Sun_Zi_-_Umjece_ratovanja

8/7/2019 Sun_Zi_-_Umjece_ratovanja

1/61

PREDGOVOR

Novi prijevod ove knjige svakako je koristan upravo u ovo nemirno vrijeme. Gotovo tri tisuegodina stari tekst preveden je za ovo izdanje s engleskog jezika, to ne umanjuje vrijednost knjige.tovie, italac se iz predgovora engleskom izdanju moe uvjeriti da je prijevod rezultat vrlosavjesnih studija dosadanjih prijevoda na engleski jezik, kao i na druge evropske jezike.Prevoenje s engleskoga mnogo je laki posao od prevoenja s kineskog originala na bilo kojievropski jezik, pa se ovaj tekst na naem jeziku indirektno koristi svim onim minucioznimstudijskim radom na kojem se osniva englesko izdanje ove knjige. Malo je vjerojatno da bismoneposredni prijevod s kineskoga mogli u naim prilikama osnovati na tako opirnim studijama ikomparacijama, to iziskuje i mnogo truda i novca. Sve ove tvrdnje osnivaju se na poznatojinjenici da se kineski jezik i nain izraavanja bitno razlikuju od evropskih jezika i nainaizraavanja. Naime, evropski jezici razvili su se zahvaljujui izumu alfabeta, znaajnog doprinosaFeniana opoj kulturi i razvoju ljudske misli. Time je stvoren instrumentarij pomou kojeg sesvaka rije, dakle svaki simbol i najapstraktnije misli i pojma moe zapisati. Raniji oblici pismenosti,tj. slikovno pismo koje se razvilo u hijeroglife na raznim kontinentima, a posebno u starom Egiptu iu Kini, sastoje se od zapisivanja pojmova, i to znakovima koji su evoluirali iz slika danihpredmeta.

U jezicima osnovanim na takvoj pismenosti javljaju se tekoe pri zapisivanju apstraktnihpojmova. Jedini nain da se to uini, na primjer u kineskom jeziku, jest upotreba znakova proizalihiz slika konkretnih predmeta, to dovodi do simboline aproksimacije pri zapisivanju opih iliapstraktnih pojmova, a ona se moe na vie naina prenijeti u nau mnogo precizniju metoduzapisivanja. Budui da pisani tekstovi slue kao baza za obrazovanje i za prenoenje iskustava iintelektualnog blaga ranijih generacija, takav nain zapisivanja istodobno i odsudno djeluje naformiranje samog jezika. To znai da se taj utjecaj putem jezika iri i na nain miljenja, jer jejezik instrument kojim se sluimo pri formiranju naih misli.Ukratko moemo rei da je svaki pokuaj prevoenja s kineskog, isto tako i s japanskog, na bilokoji evropski jezik samo vrlo priblina aproksimacija i da su mogui vrlo ozbiljni nesporazumi.Prema tome prevoenje s tih jezika iziskuje izvanredno duboko i temeljito poznavanje daneliterature i uope literature danog vremena. To i objanjava potrebu opirnog lingvistikog

predgovora koji je napisan za englesko izdanje.Ostajui jo za trenutak na ovoj temi, dodajmo i to da je ovo djelo, kao sva djela tog vrlo ranogperioda ljudske pismenosti uope, pisano u vrlo kratkim i saetim sentencama, pa je preciznostnalaenja pravih izraza u prijevodu i te kako potrebna. Kada bi djelo bilo pisano u nae vrijemeuobiajenim narativnim nainom, najee bi relativno lako iz konteksta razabrali koja jenajbolja rije za prevoenje danog pojma. Istina, ponekad, kao to i prevodilac na engleski istie,moglo se doi do preciziranja nijanse u znaenju pojedinih hijeroglifskih znakova pomouanalogije u tekstovima kojima je kasnije komentiran ili dopunjavan originalni tekst. Ipak, to nijeuvijek dovoljno, jer su i ti naknadni tekstovi takoer vrlo stari, vrlo saeti, pa nekada samo jopoveavaju tekoe prevodioca.

Ova najstarija knjiga o ratnoj vjetini, odnosno o strategiji u irem smislu te rijei, bez sumnje je

imala velik utjecaj na zbivanja, a posebno u nemirna vremena rata, u vrijeme kada je izala prviput. Meutim, kako saznajemo iz komentara uz ovaj tekst, nakon temeljitog studiranja uzoriginalni tekst prvog autora pojavljuju se tokom vremena dopune ili razjanjenja. Svi ti kasnijidodaci prvobitnom tekstu samo potvruju njegovu vrijednost tokom vremena. Ova je knjigavjerojatno dala povod za pisanje kasnijih knjiga o istoj temi, ali nam je ipak upravo ovajoriginalni tekst s dopunama ostao sauvan tokom milenija.

Najvea vrijednost ovog teksta svakako je u tome to nije ogranien tadanjim stanjem ratnetehnike. Autor, svakako, misli na postojee stanje naoruanja, sredstva transporta, komunikacije iprijenosa naredbi i direktiva, kao i na sve ostale tehnike mogunosti koje su postojale u vrijemekada se on i teoretski i praktino bavio voenjem vojske. Meutim, on se izdie iznad pojedinosti iu svakom aspektu svoje teme, kao i u svakom sredstvu i instrumentu, vidi ono to je trajno, ono toje bitno. Zato promjene koje su se dogaale tokom vremena nisu oduzele smisao i vrijednost

njegovim zakljucima.


2/61

Naravno, kao i u veini starih tekstova, izlaganje je veoma saeto i italac dobiva uglavnom samozakljuke autora, a ne i opirnu argumentaciju na koju smo navikli u suvremenim knjigama iraspravama. Ponegdje su prisutni i razlozi, pa ak i neke vrste argumentacija konanog zakljuka,ali i to je tako saeto da se moe smatrati samo kao sumiranje izvornog toka misli i suprotstavljanjepojedinih teza i podataka. Dopunske tekstove donekle moemo smatrati kasnijim interpretacijamaonog misaonog procesa koji sam Sun Zi ne iznosi pred itaoca.

Drugim rijeima, autor je duboko razmiljao i u sebi suprotstavljao razne mogue teze iargumente, pa poslije toga, nama nepoznatog misaonog procesa, pismeno oblikovao samo njegoverezultate ili najosnovnije elemente na kojima se osnivaju ti konani zakljuci. Na taj nainizazvan povrni dojam o jednostavnosti teksta je varljiv. To nisu na brzinu zabiljeenegeneralizacije prvih dojmova ili reakcija na zapaeno zbivanje, ve se izmeu takvih prvihdojmova i onog to je zapisano nalazi golemi napor argumentacije i eliminacije sporednog, kaoto ih nalazimo u najizraenijim znanstvenim tekstovima naeg vremena.

Najbolji dokaz za to je prije svega i sama sistematizacija materijala u knjizi. Ona ne polazi odrasporeda osnovanog na bilo kakvom konkretnom prikupljanju materijalnih injenica koje supodloga za prvobitno zapaanje. Ona prelazi dalje na ekstrahiranje najopenitijih karakteristika,do kojih je nemogue doi bez vrlo savjesnog i metodoloki dobro fundiranog procesaargumentacije. Tako su naslovi pojedinih poglavlja najbolji indikatori autorova postupka. Tu

nalazimo iskljuivo do kraja pojednostavljene i na bitno svedene pojmove. Kako bismo se u touvjerili, dovoljno je da pregledamo sadraj knjige.

Zbog ovakvoga temeljitog obraivanja i prodiranja u bit, zakljuci izvedeni na toj osnoviostaju trajni, ako su sam proces prodiranja u bit i argumentacija na osnovi toga bili pravilni, dakle,logiki dobro osnovani. injenica to se ova knjiga i danas upotrebljava kao struna literatura zavojno obrazovanje u Kini i izvan Kine, najbolje to pokazuje. Zakljuci u knjizi, usporeeni sazakljucima danas suvremenih vojnih teoretiara, poevi s Clausewitzom, takoer potvrujunjezinu vrijednost.Naravno, autori devetnaestog i dvadesetog stoljea cijeli proces argumentiranja otvoreno idetaljno prezentiraju u samom tekstu i kroz reference. Tako je postupak od prvobitnog zapaanjakonkretnih injenica, preko pronica-nja u njihovu bit pa onda zakljuivanja, otvoren, pristupaan ipodloan kritici. No takav postupak nije bio uobiajen u vrijeme nastajanja ove knjige. Uostalom,

i u devetnaestom stoljeu pojedini nam autori na podruju teoretskog miljenja i filozofije neotvaraju cijeli proces svog razmiljanja, ve daju zakljuke i ostavljaju nam da samirekonstruiramo ono to u tekstu nije izriito zapisano.

Svi navedeni razlozi ine knjigu o ratu Sun Zia i danas aktualnom. Golemi razvoj tehnike utoku proteklih stoljea i milenija, pa ni ono to su moderna tehnika i nauka stvorile na poljunaoruanja i vojne opreme u najnovije vrijeme, nije umanjilo njezinu vanost. Ako je tono daitalac upoznat sa suvremenim radovima iz ovog podruja ne nalazi nita novo u ovoj knjizi,onda to samo znai da je njen autor toliko godina prije nae ere ve mogao formulirati zakljukesline onima na koje navodi dananje stanje tehnike.

Bez umanjivanja trajnosti i dubine knjige Sun Zia o vjetini ratovanja, moramo ipak napomenutida je tokom vremena, a posebno u vrijeme drugoga svjetskog rata u nas, dolo do nekih

fundamentalnih promjena u vezi s voenjem rata. Kod autora rije je o sukobu izmeu dvijedrutveno-politike jedinice koje se tretiraju kao cjeline, kao kolektivni akteri u ratnom sukobu iu konfrontaciji na polju meunarodnih odnosa uope. Istodobno se razlikuje izmeu te drutveno-politike jedinice i njene oruane snage, koja je posebna organizacija i instrument za izraavanjenjene volje u meunarodnim odnosima i posebno u sluaju ratnog sukoba.Ta distinkcija izmeu oruanih snaga i ostalog stanovnitva, pa i oruanih snaga i politikihinstitucija dane drutveno-politike jedinice, odnosno drave, postoji i kod svih suvremenihautora. tovie, i meunarodno ratno pravo, kako je formirano konvencijama poetkomdvadesetog stoljea, naglaava tu distinkciju. U ratovima do drugoga svjetskog rata, pa i uspomenutom ratu, ta je distinkcija ostala jasna i, pored krenja tih naela, slina situaciji izvremena kada je Sun Zi prvobitno formulirao svoje zakljuke.Novost u obrambenom ratu jest gerilsko ratovanje, koje se u moderno vrijeme prvi put uvelike

primjenjivalo protiv Napoleona u panjolskoj pod nazivom gerila, a u Rusiji pod nazivom


3/61

partizani. Na toj osnovi stvarani su pokreti otpora i u periodu drugog svjetskog rata protivHitlerovih okupatora i njihovih pomagaa kao to je i na toj osnovi poeo partizanski rat u nas1941. godine. Meutim, ta se pojava javlja kao podreeno i pomono sredstvo uz djelovanjeredovnih vojnih snaga i time se jo uvijek ne dira u osnove onoga to je Sun Zi postavio jodavno u svojoj knjizi o ratnoj vjetini.Novost nastaje onda kada gerilski rat prerasta u teritorijalni rat i kada djelovanje tih jedinica, vrlo

razliitih od redovne vojske, postaje samostalan vojni faktor, a ne vie pomona akcija ilidiverzija u neprijateljskoj pozadini. tovie, ova inovacija u voenju rata kod nas prelazi jo daljeokvire dotad poznate gerilske akcije i sama partizanska vojska pretvara se na kraju svojih vojnihdjelovanja u redovnu vojsku. Ta pojava i taj proces vie ne pripadaju po tim posljedicama udopunu taktike, ve ulaze u same osnove vojne vjetine kao nova kategorija. To je zaista novoi to ne moemo nai ni kod Sun Zia ni kod Clausewitza.Vanost te inovacije za vojnu vjetinu, uostalom, moemo najbolje procijeniti po posljedicama dokojih je ona dovela u daljem razraivanju iskustava teritorijalnog rata u nas u drugoj polovinidrugoga svjetskog rata. Naime, naa sadanja postavka, i ne samo postavka, nego i realnostoslonca na dva oruana faktora, na redovne oruane snage i na teritorijalnu obranu, potvrujefundamentalnu vanost inovacije u razvoju gerile kod nas za vrijeme drugoga svjetskog rata.

