdoblju. Trenutno oko 29%

godišnjeg prometa je koncentrirano unutar razdoblja od 15 dana, koji su usko povezani s događanjima u

Međugorju (godišnjica ukazanja i ostali bitni datumi za hodočasnike). Da bi MZLAM postigla potencijalni

maksimum potrebno je da se uvjeti kao što su infrastruktura, osoblje i oprema zasnivaju na potrebama

spomenutih 15 dana u godini, na način da se u to vrijeme mogu opsluživati simultano minimalno dva

zrakoplova na platformi. Ovako postavljena prognoza je veoma teško ostvariva kada se govori o broju

putnika 2017.-2030. jer gravitacijsko područje MZLAM nije dovoljno veliko te bi putnici morali dolaziti i sa

šireg područja zašto se moraju stvoriti posebno povoljni uvjeti. (Više informacija o prometnoj prognozi dano

je u poglavlju 8. „Potencijalni promet mostarskog aerodroma“).



2015 19

5 FINANCIJSKO STANJE MZLAM

5.1 Financijska struktura

Sukladno Zakonu o javnim poduzećima u Federaciji BiH, Javno poduzeće Međunarodna zračna luka

aerodrom d.o.o. Mostar utemeljena je kao pravna osoba, koja samostalno obavlja propisanu djelatnost od

općeg interesa koja se tiče pružanja usluga u zračnom prometu. S tim u svezi, MZLAM je samofinancirajuće

javno poduzeće koje se financira prihodima ostvarenim na temelju usluga pruženih u zračnom prometu.

Glavni izvor operativnih prihoda MZLAM odnosi se na sljedeće usluge u zračnom prometu:

Uporaba uzletno sletne staze odnosno upotreba rulnih staza i spojnica koje zrakoplovi koriste

između uzletno slijetne staze i stajanke;

Uporaba osvjetljenja na uzletno sletnoj stazi i manevarskim površinama;

Prihvat i otprema zrakoplova, putnika, prtljage, robe i pošte;

Uporaba pristanišne platforme-stajanke i drugih površina za boravak zrakoplova;

Posebne usluge putnicima i pošiljateljima roba odnosno Putnički servis koji uključuje upotrebu svih

nekomercijalnih sadržaja u Putničkoj zgradi

Treba spomenuti i prihode koje MZLAM ostvaruje na temelju svojih popratnih djelatnosti kao što su naplata

parkinga i najam prostora u komercijalne svrhe u zgradi MZLAM. U prethodnom razdoblju prihodi na

temelju popratnih djelatnosti činili su neznatan udio u ukupnim prihodima MZLAM. Navedena činjenica

predstavlja prostor za potencijalno unapređenje poslovanja čime bi se poboljšala ukupna slika financijskog

stanja MZLAM.

Grad kao većinski vlasnik je prethodnom razdoblju donosio mnoge odluke o potencijalnim grantovima za

Međunarodnu zračnu luku – aerodrom Mostar i uvrštavao ih godišnje budžete Grada Mostara međutim u

rijetkim slučajevima je došlo do realizacije istih prema MZLAM. Isti slučaj je bio i s grantovima od strane

Hercegovačko-Neretvanske županije dok je Vlada Federacije BiH u prethodnom razdoblju, a na temelju

Odluka o putničkoj taksi - naknadi za razvoj i unapređenje avio prometa u Federaciji BiH, vršila uplate u

iznosu od cca 430.000 KM na godišnjoj razini. Sukladno odredbama Odluke Vlade Federacije, navedena

sredstva su namjenjena za dokapitalizaciju MZLAM u korist Grada Mostara te nisu tretirana kao financijska

podrška poslovanju. Međutim treba istaći da bez navedenih sredstava MZLAM ne bi uspjela da održi

pozitivno poslovanje samo na temelju svojih osnovnih djelatnosti

5.2 Financijski izvještaj u zadnjih pet godina

Od 2010. god. kada je došlo do izrazitog povećanja prometa putnika odnosno operacija MZLAM bilježi

pozitivne poslovne rezultate što se vidi iz tablice ispod.



