Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultetZavod za kartografiju i fotogrametrijuKatedra za geoinformacijeAk.godina 2007/2008.

Seminar iz kolegija Multimedijska kartografija

SUSTAVI U REALNOM VREMENU I MULTIMEDIJSKA KARTOGRAFIJA

Izradili :Irena Iličić,Nina Bilan,

Daria Kralik,

Marina Crljenjak,Tomislav Mirković

SADRŽAJ:

1 UVOD............................................................................................................................................ 3

1.1 MULTIMEDIJSKA KARTOGRAFIJA................................................................................................31.2 ANIMACIJA.............................................................................................................................. 41.3 SUSTAVI U REALNOM VREMENU................................................................................................41.4 PRIMJENA............................................................................................................................... 5

1.4.1 Meteorologija, stalna potreba za vremenskim informacijama u realnom vremenu............51.4.2 Vojska, praćenje konvoja vojnih vozila moguće je primjenom satelitskih sustava u

kombinaciji s RFID - radiofrekventnim identifikatorima koji prikazuju lokaciju vozila u realnom vremenu.............................................................................................................7

1.4.3 Promet, praćenje položaja vozila u realnom vremenu, odstupanja od reda vožnje...........71.4.4 Kupovina on line ulaznica, ako bi gledalište smatrali kartom, ulaznice kupujemo u

realnom vremenu.............................................................................................................8

2 METEOROLOGIJA....................................................................................................................... 9

2.1 PROGNOZA VREMENA ZA HRVATSKU.........................................................................................92.2 SVJETSKA METEOROLOŠKA ORGANIZACIJA (WMO)..................................................................102.3 METEOROLOŠKI SATELITI.......................................................................................................102.4 ACCUWEATHER.COM.............................................................................................................112.5 GEO KOMUNIKACIJE I SVAKODNEVNA OPASNOST OD LAVINA - VIZUALIZACIJA DNEVNIH IZVJEŠĆA O

LAVINAMA............................................................................................................................... 142.5.1 Tematske karte za svakodnevni oprez od lavina............................................................15

3 PROMETNE INFORMACIJE.......................................................................................................16

3.1 WEBCAMS............................................................................................................................. 163.1.1 Hrvatska.......................................................................................................................... 163.1.2 Svijet............................................................................................................................... 18

3.2 PROHODNOST PROMETA........................................................................................................193.2.1 Hrvatska.......................................................................................................................... 203.2.2 Svijet............................................................................................................................... 21

3.3 RASPORED VOŽNJE JAVNOG PRIJEVOZA..................................................................................213.3.1 Hrvatska.......................................................................................................................... 223.3.2 Svijet............................................................................................................................... 22

3.4 AUTOMOBILSKI NAVIGACIJSKI SUSTAVI....................................................................................233.4.1 Baza karata u GPS uređaju............................................................................................243.4.2 Mediji............................................................................................................................... 243.4.3 Formati zapisa karata......................................................................................................243.4.4 Podaci u realnom vremenu.............................................................................................253.4.5 Ostale funkcije................................................................................................................253.4.6 Ugradnja GPS uređaja....................................................................................................26

4 PRIMJENA U VOJSCI................................................................................................................. 27

4.1 SINCGARS- TAKTIČKI SUSTAV ZA UPRAVLJANJE BOJIŠNICOM (S-TBMS).................................27

5 PRIMJENA U VATROGASTVU..................................................................................................28

5.1 BESPOSADNI SUSTAV.............................................................................................................285.2 RAD SUSTAVA....................................................................................................................... 29

6 ONLINE KUPOVINA I REZERVACIJA KARATA.......................................................................31

7 LITERATURA............................................................................................................................... 34

2

1 UVOD

1.1 Multimedijska kartografija

Do približno sredine 80-ih računala su se upotrebljavala kao pomoć u izradi karta na papiru. Napredak u pohrani podataka (CD-ROM, DVD) i Internet (web) omogućili su pod kraj 80-ih i tokom 90-ih ulazak kartografije u eru multimedije. Kako bi definirali multimedijsku kartografiju trebali bi redefinirati neke ustaljene definicije karte, tako da se odnosi na interaktivni kartografski prikaz. Ono što mi nazivamo kartom su samo statični elementi karte.

Digitalne karte dijele se u dvije osnovne skupine: statične (prikaz na zaslonu nije u pokretu) i dinamične (prikaz na zaslonu je u pokretu). Statične karte mogu imati samo mogućnost gledanja ili mogu biti interaktivne karte.Interaktivnost se ovdje shvaća na više načina: a) kao pristup nekim novim sadržajima (npr. klikom na dio karte otvara se nova internetska stranica ili dokument (slika, zvuk, video) na CD-ROM-u ili sl.b) kao mogućnost približavanja (zumiranja) ili pomicanja kartec) kao mogućnost odabira određenih slojeva na karti i prikaza željenog sadržajad) kao mogućnost odabira boja ili simbola na kartiDinamične karte također mogu imati samo mogućnost gledanja ili mogu biti interaktivne karte. Dinamične karte samo s mogućnošću gledanja sadržaj vizualiziraju putem animacija. Korisne su za prikazivanje određenog tematskog sadržaja i procesa koji imaju vremensko obilježje pa se stoga često koriste za izradu karata u meteorologiji, npr. karte naoblake i kretanja zračnih masa. Opću geografsku podlogu čini satelitska karta, a animacijom je prikazano kretanje naoblake u određenom vremenskom razdoblju. Interaktivne digitalne karte ne susreću se često na Internetu ili u drugim medijima. Posebno su pogodne za vizualizaciju trodimenzionalnih podataka jer nude mogućnost definiranja putanje, kao i odluka o smjeru i visinama.

Multimedija(1) je interakcija više oblika medija podržana računalom. Računalo je alat multimedije, ali i njezin medij.Multimedija(2) je zajednički naziv za medije koji kombiniraju više tipova pojedinačnih medija, da bi stvorili jedinstvenu cjelinu. U običnom govoru multimedija najčešće znači interaktivni računalni projekt u kome se koristi film, tekst i zvuk.

3

Slika 1) Pregledavanje kartografskih podataka s interneta na zaslonu mobilnog telefona

1.2 Animacija

Animacija(1) kao riječ znači život, a u današnjem životu sve češće se ta riječ povezuje uz računalnu animaciju, te film kao forma izražavanja. Rezultat je svima poznat, 3D lik koji se kreće u imaginarnom 3D prostoru.Animacija(2) je slika u pokretu. Danas je možemo vidjeti svugdje, npr. u kinu, na televiziji, na mobilnom telefonu, na računalu, itd. Vrlo je popularna jer kako se širi tehnologija, tako i ona napreduje.