No ova inovacija i stvaranje dvojnosti koja je temelj nae narodne obrane nije tehnika inovacija.To nije rezultat razvoja ni prirodnih nauka ni tehnike ili oblikovanja instrumenata i oruja,sredstava koje slue oruanim snagama od oruja do transporta i komunikacije. To je neto novoto izrasta iz drutvenih promjena, dakle iz mijenjanja one dosad nepromjenjive strukture drutvana kojoj se osniva podjela na vojne i civilne organizacije.Sasvim je razumljivo da nikakvo pronicanje u dubinu jedne drutvene realnosti i izvoenje opihzakljuaka iz tog procesa ne moe posluiti u potpuno razliitoj drutvenoj situaciji. Tu, naravno,nije rije o modifikaciji odnosa unutar pojedinih kategorija drutva, jer je takvih promjena u tokuposljednjih dvije tisue godina bilo u izobilju ne samo u Evropi. Rije je o tome da se pojavljujenaoruani narod kao kategorija koja brie onu distinkciju na kojoj se dotad osnivala sva teorija ivjetina ratovanja.Drugim rijeima, promjene koje biljeimo u nas nisu izmjene u odnosima i u tehnici ratovanja, ve

mijenjanje karakteristika samog nosioca vojnih akcija, a to je inovacija koja nuno dovodi dopotrebe novih osnovnih prilaza problemu ratovanja. To, naravno, ne moemo oekivati ni odautora iz nedavne prolosti, a jo manje od Sun Zia, autora iz tako davnih vremena.Uz to moramo i upozoriti da ove promjene i nove okolnosti ne ine ovu knjigu zastarjelom, kaoto time nisu zastarjele ostale novije pa i najnovije knjige o strategiji i uope o vjetini ratovanja.Ovaj rad, uostalom, upravo zato to je tako saeto pisan i to ne ulazi u tehnike aspekte idetalje, interesantan je ne samo za vojne strunjake, nego i za najiri krug italaca koji ele da se izprve ruke upoznaju s osnovama vojne misli uope, a naroito s intelektualnim djelovanjem u takostara vremena, i to posebno u Kini. Taj je interes danas jo aktualniji zato to ivimo u vrijemenemirno, u vrijeme u kojem je jedan od najvanijih problema izbjegavanje i eventualnodefinitivno ukidanje rata.

To moe zvuiti paradoksalno, meutim, da bismo se borili protiv rata, moramo ga poznavati.

Osim toga, kod Sun Zia kao i kod svakog intelektualno briljantnog autora nai emo mnogemudrosti i spoznaje koje prelaze okvire same ue definirane teme o vjetini voenja ratova. Nemasumnje da ova knjiga kao i djelo Tukidida O peloponeskom ratu ili druga velika djela vojne ipolitike literature, meu kojima valja istaknuti Machiavellija, imaju mnogo veu vanost zaitaoca od strunih rasprava o odreenom problemu ili historiji odreenog razdoblja.

Leo Mate


4/61

Sun Ziovi (Sun Zi, trad. Sun Cu, odn. Sun Cu Vu) eseji o ratnom umijeu najranije supoznate rasprave o tome, ali nikad ih nitko nije nadmaio obuhvatnou i dubinomrazumijevanja. Mogu se slobodno nazvati bit mudrosti o ratovanju. Od svih vojnihmislilaca u prolosti, sa Sun Ziom moe se usporeivati samo Clausewitz, ali ak i on podli-jee vremenskim ogranienjima vie od Sun Zia i djelomino je zastario iako je pisao vie

od dvije tisue godina poslije njega. Sun Zi je jasnije gledao na to umijee, razmotrio gaje dublje i na nain koji ostaje zauvijek svje.Civilizacija bi manje stradala od svjetskih ratova u ovom stoljeu da je utjecajClausewitzeva velianstvenog djela O ratu, koji je uobliio evropsku vojnu misao uvremenu neposredno prije prvoga svjetskog rata, bio pomijean i uravnoteen znanjemkoje je Sun Zi iznio u Umijeu ratovanja. Sun Ziov realizam i umjerenost suprotnost suClausewitzevoj tendenciji isticanja ideala logikog i apsolutnog, to su njegovisljedbenici prenijeli i razvili u teoriju i praksu totalnog rata iznad svih granica smisla.Taj fatalni razvoj poiva na Clausewitzevoj izreci: Bilo bi apsurdno u filozofiju rataunijeti naelo umjerenosti, jer je rat akt nasilja dotjeranog do krajnjih granica. Ipakposlije ublaava tu tvrdnju priznanjem da politiki cilj, kao osnovni motiv rata, treba

da bude standard za odreivanje cilja vojnikih snaga i napora koji e se poduzeti.tovie, njegov konani zakljuak je bio da bi slijediti logiku do krajnosti imalo zaposljedicu da sredstva izgube svaku vezu s ciljem.

Negativne posljedice Clausewitzeva uenja izazvane su uglavnom preplitkim i ekstremnimtumaenjem njegovih sljedbenika koji su zanemarivali reenice u kojima je on davaoobjanjenja, a i sam je kriv za takva pogrena tumaenja jer je svoju teoriju iznosioprevie apstraktno i zakuasto za vojnike ukruenih umova koji nisu mogli pratiti toknjegovog iznoenja, budui da je on esto skretao s putanje kojom se inilo da je poao.Pod dubokim dojmom njegovih misli vodilja oni su ostajali previe zbunjeni da bi spoznaliono to se italo izmeu redova, a to se nije toliko razlikovalo od Sun Ziovih zakljuakakoliko se to inilo na prvi pogled.Jasnost Sun Ziove misli mogla je popraviti nejasnost Clausewitzeve. Na alost, Zapad jeupoznao Sun Zia u saetom prijevodu nekog francuskog misionara tek neposredno prijefrancuske revolucije, pa iako je on nalazio odjeka u racionalno usmjerenoj misliosamnaestog stoljea o ratu, potisnula ga je emocionalnost revolucije i, nakon toga,pogubni utjecaj napoleonskih pobjeda nad staromodnim protivnicima i njihovom previeukalupljenom taktikom. Clausewitz je poeo svoja razmatranja o ratu pod tim utjecajem iumro je prije nego to je mogao dovriti ispravak svojeg djela, tako da je ono podlonobeskrajnim pogrenim tumaenjima koje je i sam predvidio u svojoj oporunoj biljeci.Do vremena kad su se na Zapadu pojavili drugi prijevodi Sun Zia, vojniki svijet je biou vlasti klauzevicevskih ekstremista i glas kineskog mudraca nije naiao na znatniji odjek.Ni vojskovoe ni dravnici nisu marili za njegovo upozorenje: Nikad ni jedna zemlja nijeimala koristi od dugotrajnog rata.

Dugo se ve osjeala potreba za novim i potpunijim prijevedom Sun Zia, potreba da sena primjereniji nainprotumae njegove misli. Ta potreba je postajala sve vea s razvojempotencijalno samoubilakih i sveubilakih nuklearnih oruja. To je postajalo sve vanije sobzirom na to da se Kina pod Mao Zedongom (Mao Ce Tungom) ponovno pojavila kaovelika vojna sila. Zato je dobro da je taj posao obavljen i potreba zadovoljena i da je touinio general Sam Griffith, ovjek koji s toliko sposobnosti prouava rat te kineski jezik imisao.Osobno sam se poeo zanimati za Sun Zia u proljee 1927. kad sam dobio pismo od siraJohna Duncana, koji je tada zapovijedao obrambenim snagama koje je Ministarstvo rataposlalo u Shanghai kad su armije iz Guangzhoua (Kantona) pod komandom Jiang Jieshia


5/61

(ang Kaj eka) pole na vojne diktatore na Sjeveru. (Masovni pokret za okonanjestranog utjecaja u Kini, nepovjerenje prema politici Guomindanga, koji je suraivao sKP, i razbuktavanje socijalne revolucije naveli su britansku vladu da poetkom 1927, jodok je Shanghai bio u vlasti vojnih diktatora, u meunarodnu koncesiju u Shanghajupoalje jak vojni garnizon. Podrka zapadnih sila i prisutnost trupa ohrabrit e Jiang

Jieshia da u gradu, osloboenom 22. oujka ustankom radnika predvoenihKomunistikom partijom, na elu desnog krila Guomindanga 12-13. travnja izvrikontrarevolucionarni prevrat u interesu krupne i kompradorske buroazije).

Duncanovo pismo je poinjalo ovako:Upravo itam jednu oaravajuu knjigu - Umijee ratovanja - napisanu u Kini 500godina prije nae ere. Ima u njoj jedna misao koja me podsjea na tvoju teorijubujice koja se iri. Vojska se moe usporediti s vodom: voda ostavlja suhima visokamjesta i trai upljine; vojska se umie snazi i napada praznine. Protok vode je reguliranoblikom zemljita; pobjeda se postie djelujui u skladu sa stanjem kod neprijatelja.Dananji kineski generali postupaju po drugom naelu iz ove knjige: Najvie ratno

umijee je savladati neprijatelja bez borbe.itajui knjigu i sam sam naao mnoga druga mjesta koja su se poklapala s mojimsmjerovima razmiljanja, pogotovu ono, koje se stalno istie, da treba postupati onakokako neprijatelj ne oekuje i ne pristupati izravno. Ona mi je pomogla da spoznam kakotemeljne vojne misli, pa ak i one o taktici, uope ne zastarijevaju.

Nekih petnaest godina kasnije, usred drugoga svjetskog rata, vie puta me posjetio kineskivojni izaslanik, sljedbenik Jiang Jieshia (ang Kaj eka). Rekao mi je da su u kineskimvojnim akademijama moje knjige i djela generala Fullera bili glavni udbenici, nakon egasam ga pitao: A Sun Zi? On je odgovorio da se Sun Ziova knjiga tuje kao klasino djelo,ali da je mnogi mlai oficiri smatraju zastarjelom i jedva vrijednom prouavanja u erimehaniziranog oruja. Na to sam mu rekao da je vrijeme da se vrate Sun Ziu, jer je u tojrnaloj knjizi sadrano gotovo jednako onoliko osnova strategije i taktike koliko sam jaobuhvatio u vie od dvadeset knjiga. Ukratko, Sun Zi je bio i ostaje najbolji kratki uvod uprouavanje ratovanja i, dok proirujemo svoje znanje o tom predmetu, valja mu seuvijek nanovo vraati.

B. H. Liddell Hart


6/61

UVODNA NAPOMENA

SIMA QIAN, ije je monumentalno djelo Shiji (Povijesni zapisi ili Zapisi povjesniara) zavrenonedugo nakog 100. godine prije nae ere, kazuje nam da je Sun Wu, rodom iz drave Qi, svoje djeloUmijee ratovanja darovao Heluu, kralju polubarbarske drave Wu, posljednjih godina estogstoljea prije nae ere. Ali stotinama godina su se kineski nauenjaci pitali je li ta biografijapouzdana; veina se sloila da knjiga vjerojatno nije bila napisana u vrijeme koje navodi SimaQian. Prouavajui tekst doao sam do zakljuka da su oni u pravu i da je mogla biti napisana uetvrtom stoljeu prije nae ere.Taj niz Sun Ziovih eseja ne zasluuje nau panju samo kao antiko djelo. Umijee ratovanja jemnogo vie od toga. To je ozbiljan i obuhvatan rad koji se odlikuje opaajima i matomzahvaljujui kojima mu je bilo stoljeima osigurano najistaknutije mjesto u kanonu kineske vojneliterature.Djelo ovoga prvog klasika rata prouavalo je nekoliko stotina kineskih i japanskih vojnika inauenjaka. Medu najistaknutijima bili su Cao Cao (155-220. godine nae ere), veliki general izrazdoblja Triju kraljevstava i osniva dinastije Wei. U jedanaestom stoljeu njegovo tumaenjeteksta, zajedno s napomenama deset cijenjenih komentatora iz doba Tang i Song dinastije uvezanoje u slubeno izdanje. U posljednoj etvrtini osamnaestog stoljea to izdanje je bilo

preraeno i popraeno biljekama Sun Xingyana svestranog nauenjaka i proslavljenog kritiara.Otada se u Kini njegovo izdanje smatra standardnim i moj prijevod se temelji na njemu.

Djelo Sun Zia prikazano je zapadnom svijetu prvi put 1772. godine u Parizu. Jezuit J. J. M. Amiot,misionar u Pekingu, objavio je svoje tumaenje Umijea ratovanja u vrijeme kad je matafrancuskih umjetnika, intelektualaca i obrtnika umnogome bila pod utjecajem tek otkrivenog iuzbudljivog svijeta kineske umjetnosti i knjievnosti. Tadanje novine su objavljivale povoljnerecenzije i Amio-tova knjiga se mnogo itala. Ponovno je objavljena u nekoj antologiji 1782.godine. Vjerojatno je to izdanje itao Napoleon, to je nedavno potvrdio neki kineski izdava.Kao mladi oficir budui je car vrlo mnogo itao; malo je vjerojatno da su ovi jedinstveni esejipromakli njegovoj panji.

Pored Amiotova prijevoda knjiga je etiri puta prevedena na ruski i bar jedanput na njemaki. Nijedan od pet prijevoda na engleski jezik ne zadovoljava; ak bi i onaj Lionela Gilesa (1910) mogaobiti bolji.

Sun Zi je spoznao da rat, koji je od ivotne vanosti za dravu, treba prouavati i analizirati; on jeuinio prvi pokuaj za koji se zna da formulira promiljenu osnovu za planiranje i voenje ratnihoperacija. Za razliku od veine grkih i rimskih autora, Sun Zi nije bio prvenstveno zainteresiran zarazradu ratnih varki ili za povrne i prolazne tehnike voenja rata. On je elio razviti sistematinuraspravu koja bi vladarima i generalima pomogla da rat pametno privedu uspjenom zavretku.On je vjerovao u to da vjet strateg mora biti u stanju svladati neprijateljevu vojsku i nenapadajui je, zauzeti njegove gradove neopsjedajui ih i sruiti vlast u njegovoj zemlji neprljajui maeve krvlju.