2015 20

Tablica 2: Prihodi i rashodi Međunarodne zračne luke - aerodroma Mostar (KM)

P O Z I C I J A 2014 2013 2012 2011 2010

Poslovni prihodi 2.102.360 2.391.688 2.785.463 2.098.811 1.224.059

Poslovni rashodi 2.457.286 2.329.482 2.167.244 1.561.521 1.231.579

Indeks prihoda 0,88 0,86 1,33 1,71

indeks rashoda 1,05 1,07 1,39 1,27

Dobit od poslovnih aktivnosti - 62.206 618.219 537.290 -

Gubitak od poslovnih aktivnosti 354.926 - - - 7.520

Izvor: Financijski izvještaji MZLAM

Trend pozitivnog poslovanja prekinut je u 2014.godini što je posljedica manje ostvarenih prihoda nego što je

to predviđeno planom poslovanja za 2014.godinu. Kao što je vidljivo iz navedene tablice 2012.godina

predstavlja vrhunac uspješnog poslovanja MZLAM a odnosi se na ostvarene prihode i dobiti od poslovnih

aktivnosti. Od 2010.godine do 2012.godine MZLAM bilježi značajne financijske rezultate što je u bliskoj

korelaciji odnosno međusobnoj povezanosti između ostvarenja prihoda i ostvarenog broja putnika.

Primjetan je i pad prihoda MZL Mostar po putniku što se tumači reduciranjem aerodromskih taksi posebnim

ugovorima s avioprijevoznicima s ciljem povećanja prometa putnika.

Tablica 3: Odnos ostvarenog broja putnika i poslovnih prihoda na MZLAM 2011.-2014. (KM)

Godina 2014 2013 2012 2011 2010

Ostvareni broj putnika* 67.974 68.831 78.207 36.812 17.850

Indeks broja putnika 0,99 0,88 2,12 2,06

Poslovni prihodi (KM) 2.102.360 2.391.688 2.785.463 2.098.811 1.224.059

Indeks prihoda 0,88 0,86 1,33 1,71

Prihod po putniku (KM) 30,93 34,75 35,62 57,01 68,58

Izvor: Autorov rad na bazi podataka BHDCA

Navedeno povećanje troškova poslovanja je bilo i za očekivati jer povećanje kapaciteta i upravljanje s

procesima poslovanja u ekspanziju zahtjeva i dodatne troškove. Za razliku od prihoda kod kojih je nakon

2012. godine došlo do negativnog indeksa ostvarenja, troškovi poslovanja bilježe kontinuiran rast od 2010.

godine.



2015 21

Tablica 4: Rashodi po najznačajnijim kategorijama (KM)

2014 2013 2012 2011 2010

POSLOVNI RASHODI 2.457.286 2.329.482 2.167.244 1.561.521 1.231.579

1. Materijalni troškovi 112.749 111.647 147.192 104.597 83.955

2. Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja 1.341.249 1.313.206 1.110.692 790.177 680.819

Indeks ostvarenja 1,02 1,18 1,41 1,16

3. Troškovi proizvodnih usluga 226.915 119.143 213.838 121.533 38.884

Indeks ostvarenja 1,90 0,56 1,76 3,13

4. Amortizacija 559.358 558.706 529.491 468.404 367.765

5. Nematerijalni troškovi 217.015 226.780 166.031 76.810 60.156


Prethodna tablica prikazuje evoluciju troškova poslovanja MZLAM za razdoblje 2010.-2015.godine. Kao

što je vidljivo iz iste, glavni katalizatori koji su utjecali na povećanje troškova poslovanja za predmetno

razdoblje su Troškovi plaća i ostalih osobnih primanja i Troškovi proizvodnih usluga. Unatoč činjenici da je

pozitivnom poslovanju u 2010. i 2011. godini sasvim sigurno doprinijela i restriktivna politika

zapošljavanja, kompletno gledajući razdoblje 2010.-2015.godine troškovi plaća i ostalih osobnih primanja

porasli su za 97%.