Animirati znači pomicati nešto što se ne može micati samo od sebe.Animirane karte nisu zamjena za uobičajenu statičnu kartografiju, ali zasigurno imaju mogućnosti koje kartografi još nisu adekvatno istražili.

Slika 2) Modeli u neutralnoj pozi

Slika 3) Animirani modeli

1.3 Sustavi u realnom vremenu

Realno vrijeme informacije je vrijeme unutar kojeg neka informacija ima smisla, tj. vrijeme unutar kojeg se informacija koristi za svrhu kojoj je namijenjena.

Realno vrijeme(1) nije za svaku informaciju jednako pojmu 'sada' ili 'odmah'. Realno vrijeme(2) određeno je vremenom u kojem je potrebno ili u kojem je moguće donijeti ispravnu odluku, koja će se moći realizirati prije nego nastupe okolnosti koje odluka dovodi u željeno stanje.

4

1.4 Primjena

1.4.1 Meteorologija , stalna potreba za vremenskim informacijama u realnom vremenu.

Na primjer u Hrvatskoj se tvrtka CROMETEO bavi motrenjem i prognoziranjem vremena, trenutno radi na projektu mreže automatskih meteoroloških postaja. Na njihovim web stranicama možemo vidjeti skupni prikaz aktualnih vremenskih prilika na Crometeo vremenskim postajama u realnom vremenu. Klikom na određeno područje možemo u realnom vremenu vidjeti meteo podatke kao što su temperatura, tlak, vlaga i vjetar, podaci su neslužbeni, a dobiveni su preko automatske stanice WMR928NX pomoću Virtual Weather Station softwarea.Web izvještaj osvježava se svakih 5 minuta.

Slika 4) Grafički prikaz mreže automatskih meteo stanica (dinamična karta samo sa mogućnošću gledanja)

Na web stranicama državnom hidrometeorološkog zavoda možemo pronaći aktualne satelitske snimke, kao što je aktualna slika naoblake, to je slika naoblake geostacionarnog satelita Meteosat u infracrvenom spektru. Vrijeme na slici odgovara lokalnom vremenu. Uz aktualne slike naoblake, možemo pronaći i animacije naoblake (dinamične karte samo s mogućnošću gledanja, opću geografsku podlogu čini satelitska karta, a animacijom je prikazano kretanje naoblake u određenom vremenskom razdoblju).

5

Slika 5) Aktualna slika naoblake

Slika 6) Zagreb, Mlinovi, situacija 15:04 dana 10/1/08(dio podataka dobivenih klikom na dio

dinamične karte samo sa

Temperatura zraka: 1.2°CVlaga: 99%

Tlak zraka: 1026.0 hPaUdar vjetra: SE 0.0 m/s

Pogled na Šestinski vijenac242 m nadmorske visine (above sea level) - N 45.8488 / E

15.9619

Temperatura rosišta:  1.1°CProcjena baze oblaka:  19 m

Osjet hladnoće:  1.2°COsjet topline:  5.1°C

Trend temperature zraka:  -0.2°C/sat

Najniža temperatura zraka: -1.1°C u 7:41

Najviša temperatura zraka: 1.7°C u 12:48

Temperatura prije 24 sata:  1.3°CTemp. razlika (24 sata):  -0.1°CTemperatura lokacija 2:  20.4°C

Trend tlaka zraka:  -0.2 hPa/satTlak razlika (24 sata):  2.0 hPa

Intenzitet oborina:  0.0 mm/satOborine zadnjih 60 minuta:  0.0 mm

Oborine danas:  0.0 mmOborine posljednja 24 sata:  0.0 mm

Najviša brzina vjetra:  2.4 m/s u 1:02

6

mogućnošću gledanja)

1.4.2 Vojska , praćenje konvoja vojnih vozila moguće je primjenom satelitskih sustava u kombinaciji s RFID - radiofrekventnim identifikatorima koji prikazuju lokaciju vozila u realnom vremenu.

Povećanje brzine transporta te njegova povezanost s naprednom informacijskom tehnologijom čini ovaj sustav mogućim.

7

Slika 7) Primjena satelitskih sustava u kombinaciji s RFID

1.4.3 Promet , praćenje položaja vozila u realnom vremenu, odstupanja od reda vožnje.

Kao primjer uzet je sustav MS koji se koristi za praćenje i vođenje javnog gradskog prijevoza. Obuhvaća set uređaja i tehničkih sredstava smještenih na vozilima, prometnom putu i opremi sjedišta operativnih organa uzajamno povezanih radio mrežom. Sustav MS pruža informacije o prometnoj situaciji, mjestu operativnog organa putnicima i vozačima, i omogućava komunikaciju pomoću radio prijenosa podataka te njihovo vrednovanje i obradu u realnom vremenu. Software centralnog operativnog radnog mjesta omogućava praćenje položaja vozila u realnom vremenu, odstupanja od reda vožnje, obradu statistike prometa, arhiviranje podataka, rad sa bazama podataka poduzeća i suradnju s drugim sustavima.

Slika 8) Software za praćenje položaja vozila u realnom vremenu

1.4.4 Kupovina on line ulaznica, ako bi gledalište smatrali kartom, ulaznice kupujemo u realnom vremenu.

8

Slika 9) Kupovina on line ulaznica

2 METEOROLOGIJA

Meteorologija je interdisciplinarna znanstvena studija atmosfere koja se fokusira na vremenske procese i prognoze. Vremenski procesi kao što su temperatura, tlak i vlaga mogu biti promatrani u interakciji i prikazani kako se mijenjaju kroz

9

vrijeme. Vrijeme ima veliku ulogu u našim svakodnevnim životima. Suverene države troše znatne sume novca na meteorološke postaje, promovirajući na taj način opći boljitak. O vremenskim prilikama ponajviše ovise poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, ali i proizvodnja električne energije, te različite druge aktivnosti, kao pomorska i zračna navigacija. Uz praćenje općenitije televizijske ili radijske vremenske prognoze, postoji i stalna potreba za vremenskim informacijama u realnom vremenu. Tu naravno, dolazimo do globalnih komunikacija, odnosno Interneta.