Sun Zi je vrlo dobro znao da borba nije sraz naoruanih ljudi. Samo brojke, govorio je on,nisu nikakva prednost. Smatrao je da su moral, um i okolnosti u ratu vaniji od fizikihelemenata i upozoravao je vladare i zapovjednike da se ne uzdaju samo u vojnu snagu. On nijeshvaao rat samo kao klanje i ruenje; mislio je da je pravi cilj strategije da se sve zauzmenedirnuto ili gotovo nedirnuto.

Sun Zi je vjerovao da paljivo planiranje temeljeno na pouzdanim informacijama o neprijateljuubrzava vojno rjeenje. Uvaavao je uinak rata na privredu i bez sumnje prvi je zapazio da vojnepothvate neizbjeno prati poveanje cijena. - Ni jedna zemlja - pisao je - nije nikad imala koristi oddugotrajnog rata,

' Pravilno je procijenio utjecaj opskrbe na voenje operacija, a meu ostalim initeljimaraspravlja i o vezi izmeu vladara i zapovjednika njegove vojske; o moralu, emocionalnim iintelektualnim kvalitetama dobroga generala; o organizaciji, manevru, kontroli, zemljitu ivremenu.


7/61

Prema Sun Ziu, armija je instrument kojim se prethodno oslabljenom neprijatelju zadajeposljednji udarac. Prije nego to ponu neprijateljstva, tajni agenti treba da izolirajuneprijatelja od njegovih saveznika i razviju iroku podrivaku djelatnost. Meu njihovezadatke spadalo je irenje lanih glasina i zbunjujuih informacija, podmiivanje i pridobivanjeinovnika, izazivanje i raspirivanje unutranjih neslaganja i stvaranje pete kolone. Umeuvremenu bi pijuni, koji bi radili na svim razinama, davali tone podatke o situaciji

kod neprijatelja. Na njihovim bi se izvjetajima temeljili pobjedonosni planovi. Maralaponikov nije prvi koji je spoznao da je preduvjet pobjede provoenje dobrih priprema uneprijateljskom taboru, tako da rezultat bude odreen unaprijed. Na taj nain, nastavljanekadanji naelnik Generaltaba Crvene armije parafrazirati Sun Zia, pobjednika armijanapada demoralizirani! i ve potuenu vojsku.

Umijee ratovanja je ostavljalo dubok trag u tokucijele kineske povijesti, a znatno je utjecaloi na japansku vojnu misao; to je izvor Mao Zedongovih strategijskih teorija i taktike doktrinekineskih armija. Preko Mongola - Tatara stigle su Sun Ziove ideje do Rusije i postale sastavnidio njezine orijentalne batine. Stoga Umijee ratovanja treba da ita svatko tko eli boljeupoznati dananju strategiju tih dviju zemalja.

S.B.G.

PRIZNANJA

Ova knjiga je znatno prepravljena verzija teze podnesene Oxfordskom sveuilitu u listopadu 1960.kao dio rada potrebnog za postizanje doktorata filozofije.Dok sam je pripremao za objavljivanje, pomagali su mi svojim poticajima i savjetima nekiprijatelji koji su proitali koncept i dali svoje opirne opaske. Meu njima najvie kapetan bojnogbroda B. H, Liddell Hart, kojem sam duboko zahvalan i za predgovor. elim zahvaliti pukovnikuSavilleu T. Clarku i pukovniku Robertu D. Heinlu, iz amerike mornarike pjeadije, i kapetanubojnog broda Robertu B. Asprevu na vrijednim kritikim napomenama.

Zahvalan sam pukovniku Susumi Nishiuri, naelniku Odjela za ratnu povijest Carskogministarstva obrane u Tokiju, koji mi je pomogao da nabavim kopije raznih japanskih izdanjaSun Zia i The Japan Quarterlyza doputenje da reproduciram sliku Sun Zi i konkubine.Konani koncept moga rada proitao je profesor Norman Gibbs i moj oksfordski mentor dr. WuShih-ch'ang, ije su mi opaske svakako pomogle. Njegovo enciklopedijsko znanje klasinogakineskog jezika te poznavanje i povijesti i knjievnosti njegove zemlje pomogli su mi urazjanjavanju mnogih konstrukcija i aluzija koje bi inae ostale neobjanjene.

elim zahvaliti: profesoru Dirku Boddeu i Princeton University Pressu za doputenje dacitiram iz njegovog prijevoda Feng Youlanove (Fung Yu-lan) History of Chi-nese Philosophy;profesoru Robertu Hightoweru i Harvard University Pressu za doputenje da citiram njegovprijevod Han Shi Wai Zhuana; dr Lionellu Lanciottiju s Rimskog sveuilita i listu East andWest za upotrebu jednog paragrafa iz njegovoga znanstvenog eseja Lijevanje- maeva i kineske

legende u vezi s tim; i profesoru C. P. Fitzge-raldu i Cresset Pressu za doputenje citata iz China:A Short Cultural History.

Gospoda Kegan Paul, Trench, Trubner & Company ovlastili su me da citiram iz ChinesePolitical Thought autora Liang Ch'i-ch'aoa; dr Homer Dubs, umirovljeni profesor kineskoga sOxfordskog sveuilita, dopustio mi je da upotrebim nekoliko paragrafa iz Hsun Tzu, The Moul-der of Ancient Confucianism i The Works of Hsun Tzu, to je jedno i drugo objavio ArthurProbsthain, London, a dr Arthur Waley i gospoda George Allen & Unvin, Ltd, dopustili sureprodukciju jednog paragrafa uspjelog prijevoda dra Waleya The Anaiects of Confucius. Ovdjeoda-jem priznanje i izdavaima Imprimerie Nationale (Pariz) za odobrenje citata iz najnovijegizdanja Masperoova klasinog djela La Chine Antigue.

Dr Joseph Needham s Cambridgeskog sveuilita je u nekoliko navrata odvojio vrijeme od

svog ozbiljnog posla da bi me uputio u tehnika pitanja u vezi sa starim kineskim orujem i


8/61

metalurgijom. On mi je omoguio da uspostavim vezu s drom Guo Moruoom (Kuo Mo Do) idrom Gu Jiegangom s Kineske akademije u Pekingu. Ti su uenjaci Ijubezno odgovorili na mojarazna pitanja u vezi s datumom nastanka Umijea ratovanja.Profesor Homer Dubs i A. L. Sadler dali su mi brojne sugestije u vezi s voenjem vojnikih poslovau staroj Kini i srednjovjekovnom Japanu, i sa zahvalnou im odajem priznanje za njihovopraenje napredovanja ove knjige.

Pogreno izvoenje zakljuaka i greke u prijevodu treba pripisati iskljuivo meni.

S. B. Griffith

Norcross LodgeMt. Vernon Maine, U.S.A.


9/61

AUTOR

Stoljeima su bezbrojni kineski kritiari posveivali veliku panju ispitivanju pisanih djelapripisivanih klasinom razdoblju, vremenu od 551. godine pr.n.e. kada se vjeruje da je roenKong Fuzi (Konfucije) pa do 249. godine pr.n.e. kada je kralj Zhao iz dinastije Qin (in)likvidirao dinastiju Zhou (u).

Jedan od glavnih rezultata truda koji su uloili ti ueni ljudi bio je ili da potvrde autentinost djelakoje ispituju ili da pobiju (to je bilo ee) tradicionalno vjerovanje o autentinosti odreenogdjela. Tako su deseci tih uenih analitiara podvrgli ispitivanju i Umijee ratovanja. Uope uzevioni su se sloili u miljenju da Trinaest poglavlja nije moglo biti sastavljeno oko 500. godine prijenae ere kako je tvrdio veliki povjesniar Sima Qian, nego da djelo pripada kasnijem razdoblju.

U pouzdanost Sima Qianove biografije Sun Wua prvi je posumnjao Ye Zhengze, uenjak koji jeivio u jedanaestom stoljeu za vladavine dinastije Song (Sung). On je zakljuio da Sun Wu nijenikad postojao i da su Umijee ratovanja to se pripisuje njemu vjerojatno napisali polemiari izrazdoblja Zaraenih drava (453221. prije nae ere. 1 Suvremeni kineski uenjaci misle darazdoblje nazvano Zaraene drave poinje 453. prije n. e. kad je nestalo kraljevstvo Jin. Stariuenjaci su mislili da je to 403. god. pr.n.e., godina u kojoj je kralj Wei Lie iz dinastije Zhou

ozakonio ono to su prije pedeset godina poduzeli klanovi Wei, Zhao i Han. Novija istraivanjaesto mijenjaju raniju periodizaciju, te se ovdje dani datumi mogu razlikovati od onih u ranijeili kasnije objavljenim djelima o Kini.). Kao dokaz da je u pravu, napomenuo je da Sun Wu(kojije prema Sima Qianu bio general u dravi Wu u vrijeme vladavine kralja Helua) nije spomenut uZuo Qiumingovu komentaru Analima Proljea i jeseni drave Lu.

Napomenuo je i da su vojskama iz razdoblja Proljea i jeseni (771-481. prije nae ere) stalnozapovijedali vladari, lanovi njihovih obitelji, moni vazali ili povjerljivi ministri, a profesionalnigenerali su dobili komandu tek u razdoblju Zaraenih drava (Kad je vojvoda Wen 636. pr. n. e.reorganizirao armije drave Jin, zapovjednitvo nad svakom kolonom povjerio je jednommonom vazalu. U dravi Qi trima su kolonama zapovijedali vladar, prijestolonasljednik i drugisin. Kad je vojska kralja Heiua zauzela Chu 506. pr. n. e., njome je zapovijedao prvi ministar,

Wu Zixu. Sve do razdoblja Zaraenih drava nije bilo generalskih inova. Ovaj kritiar sespominje u Weishu Tongkao, str. 939. (Podaci o izvorima iz kojih se citira nalaze se uBibliografiji na kraju knjige, op. ur.) Prema tome, kae on, tekoe koje nastaju zbog toga tose operativno rukovodi iz glavnoga grada, nisu postojale u Proljeu i jeseni i poele su tek uvrijeme Zaraenih drava. Njegov suvremenik Mei Yaochen (jedan od tumaa Umijearatovanja) tvrdi: Ovo je knjiga teorija razdoblja Zaraenih drava kada je svatko elionadmudriti svog protivnika. Na takvo shvaanje se oborio drugi uenjak iz vremena dinastijeSong, Song Lian, koji prihvaa tradicionalnu biografiju, ali nije uvjerljiv kad je brani.

Kritiar iz vremena dinastije Qing (ing), Yao Qiheng (roen 1647. godine) u svojoj Studiji starihi suvremenih apokrifnih knjiga naveo je dva razloga zbog kojih sumnja u autentinost Sun Zia. Prvoistie (kao to je to ve ranije uinio Ye Zhengze) da se ni autor ni knjiga koja mu se pripisuje ne

spominju u Zuovu komentaru. Ako je Sun Wu uistinu potukao (dravu) Chu, uao u njenuprijestolnicu Ying i postigao velike zasluge kako se onda dogodilo, pita on, da autora takvihzapanjujuih uspjeha ne spomene Zuo Qiuming koji je bio tako detaljan piui o svemu izdrave Wu? On se slae s Yeom da je pria o Sun Ziovu eksperimentu s konkubinama kraljaHelua fantastina i da ne treba u nju vjerovat i (Isto. Ta pria i nije toliko fantastina dajoj se ne bi moglo vjerovati. Kineska povijest je isprepletena i fantastinijim priama. Takvavrsta kritike nije objektivna i ne treba je uzimati u obzir.), i s odobravanjem navodi ono to Yekae o izvrenju vojnike zapovijedi, a to on smatra dubokom opaskom. Napokon: rata,taktici voenja bitaka i planiranju odnosi na Proljee i jesen.

U Povijesti kineske filozofije Feng Voulan (po Wadeo-voj transkripciji Fung Yu-lan) vie putaskree panju na problem autorstva ranih radova. U jednoj raspravi o Moziu (479-381 pr. n. e.)

on pie:


10/61

Koliko danas znamo, najranije djelo od svih ikada napisanih, i to vie u privatnom nego uslubenom svojstvu, jest Lunyu najjednostavniji i najkrai zapis Kong Fuziovih (Konfucije)izreka. Kasnije ... vidan je napredak od nepovezanih razgovora te vrste do zapisa razgovoraznatne duljine iznesenih u obliku pripovjedaka. To je prvi veliki razvoj u stilu pisanja filozofaZaraenih drava. Kasnije su ti zapisi poprimili oblik pravih eseja ( Fung Yu-lan, History ofChinese Philosophy, l, str. 80-81. (Kod nas je prevedena kraa verzija djela: Fung Ju-lan,Istorija kineske filosofije, Nolit, Beograd, 1971, op. ur.)

Stoga je struktura odnosno oblik kazivanja nekog djela vaan pokazatelj njegove starosti. Nainna koji Sun Zi razvija temu prvi put se susree u kineskoj literaturi razdoblja Zaraenih drava.Kako kae Feng Voulan, u razdoblju Proljea i jeseni nitko nije pisao knjige pod svojim imenomizraavajui svoje miljenje koje bi se razlikovalo od povjesnih ili drugih radova koji su nastaliu izravnoj vezi sa slubenim poloajem. I raniji uenjaci su doli do istog zakljuka; Feng citiraistaknutog povjesniara osamnaestog stoljea Zhang Xuechenga kao potvrdu svojim pogledima:U ranom razdoblju nije se uope znalo za (privatno) pisanje knjiga. Slubene osobe i uiteljiuvali su knjievne zapise, a povjesniari su zapisivali tok dogaaja... Tek kad su vremenapostala nesreena, uitelji i uenjaci su poeli (privatno) poduavati ono to su htjel i...