Tablica 5: Prikaz evolucije prosjeka broja uposlenih

Godina 2014 2013 2012 2011 2010

Prosječan broj uposlenih 47 46 42 32 N/A


Nakon spomenute restriktivne politike zapošljavanja do 2011. godine, dolazi razdoblje ekspanzije odnosno

povećanja broja uposlenih kako bi se odgovorilo zahtjevima s kojim se Zračna luka suočavala nakon

značajnog porasta prometa, te anticipacije budućeg očekivanog prometa. Navedeni porast troškova

poslovanja je još više izražen kod troškova proizvodnih usluga koji su za isto razdoblje porasli i do 583,6%.

Kao što je i slučaj s troškovima plaća i ostalih osobnih primanja, očekuje se rasplet situacije uzimajući u

obzir potrebu za zadovoljavanjem trenda porasta prometa MZLAM.



2015 22

Grafikon 8: Odnos ostvarenih prihoda i rashoda i ostvarenog broja putnika MZLAM

za razdoblje 2010.-2015. godine.

Prethodni prikaz jasno pokazuje očekivanu međusobnu povezanost između ostvarenog broja putnika i

prihoda Zračne luke Mostar. Linija trenda prihoda je gotovo identična liniji trenda ostvarenog broja putnika.

Ista međusobna povezanost odnosno očekivano izraženija direktna povezanost vidljiva je kod usporedbe

broja zrakoplovnih operacija i prihoda koja je prikazana u narednoj tablici.

Grafikon 9: Korelacija broja operacija s prihodima MZLAM

Tablica 6: Prikaz porasta broja operacija za razdoblje 2010. – 2014. godine

Izvor: Autori

Za razliku od povezanosti prihoda s brojem putnika i brojem zrakoplovnih operacija, isto se ne može reći za

liniju trenda koja prikazuje ostvarene rashode Međunarodne Zračne luke Mostar. Kao što je i ranije

Godina 2010 2011 2012 2013 2014

Broj zrakoplovnih operacija 541 632 1343 1239 1123

Indeks 1,17 2,13 0,92 0,91



2015 23

spomenuto rashodi u razdoblju 2010.-2015.godine kontinuirano su u porastu. Dok su prihodi u direktnoj

korelaciji s ostvarenim brojem putnika i operacija, rashodi su u određenom dijelu neovisni od drugih faktora.

Naravno planiranje rashoda je povezano s planiranim prihodima odnosno planiranim prometom međutim,

ukoliko dođe do određenih oscilacija prihoda ili prometa, Zračna Luka Mostar nije u mogućnosti

amortizirati troškove poslovanja koji su u velikoj mjeri fiksni i ne vezani za efikasnost poslovanja.

Analizom ostvarenog prometa (broja putnika i operacija) vidljivo je da je poslije 2012. godine nadalje došlo

do pada prometa u odnosu na ostvareno u prethodnom razdoblju. Međutim kada se sagleda planirani promet

na temelju kojeg su pravljene financijske projekcije i planirano poslovanje, može se zaključiti da je došlo do

značajnog pada očekivanog prometa što je na kraju i rezultiralo padom prihoda odnosno dobiti od poslovnih

aktivnosti u 2013.godini i gubitku od poslovnih aktivnosti u iznosu od 354.926 KM u 2014. godini.

5.3 Analiza financijskog stanja MZLAM

Trenutno financijsko stanje MZLAM najbolje se može analizirati pregledom analize financijskih izvještaja

za 2014.godinu.

Tablica 7: Uporedni prikaz financijskih izvještaja za 2013. i 2014. godinu (KM)

P O Z I C I J A 2014 2013 Indeks 2/3

1 2 3 4

Poslovni prihodi 2.102.360 2.391.688 0,88

Poslovni rashodi 2.457.286 2.329.482 1.05


Ostvareni ukupni poslovni prihodi u obračunskom razdoblju za 2014. godini iznosili su 2.102.360 KM, što

je u odnosu na isti razdoblje prethodne godine, smanjenje za 289.328 KM ili 12,1 %.