2.1 Prognoza vremena za Hrvatsku

Bitna web adresa je poslužitelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), http://www.tel.hr/dhmz/. Tu se može pronaći vremenska prognoza za danas i sutra za Hrvatsku i Zagreb. Kako meteorologija nije ništa drugo do fizika atmosfere, meteorolozi se u toj znanosti obilato koriste matematičkim aparatom. Suvremene se vremenske prognoze ostvaruju tako da se početnom stanju atmosfere dodaju promjene toga stanja koje se izračunavaju numeričkim metodama na osnovu složenih sustava jednadžbi fizičkih procesa u atmosferi. U sklopu poslužitelja DHMZ-a naročito je zanimljiva mogućnost on-line očitavanja doze prirodnog zračenja http://www.tel.hr/dhmz/pgr.html. Naime, na radarskoj postaji Puntijarka nalazi se telemetrijski uređaj za mjerenje prirodnog zračenja kojeg je u lipnju 1995. godine postavio Institut Ruđer Bošković. Godine 1996. tim je uređajem izmjerena ukupna godišnja doza od 1.037 mSv (mili siverta), što daje srednju brzinu doze od otprilike 118 nSv na sat. Povremeni porasti na grafikonu ne trebaju brinuti: javljaju se za kišnog vremena kada je jače ispiranje atmosfere, te neki radionuklidi (prvenstveno prirodni 7Be) brže dospiju do Zemljine površine. U suradnji s Ministarstvom gospodarstva, a u sklopu projekta razvoja infrastrukture za zaštitu od zračenja u Republici Hrvatskoj, planira se još nekoliko takvih uređaja. Namjera jest uspostaviti sustav koji bi u realnom vremenu ukazivao na neku nuklearnu/radiološku nezgodu, a koji će biti kompatibilan već operabilnom sustavu u Sloveniji.Ako želite na osnovu naoblake i sami procijeniti mogućnost kiše, ali bez suvišnog udubljivanja, na DHMZ se može naći i satelitska slika Europe. Glede vremenske prognoze u Hrvatskoj, dobro je zbog komplementarnosti znati adrese meteoroloških službi u nama bliskim zemljama. To su između ostalih Hidrometeorološki zavod Slovenije http://www.rzs-hm.si/, MIDS Internet Weather Report u Italiji http://www3.mids.org/weather/it/index.html, te Zentralanstalt fur Meteorologije und Geodynamik u Austriji http://www.univie.ac.at/ZAMG/. No, odličan je i meteorološki poslužitelj Washington Posta http://www.weatherpost.com/. Radi se o Weather Forecast tražilici pomoću koje možete naći vremenske prognoze za 3600 gradova širom svijeta, naravno uključujući i Zagreb, ali i Split te Dubrovnik. Tu se može dobiti prognoza za četiri dana unaprijed, uključujući i trenutnu satelitsku sliku.

2.2 Svjetska meteorološka organizacija (WMO)

Da metode motrenja, kontrole i iskorištavanja podataka budu svugdje jednake, osnovane su u pojedinim državama meteorološke službe. Da se pak

10

meteorološka mjerenja i motrenja ujednače po čitavom svijetu brine se Svjetska meteorološka organizacija, WMO, odnosno specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda osnovana još 1951. godine, sa sjedištem u Ženevi. Tu se mogu naći podaci od vremenske prognoze, pa do istraživanja vezanih uz zagađenje zraka, smanjenje ozonskog sloja, klimatologije, predviđanje ciklona itd. Ima 185 članica.Pod WMO, Nacionalni meteorološki servisi proučavaju vrijeme i klimu u cijelom svijetu, te omogućavaju 24 satni dotok podataka u realnom vremenu sa površine Zemlje i iz svemira koje se tada emitiraju nacionalnim i regionalnim centrima širom svijeta, u svrhu vremenskih prognoza. Članovi Svjetske meteorološke organizacije koriste i koordiniraju njihovim promatračkim mrežama preko Globalnog opažačkog sustava (Global Observing System, GOS), koji omogućava bitne i jedinstvene podatke i informacije na Zemlji i njezinoj atmosferi. GOS je najbitniji operacijski globalni opažački sustav.Opažanja i podaci pomažu kreirati prognoze i svi oni se tada prenose diljem svijeta preko WMO-ovih Globalnih Telekomunikacijskih Sustava (GTS).Opažački sustavi sakupljaju meteorološke, klimatološke, hidrološke i oceanografske podatke sa preko 15 satelita, 3000 letjelica, 7300 brodova i oko 10000 baznih stanica na zemlji. Jaka računala koriste matematičke modele bazirane na zakonima fizike za izradu karata, vremenskih prognoza i prognoza o kvaliteti zraka, klimatskih predviđanja,..

2.3 Meteorološki sateliti

Meteorološki sateliti emitiraju vremenske informacije realnog vremena nekoliko puta na dan na više od 1000 lokacija. Vjerojatno najpoznatiji meteorološki satelit jest Meteosat http://www.met.fu-berlin.de/wetter/meteosat/. Slike koje on šalje poznate su gledateljima TV vremenskih prognoza diljem Europe, pa čak i u SAD. Radi se o seriji geostacionarnih satelita, od kojih je prvi lansiran još ranih sedamdesetih godina. Meteosat šalje podatke svakih 30 minuta, i to u tri valne duljine u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. No, zbog samo-rotacije to nije kontinuirani proces. Infracrvene Meteosat snimke detektiraju temperaturu određenih objekata, na primjer oblake ili površinu mora, i daju sliku Zemlje iz svemira. Dostupne su i danju i noću. Obnavljaju se svaki sat za UK i svaka tri sata za ostatak svijeta. Vidljive satelitske snimke pokazuju vidljivi spektar Meteosat snimki. Prikazuju što se zapravo može vidjeti iz svemira(niski oblaci, magla, snijeg) te su dostupne samo preko dana. Oba seta snimaka tretirana su tako da što je oblak tanji, prikazan je tamnije. Primarna postaja Meteosata nalazi se u Darmstatu u Njemačkoj. Meteosat je uz ostale geostacionarne satelite (GOES, GMS, GMOS, INSAT) dio međunarodnog programa World Weather Watch. Ti su sateliti namijenjeni stalnom proučavanju meteoroloških fenomena, prvenstveno naoblake.