Oni koji su se slagali sa Song Lianom da je biografija Sun Zia u djelu Shiji vjerodostojna, polazili

su prije svega od onih mjesta u tekstu koja se odnose na neprijateljstvo izmeu drava Wu i Yue izakljuili su da je Sun Zi morao ivjeti prije nego to je drava Yue unitila dravu Wu 474. pr.n.e. UVI poglavlju Sun Zi kae da, iako su trupe drave Yue bile brojne, njihova brojnost ne bi nitadoprinosila rezultatu. Zatim opet u XI poglavlju, kad govori o usaglaenom djelovanju svihsastavnih dijelova jedne armije, kae da su ljudi drave Wu i Yue, iako neprijatelji, u amcu kojiljuljaju valovi suraivali jednako kao to desna ruka usklauje svoj rad s lijevom.Bez obzira na sve, mjesta na koja se oni pozivaju ne potvruju neophodno tradicionalnoprihvaeno vrijeme nastanka djela. Ona su moda namjerno ubaena da bi se navelo itaoce napomisao kako je knjiga mnogo starija nego to zapravo jest. Takve povijesne aluzije spadaju utehniku falsificiranja knjievnosti koje je cvalo pogotovu u razdoblju Zaraenih drava kad suanonimni pisci esto eljeli svojim radovima dati ugled starine.

U prvoj izreci u XIII poglavlju kae se da se u toku rata prekida posao sedam stotina tisuaobitelji. Po tome je sovjetski sinolog N. Konrad zakljuio da je autor ivio u vrijemepoljoprivrednog sistema poznatog kao jingtian a koji Konrad poistoveuje s preteno robov-skom privredom. Isto tako Konrad se poziva na ona mjesta iz XI poglavlja koja govore okraljevima hegemonima kao na potvrdu svoje teorije da ovog klasika treba smjestiti u razdoblje wuba ili pet gospodara zatitnika, odnosno u sedmo ili najkasnije rano esto stoljee prije naeere. To su povrinski najjai argumenti u prilog tradicionalnom datumu, a ako se prihvatiKonradova pretpostavka, onda ak i nekom ranijem.Uenjaci se nisu sloili u tome je li uope postojao poljoprivredni sistem opisan izrazom jingtian(doslovnodobro polje). Neki smatraju da je na odvojenim podrujima postojao od ranograzdoblja dinastije Zhou (odnosno kasnog dvanaestog stoljea prije nae ere) dok ga nije ukinuoShang Yang ubrzo nakon 340. prije nae ere. Hu Shi je tvrdio da je to zapravo bila jedna ratarskautopija u snovima kroniara-idiliara. Maspero, koji je vjerovao da je postojala, rekao je da je uJinu bio taj sistem ukinut prije nego to je ta drava propala. On pie:

...Tako je Jin bila prva zemlja u kojoj je nestao stari komplicirani sistem jing - Zamijenio ga jejednostavniji sistem dodjeljivanja zemlje obiteljima, a ne vie grupama obitelji. Iako tajsistem jo nije seljacima davao zemlju u vlasnitvo, ipak je znaio korak naprijed (Maspero,La Chine Antigue, str. 267.Duyvendak misli da je takav sistem uistinu postojao. Vidi Book of Lord Shang (prev.Duyvendak, v. Bibliografiju, op. ur.)- stranice 41-42 i biljeku 1.Profesor Dubs opisuje sistem u History of the Former Han Dynasty (III, stranice 519-21) ikae: Konfucijanska predaja govori da je taj sistem bio uobiajen u vrijeme dinastije Zhou usvim ravniarskim predjelima te da su i druge vrste zemljita bile proporcionalno isparcelirane.On dodaje da je to izvrsno izgledalo na papiru, ali ini se da je bio sumnjiav u vezi selastinou u praktinoj primjeni. Postoji mogunost i da je autor Umijea ratovanja svojeinformacije o tom sistemu izvukao iz Mengziovih radova.


11/61

I Hu Hanmin i Liao Zhongkai smatraju da je sistem jingtian postojao. Akademski rat koji sevodio u strunim asopisima i koji je izazvao Hu Shi trajao je nekoliko godina, ali pitanje jeostalo nerijeeno).

Mengzi (Mencije, 398-314. prije nae ere) opisuje takav sistem, ali neki kritiari misle da je toplod njegove bujne mate, i jedan uenjak je pisao: Mora biti da je to neki idealni sistem koji jeizmislio sam Mengzi. Nije vjerojatno da je mogao postojati sistem tako otro odreen. Pa ipak,

Sun Zi se neizravno poziva na takav nain obrade zemlje, to znai da je ili vidio tako neto nadjelu ili da je itao o tome. U sistemu jingtian zemlja se oko nekog sredinjeg dijela koji suobraivali za feudalca dijelila na osam seljakih obitelji (vidi znak jing). (Seljaci nisu bili robovive strogo nadzirani i organizirani kmetovi:Sav ivot kmeta, javni i privatni, bio je izreiran, ali reiser nije bioon, nego zajednica, vladar isvaki od funkcionara te zajednice posebno. Svake godine je posebnim agentima predavaokulture koje je morao uzgajati i prinos sjetve i etve; posebno su bili oni koji su mu zapovijedalikada e napustiti zimsku nastambu i otii raditi na polja i opet kada e napustiti polja i zatvoritise u kuu; neki trei su se opet bavili njegovom enidbom; etvrti su parcelirali zemlju idodjeljivali je seljacima prema broju djece. (Maspero, La Chine Antique, str. 95)

Protiv Konradove hipoteze o robovskoj privredi govore i Sun Ziova briga o blagostanjunaroda i spoznaja da za uspjeno voenje rata treba odravati moral naroda i vojske; to jenespojivo s drutvom u kojem se nain proizvodnje temelji na robovlasnitvu. (Pitanje nijerijeeno. O tzv. azijskom nainu proizvodnje v. Marksizam u svetu, br. 7, IC Komunist,

Beograd, 1980, op. ur.) Ono to bi proizveli na dodijeljenoj im osmini, bilo je vlasnitvo seljaka.Ako bi neki fiziki sposoban mladi ovjek iz nekog od tih kuanstava bio pozvan u vojsku, bilo jenormalno da njegov posao na obradi zemlje obavljaju ukuani iz onih ostalih sedam kuanstava izkojih nitko nije uzet u vojsku. Tako kad je bilo mobilizirano stotinu tisua ljudi, bio je naruenred u radu sedam stotina tisua obitelji. Ali ako je takav sistem uistinu postojao stotinama godinaprije 350. godine prije nae ere, oito je da uopeno pozivanje na takve prilike ne moe biti odvelike vrijednosti za utvrivanje tonog datuma dokumenata.

Isto tako ni izraz kralj hegemon ne mora obavezno biti dokaz da je Umijee ratovanjasastavljeno u povijesnom razdoblju gospodara zatitnika (wu ba). Jo oko 250. prije nae erenalazimo da Han Feizi kae kako je najvii zadatak 'gospodara ljudi 'da postane Vladar hege-mon'. Izraz kralj hegemon upotrebljen je u Umijeu ratovanja u smislu u kojem je Han Feizi

upotrebio izraz vladar hegemon.U staroj Kini na rat se gledalo kao na viteko nadmetanje. Stogase odvijao po kodeksu kojega su se obino drale obje strane. U Zuozhuanu su naene mnogeilustracije toga. Na primjer, 632. prije nae ere je zapovjednik drave Jin nakon to je potukaodravu Chu kod Chengpua dao pobijeenom neprijatelju hrane za tri dana. Tu ljubaznost mu jekasnije uzvratila armija Chua koja je pobijedila kod Bija. Ali u vrijeme kad je pisano Umijeeratovanja toga kodeksa se ve dugo nitko nije pridravao.

U razdoblju Proljea i jeseni vojske su bile malene, nedjelotvorno organizirane, obino nestrunovoene, bijedno opremljene, loe obuene i neredovito opskrbljivane. Mnogi pohodi zavrili suporazom samo zato jer vojska nije mogla nai nita za jelo. Invazija drave Chu koju je poduzeladrava Wu 506. godine pr. n. e. i koja je krunisana zauzimanjem i ruenjem Yinga, prijestolnicedrave Chu, jedan je od rijetkih primjera uspjene duge kampanje u cijelom razdoblju Proljea i

jeseni, kad su se problemi obino rjeavali u jednom danu (Jednostavno je nemogue iznositiopevaee tvrdnje u vezi s kineskom vojnom povijesti. esto su pohodi bili prekidani zbogpobune u zemlji, zbog pokuaja pua, i li zbog nekoga iznenadnog napada poduzetog dok jevojska bila odsutna.). Jasno, ponekad su gradovi bili opsjedani dulje vrijeme i vojske drane nabojnom polju. Ali takve operacije nisu bile normalne, prvo stoga jer su bile nepraktine, a drugojer se smatralo krenjem morala ako bi se vojska drala u vrijeme poljskih radova.

Autor Umijea ratovanja ivio je u vrijeme kada se i velike vojske znalo dobro organizirati iobuavati i kad su njima zapovijedali profesionalni generali. U poetnoj izreci II poglavlja uraspravi o problemima ratnih financija, opskrbe i popune, govori se o stotinu tisua naoruanihvojnika. U Kini nisu postojale tako velike vojske prije 500. godine prije nae ere. Vojske okojima raspravlja Sun Zi bile su sastavljene od taktikih elemenata sposobnih za nezavisne i

koordinirane manevre i koji su se, uz upotrebu zvona, gongova, bubnjeva, zastava i barjaka, nalazili


12/61

pod kontrolom. Neuv-jebani seljaci-regruti u razdoblju Proljea i jeseni sigurno nisu mogli bitisposobni za takve manevre.

Sun Ziova odreenja svojstava koja mora imati dobar general pokazuju da on nije smatraoobaveznim da visoke dunosti u vojsci budu povjerene pripadnicima nasljedne aristokracije, kaoto je ranije bio obiaj. Panja koju je posvetio odnosu izmeu zapovjednika na terenu i vladara

pokazuje da je elio uspostaviti autoritet profesionalnog generala. U III poglavlju navodi nainekako sve vladar moe unesreiti vojsku ako se mijea u njezine operacije i administraciju. A upoglavlju VIII uvjerava da general kojemu se povjeri zapovjednitvo ne mora slijepo sluatizapovijedi vladara, nego mora postupati prema okolnostima. Takvo shvaanje sasvim odudara odtradicionalne misli.

U XIII poglavlju Sun Zi opisuje organizaciju, financiranje i rukovanje tajnim operacijama. U vezi stim kae da e prosvijeeni vladar i mudar general postii rezultate koji ih uzdiu iznad prosjenosposobnih ljudi ako budu znali predviati razvoj dogaaja. Uvjerava da se to ne moe postii ponekom duhu svetom, zahvaljujui nadnaravnim biima, niti na osnovu iskustva iz prolosti, negosamo uz pomo ljudi koji znaju prilike kod neprijatelja. Njegovo preklinjanje da se ne vjeruje ugatanje i proricanje (koje, kako je smatrao, treba strogo zabraniti) suprotno je obiajima u

razdoblju Proljea i jeseni kad se openito vjerovalo u duhove i nije se poduzimao nikakav korakkoji bi mogao utjecati na sudbinu vladarske kue prije nego to bi se na kornjaevini i stolisnikugatanjem pogledalo to je sudbina predvidjela (Kong Fuzi (Konfucije) bio je ve izrazio svojskepticizam kad su ga pitali o svijetu duhova. Oito je on bio jedan od prvih koji su io uinili.).Sun Ziova teorija rata i strategije i njegova nauka o taktici povezane su, naravno, s problemomdatiranja djela. Budui da je rat od ivotne vanosti za dravu i da o njemu ovisi njeno odranje ilipropast, mora se temeljito istraiti. Tako ovaj klasik svojim poetnim izrekama iznosi metoduanalize initelja vojne moi. Taj je proces, opisan kao procjena situacije, racionalan i jedva dabi se mogao uklopiti u nain razmiljanja iz razdoblja Proljea i jeseni kada su se vladari uputali uvojne pothvate da zadovolje neki svoj hir, da se osvete zbog omalovaavanja ili uvrede, ili radipljake.