Ostvareni ukupni poslovni rashodi u obračunskom razdoblju za 2014. godini iznose 2.457.286 KM, što je u

odnosu na isti razdoblje prethodne godine, povećanje za 127.804 KM ili 5,5 %

Grafikon 10: Prikaz strukture rashoda po veličini u obračunskom razdoblju




2015 24

U 2014.godini MZLAM ostvarila je gubitak od poslovnih aktivnosu u iznosu od 354.928 KM što je manje u

odnosu na 2013.godinu za 417.132 KM. U 2013.godini MZLAM zaključila je fiskalnu godinu s dobitkom

od poslovnih aktivnosti u iznosu od 62.206 KM odnosno 37.506 KM neto dobiti. Iako je 2013. godina

završila s pozitivnim rezultatom, radilo se o značajnom padu dobiti od poslovanja koje je MZLAM ostvarila

u razdoblju od 2011. (537.290 KM ) do 2012.godine (618.219 KM).

Tablica 8: Pregled ostvarene dobiti (gubitka) 2013-2014. godine.

P O Z I C I J A 2014 2013

Dobit od poslovnih aktivnosti - 62.206

Gubitak od poslovnih aktivnosti 354.926 -


Kapital društva (vlastita sredstva) na dan 31.12.2011. godine iznosi: 9.560.950 KM što je, u odnosu na

stanje početkom godine, smanjenje za 81.548 KM ili 0,8 %.

Na dan 31.12.2014. godine, društvo je kapitalom (vlastitim sredstvima) financiralo 83,9% raspoložive aktive

što predstavlja stabilno financijsko stanje obzirom da je poželjno da ovaj pokazatelj nije manji od 50%.

Bilanca bi bila još bolja kada bi vrijednost vlastitog kapitala nadilazila vrijednost dugotrajne imovine, što

trenutno nije slučaj sa MZLAM, ali je dovoljno blizu da bi se smatralo stabilnim. Jer, što poduzeće rasplaže

s više vlastitog kapitala, to je financijski stabilnije, ima manji trošak kamata (na kredite za financiranje

poslovanja, kašnjenje plaćanja), ali i niže ulazne cijene (troškove) kroz diskonte, rabate i sl., radi avansnog,

bržeg odnosno pravovremenog plaćanja.

Najveća stavka u kapitalu društva čine Udjeli članova društva s ograničenom odgovornošću, u iznosu od

9.329.160 KM, što je 97,6% ukupnog kapitala. Treba istaći da u odnosu na stanje početkom godine, ova

pozicija ima povećanje, za 860.000 KM ili 10,2 % a radi se o povećanju temeljnog kapitala J.P.

Međunarodne Zračne luke - aerodroma Mostar u iznosu od 860.000,00 KM (430.000,00 KM uplata Vlade

FBiH, 430.000,00 KM uplata Zračne luke Zagreb).

5.4 Financijski izgled MZLAM

Financijski izgled MZLAM najbolje je prikazan kroz Financijski plan za 2015. i trogodišnji plan poslovanja

MZLAM. Planom poslovanja za 2015. godinu, koji je temeljen na parametrima iz prethodnog razdoblja, te

uvažavajući potencijal i najave rasta prometa, planirano je povećanje prihoda za 20-30 % dok su rashodi

predviđeni da rastu sporijom stopom rasta što bi, u konačnici, dovelo do pozitivnog poslovanja tijekom

2015. godine.

Prihodi su planirani u iznosu od 2.890.000 KM dok su rashodi planirani u iznosu od 2.751.500 KM što bi, u

konačnici, rezultiralo pozitivnim poslovanjem od 138.500,00 KM. Međutim, treba istaći da se planirani

prihodi, osim osnovnih djelatnosti MZLAM, temelje i na planiranim financijskim podrškama raznih nivoa

vlasti. Za sljedeću, 2015. godinu, planirana je podrška u sljedećim iznosima:

Vlada FBiH 430.000

Grad Mostar 80.000

HNŽ 60.000

Ukupno 570.000



2015 25

Predmetne planirane subvencije predstavljaju značajan rizik poslovanja kada se uzme u obzir činjenica da su

prethodne najave raznih grantova, bar kada su u pitanju Grad Mostar i Vlada Hercegovačko-Neretvanske

županije, imale nizak nivo realizacije. Trenutni plan predviđa 20% prihoda na temelju subvencija od ukupno

predviđenih prihoda. Nerealizacija istih bi imala veliki utjecaj na konačno poslovanje MZLAM, što

predstavlja značajan rizik u poslovanju za 2015. godinu. Poželjno bi bilo da subvencije nemaju značajan

udio u ukupnim prihodima poduzeća te da se planirano pozitivno polovanje odnosi na uspješnost osnovnih

djelatnosti.

Osim navedenog rizika MZLAM, s aspekta financiranja i samoodrživosti, ima neupitan potencijal.

Navedeno se temelji na pozitivnim faktorima koji utječu na buduće poslovanje MZLAM od kojih treba

spomenuti neiskorištene kapacitete MZLAM, kao i činjenicu MZLAM trenutno nije opterećena značajnim

kratkoročnim niti dugoročnim financijskim obvezama.

Spomenuti neiskorišteni kapaciteti se odnose na kapacitete MZLAM, kao i kapacitete regije s aspekta

turističke destinacije. Naime, uz vrlo minimalna ulaganja u opremu i infrastrukturu MZLAM može primiti

do 150.000 putnika godišnje, što predstavlja nešto više od 100%-tno povećanje u odnosu na ostvareni broj

putnika u 2014.godini. Puni kapacitet bi se mogao postići kroz iskorištavanje potencijala pokrivanja većeg

dijela Italije s određenim brojem redovnih linija, kao i destinacija u Skandinavskim državama s kojima

Mostar ima prirodnu konekciju. Također, jedna od opcija za dostizanje kapaciteta jeste svakako mogućnost

privlačenja nisko tarifnog avio prijevoznika.

Dostizanju trenutnih kapaciteta ili pak proširenju trenutnih kapaciteta MZLAM ide u korist činjenica da

MZLAM nije kreditno opterećena, što značajno unapređuje izglede za budući razvoj, odnosno poslovanje.

5.5 Održivost likvidnosti MZLAM

Financijski pokazatelji su najčešći alati koji se koriste za analizu poslovanja odnosno financijskog položaja

kojim razmatramo poslovanje poduzeća unutar određenog vremenskog razdoblja. Financijski pokazatelji

predstavljaju matematičke usporedbe financijskih izvještaja ili kategorija koji daju jasniju sliku financijskog

položaja kompanije.

U cilju svebuhvatne analize financijskog položaja jedne kompanije najačešće se koriste sljedeći financijski

pokazatelji:

pokazatelji likvidnosti, koji se koriste za procjenu sposobnosti poduzeca da udovolji kratkorocnim

obvezama

pokazatelji zaduženosti, koji mjere do koje se granice poduzeće financira iz tuđih izvora

pokazatelji aktivnosti, koji mjere kako efikasno poduzeće upotrebljava svoje resurse

pokazatelji ekonomičnosti, koji mjere odnos prihoda i rashoda

pokazatelji profitabilnosti, koji mjere povrat uloženog kapitala

pokazatelji investiranja, koji mjere uspješnost ulaganja

U svrhu predmetne studije fokusirat ćemo se na pokazatelje likvidnosti i zaduženosti MZLAM kao dva

ključna pokazatelja koji mogu dati preciznije zaključke, a koji se odnose na održivost likvidnosti MZLAM.

(Izvor: Analiza financijskih izvještaja MZLAM za 2014.godinu.)



2015 26

5.5.1 Pokazatelji likvidnosti MZLAM

Tablica 9: Stopa tekuće likvidnosti 2013-2014. godine.

2014 2013

Stopa tekuće likvidnosti 511,75% 437,77%

Indeks 1,169 -


Stopa tekuće likvidnosti (tekuća sredstva/ kratkoročne obveze) MZLAM u 2013.godini iznosila je 437,77%

dok je ista u 2014.godini iznosila 511,75% što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu od

16,9%.