11

2.4 AccuWeather.com

Satelitske snimke Zemlje koriste se za prikaze oblaka i promjena oblaka. AccuWeather prima podatke sa nekoliko satelita, preko velikih satelitskih tanjura i interneta i tada ih konvertira u karte. AccuWeather.com nudi:

- infracrvene satelitske karte

- vidljive satelitske karte

12

Change Map Type: Change Region:

Still Animate Large Large Loop For Your Phone

- radar/satelit paket snimaka Tu se preklapaju Composite radar i infracrvene snimke. To omogućava korisniku da vidi ne samo trenutno stanje nego i okolne oblake

Change Map Type: Change Region:

Still Animate Large Large Loop For Your Phone

-radarske karte

13

DC Metro Radar

Show/Hide Layers: Roads Cities Markers

Change Region: Still Animate Large Large Loop For Your Phone

- High-Res Fronts & Pressure

Change Day: Current 12Hr 24Hr 36Hr 48Hr

Mogu se tražiti karte s prikazima područja: visokih temperatura (High Temperatures)

niskih temperatura (Low Temperatures) hladnih vjetrova (Wind Chill) indeksa vrućina (Heat Index) frontova i tlaka (Fronts& Pressures)

14

2.5 Geo komunikacije i svakodnevna opasnost od lavina - Vizualizacija dnevnih izvješća o lavinama

Tematske karte koje prikazuju bitne informacije vezane za lavine mogu biti korisne za planiranje zimskih aktivnosti kao i za prevenciju nesreća vezanih za lavine.Sveučilište u Beču (Katedra za Geografiju i Regionalna istraživanja) zajedno sa Centrom za upozorenje od lavina iz Tirola već pet godina razvija kartografske aplikacije za vizualizaciju dnevnih izvješća o lavinama za regiju Tirol. Kartografski rezultati su redovito obnavljane tematske karte koje prikazuju predviđanja nivoa upozorenja od lavina na regionalnoj razini, kao i karte akumulacije snijega u zadnjih 24, 48 i 72 sata.Nakon rješavanja tehničkih izazova vezanih za obnavljanje karata, sljedeći korak im je bio unaprijediti već postojeće kartografske prikaze.Dnevna izvješća o lavinama su skup informacija potrebnih za opisivanje trenutne situacije, sakupljenih i pripremljenih od stručnjaka za informiranje građana. Distribuiranje ovih informacija znači prenošenje brzo promjenjivih prostornih informacija na efikasan način. Na početku, glavni izazov bio je kontrolirati automatski uploading proces i kreiranje karata. To je uključivalo prijenos podataka sakupljenih preko automatskih vremenskih postaja u Tirolskim Alpama, zatim podataka pohranjenih u sustavu baza podataka kao i vizualizaciju i distribuciju kreiranih karata. Rezultat je bio stabilna baza podataka dana u on-line sustavu karata koja služi za vizualizaciju i analizu trenutnih meteoroloških faktora lavina.Sada se te karte distribuiraju preko WWW i mobilnih uređaja.

15

2.5.1 Tematske karte za svakodnevni oprez od lavinaTematske karte mogu biti podijeljene u dvije kategorije. Jedna kategorija su karte o trenutnim vremenskim uvjetima koje se obnavljaju u definiranim intervalima, a druga kategorija su karte koje prikazuju nivoe upozorenja od lavina na regionalnoj razini.

Sve opisane informacije interaktivno su dostupne korisnicima i uključuju trenutnu dubinu snijega, količinu akumulacije snijega u zadnjih 24, 48 i 72 sata, temperaturu, brzinu i smjer vjetra kao i regionalnu distribuciju nivoa upozorenja od lavina koja uključuje visinu i vremensku ovisnost.

16

3 PROMETNE INFORMACIJE

3.1 WebcamsNa internetu putem WEB kamera možemo pratiti video sliku određenih područja koja se prenosi u realnom vremenu. Uz samu video sliku, obično kao popratan sadržaj dolazi i interaktivna karta na kojoj su označene lokacije kamera. Kako bi nam orijentacija na karti i preglednost smjerova kamera bile olakšane, općenito na interaktivnim kartama možemo obavljati razne operacije. Neke od tih operacija su: isključivanje tj. uključivanje dodatnog sadržaja, promjena mjerila, povećanje tj. smanjenje i pomicanje karte u proizvoljnim smjerovima. Na legendama ovakve kamere opisane su kao Closed-circuit television (CCTV) kamere koje su sinonim za nadzorne kamere, a u slučaju prometa neke od njih su nam dostupne putem interneta. Svrha takvih kamera u prometu su prvenstveno informacije o stanju na cestama, prohodnost prometa, te pravovremeno uočavanje eventualnih nesreća.

3.1.1 Hrvatska

Na području Hrvatske dostupne web CCTV kamere su uglavnom postavljene na važnijim lokacijama kao što su: granični prijelazi, prometni pravci, prometna čvorišta itd.

17

Na internet stranici http://www.hak.hr/cpage.aspx?page=thak4.html nalazi se pregled web kamera prema području nadzora i prema pojedinoj lokaciji, te su nam tako omogućeni sljedeći realni video snimci:

Područje nadzora

Lokacija

Trajektna pristaništa

TP ValbiskaTP BrestovaTP JablanacTP PriznaTP SplitTP Zadar

TP MeragTP PorozinaTP MišnjakTP ŽigljenTP Supetar na Braču INA

Naplatne kućice

NP LučkoNP Ivanja Reka

NP KarlovacKrčki most

Granični prijelazi

GP MaceljGP GoričanGP PasjakGP KaštelGP Stara GradiškaGP Vinjani Donji

GP BreganaGP RupaGP PlovanijaGP ŽupanjaGP Bajakovo

Prometni pravci

Vijadukt Zečeva Draga – istokA7 Obilaznica Rijeka, OMVKorenica INATunel Sveti Rok jugSinj INAMost DubrovnikTunel Rožman Brdo – istokTunel Čardak – istokVijadukt Severinska Draga – istok

Tunel UčkaTunel TuhobićTunel Sveti Rok sjeverMakarskia INAVijadukt Zečeva Draga – zapadTunel Rožman Brdo – zapadTunel Čardak – zapad

Prometna čvorišta

Zagreb, Selska-Jadranski most

Čvor Ravna Gora

18

Primjer jedne od web kamera, gdje smo kao područje nadzora kamere odabrali prometna čvorišta, a za lokaciju smo izabrali Zagreb, Selska – Jadranski most.Odabirom Prikaži dobili smo dvije realne snimke kamere (za određeni kut snimanja kamere), kartu s prikazom položaja kamere i poljem snimanja koje kamera obuhvaća, te informaciju o stanju ceste. Podaci video snimke obnavljaju se svakih nekoliko sekundi.

Osim važnijih lokacija na području cijele Hrvatske, također imamo pristup i pregledu prometa grada Rijeke putem internet stranice http://www.peek.hr/# , na kojoj se također nalaze CCTV kamere.Pozicioniranjem pokazivača miša na jednu od kamera, dobiti ćemo: broj i lokaciju kamere, realnu video snimku, te vrijeme i datum snimanja.

19

3.1.2 SvijetPrema sličnom sistemu funkcionira i prometni 'živi' prikaz u Londonu (Europa) kao i u državi Washington (Amerika).Primjeri londonske interaktivne prometne karte na kojoj su označene CCTV kamere nalaze se na internet stranicama: http://www.tfl.gov.uk/businessandpartners/freight/2988.aspx

i http://www.tfl.gov.uk/tfl/livetravelnews/realtime/road/default.asp.