Kad je Sun Zi pisao svoje djelo, rat je postao opasan posao, sredstvo kojem se pribjegavalo kad bidruga sredstva bila iscrpljena. On je govorio da je najbolja politika napasti neprijateljskeplanove; zatim ostaviti ga bez saveznika, jer vrhunac umijea je pokoriti neprijateljsku vojskubez borbe. To pokazuje da je on spoznao kako rat nije vise podesna razbibriga dokoliara, negoosnovni instrument dravnitva.Strategijske i taktike doktrine razvijene u Umijeu ratovanja temelje se na obmani, stvaranjuprivida radi dovoenja neprijatelja u zabludu, neizravnom pristupu, prilagoavanju situaciji u kojojse nalazi neprijatelj, elastinom i koordiniranom manevru pojedinanih borbenih elemenata i brzojkoncentraciji protiv slabih toaka. Da bi se takva taktika mogla s uspjehom primjenjivati,potrebne su vrlo pokretne i dobro obuene jurine i elitne trupe. Takve formacije nisu bileuobiajene sve do razdoblja Zaraenih drava. U, II i ponovo u V glavi na specifian se nainspominje samostrel. Najprije se kae: trokovi koje vlada ima zbog polomljenih kola. iscrpljenih

konja, dotrajalih titova i ljemova, strijela i samostrela...; a zatim: njegova mo je kao koddokraja zategnutog samostrela; a izbor pravog trenutka (za napad) je kao otputanje otponca. Nijetono odreeno kad je uveden samostrel koji je revolucionirao kineski nain voenja rata; mnogiuenjaci kau da je to bilo oko 400. godine prije nae ere. Prvi put se spominje u Sima Qianovuopisu borbe koja se vodila kod Mafinga 341. godine prije nae ere kad je Sun Bin, glavni strategQija, potukao vojsku Weja kojom je zapovijedao njegov nekadanji prijatelj Pang Juan. Sun Bin jepostavio u zasjedu deset tisua strijelaca i oni su praktino satrli neprijatelja. Ponovo u XIpoglavlju Sun Zi upotrebljava izraz otputanje otponca, kao figuru kojom opisuje naglooslobaanje potencijalne moi neke vojske.Izraz jin u znaenju novac ili kovani novac, poeo se upotrebljavati u razdoblju Zaraenihdrava. Iako se novac kovao u raznim oblicima u vrijeme kasnog Proljea i jeseni, ipak je njegovoprihvaanje kao sredstva razmjene neizbjeno bilo postupan proces. Izvjesno je da se izraz koji


13/61

izriito opisuje kovani novac ne bi mogao u tekstu upotrebiti pet puta da taj novac tada nije bio uopenitoj upotrebi.Izraz koji znai oklopljena vojska ili vojska koja nosi oklope nalazi se u prvoj izreci IIpoglavlja.U razdoblju Proljea i jeseni nije bilo oklopljene vojske. U ono vrijeme su samoshi-I(Jedino su shi smjeli u bitku odlaziti bojnim dvokolicama, a to je bila povlastica koju suimali i u miru.) - plemstvo koje se vozilo na dvokolicama - i njihovi najblii pratioci nosili

primitivne oklope od lakirane koe ili preparirane koe nosoroga. Pjeadija je imala podstavljenekaputie; tek mnogo kasnije opskrbili su je i zatitnom opremom od preparirane koe morskog psaili od ivotinjske koe. Sun Zi je jedanaest puta upotrebio znakzhu u smislu vladar. U razdobljuProljea i jeseni to je bio znak za gospodara i upotrebljavao se pri oslovljavanju ministara. Tekkasnije se njegovu znaenju prikljuio i pojam vladar. Taj anakronizam zapazio je Yao Nai,uenjak iz vremena dinastije Qing.U VII poglavlju nalazimo: Na usiljenom maru od pedeset lija stradat e zapovjednikprethodnice (shang ariny). Upotreba izraza shangjiang., zhongjiang i xiajiang za oznaivanjegenerala koji su zapovijedali tradicionalnim trima vojskama (prethodnicom, glavninom izaeljem) nije bila rasprostranjena sve do razdoblja Zaraenih drava. Dva izraza koji se nalaze uXIII poglavlju, nazvanom Upotreba tajnih agenata, nisu imala ono specifino znaenje ukom su upotrebljena u svom kontekstu sve do razdoblja Zaraenih drava. To su yezhe, to znai

komornik, prihvatitelj ili vratar i sheren to znai pratilac ili straar.Sun Zi je vjerovao da je u ratu stalna jedino mijena i da bi to pokazao, upotrebio je nekolikogovornih figura, medu kojima i onu o tome da od pet elementa, ne prevladava neprestano jedan.

Teorija stalne mijene pet sila ili elemenata, tj. zemlje, drva, vatre, metala i vode, nije serazvila kao filozofski koncept sve do razdoblja Zaraenih drava. ini se da su u ranijimrazdobljima na njih gledali kao na pet elementarnih supstancija.Nije bez znaenja da Sun Zi ne govori o konjici. Konjica i nije bila sastavni dio kineskevojske do 320. godine pr.n.e. kad je kralj Wu Ling iz drave Zhao uveo nju i hlae. Logino jepretpostaviti da bi Sun Zi spomenuo konjicu da je znao za nju. To je zanimljivonegativnosvjedoanstvo da Umijee ratovanja nije napisano u treem stoljeu prije nae ere, kaoto je to tvrdio Maspero (Maspero je pretpostavljao da je Umijee ratovanja koje je on

opisivao kao djelce (La Chine Antigue, str. 328) i onaj mali rad (isto, opaska 1) -falsifikat iz treeg stoljea prije nae ere i da se ne moe sigurno pripisati ni Sun Binuni njegovu legendarnom pretku.).Tako se za utvrivanje datuma nastanka djela oslanjamo na ono to nam ono samo prua, a toje najbolji izvor, dokaz koji gotovo izvan svake sumnje pokazuje da je djelo napisano bar stoljee(a najvjerojatnije stoljee i pol) poslije no to kae Sima Qian. Stoga prvoga od vojnih klasikamoemo smjestiti otprilike u razdoblje izmeu 400. i 320. godine prije nae ere.Gdje je dakle izvor legende o Sun Ziu koju je veliki povjesniar uvrstio? Kako objasniti vezuizmeu toga Sun Zia iz legende i drave Wu? Profesor Gu Jiegang iznio je ovu otroumnu teoriju:

Moe se pretpostaviti da je Tian Ji bio general, a Sun Bin strateg u vrijeme kad je drava Qi,341. godine prije nae ere, poslala kaznenu ekspediciju protiv drave Wei da bi se Hanoslobodio opsade. Kasnije je Tian Ji pobjegao k Chuu i Chu ga je proizveo u svog vazala uJiangnanu, a to je teritorij drave Wu. Mora biti da je Sun Bin slijedio Tian Jija u podrujeJiangnana i ondje napisao Sun Zi Bingfa. Kasnije su svi pravili kronoloku greku i pisali kaoda je on ivio u razdoblju Proljea i jeseni i uz to su stvorili legendu o Sun Wuu koji jepomagao Heluu prilikom invazije na Chu, a tu priu prihvatio je i Sima Qian (Osobnaprepiska).U vrijeme kada je, prema toj pretpostavci, Sun Bin pisao Trinaest poglavlja, nije se smatralopovredom etike pripisati djelo nekome za koga se tvrdilo da je ivio stoljee i pol ranije. Ili su, kaoto smatra profesor Gu Jiegang, jednostavno ljudi poinili kronoloku greku? Doktor GuoMoruo pie: Biografija Sun Wua nije pouzdana; ona je izmiljena. Sun Zi Bingfa je djelo pisanou razdoblju Zaraenih drava; ne zna se tko je autor. Teko je utvrditi je li autor Sun Bin.Moda je ovo djelo bilo saet prikaz uenja nekoga nepoznatog stratega iz razdobljaZaraenih drava. Kong Fuziovi Analekti upravo su takva kompilacija. Kao to istie

Feng Youlan, teko je odrediti autorstvo za stara knjievna djela:


14/61

Oito je da u staroj Kini pojam autorstva nije bio dokraja razjanjen, pa kad naemoneko ime iz razdoblja Zaraenih drava ili nekoga ranijeg vremena, to ne moraobavezno znaiti da je prvotno tu knjigu napisao ba taj ovjek. Prema ondanjimshvaanjima nije bilo vano to je djelo izvornoga autora, a to su dodavali njegovi

sljedbenici, tako da danas to vie i nije mogue odrediti (Fung Yu-lan, History ofChinese Philosophy, str. 20. Ali Sun Xingyan, ije je izdanje klasika bilostandardom gotovo dva stoljea, bio je uvjeren da je Sun Zi napisao ovo djelo.Kad bi filozofi napustili ovaj svijet, njihovi bi sljedbenici i uenici od svojih biljekisloili knjige. No ovu je knjigu Sun Zi pisao svojom rukom. Ona, tovie, prethodiLieziu. Zhuangziu (uang e), Mengziu i Xunziu i uistinu je stara knjiga.(Wcishu Tongkao, str. 941. Tvrdi se da su navedena djela napisana kako slijedi: utreem stoljeu prije nae ere; izmeu 369. i 286 (?) prije nae ere; izmeu 372. i289 (?) prije nae ere; sredinom treeg stoljea prije nae ere.)

I tako smo se napokon i mi nali u istom orsokaku kao i Yao Qiheng prije tri stoljea. Ne

znamo je li taj Sun Wu postojao; ne znamo je li on napisao djelo koje mu se pripisuje istoga smo prisiljeni, kao i istaknuti uenjak iz vremena dinastije Qing, svrstati Sun Zi ukategoriju neutvreno autorstvo. Ali originalnost, postojanost stila i razvijanje temenavode na zakljuak da Trinaest poglavlja nisu kompilacija, nego da je to napisaopojedinac koji je imao stvaralake maste i mnogo praktinoga ratnikog iskustva.


15/61

I - PROCJENA SITUACIJE

(Naslov ovog poglavlja moe se protumaiti i kao ratni plan ili prorauni. U izdanjuSedam vojnih klasika nazvan je Prethodni prorauni. Tema o kojoj on najprije raspravljaovdje je nazvana Procjenom situacije.)

Sun Zi kae:

1. Rat je od ivotne vanosti za dravu; to je podruje u kojem se rjeava biti ili ne biti; toje staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili jer je (bojno polje) mjesto gdje se rjeava pitanjeivota i smrti (a rat) put da se ostane iv ili propadne.) Stoga je nuno dobro ga prouiti.Li Quan: Oruje je alat zlog znamenja. Rat je ozbiljno pitanje koje ne moemo shvatitiako u nj ulazimo bez potrebnog razmiljanja.

2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajui u obzir pet temeljnih inilaca i usporeujuisedam elemenata koje emo kasnije nabrojiti. Tako spoznajemo ono to jebitno.

3. Prvi od tih inilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvrijeeno Ino) preveden kaomoralni utjecaj. Obino se prevodi kao put il i ispravan put. U knjizi se odnosi namoral vlade, pogotovo suverena. Ako suveren vlada pravedno, dobrohotno i ispravno, on ide pravim putom ili pravom stazom i tako vri

veliki moralni utjecaj;drugi vrijeme; trei, zemljite; etvrti, zapovjednitvo; peti, doktrina.

Zhang Yu: Takva sistematizacija je savreno jasna. Kad se digne vojska radi kanjavanjanapadaa, hramsko vijee najprije razmotri primjerenost ponaanja onih koji su navlasti i analizira da li im njihov narod vjeruje; zatim je li godinje doba povoljno za rati, na kraju, koje tekoe e stvarati samo zemljite na kojem e se ratovati. Kad setemeljito razmotre te tri okolnosti, onda se odreuje general koji e povesti ljude unapad (Na kineskom jeziku postoje mnogo toniji izrazi koji se ne mogu jednoobrazno prevoditinaom rijeju napad. Zhang Yu ovdje upotrebljava izraz koji doslovno znai: radikanjavanja zloinaca, a to je izraz koji se primjenjivao za napad na pobunjenike. Drugiznakovi imaju veoma odreena znaenja kao radi potajnog napadanja, radi iznenadnog

napadanja, radi uguenja pobune, radi potinjavanja, itd.). Kad jedinice preu granice,odgovornost za potivanje zakonitosti i poretka prelazi na generala.4. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada izmeu naroda i njegovih voa,

odnosno je li narod spreman slijediti ih u ivot i u smrt ne plaei se smrtne opasnosti (iliMoralni utjecaj je ono zahvaljujui emu narod ivi u skladu sa svojim nadreenima . . . CaoCao kae da ljude treba pouavajui ihvoditi kako da se pravilno ponaaju.).

Zhang Yu: Kad s narodom postupamo dobrohotno, pravedno i ispravno i zadobijemo njegovopovjerenje, vojska je jednoduna i svi su sretni da slue svojim vodama. Knjiga mijena (Yijing,Knjiga mijena, jedno od pet klasinih djela, prvotno prirunik za gatanje, kasnije osnovafilozofskih razmatranja, svjedoanstvo o temeljnim duhovnim preokupacijama starih Kineza.Prevedeno kod nas.) kae: U srei koju osjete zbog prevladanih tekoa, ljudi zaboravljaju na

opasnost od smrti.5.inilac vrijeme moramo shvatiti kao uzajamno djelovanje prirodnih sila; kako e djelovatizimska hladnoa i ljetne vruine i kako e se provoditi ratne operacije uskladu s godinjim dobima.6.Pojam zemljite odnosi se na razdaljine, prohodnost terena, je li otvoren ili uzak, kakvi suizgledi da se na njemu izgine ili ouva ivot.Mei Vaochen:... Kad rasporeujemo vojsku, najvanije je da unaprijed znamo uvjete naterenu. Ako znamo koliko je to udaljeno, moemo primijeniti izravni ili neizravni plan. Akoznamo koliko je teren prohodan, moemo ocijeniti je li bolje upotrebiti pjeadiju ili konjicu.Ako znamo gdje se zemljite suava, a gdje je otvoreno, moemo procijeniti koliko e naihjedinica biti potrebno. Ako znamo gdje emo se sraziti s neprijateljem, znamo kada emo


16/61

koncentrirati ili podijeliti snage. (Poznavajui tlo ivota i smrti ovdje je dano kao: Akoznate gdje ete se sraziti s neprijateljem.)7. Pod zapovjednitvom razumijevam generalove kvalitete: mudrost, iskrenost,

ovjekoljublje, hrabrost i strogost.Li Quan: General mora imati tih pet vrlina. Zato se u vojsci o njemu govori potovani. DuMu:... Ako je mudar, zapovjednik e biti sposoban spoznati promjenu uvjeta i brzo prema tome

postupiti. Ako je iskren, njegovi ljudi e uvijek biti sigurni da e za neto biti nagraeni, a zadrugo kanjeni. Ako je ovjekoljubac, on voli ljudstvo, suosjea s njim i cijeni njegovu marljivost itrud. Ako je hrabar, on pobjeuje iskoritavajui priliku bez oklijevanja. Ako je strog, njegovejedinice su disciplinirane, jer prema njemu osjeaju strahopotovanje i boje se kazne.