Omjer tekućih sredstava i kratkoročnih obaveza od 2:1 odnosno 200% smatra se optimalanim za većinu

preduzeća. Pokazatelj je bolji ako je procenat veći od 100 i ima tendenciju povećanja što je slučaj s

MZLAM. Pokazatelj tekuće lividnosti MZLAM je znatno iznad onog što se smatra optimalnim i ima

tendenciju rasta u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 10: Stopa ubrzane likvidnosti 2013.-2014. godine.

2014 2013

Stopa ubrzane likvidnosti 511,75% 437,77%

Indeks 1,169 -


Stopa ubrzane likvidnosti (novac + potraživanja/ kratkoročne obveze) MZLAM za 2013. i 2014.godinu

iznosila je 437,74% odnosno 511,75%, što također predstavlja povećanje u odnosu na prošlu godinu za

16,9%. Obzirom da bi ovaj pokazatelj trebao iznositi minimalno 100% ili više, odnosno kratkoročne obveze

ne bi smjele biti veće od zbira novca i potraživanja, MZLAM u prethodne dvije godine ima pozitivan trend i

pozitivne pokazatelj ubrzane likvidnosti.

Tablica 11: Stopa financijske stabilnosti 2013.-2014.godine.

2014 2013

Stopa financijske stabilnosti 105,18% 109,61%

Indeks 0,96 -


Stopa financijske stabilnosti (stalna sredstva/kapital + dugoročne obveze) za 2013. i 2014.godinu iznosila

je 109,61% odnosno 105,18% što predstavlja smanjenje u odnosu na prošlu godinu za 4%.

Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi maksimalno 100% ili manje od 100%. Unatoč činjenici da je stopa

financijske stabilnosti MZLAM van granica optimalnog, smanjenje ovog pokazatelja predstavlja pozitivnu

tendenciju i znači da se dio tekuće imovine finansira iz dugoročnih izvora čime se stvaraju pretpostavke za

financijsku stabilnost preduzeća.



2015 27

5.5.2 Pokazatelji zaduženosti

Stopa zaduženosti (ukupne obveze/ukupna imovina) za 2013. godinu iznosila je 2,5% dok je u 2014. godini

došlo do smanjenja stope zaduženosti za 7,8% i ista je iznosila 2,3%.

Pokazatelj zaduženosti prikazuje do koje mjere se koristi zaduživanje kao oblik financiranja odnosno koji je

procenat imovine nabavljen tuđim sredstvima odnosno zaduživanjem. Što je veći omjer duga i imovine, veći

je financijski rizik, a što je manji, niži je financijski rizik. U pravilu stopa zaduženosti bi trebala biti manja

od 50% ili maksimalno 50%. Obzirom da je pokazatelj bolji ako je stopa manja i ima tendenciju smanjenja,

MZLAM, sa svojom iznimno niskom stopom zaduženosti, se nalazi u pozitivnom financijskom položaju.

Osim ranije spomenutog rizika koji se odnosi na udio planiranih prihoda na temelju subvencija, prethodno

spomenuti pokazatelji likvidnosti i zaduženosti daju za pravo smatrati MZLAM financijski stabilnom i

održivom. Također, uzimajući u obzir činjenicu da je Vlada FBiH Odlukom o putničkoj taksi odnosno

dosadašnjoj praksi i politici Vlade FBIH u svezi razvoja i unapređenja avio prometa u Federaciji BiH

redovno uvrštavala naknade za MZLAM u svoj proračun, spomenuti rizik nije izražen u tolikoj mjeri.

Ova ocjena odnosi se na trenutno poslovanje MZLAM i nastavak trenutnog poslovanja ne računajući

potencijalni utjecaj i financijske implikacije uvođenja nisko tarifnog avio prijevoznika.