20

Primjer interaktivne prometne karte, u državi Washington, na kojoj su označene CCTV kamere nalazi se na internet stranici: http://wsdot.wa.gov/traffic/

3.2 Prohodnost prometaPutem Interneta u određenom trenutku postoji mogućnost stvarnog pregleda razine opterećenja prometa na nekim dijelovima cesta koja se prikazuje na interaktivnoj karti. Interaktivna karta obično ima već sve od prije navedene mogućnosti. Svrha takve informacije je pravovremena obavijest za vozače koji se pri tom mogu psihički pripremiti na čekanje, ili izbjeći gužvu na pojedinoj dionici. Na terenu podaci se prikupljaju putem određenih mjernih uređaja. U legendama, prohodnost prometa označena je različitim bojama prema stupnju opterećenja.

21

3.2.1 HrvatskaU Hrvatskoj je moguće pratiti stvarni intenzitet prometa samo na Zagrebačkoj Aveniji u Zagrebu i na pojedinim cestama u gradu Rijeci. U rješenju tog problema na terenu ukomponirani su najsuvremeniji semaforski uređaji EC-1 (sadrže senzore za detekciju, brojanje i klasifikaciju vozila, te mjerenje brzine) i posebni adaptivni algoritmi koji prilagođavaju rad semafora prema intenzitetu prometa. Na internet stranici http://www.peek.hr/# nalaze se navedene interaktivne karte Zagrebačke Avenije u Zagrebu i grada Rijeke.

Na interaktivnoj karti Zagreba, moguće je na području Zagrebačke avenije prikazati: mjerne točke, intenzitet prometa, nazive okolnih ulica, vrijeme, prikaz legende, smjer pomicanja karte kao i uvećavanje, odnosno smanjivanje.Trenutni intenzitet prometa označen je različitim bojama koje prikazuju dionice Zagrebačke avenije i stupanj opterećenosti tih dionica. Podaci se osvježavaju svakih nekoliko minuta. Ukoliko pokazivač miša pozicioniramo na neku od dionica dobiti ćemo grafički prikaz intenziteta prometa u posljednjih 20 minuta, numerički podatak i ispis razine opterećenja. A ako pokazivač miša pozicioniramo na mjernu točku, dobiti ćemo grafički prikaz i ispis prosječne brzine vozila u posljednjih 5 minuta.

Na interaktivnoj karti Rijeke moguće je prikazati: intenzitet prometa, nazive ulica, parkirališta, CCTV kamere, vrijeme, legendu, smjer pomicanja karte kao i uvećavanje, odnosno smanjivanje. Kao i kod interaktivne karte Zagreba, na interaktivnoj karti Rijeke trenutni intenzitet prometa označen je različitim bojama koje prikazuju stupanj opterećenosti dionica. Osim što ćemo dobiti grafički prikaz intenziteta prometa u posljednjih sat vremena, numerički podatak i ispis razine opterećenja dionica, pozicioniranjem pokazivača miša po parkiralištima dobiti ćemo pregled lokacija i kapaciteta pojedinog parkirališta, a po CCTV kamerama živu video sliku određenog područja.

22

3.2.2 SvijetSličan prikaz prohodnosti prometa u Londonu (Europa), prikazan je na internet stranici http://www.tfl.gov.uk/businessandpartners/freight/2988.aspx.

3.3 Raspored vožnje javnog prijevozaOsim već navedenih mogućnosti, putem interneta nam je dostupan i realan raspored vožnje javnog prijevoza, od autobusnih linija do podzemnih željeznica. Takav pregled vremena dolaska našeg javnog prijevoza pomaže nam da izbjegnemo dugotrajna čekanja na stanicama ili da se smanje tenzije prilikom čekanja.

23

3.3.1 HrvatskaU Hrvatskoj je takva usluga, iako zasad u ograničenoj verziji, dostupna samo za autobusni prijevoz. Sustav za praćenje vozila u javnom gradskom prijevozu i prikupljanje informacija naziva se IntelliBus. Informacije koje dobivamo putem ove usluge su: predviđeno vrijeme dolaska autobusa na stajalište, prikaz vozila na interaktivnoj karti putem Interneta i mogućnost obavijesti dolaska autobusa na stajalište putem SMS-a.

Na interaktivnoj karti, koja se nalazi na internet stranici http://www.bulb.hr/hr/intellibus.php, prikazana su vozila i stajališta, a pomicanje vozila je vidljivo u realnom vremenu.Ukoliko pozicioniramo pokazivač miša na vozilo dobiti ćemo informaciju o broju linije i brzini vozila, a ako pokazivač miša pozicioniramo na stajalište dobiti ćemo informacije o nazivu stajališta i o sljedećim dolascima raznih linija. Kartu je moguće prikazati kao satelitski snimak, u hibridnom izdanju i kao plan grada.

3.3.2 SvijetNa Internet stranici http://www.tfl.gov.uk/tfl/livetravelnews/departureboards/, nalazi se jedan od primjera prikaza rasporeda javnog londonskog prometa u realnom vremenu. Informacije se prikazuju za dolazak svaka naredna tri podzemna vlaka ili broda, prema stanici ili pristaništu.

24

Karta koja se nalazi na internet stranici http://www.traintimes.org.uk/map/ prikazuje vlakove koji se približavaju određenoj stanici. Žute oznake simboliziraju stanicu, a crvene vlakove. Vlakovi se relativno kreću u realnom vremenu.

3.4 Automobilski navigacijski sustaviAutomobilski navigacijski sustavi su satelitski navigacijski sustavi dizajnirani za uporabu u automobilima, a koriste GPS kako bi dobili pozicijske podatke prema kojima će se locirati korisnik na cesti, u BP karata samog uređaja. Ukoliko se GPS signal izgubi, neki GPS uređaji koriste senzore za brzine (priključene za sustav komponenti koji stvaraju struju u automobilu – motor, transformator, pokretni kostur automobila itd.), žiroskop i akcelerometar (sprava koja mjeri

25

totalnu vanjsku silu senzora), putem kojih će se povećati pouzdanost navođenja prema “dead reckoning”

Dead reckoning (DR) je proces putem kojeg se na osnovu poznate brzine, proteklog vremena i smjera računa trenutna i sljedeća pozicija na osnovu već prijašnje određene pozicije.