Shen Baoxu... je rekao: Ako general nije hrabar, on nee moi pobijediti sumnje ili ostvaritivelike planove.

8.Govorei o doktrini, imam u vidu organizaciju, ostvarivanje nadzora, dodjeluodgovarajuih inova oficirima, utvrivanje putova opskrbe i nabavke najvanijih artikalapotrebnih vojsci.9.Nema generala koji nije uo za tih pet uvjeta. Pobjeuju oni koji ih imaju; gube bitke onikoji ih nemaju.10.Stoga pri razradi planova usporeujemo sljedee elemente procjenjujui ih to briljivije

moemo.11.Ako kae koji vladar ima moralnog utjecaja, koji je zapovjednik najsposobniji, kojavojska ima prednosti zahvaljujui prirodnim uvjetima i terenu, u kojoj se jedinici bolje provodepropisi i zapovijedi, koje su jedinice jae (u ovoj i u sljedeim dvjema izrekama navodi sesedam elemenata o kojima se govori u drugoj izreci);Zhang Yu: Brojne bojne dvokolice, konji brzi, jedinice hrabre, oruje otro - tako da im ujekad bubanj oznai napad, vojska osjeti radost, a bijesni kad uje gongove koji obznanjujupovlaenje. Jak je onaj koji je takav.12. iji su oficiri i ljudstvo bolje obueni;Du You:... Stoga je uitelj Wang rekao: Ako oficiri nisu navikli na strogu obuku, oni e se uborbi zabrinuti i oklijevat e; ako generali nisu temeljito obueni, oni e u sebi osjetiti strahkad se nau pred neprijateljem.

13. I koji na prosvjeeniji nain provode politiku na graivanja i kanjavanja;Du Mu:Ni u jednom ni u drugom ne smije se pretjerati.14.Ja u moi unaprijed rei koja e strana pobijediti a koja izgubiti.15. Ako upotrebimo generala koji prihvaa moju strategiju, on e sigurno pobijediti. Zadrimo

ga! Ako upotrebimo generala koji se ne obazire na moju strategiju, on e sigurno izgubiti.Otpustimo ga!

16.Imajui na umu prednosti moga plana, general mora stvoriti situacije koje e pospjeitinjihovo oivotvorenje. Kad to kaem, mislim da on mora hitro postupati u skladu sprednostima koje ima, i tako uvijek odravati ravnoteu.17.Svaki se rat osniva na varkama.18.Stoga, kad smo jaki, moramo se pretvarati da smo nejaki; kad smo aktivni, praviti se dasmo neaktivni.

19.Kad smo blizu, nastojimo ostavljati dojam da smo daleko; kad smo daleko, kao da smoblizu.20.Navucimo neprijatelja na mamac i prevarimo ga; ponaajmo se kao da kod nas vladanered, a onda ga napadnimo.Du Mu: Li Mu, general drave Zhao, raspustio je stada stoke s njihovim pastirima; kad suXiongnui malo napredovali, on se toboe povukao ostavivi za sobom nekoliko tisua ljudi,kao da ih je napustio. Kan se obradovao kad su mu to saopili i na elu jakih snaga dojurio dotog mjesta. Li Mu je rasporedio veinu svojih jedinica na desno i lijevo krilo i napao u oblikuklina, unitio Hune i pobio vie od stotine tisua njihovih konjanika.(Xiongnu su bili nomadi(Huni) koji su stoljeima bili napast za Kineze. Veliki zid je bio podignut da zatiti Kinu odnjihovih upada.)21.Ako neprijatelj koncentrira snage, pripremimo se da se borimo protiv njega;

izbjegavajmo ga tamo gdje je jak.


17/61

22.Razljutimo njegova generala i zbunimo ga.Li Quan: Ako je general razdraljive prirode, moega lako uzrujati. Nije vrsta karaktera.Zhang Yu: Ako je protivniki general tvrdoglav i lako se raspaljuje, vrijeaj ga i razbjesni ga,

tako da bude uzrujan i zbunjen, pa e bez plana nepromiljeno nasrnuti na tebe.23. Pretvarajmo se da smo nejaki i potiimo njegovu drskost.Du Mu: Potkraj dinastije Qin, Mo Dun je prvi iz plemena Xiongnu uspostavio svoju vlast.

Istoni Hui (plemena Hu ivjela su u staro doba na sjeveru i zapadu Kine) su bili jaki i poslalisu ambasadore na pregovore. Rekoe: Hoemo Tou Maova konja od tisuu lija. Mo Dun seposavjetovao sa svojim savjetnicima i oni svi uskliknue: Konja od tisuu lija? Najskupljustvar u ovoj zemlji! Ne daj im to! Mo Dun im odgovori: Zato ne dati susjedu konja? Ipoalje konja (Mo Dun ili Tou Ma ili Touman bio je prvi voa koji je ujedinio narod Xiongnu.Konj od tisuu lija bio je drebac za kojega se prialo da moe prevalili tisuu lija ili oko tristotine milja ili pet stotina kilometara, bez trave ili vode. Izraz oznaava konja izvanrednihkvaliteta, bez sumnje ostavljenog za rasplod).Ubrzo nakon toga Istoni Hui poalju izaslanikekoji rekoe: Hoemo jednu od kanovih princeza. Mo Dun zatrai savjet od svojihministara i oni svi rekoe ljutito: Istoni Hui su nepravedni! Sada zahtijevaju ak i princezu!Molimo te da ih napadne! Mo Dun ree: Kako ovjek moe ne dati svom susjedu mladuenu? I dade enu. Istoni Hui se vrlo brzo vrate i reknu: Ima tisuu lija zemlje koju ne

obrauje. Hoemo da bude naa! Mo Dun opet upita za savjet svoje savjetnike. Neki rekoe dabi bilo pametno prepustiti im zemlju, a drugi da ne bi. Mo Dun se razbjesni i ree: Zemljaje temelj drave. Kako je ovjek moe prepustiti drugome? Dao je odrubiti glavu svimaonima koji su mu savjetovali da prepusti zemlju. Tada Mo Dun skoi na konja, zapovjedi da seodrubiglava svima onima koji zaostanu, i iznenada napadne Istone Hue. Istoni Hui su gaprezirali i nisu bili pripremljeni da ga doekaju kao to se doekuje neprijatelj. Kad ih jenapao, unitio ih je. Onda Mo Dun krene prema zapadu i napadne Yuedi. Na jugu pripojiLoufan .. .i zauzme Van. Sasvim je povratio zemlju predaka Xiongnua koju je za dinastije Qinbio osvojio general Meng Tian (Meng Tian je za vrijeme dinastije Qin pokorio graninenomade i zapoeo izgradnju Velikog zida. Pria se da je on izmislio etkicu za pisanje. Tovjerojatno nije tono, ali je moda poboljao).Chen Hao: Dajmo neprijatelju djeake i ene da ga zasitimo, i nefrite i svilu da potaknemo

njegove ambicije.24. Drimo neprijatelja u stalnoj napetosti i iscrpimo ga.Li Quan: Kad se neprijatelj opusti, zamorimo ga.Du Mu:... Potkraj razdoblja mlae dinastije Han (Du Mu mlaom naziva istonu dinastijuHan (25-220).), nakon to je Cao Cao potukao Liu Beja, Bei je pobjegao kod Yuan Shaoa, kojije onda poveo svoje jedinice s namjerom da napadne Cao Caoa. Ali Tian Fang, jedan odtabnih oficira Yuan Shaoa, ree: Cao Cao je strunjak za voenje jedinica; ne smijemo mu seneoprezno suprotstaviti. Najbolje je otegnuti stvari i drati ga na udaljenosti. Ti, generale, trebada se utvrdi du planina i rijeka i dri etiri prefekture. Izvan zemlje sklapaj saveze sasnanim vladarima; unutar zemlje provodi agro-vojnu politiku (to se odnosi na poljoprivrednevojne kolonije u udaljenim podrujima na koja su bili naseljavani vojnici sa svojimobiteljima. Dio vremena provodili su obraujui zemlju, a ostatak u vojnoj obuci i borbama

kad je to bilo potrebno. Takvu politiku su primjenjivali i Rusi kad su kolonizirali Sibir. I sadaje na snazi u kineskim graninim predjelima.). Kasnije, meu udarnim trupama izaberi isastavi izvanredne jedinice. Na mjestima na kojima tvoj protivnik nije spreman za borbu, trebada iskoristi priliku i stalno upada i ometa ga u podruju juno od rijeke. Kad on krene upomo desnom krilu, ti napadni slijeva; kad on poe da spaava lijevo, ti napadni zdesna;iscrpljuj ga time to e ga natjerati da stalno trkara... Ako ti sada ne prihvati ovu strategijukoja e te dovesti do pobjede, i umjesto toga odlui da sve riskira vodei samo jednu bitku,nee imati vremena da zaali za tim. Yuan Shao nije posluao taj savjet i zato je biopotuen (u razdoblju poznatom kao Tri kraljevstva (220-265) za carstvo su se boriledinastije Wei na sjeverozapadu, Shu (Shu Han) na jugozapadu i Wu u dolini Changjianga /Jangcea).25. Kad je jedinstven, podijelimo ga.


18/61

Zhang Yu: Ponekad ubacimo sjeme razdora izmeu suverena i njegovih ministara, u drugimprilikama razdvojimo neprijatelja od njegovih saveznika. Izazovimo njihovu uzajamnusumnjiavost da ih zavadimo. Onda moemo kovati zavjere protiv njih.26. Napadnimo ga tamo gdje je nepripremljen; iznenada napadnimo u trenutku kad nas ne

oekuje.He Yanxi: Li Jing za dinastije Tang predloi deset planova koje treba primijeniti protiv Xiao

Xiea i njemu bude povjereno zapovjednitvo nad cjelokupnom vojskom. U osmom mjesecu onsakupi jedinice u Kui-zhou (Kuizhou je u Sichuanu / Seuan).Kako je to bilo u vrijeme jesenskih poplava, vode rijeke Changjiang (Jangce) su se razlile iceste koje su vodile kroz uske klance bile su opasne. Stoga je Xiao Xie mislio da ga Li Jingnee napasti, pa se nije ni pripremao.U devetom mjesecu Li Jing preuzme zapovjednitvo nad jedinicama i obrati im se rijeima:Izvanredna hitrost je u ratu od najveeg znaenja; ne smije se proputati prilika. Mi smose sada koncentrirali, a Xiao Xie jo ne zna nita o tome. Iskoritavajui situaciju to se rijekarazlila, mi emo se neoekivano pojaviti pod zidinama njegova glavnog grada. Znate kako seono kae: Kad grom udari, vie nema vremena da se pokriju ui. ak ako nas i otkrije, nemoe iz istih stopa smisliti plan za protunapad i mi ga sigurno moemo zarobiti.On krene prema Vilingu, a Xiao Xie se uplai. Pozove pojaanja s juga, ali ona nisu mogla stii

na vrijeme. Li Jing opsjedne grad i Xie se preda. Iznenada napadnimo u trenutku kad nas neoekuje znai kao ono kad je potkraj vladavine dinastije Wei vladar poslao generale ZhongHuja i Deng Aja da napadnu Shu. (taj pohod je poduzet oko 255. godine nae ere). U zimu, udesetom mjesecu, Ai napusti Vinping i krene kroz nenaseljene predjele gazei vie od sedamstotina lija, usijecajui ceste kroz planine i gradei visee mostove. Gore su bile visoke, dolineduboke, a cijeli je pothvat bio do krajnosti teak i opasan. Vojska je takoer bila na rubupropasti, jer je bila iscrpla gotovo sve zalihe. Deng Ai se sputao niz strme litice kotrljajui se,umotan u meke sagove; generali i oficiri su se muno uspinjali hvatajui se za grane drvea.Uz klisure su se verali i niz klisure sputali kao ribe nanizane na konopcu. Tako je vojskanapredovala.Deng Ai se najprije pojavio pod Jiangvouom u dravi Shu gdje mu se predao Ma Mou, generalzaduen za obranu grada. Deng Ai posijee Zhuge Zhana koji mu je pruio otpor u Mianzhuu

i poe dalje na Chengdu. Liu Shan, kralj dinastije Shu, takoer se preda.27. To su kljuevi pobjede u rukama stratega. O njima ne moemo unaprijed raspravljati.Me; Vaochen: Kad se naemo pred neprijateljem, prilagodimo se promijenjenim prilikamai pribjegnimo lukavtinama. Kako o tome moemo raspravljati unaprijed?