2015 28

6 TRENUTNI PROMET NA MZLAM

6.1 Broj letova i putnika

Za potrebe ove studije fokus je usmjeren na ostvareni promet u razdoblju 2010.-2014. godine, odnosno u

razdoblju u kojem je ostvaren izrazito značajan rast prometa putnika u odnosu na razdoblje 1998.-2010.

Godine. Tablica ispod pokazuje da je od 2010. godine otpočelo razdoblje porasta broja putnika na razini

bliskoj rekordnoj 1990. god. (Više informacija o ostvarenom prometu pod 19.2.3). Evidentna je vrlo visoka

stopa rasta prijevoza putnika i operacija komercijalnih zrakoplova od 2010. godine, pa do 2012. godine

nakon čega se ta povećana razina prometa održava i u naredne dvije godine. Po najavama, očekuje se da bi

sezona 2015.godine mogla premašiti i prijeratne rekorde te ostvariti promet od 90.000 do 100.000 putnika.

U isto vrijeme prijevoz tereta od 2010. godine je u stalnom opadanju. Ovo ukazuje na to da se MZLAM

skoro u potpunosti posvetila prijevozu hodočanika koji posjećuju Međugorje.

Grafikon 11: Operacije komercijalnih zrakoplova s MZLAM u razdoblju 1999. – 2014. godine

Izvor: Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar

Grafikon 12: Prijevoz putnika s MZLAM u razdoblju 1999.-2014. godine

Izvori: Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar



2015 29

Grafikon 13: Prijevoz tereta s MZLAM u razdoblju 1999. - 2014. godine

Izvor: Međunarodna zračna luka – aerodrom Mostar, BH DCA

U grafičkom prikazu se nalaze podaci o najznačajnijim destinacijama iz MZLAM. (Više informacija o

prevoznicima i destinacijama pod 19.2.3)

Grafikon 14: Prikaz broja putnika po destinacijama za razdoblje 2012. – 2014. godine

Izvor: Međunarodna zračna luka – aerodrom Mostar

U razdoblju od 2010. godine pa nadalje, Mistral Air iz Rima je postao daleko najveći korisnik usluga

MZLAM. Ova je kompanija bazirana na Leonardo da Vinci-Fiumicino Airport u Rimu s tzv. hubom na

Bologna Airport. Mistral Air je, u okviru svojih djelatnosti, usmjeren na vjerski turizam i specijaliziran je za

prijevoz hodočasnika iz Italije u marijanska svetišta kao što su Lourdes, Fátima, Međugorje, Santiago de

Compostela, Israel (Holy Land), Poljska i Meksiko.

http://en.wikipedia.org/wiki/Leonardo_da_Vinci-Fiumicino_Airporthttp://en.wikipedia.org/wiki/Bologna_Airporthttp://en.wikipedia.org/wiki/Lourdeshttp://en.wikipedia.org/wiki/F%C3%A1tima,_Portugalhttp://en.wikipedia.org/wiki/Santiago_de_Compostelahttp://en.wikipedia.org/wiki/Santiago_de_Compostela



2015 30

Podaci o udjelu Mistral Aira u prijevozu putnika se nalaze u grafikonu ispod. (Više informacija o udjelu

Mistral Air-a pod 19.2.3)

Grafikon 15: Udio prijevoza putnika kompanije Mistral Air u ukupnom prijevozu putnika s

MZLAM za 2011.-2014.

Izvor: Međunarodna zračna luka - aerodrom Mostar

Slika 4: Zrakoplov Mistral Air taksira uz dva zrakoplova GA parkirana na stajanci I

U prijevozu putnika s MZLAM sudjelovali su i drugi avio prijevoznici, ali u daleko manjem omjeru od

Mistral Air-a. U grafikonu ispod prikazani su podaci za razdoblje najintenzivnijeg porasta prometa 2011.-

2013. (Više informacija o udjelu avioprijevoznika u MZLAM pod 19.2.3)

12565

5

Documents

STUDIJA IZVODLJIVOSTI I EKONOMSKI UTJECAJprioritetni pravac, odnosno zemlje koje su jako privlačne za hodočasnički turizam. Na drugi prioritetni pravac otpada više zemalja u Europi,