3.4.1 Baza karata u GPS uređajuBaza karata predstavlja vektorske karte određenog područja. Sadržaj karte pohranjuje se u obliku geografskih koordinata (nazivi ulica i brojevi, kućni brojevi, točke od interesa, “radarske kamere”, benzinske postaje, popunjenost parkirališta), a može se nadodati putem Wi-Fia (vozilo se kreće duž postojećih ulica) ili Interneta (preuzeti besplatan ili ažuriran sadržaj)

3.4.2 MedijiBaza podataka cesta može biti pohranjena na ROM-u, optičkom mediju (CD ili DVD), Flash memoriji, magnetskom mediju (hard disk) ili kao kombinacija. Zajednička schema bi bila postojanje baze karata trajno pohranjene na ROM-u, koja se može proširivati sa detaljnim informacijama za područje koje je zanimljivo samom korisniku. ROM je uvijek tvornički programiran, dok se drugi mediji mogu preprogramirati, preuzeti sa CD-a ili DVD-a putem kompjutera ili bežične mreže (bluetooth, Wi-Fi), ili direktno sa čitača karata.

3.4.3 Formati zapisa karataVećinom su svi formati zapisa karata zakonom zaštićeni. Ne postoje industrijski standardi za satelitske navigacijske karte, iako se nastoji i to ostvariti. Proizvođači karata kreiraju bazu karata sa standardnim formatom zapisa GDF, ali svaki od tih elektronskih proizvođača zapisuje karte u optimiranom, često 'zatvorenom' formatu. GDF nije CD standard za auto navigacijske sustave, već se koristi i konvertira na CD-ROM u internom formatu zasebnog navigacijskog uređaja.

3.4.3.1 CARiN (Car Information and Navigation), Carinet, CarinDB – CARiN Database Format (CDF)

CDF je zaštićen format zapisa navigacijskih karata kreiran od strane Philips Car System-a (1998 godine ova tvrtka prodana je Mannesman VDO-u, današnjem VDO/Dayton), te se koristi u brojnim navigacijski opremljenim vozilima.

26

Prvi navigacijski uređaji koji su podržavali ovaj zapis formata karata koristili su Microwave OS9000 operacijski sustav, a u danasnje vrijeme koriste Windows CE.Originalni sistemi koriste karte podržane na CD-ROM-u,i to sa ISO Level-om 1 kodiranim za njihov sistem datoteka, dok u današnje vrijeme prevladava flash memorija i DVD-ROM-ovi. Stariji CARiN kompatibilni navigacijski uređaji ne mogu učitavati novije DVD karte, dok noviji mogu učitavati karte sa CD-a.Neki od proizvođača vozila koji su koristili ili još uvijek koriste ovaj format zapisa karta su: Audi, BMW, Citroen C5, Ford, Land Rover, Mini, MG, Nissan, Opel (Vectra, Omega), Peugeot (607), Renault, Range Rover, Rolls-Royce, Rover, SAAB; te ostali GPS proizvođači: Siemens VDO, Pioneer, Philips.Prijašnje CARiN karte podržane na CD-ovima, nisu se mogle mijenjati između proizvođača, međutim dolaskom DVD-ova i Flash Memorije to se stanje počelo polako mijenjati na bolje.'Točke od interesa' mogu se pohranjivati ili u samu bazu podataka 'carindb', ili u posebnu bazu podataka u poseban direktorij 'TPD'. Kodiranje GPS koordinata u TPD direktorijma je zakonom zaštićeno, a varira između navigacijski uređaja (npr. između BMW 'HIGH' i BMW 'Professional' edicija navigacijskih karata). Danas su dostupni 'Editori' kako bi bili prilagođeni.

3.4.3.2 S-Dal

S-Dal je zakonom zaštićen format zapisa karata izdan besplatno od strane Navteq-a, kako bi postao industrijski standard za digitalne navigacijske karte. Tvrtke koje trenutno koriste S-Dal su: Microsoft, Magellan, Pioneer, Panasonic, Clarion, InfoGation.

3.4.4 Podaci u realnom vremenuDanašnji sustavi nam pružaju niz informacija: od precizno definiranih smjerova vožnje, prikaza informacija o opterećenju prometa u realnom vremenu, do alternativnih preporuka pojedinih ruta. Najčešće koriste TMC (Traffic Message Channel), koji dostavlja kodirane prometne informacije putem RDS (Radio Data System), ili GPRS/3G prijenosne podatke putem mobilnih telefona. Jedan tip podataka u realnom vremenu su prometne informacije (npr. imamo još prognozu vremena itd.), koje uključuju: Podatke u realnom vremenu o količini popunjenih parkirnih mjesta Najbliže linije javnog prijevoza i cijene koje nas dovode na željenu destinaciju

ukoliko je opterećenost prometa velika

3.4.5 Ostale funkcijeNeki auto navigacijski sistemi nude nam sljedeće opcije:- LCD ekrane u boji, koji mogu primati TV signal ili putem kojih se mogu gledati

DVD filmovi- Hands-free govor i pisanje SMS poruka putem Bluetootha ili Wi – Fi- Osobni informacijski planer, koji se može usklađivati sa prometom i sustavom

informacija javnog prijevoza

27

3.4.6 Ugradnja GPS uređajaUkoliko GPS uređaj originalno nije bio isporučen sa vozilom, može se nadomjestiti na tri načina:

3.4.6.1 Prijenosni GPS

Ovaj tip instalacije nije trajno ugrađen u vozilo, već se montira u blizini nadzorne ploče i spoji putem utora za upaljač. Ne zahtjeva profesionalnu instalaciju i obično se također može koristiti kao dlanovnik. Prednosti ovog tipa GPS uređaja uključuju nisku cijenu kao i mogućnost laganog prijenosa u ostala vozila. Kada GPS signal nije dostupan ovi uređaji ne mogu precizno davati upute kao oni koji su već ugrađeni. Razlog je u tome što prijenosni ne posjeduju kompas, akcelerometar i kako nisu spojeni za senzore koji mjere brzinu u vozilima. To se međutim nastoji oplemeniti, te je tako u uređaji TomTom 920 ugrađen akcelerometar.

3.4.6.2 Originalni tvornički uređaj

Mnogi proizvođači vozila nude GPS kao opciju koja se može isporučiti s njihovim vozilima. GPS uređaji koji nisu bili isporučeni sa vozilima, mogu se naknadno kupiti i ugraditi. U nekim slučajevima ovo može doslovno značiti 'plug and play' instalaciju ukoliko u vozilima postoje već potrebne žice za montažu, međutim kako je montaža potrebna u nekim vozilima instalacija može biti kompleksnija. Kada GPS signal privremeno nije dostupan, preciznija navigacija će se odvijati putem “dead reckoning”, zbog toga što većina originalnih sistema podržava žirokompas ili akcelerometar, a sam uređaj se može priključiti na senzore brzine vozila, Međutim cijena uređaja može biti znatno veća od ostalih opcija uređaja. Ponekad je čak ekonomičnije kupiti slično vozilo koje posjeduje tvornički podešen GPS.