28. Dakle, ako prorauni pokazuju da su nae snage nadmonije, u hramu e se procijeniti daje u izgledu pobjeda; no kad smo prema proraunima slabiji od neprijatelja, to ukazuje na poraz.inei mnotvo prorauna, moemo pobijediti; s malo ne moemo. Koliko tek manje izgleda zapobjedu ima onaj tko ih uope ne radi! Tim sredstvima analizirajmo situaciju i rezultat e bitioit! (Ova izreka zbunjuje i teka je za prevoenje. Prilikom preraunavanja upotrebljavale suse i neke raunske sprave. Jedan znak ukazuje da se upotrebljavalo i primitivno raunalo. Neznamo koju su u tom postupku teinu imali razni faktori i elementi, ali oito je da su seracionalnim putem usporeivale odgovarajue snage. Moe se zakljuiti i da su se odvojeno

na dva naina proraunavali izgledi, prvi put na nacionalnoj razini, a drugi put nastrategijskoj. Prvi nain je obuhvaao usporedbu pet osnovnih elemenata navedenih u izrecibroj 3; moemo pretpostaviti da su - u sluaju da su ti rezultati bili povoljni - vojni strunjaciusporeivali jainu, obuenost, dosljednost u primjeni politike nagraivanja i kanjavanja itako dalje (sedam inilaca).


19/61

II POGLAVLJE: VOENJE RATA

Sun Zi kae:

1. Uope uzevi, za ratne operacije potrebno je tisuu brzih etvoroprenih bojnih kola,tisuu etvoroprenih kola pokrivenih koom i sto tisua oklopnika.

Du Mu:.. . U staro doba bojna kola, i teka i laka, bila su pokrivena koom. Teka su sluila zaprijevoz otro-peraca, oruja, vojne opreme, vrijednosti i uniformi. Sima Fa kae: Jednadvokolica prevozila je tri oklop-ljena oficira; sedamdeset i dva pjeaka su je pratila. Uz to je bilodeset kuhara i slugu, petorica koji su vodili rauna o uniformama, pet konjuara koji su brinulio stonoj hrani i petorica za skupljanje ogrjevnog drveta i donoenje vode. Sedamdeset i petljudi na jednu laku dvokolicu, dvadeset i pet na teka kola, to je jedno s drugim stotinu ljudikoji sainjavaju etu. (Odnos borbenih jedinica i administrativnog ljudstva iznosio jedakle 3:1.)

2. Kad namirnice za opskrbu vojske prenosimo na razdaljinu od tisuu lija, onda etrokovi to kod kue to na bojnom polju, te ugoavanje savjetnika i posjetitelja,uz cijenu materijala kao to su ljepak i lak te cijenu dvokolica i oklopa, iznositi i dotisuu komada zlatnog novca na dan. S toliko novca u ruci moete podii vojsku odsto tisua ljudi.

(Zlatni novac kovao se u Chuu ve 400. godine prije nae ere, ali Sun Zi zapravo neupotrebljava izraz zlatni. Rije koju navodi znai kovani novac.)Li Quan: To znai da e izlazak vojske izvan granica isprazniti riznicu kod kue.Du Mu: U vojsci postoji obiaj da vazalni vladari dolaze u prijateljsku posjetu. Na to je SunZi mislio kad je govorio o trokovima za savjetnike i posjetitelje.3.Pobjeda je glavni cilj koji se eli postii ratom. Ako se ratovanje otegne, oruja otupe i moralpoputa. Kad jedinice budu napadale gradove, nee imati dovoljnosnage.4.Kad se pohodi vojske vremenski otegnu, drava vie ne moe podmirivati potrebe iz svojihizvora.Zhang Yu:... Pohodi cara Wua iz dinastije Han vukli su se i vukli bez rezultata, i kad je dravnablagajna bila ispranjena, on je izdao proglas o alovanju.

5.Kad nae oruje otupi, a ar utrne, naa snaga se istroi, a blago potroi, susjedni vladarie nasu nevolju zloupotrebiti i dignuti glave. Pa ak i ako budemo imali dobre savjetnike, nijedan nam nee moi predloiti dobre planove za budunost.6.Dakle, ako smo i uli da je brzina u ratu ponekad bila pogrena, ipak nismo nikad uli daje neka operacija koja se otegla unedogled uspjela.Du You: Ne mora napad biti izvanredno otroumno izveden, ali mora se izvesti nadnaravnombrzinom.7. Nikad se nije dogodilo da je dugotrajan rat donio koristi zemlji koja ga je vodila.

Li Quan: U Analima Proljea i jeseni kae se: Rat je kao i vatra: oruje e samo unititi one kojiga ne odbace.,.

8.Stoga oni koji nisu u stanju spoznati opasnost ratovanja, ne mogu spoznati ni to jenajbolje initi.9.Oni koji znaju ratovati, nee zahtijevati drugu mobilizaciju za popunu niti drugikontingent hrane. (Komentatori su dugo raspravljali o koliini zaliha hrane. Po ovojverziji stoji oni ne zahtijevaju tri. To bi znailo da zahtijevaju samo dvije, tj. jednukad odlaze i drugu kad se vraaju. U meuvremenu ive na raun neprijatelja. U verzijiTaiping Vulan (prema Cao Caou) stoji: Oni ne zahtijevaju da budu ponovnoopskrbljeni, odnosno u toku samog pohoda.)10.Oni nose ratnu opremu iz svoje domovine; a hranu nalaze kod neprijatelja. Tako sevojska obilato opskrbljuje hranom.11.Kad neka zemlja osiromai zbog ratnih operacija, onda je to zato jer na velikerazdaljine prenosi robu; narod osiromauje kad se tovari namirnica alju daleko.Zhang Yu: ... Ako vojsku treba opskrbiti itom na razdaljini veoj od tisuu lija, ona eizgledati izgladnjelo.5

12. A tamo gdje se kree vojska, rastu cijene; kad se cijene diu, iscrpljuje se bogatstvonaroda. Kad se bogatstvo iscrpi, na seljake se svaljuju veliki nameti. (Ili u blizini podruja


20/61

na kojem je vojska, (Odnosno, na podruju ratnih operacija: skupo se plaa sve to sekupuje ... Veliki nameti, misli se na posebne poreze, oduzimanje stoke i ita i noenjetovara.)

Jia Lin: . . . Na podruju gdje je okupljena vojska, cijene svim robama skau, jer svatkonastoji prigrabiti to vie.13. Kad snaga tako oslabi, a bogatstvo se potroi, domainstva na sredinjoj zaravni

e ogoljeli, jer e biti spiskano sedam desetina njihove vrijednosti.Li Quan: Ako se rat vue i vue bez prestanka, mukarci i ene e biti nezadovoljni jer se ne moguvjena-vati i jer e biti izmoreni od prenoenja robe.

14.Dravni izdaci za slomljene dvokolice, iscrpljene konje, unitene oklope i ljemove,strijele i lukove (samostrele), koplja, titove za ruke i tijelo, stoku za vuu i teka kola narastudo ezdeset posto nacionalnog bogatstva.15.Stoga e se pametni general pobrinuti da svoju vojsku opskrbljuje na raun neprijatelja,jer jedna mjerica hrane koju od njega uzme, vrijedi kao da potroi svojih dvadeset; jedantovar stone hrane uzete od neprijatelja vrijedi kao dvadeset tovara stone hranepotroenih izvlastitih zaliha.Zhang Yu: ... ako na udaljenost od tisuu lija prenosimo hranu, potroimo dvadeset mjerica

da bismo vojsci doturili jednu... Ako treba prijei preko neprohodnog terena, potroit emo joi vie.16. Vojnici e ubijati neprijatelja, kad budu razjareni.He Yanxi: Kad je vojska Yana opkolila Jimo u dravi Qi, odrezala je nosove svimzarobljenicima iz Qija. (Opsada o kojoj je rije bila je 279. prije nae ere.) Tada su sestanovnici Qija tako razbjesnili, da su se poeli oajniki braniti. Tian Dan je poslaotajnog agenta s porukom: Mi se zgraavamo pri pomisli na to da ete vi, Yani, iskopati tijelanaih predaka iz njiho vih grobova. Kako e to zalediti naa srca! Vani odmah ponupljakati grobove i spaljivati trupla. Bra nioci Jimoa promatrali su to s gradskih zidina i sasuzama zahtijevali da navale na njih, jer je bijes udeseterostruio njihovu snagu. Tada je TianDan znao da su njegove jedinice spremne za borbu i tako je potukao Yane da se nisu vieoporavili.

17. Oni uzimaju ratni plijen od neprijatelja, jer ele biti bogati.DU Mu: ... U razdoblju mlae dinastije Han, Du Xiang, prefekt Jinzhoua, napadne BuYanga, Pan Honga i druge odmetnike iz Guizhoua. Ue u Nanhai, uniti tri njihova logora izarobi mnogo blaga. Meutim, Pan Hong i njegovi sljedbenici bili su jo jaki i brojni, dok sujedinice Du Xianga, budui sada bogate i drske, izgubile svaku elju da se bore. Xiang ree:Bu Yang i Pan Hong bili su odmetnici deset godina. Obojica dobro vladaju umijeem napada-nja i obrane. Sada bi trebalo da ujedinimo snage iz svih prefektura i napadnemo ih. Za sadaemo jedinice potaknuti da idu u lov. Na to su sve jedinice ile zajedno da postavljajustupice za divlja. im su one otile, Du Xiang potajno poalje ljude da im popale kasarne.Blago koje su nagomilali, potpuno je bilo uniteno. Kad su se lovci vratili, plakali su svi dojednoga. Du Xiang ree: Bogatstvo Bu Yanga i onih koji su s njim, dovoljno je da obogatinekoliko generacija. Vi, gospodo, niste uinili sve to ste mogli. to je ono to ste vi izgubili u

usporedbi s onim ega ima tamo. Pa zato se onda sekirate? Kad su njegovi vojnici touli, razbjesnili su se i svi su kao jedan eljeli u bitku. Du Xiang zapovjedi da se nahrane konji,da svi ljudi jedu u postelji, i u rano jutro povede ih na odmetniki logor. (Moda su jeli suhuhranu da radi spremanja doruka ne bi morali paliti vatre.) Yang i Hong se nisu bili pripremili,i Du Xiangove jedinice estoko navale i unite ih. Zhang Yu: ... U ovoj carskoj dinastiji, kadje potovani osniva zapovjedio svojim generalima da napadnu Shu, obznanio je: U svimgradovima i prefekturama koje osvojite, u moje ime ete isprazniti sve riznice i javna skladitada pogostite oficire i vojsku. Drava eli samo zemlju.

18. Prema tome, kad u borbi dvokolica zarobimo vie od deset dvokolica, nagradit emo onogakoji zarobi prvu. Svoje zastave i barjake istaknimo na njima umjesto nepri-jateljevih, dvokolicepomijeajmo sa svojima i ukrcajmo ljude u njih.

19. Sa zarobljenicima moramo postupati dobro i brinuti se za njih.


21/61

Zhang Yu: O svim zarobljenim vojnicima treba voditi rauna velikoduno i iskreno, da bismo ihmogli upotrijebiti za sebe.20.To se zove dobiti bitku i postati jai.21.Dakle, u ratu je bitna pobjeda, a ne otegn ute operacije. Zato je general koji vladaratnim umijeem gospodar sudbine naroda i od njega zavisi nacija.

He Yanxi: Danas je jednako tako teko odrediti zapovjednika kao to je bilo i u stara vremena. (HeYanxi je to vjerojatno napisao oko 1050. godine nae ere.)


22/61

III POGLAVLJE - OFENZIVNA STRATEGIJA

Sun Zi kae:1. Uope uzevi, u ratu je najbolje nastojati neku zemlju zauzeti netaknutu;

manje je korisno razoriti je.Li Quan: Ne smijemo nagraivati ubijanje.2.Bolje je zarobiti neprijateljsku vojsku, nego je unititi; bolje je preuzeti netaknutubojnu, etu ili vod od pet ljudi, nego ih unititi.3.Nije vrhunac umijea zabiljeiti stotinu pobjeda iz stotine bitaka. Vrhunac umijeaje svladati neprijatelj a bez borbe.4.Prema tome, u ratu je najvanije napasti neprijateljevu strategiju.Du Mu:... Veliki vojvoda je rekao: Najbolje od svih, probleme rjeava onaj koji to iniprije nego to iskrsnu. Najbolje od svih, neprijatelja pobjeuje onaj koji gapreduhitri.