3.4.6.3 Naknadna ugradnja tvornički neoriginalnih GPS uređaja

Većina proizvođača pruža naknadnu ugradnju GPS uređaja koji se mogu trajno pohraniti u vozilo. Tipična lokacija za takvu instalaciju je DIN utor za radio/kazetu/CD. U ekstremnim slučajevima, također se može redizajnirati i nadzorna ploča kako bi se postavio uređaj.Ovaj pristup se smatra kao kompromis između prijašnje dvije opcije. Prednosti ukljućuju znatno sigurniji i bolji kozmetički završetak nego kod prijenosnih uređaja, te znatno nižu cijenu uspoređujući sa instalacijom originalnih tvornički dostupnih GPS-a.Neki od sustava su: Acer e300 series, Garmin, Gizmondo, iGo (software), Master Navigator Software, Mio Technology, Navman iCN series, Pioneer, TomTom, VDO Dayton, Wayfinder Navigator.

28

4 PRIMJENA U VOJSCI

4.1 SINCGARS- taktički sustav za upravljanje bojišnicom (S-TBMS)

Tvrtka ITT Industries proizvodi, osim taktičkih komunikacijskih sustava, i multimedijalne komunikacijske sustave kao što su širokopojasni mrežni radio (WNR-Wideband Network Radio) i taktički sustav za praćenje stanja i slanje poruka o stanju na bojišnici u realnom vremenu, te prikaz cjelovite slike moderno uređene bojišnice u realnom vremenu.Jedan od takvih sustava je S-TBMS (SINCGARS-TACTICAL BATTLEFIELD MANAGEMENT SYSTEM). Današnji vojni zapovjednici žele posjedovati sustave koji bi im osigurali cjelovitu sliku bojišnice u svakom trenutku. Zahvaljujući najsuvremenijoj tehnološkoj izvedbi, S-TBMS vrlo uspješno obavlja tu zadaću, dajući ljudima, kojima je to potrebno, kompletnu sliku bojišnice u realnom vremenu s raznolikim mogućnostima slanja zapovjednih poruka, te jednostavnijeg i pouzdanijeg vođenja boja. Sustav omogućuje digitalizaciju i prikaz vojnih zemljovidnih karata, praćenje kretanja pojedinca ili skupina, prikaz rasporeda postrojbi i tehnike, prikaz rasporeda minskih polja, distribuciju zapovijedi i izvješća, uporabu vojne ili neke druge simbolike, jednostavan je za uporabu s minimalnim zahtjevima za obuku. Takvi sustavi sastoje se od više mreža od kojih svaka mora imati najmanje jedan internetski čvor. Svaki internetski čvor opremljen je s dva SINCGARS ATCS radiouređaja ugrađena u adapter za ugradnju u vozilo koji je konektorom vezan na pripadajuće računalo. Ovako opremljen S-TBMS čvor može slati i primati zapovjedne poruke kao i informacije o stvarnom stanju na bojišnici od svih i prema svim drugim čvorištima čime zapovjednici mogu vidjeti sliku bojišnice u realnom vremenu. Svi objekti koji se kreću (npr. vojnik s prijenosnim radiouređajem) mijenjaju položaj, te GPS sustav ugrađen u radiouređaj (Slika 10)stalno šalje podatke o novom položaju čime se automatski mijenja slika bojišnice u realnom vremenu.

Slika10) Slika11) Obrada podataka

Radiouređaj AN/VRC-90E(V) ugrađuje se u vozila i uz dodatno pojačalo snage od 50 W osigurava komunikaciju na većim udaljenostimaBespilotne letjelice imaju primjenu u vojsci ponajviše ih se pokušava prilagoditi urbanim dijelovima. Vojnici traže male bespilotne letjelice koje će moći kružit gradovima, ali ne samo to nego i koje će moći ulaziti u zgrada i otkrivati neprijatelje. Zbog mnoštva bespilotnih letjelica dolazi do gomilanja informacija koje je onda teško sve obraditi u realnom vremenu, ali neke bespilotne letjelice same prikupljaju mnoštvo informacija koje je onda nemoguće obraditi u realnom vremenu(Slika 11).

29

5 PRIMJENA U VATROGASTVU

5.1 Besposadni sustav

Prije nekoliko godina došlo je do ideje besposadne letjelica Hrvatske vojske te njena možebitna uloga u zaštiti od požara. Već tada se pokazalo da ona ima svoje mjesto u preventivnom izviđanju i rukovođenju gašenja požarom kada on nastane. Međutim taj sustav ima zakonska ograničenja tako da nikad nije zaživio u civilnoj uporabi nego je i dalje ostao ograničen samo vojnom primjenom.Tim stručnjaka pokušao je napraviti letjelicu u zakonskim regulativama. Kao rezultat toga nastao je projekt 'FENIX' i prototip letjelice koja je prošle godine iskušana na požaru otoka Lastova.

ULOGA BESPOSADNOG SUSTAVA

Slika12) Prikaz besposadnog sustava

Tijekom požara raslinja na priobalju pojavljuje se niz problema u rukovođenju gašenja požara. Možda najveći problem je konfiguracija terena i nemogućnost brzog sagledavanja površine zahvaćene požarom, brzina i smjer širenja te ostala moguća ograničenja što ima za posljedicu kašnjenje podizanja optimalnog broja gasitelja. Nadalje kad zapovjednik dođe na mjesto intervencije tada gubi previše vremena sa upoznavanjem situacije (ako je to uopće moguće) te ne može odrađivati poslove u svojoj domeni kada se nalazi na terenu. Često, zbog konfiguracije terena, nije dostupan putem radio veze ili mobilne telefonije što se u praksi ne smije događati. Zapovjednik akcije gašenja takvog požara mora biti u blizini tog požara, ali na jednom mjestu (stožer) od kuda mora izdavati zapovjedi i koordinirati akcijom gašenja. Trenutno se zapovjednik u takvoj situaciji oslanja na informacije voditelja sektora požarišta koji mu putem radio veze (ako je to moguće) prenose informacije o stanju na požarnim sektorima, a te informacije isključivo ovise o stručnosti voditelja požarnih sektora. Nije rijedak slučaj da zapovjednik požarišta pod utjecajem načina interpretacije (boja glasa, brzina govora, glasnoća) može donijeti pogrešnu odluku. Osim toga današnji zemljovidi kojima se koriste vatrogasni zapovjednici su poprilično stari tako da nema ucrtanih prometnica, putova i vegetacije koje bi odgovaralo trenutnom stanju što također može utjecati na donošenje odluke. Svakako se ne smiju zaboraviti ni poteškoće oko nadzora požarišta kad se ono stavi pod kontrolu.Jedno od rješenja navedenih poteškoća je svakako besposadni sustav.