Li Quan: Napadni planove ve na njihovu prvom stupnju. Za vladanja mlae dinastije Han,Kou Xun opkoli Gao Zhuna. Zhun poalje svoga oficira za planiranje Huangfu Wena napregovore. Huangfu Wen je bio tvrdoglav i grub i Kou Xun ga ubije i javi Gao Zhunu:

Oficir vaega taba je bio nepristojan. Dao sam mu odrubiti glavu. Ako se hoetepokoriti, uinite to odmah. U protivnom, branite se. Istog dana Zhun irom otvorisvoje utvrde i preda se. Svi generali Kou Xuna rekoe: Dopustite da pitamo, kako toda ste ubili njegova izaslanika, a ipak ga prisilili da preda grad? Kou Xun ree:Huangfu Wen je bio sve i sva Gao Zhunu, bio je njegov intimni savjetnik. Da samostavio na ivotu Huangfu Wena, Gao Zhun bi proveo svoje planove, ali budui dasam mu ubio pouzdanika, dezorijentirao sam ga. Kae se: U ratu je najvanije napastineprijateljeve planove. Svi su generali rekli: Mi to ne razumijemo.5. Sljedee po redoslijedu vanosti je odvojiti ga od

njegovih saveznika.Du You: Ne dopusti svojim neprijateljima da se spoje. Wang Xi: ... Razmotri s kim jesve tvoj neprijatelj u saveznitvu i odvoji ih da se saveznitva raspadnu. Velik jeproblem kad neprijatelj ima saveznike - njegov poloaj je tada jak;, ako on nemanikakvih saveznika, problem je manji, a poloaj mu je slab.6. Zatim treba napasti njegovu vojsku.Jia Lin: ... Veliki vojvoda je rekao: Onaj tko se bori za pobjedu golim maevima,nije dobar general. Wang Xi: Bitke su opasni pothvati. Zhang Yu: Ako ne moe usamom zaetku onemoguiti njegove planove, ili raskinuti njegova saveznitva prijenego to dou do izraaja, naotri svoje oruje.7. Najgori nain ratovanja je napad na gradove. Napadamo gradove samo kad

nemamo drugog izbora.8.Za pripremu kola s branicima i potrebnog oruja i opreme, potrebno je najmanjetri mjeseca; za podizanje zemljanih nasipa uz zidove bit e potrebna jo tri mjeseca.9.Ako general ne moe svladati svoje nestrpljenje i naredi svojim vojnicima da serazmile po zidovima kao mravi, treina e izginuti a da se grad i ne zauzme. To jenevolja koju donose takvi napadi.Du Mu:... U vrijeme mlade dinastije Wei, car Tai Wu je predvodio stotinu tisuavojnika da napadnu generala Song dinastije Zang Zhia u Youtaju. Car je najprije odZang Zhia zatraio malo vina. Zang Zhi zapeati posudu napunjenu mokraom i poaljemu je. Tai Wu se razbjesni, odmah napadne grad zapovjedivi vojnicima da se popnuuza zidove i bore prsa o prsa. Trupla su se nagomilala sve do vrha zidova i nakontrideset dana smrt je odnijela vie od polovice njegovih snaga.10. Ali e dobre vojskovoe pokoriti neprijateljevu vojsku bez borbe. Oni e

zauzeti njegove gradove ne napadajui ih, i sruit e mu dravu ne vodei beskonanebitke.

Li Ouan: Oni osvajaju strategijom. U razdoblju mlae dinastije Han je Zang Gong,

markiz od Zana, opkolio yao pobunjenike u Yuanwuu, ali u toku narednih nekoliko


23/61

mjeseci nije mogao zauzeti grad. Njegovi oficiri i vojnici su se razboljeli i tijela su im seprekrila irevima. Tada kralj Donghaja ree Zang Gongu: Ti si koncentrirao vojsku iopkolio neprijatelja koji je odluio boriti se do kraja. To nije nikakva strategija!Prestani opsjedati grad. Daj im na znanje da si im otvorio put za bijeg i oni e pobjei iraspriti se. Tada e ih svaki seoski pandur moi zarobiti! Zang poslua taj savjet izauzme Yuanwu.

11.Na cilj mora biti da sve pod kapom nebeskom uzmemo netaknuto. Tako senaa vojska nee iscrpiti, a nai e ciljevi biti postignuti. To je bit umijea ofenzivnestrategije.12.U skladu s tim, vojsku treba ovako upotrebljavati: kad ih se nae deset premaneprijateljevu jednom vojniku, opkolimo ga.13.Kad su nae snage pet puta jae od njegovih, napadnimo ga.Zhang Yu: Ako je moja vojska pet puta jaa od neprijateljeve, ja ga uzbunjujem s ela,iznenadim ga u pozadini, diem buku na istonoj strani, a napadam sa zapada.14. Ako su nae snage dvostruko jae od njegovih, moramo ga podijeliti.Du You: ... Ako je nadmo od dva prema jedan nedovoljna da bi se drala situacija usvojim rukama, jednim dijelom vojske privuemo panju neprijatelja i rastavimo ga.Zato je veliki vojvoda rekao: Ako netko nije u stanju tako utjecati na neprijatelja da

rastavi njegove snage, ne moe ni razgovarati o posebnoj taktici.15.Ako su nam snage podjednake, moemo zaratiti.He Yanxi: . . . U takvim situacijama samo sposobni general moe pobijediti.16.Ako smo brojano slabiji, moramo znati odstupiti.Da Mu: Ako se nae jedinice ne mogu mjeriti s njegovima, privremeno emo izbjeinjegov poetni juri.Moda emo kasnije moi iskoristiti neku slabu toku. Tada treba stati na noge iodluno izboriti pobjedu.Zhang Yu: Ako je neprijatelj jak, a ja sam slab, ja se privremeno povlaim i neprihvaam bitku.To se dogaa kad su sposobnost i hrabrost generala i djelo-tvornost jedinica podjednaki.Ako je moj poredak dobar, a neprijatelj je dezorganiziran, ako sam ja odluan,

a on nemaran, mogu zapodjenuti bitku pa makar on bio i brojniji. Ali ako smou svim pitanjima neravnopravni, moramo ga znati prevariti, jer mala vojnasnaga nije nita drugo nego plijen jaeg neprijatelja.Zhang Yu:___Mengzi (Mencije) kae: Mali se sigurno ne mogu mjeriti svelikima, slabi s jakima, nimalobrojniji s brojnima.18. General je zatitnik drave. Ako je ta zatita potpuna, drava e sigurno

biti jaka: ako je nepotpuna, drava e sigurno biti slaba.Zhang Yu:__Veliki vojvoda je rekao: Napredovate onaj vladar koji izaberepravu osobu. Propasti e onaj koji to ne uradi.19.Tri su naina na koja vladar moe nanijeti zlo svojoj vojsci.20.Kad ne shvaa da vojska ne smije nastupati, pa zapovjedi nastupanje, iline shvaa da ne smije odstupati, pa zapovjedi odstupanje. Drugim rijeimakad sputava vojsku.Jia Lin: General moe zapovjediti nastupanje ili odstupanje svoje vojske u skladus prilikama. Najgore je kad to naredi vladar iz dvora.21. Kad se ne razumije u poslove vojne prirode, a bavi se njima. To zbunjuje oficire.Cao Cao: ... Armijom se ne moe zapovijedati po pravilima bontona.Du Mu: U vezi s imovinom, zakonima i propisima vojska postupa po svojimnaelima. Ako se primijene ista naela na osnovi kojih se upravlja dravom, unijete se nemir medu oficire.Zhang Yu: Dobrohotnost i pravednost mogu se primijeniti pri upravljanju dravom,ali ne mogu pri zapovijedanju vojskom. Vojskom se zapovijeda brzo i elastino, alitako se ne moe upravljati dravom.22. Kad ne shvaa da je odgovornost na onome tko zapovijeda vojskom. To

dovodi oficire u nedoumicu.


24/61

Wang Xi: ... Ako nekoga tko se ne razumije u vojna pitanja poaljemo da sudjelujeu zapovijedanju vojskom, onda e se na svakom koraku pokazati neslaganje iuzajamno neshvaanje i sva e vojska biti osakaena. Stoga je Bei Du zamoliovladara da povue vojnog nadglednika; tek je zatim pacificirao Caozhou.

Zhang Yu: Ne tako davno dvorski su slubenici bili upotrebljavani kao vojninadglednici, a to ne valja.

23. Ako je vojska zbunjena i u nedoumici, susjedni vladari e izazvati nevolje.Stoga se kae: Zbunjena voj ska donosi pobjedu drugome.

Meng:... Veliki vojvoda je rekao: Onaj tko ni sam ne zna to hoe, ne moe sesuprotstaviti neprijatelju.Li Quan: Pogrena osoba ne smije doi na mjesto zapovjednika. Lin Xiangru, prviministar u dravi Zhao, rekao je: Zhao Gua jedva moe proitati knjige svoga oca, ada i ne govorimo o tome kako ne moe dovesti u uzrono - posljedinu vezu promjenuokolnosti. A sada, vae velianstvo, zbog svog imena on postaje zapovjednik. To je kaoda slijepite ivije na lutnji i onda je pokuate uglasiti.24.Na osnovi svega, vidi se da ima pet uvjeta kad se pobjeda moe oekivati:25.Pobijedit e onaj koji zna kad se moe tui, a kad ne smije.26.Pobijedit e onaj koji zna kako mora upotrijebiti velike i male snage.

Du You: Stvore se tako prilike u ratu kad mnotvo ne moe napasti nekolicinu, a i onedruge kad slabi moe gospodariti jakim. Pobijedit e onaj koji se moe snai u takvimprilikama.27. Pobijedit e onaj ije redove proima jednodunost u pogledu cilja.Du You: Stoga je Mengzi rekao: ak ni odgovarajue godinje doba nije toliko vanokoliko prednosti terena; ali ni one nisu toliko vane kao skladni meuljudski odnosi.28. Pobijedit e onaj tko je oprezan i vreba trenutak kad neprijatelj to nije.Chen Hao: Stvori nepobjedivu vojsku i ekaj trenutak slabosti neprijatelja.He Yanxi: ... Neki otmjeni ovjek je rekao: Najvei zloin je oslanjati se na prirodnitok stvari i ne pripremati se; najvea od svih kreposti je unaprijed se pripremati zasvaki sluaj.29. Pobijedit e onaj tko ima sposobne generale kojima se vladar ne mijea u zanat.

Du You: ... Stoga je Uitelj Wang rekao: Odreivanje ljudi na poloaje spada unadlenost vladara; ali odluivanje u vezi s bitkom spada u nadlenost generala.Wang Xi: ... Vladar izrazita karaktera i istaknute inteligencije, mora umjeti da odaberepravog ovjeka, uini ga odgovornim i oekuje rezultate. He Yanxi: .. . U samom ratumoe se ukazati potreba za stotinom promjena na svakom koraku. Kad vidimo damoemo nastupati, mi nastupamo; kad vidimo da je situacija teka, mi odstupamo. Akonetko kae da u takvim prilikama treba ekati na vladarovu zapovijed, to je isto kao daobavjetavamo vladara kako elimo ugasiti vatru. Prije nego to stigne zapovijed datako postupimo, pepeo e biti hladan. A kau da u vezi s tim pitanjem treba zatraitisavjet od vojnog nadglednika; to je kao da pri zidanju kue pokraj puta postupite posavjetu prolaznika. Dakako da posao nikad ne bi bio zavren!Zauzdati sposobnoga generala, a u isto vrijeme od njega zahtijevati da pobijedilukavog neprijatelja, bilo bi isto kao privezati Hanova crnog psa i onda mu zapovjeditida ulovi lukave zeeve. Ima li tu kakve razlike?30.To je pet uvjeta za pobjedu.

Stoga kaem: Moramo poznavati svoga neprijatelja i sami sebe, makar i stotinu bitakavodili, neemo biti ugroeni.

32.Ako ne poznajemo neprijatelja, a znamo sami sebe, jednaki su nam izgledi zapobjedu i poraz.33.Ako ne poznajemo ni neprijatelja ni sami sebe, svaka bitka moe biti kobna zanas.Li Quan: Takve ljude nazivaju ludi razbojnici. to drugo oni i mogu oekivatiosim poraza?


25/61


26/61

IV RASPORED SNAGA

Sun Zi kae:1.U stara su vremena sposobni ratnici najprije sebe pripremali da budu nepobjedivi, a ondasu ekali na trenutak neprijateljeve ranjivosti.

2.Naa nepobjedivost ovisi o nama; ranjivost neprijatelja ovisi o njemu.3.Zakljuak je, dakle, da umjeni ratnici mogu sebe tako pripremiti da budu nepobjedivi, aline mogu utjecati na to da neprijatelj zasigurno bude ranjiv.Mei Yaochen: Moemo uiniti ono to ovisi o nama; neizvjesno je ono to ovisi oneprijatelju,4.Stoga se kae da netko moe i znati kako se pobjeuje, ali ne mora zasigurno ipobijediti.5.Neranjivost se osniva na obrani, a mogunost za pobjedu na napadu (neranjivost je(znai) obrana; sposobnost za osvajanje je (znai) napad).6.Branimo se kad nam snage nisu dovoljne; napadamo kad su nam vie negodovoljne.7.Oni koji se znaju braniti, kriju se kao ispod devet zemljinih kora; oni koji znaju

napadati, juriaju kao s devetog neba. Tako su jedni i drugi sposobni da se zatite i daizvoje punu pobjedu (to je prastaro shvaanje da se Zemlja i Nebo sastoje odslojevaili katova).Du You: Oni koji znaju pripremiti obranu, misle da je najvanije osloniti se na motakvih prepreka kao to su planine, rijek

Documents

Sun_Zi_-_Umjece_ratovanja