30

Slika 13) Određivanje površine i dužine požarne linije

Besposadni sustav čini besposadna letjelica i zemaljska nadzorna postaja. Uloga tog sustava je da šalje sliku u realnom vremenu u zemaljsku nadzornu postaju (koja se nalazi u vozilu) pri čemu zapovjednik požarišta odmah može sagledati trenutačno stanje na požarištu i na osnovu toga izdavati zapovjedi putem radio veze (Slika 12) ili će operater analitičar obraditi sliku, usporediti s zemljovidom na koji će ucrtati važne parametre i tako sve zajedno poslati putem elektronske pošte u stožer, naravno sve to uz prihvatljivu cijenu. Takav sustav, nadalje, omogućava da se pozicija letjelice putem GPS-a iscrtava na geokodiranom zemljovidu čime možemo dobiti vrlo točnu trenutačnu veličinu požarišta i dužinu požarne linije (Slika 13).

5.2 Rad sustava

Slika 14) Rad sustava

Shematski je prikazan prijenos i obrada pojedinih signala(Slika 14). Pilot vizualno ili putem slike koju prima iz letjelice upravlja i snima teren zahvaćen požarom.

31

Slika u realnom vremenu dolazi u video prijemnik u analognom obliku te se ista prikazuje na monitoru (klasični televizor). Isti taj signal ide i do digitalnog video rekordera koji pretvara analogni signal u digitalni, vrši snimanje na kasetu te šalje digitalni signal prema prijenosnom računalu. Na prijenosnom računalu također se može pratiti slika u realnom vremenu, a operater-analitičar ‘zamrzava’ slike koje sadrže potrebite informacije. Te slike, kao što je to već prije rečeno, uspoređuje s zemljovidom te kao cjelokupnu informaciju šalje putem GPRS mobilne telefonije u internetsku mrežu prema stožeru odnosno korisniku informacije (Slika 15). Ista ta informacija jednom kada uđe u internetsku mrežu može biti proslijeđena svakome tko je priključen na Internet (globalna svjetska kompjutorska mreža) ili Intranet (unutarnja kompjutorska mreža).

Slika 15) Obrada informacija

Na kraju se može zaključiti da je to višenamjenska letjelica što znači da može osim za poslove vatrogastva (zaštite od požara) izvršavati i druge zadaće potrebite nekim drugim službama (policija, civilna zaštita, pojedine tvrtke) s time da se u letjelicu ugrade odgovarajuća osjetila.Treba naglasiti da je potrebno imati stručan kadar za rad sa sustavom. U nadolazećoj požarnoj sezoni testirat će se pa će se vidjeti da li je isplativ ili ne.

6 ONLINE KUPOVINA I REZERVACIJA KARATA

32

Svakodnevno se susrećemo sa sustavima u realnom vremenu prilikom odlaska u kazališta, na koncerte ili u kino kada želimo osigurati kartu na vrijeme, bolje sjedeće mjesto ili jednostavno izbjeći gužve na blagajnama. Omogućena nam je direktna kupovina ili rezervacija karata. Imamo mogućnost rezerviranja po našem izboru odabranog sjedala putem interneta u realnom vremenu, bez čekanja na odgovor, u bilo kojem trenutku, bez obzira na vremenske zone i radno vrijeme ustanove. Omogućava on-line plaćanje, a sigurnost on-line plaćanja jamči određena enkripcijska tehnologija.

Potencijalni posjetitelj može pregledati kompletni kazališni, kino ili neki drugi repertoar te odabrati željenu predstavu. Zatim mu se omogućuje odabir termina i dvorane u kojoj se želi pogledati predstava.

Potrebno je upisati svoje podatke i time se prijaviti u sustav.

33

Odabire se broj mjesta koji je potrebno rezervirati.

Prikazuje se karta sjedećih mjesta pokraj koje se nalazi tumač znakova kako bi dobili uvid u položaj i dostupnost sjedećeg mjesta. Pruža se usluga kojom servis odmah predlaže sjedala s obzirom na preostala slobodna mjesta te broj mjesta koje treba rezervirati, ali se i omogućuje potencijalnom posjetitelju da sam odabere mjesta. Cijena se automatski preračunava svaki put kada se promijene rezervacijski uvjeti.

34

Omogućeno je i višejezično sučelje koje omogućava potencijalnom posjetitelju da rezervaciju izvrše na jeziku koji najbolje poznaju. Potencijalni posjetitelji više ne moraju dugo čekati na potvrdu o rezervaciji, za što je nekad trebalo i nekoliko dana, sada je dobivaju odmah.

Rezultat svega je zadovoljstvo posjetitelja brzom i kvalitetnom uslugom na najvišem tehnološkom nivou!

35

7 LITERATURA

http://crometeo.net/site/index.php http://hotlab.tel.fer.hr/student_projects/diplomski-Pejsa.pdf http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1102006/logistika.asp http://bs.wikipedia.org/wiki/Multimedija http://www.msp.mesit.cz/cz/pdf/sys_ms_hrvat.pdf Ekscentar5_6-9, članak 'Kartografija, GIS i Internet', N.Frančula, D.Tutić http://www.pljusak.com/grafika.php http://meteo.hr/ http://www.tel.hr/dhmz/ http://weatherpost.com/ http://met.fu-berlin.de/wetter/meteosat/ http://www.wikipedia.com http://www.accuweather.com http://www.carnet.hr/casopis/19/Clanci/2?

CARNetweb=c76ac3aa1f0f867e745b7f44a1b0ecd9 Kinberg, Kritz: Geo-Comunication and daily avalanche awareness www.blitz-cinestar.hr http://www.booking-it.com/ebooking_details.htm http://www.hak.hr/cpage.aspx?page=thak4.html http://www.peek.hr/# http://www.tfl.gov.uk/businessandpartners/freight/2988.aspx http://www.tfl.gov.uk/tfl/livetravelnews/realtime/road/default.asp. http://wsdot.wa.gov/traffic/ http://www.tfl.gov.uk/businessandpartners/freight/2988.aspx. http://www.bulb.hr/hr/intellibus.php http://www.tfl.gov.uk/tfl/livetravelnews/departureboards/ http://www.traintimes.org.uk/map/ http://en.wikipedia.org/wiki/Automotive_navigation_system http://en.wikipedia.org/wiki/Dead_reckoning http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/013142004/sincgars.asp http://www.upvh.hr/pages/bele011005.htm http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/147-1482007/bespilot.asp

36