SUVREMENA HISTORIOGRAFIJA( Mirjana Gross + House of History )

SUVREMENA FRANCUSKA HISTORIOGRAFIJAO znaaju Francuske nove historije

- struja oko asopisa Annales je najprodorniji pokret u Francuskoj- nakon rata dolazi do institucionalizacije programa grupe koja je dotad raspolagala samo asopisom Anali

- osniva se (pod vodstvom L. Febvrea) esta sekcija Praktine kole za visoke studije s programom interdisciplinarnosti, otvorenim prema svim drutvenim znanostima. 1947.g - dok su u angloamerikim zemljama moderne drutvene znanosti proizile uglavnom iz sociologije ili antropologije, u Francuskoj historija dobiva djelominu vodeu ulogu u drutvenim znanostima upravo preko djelatnosti este sekcije, kojoj je nakon Febrveove smrti na elu Fernand Braudel. - Studij pod njegovim vodstvom obuhvaa gotovo sve drutvene znanosti s oko 40 istraivakih centara i vie od 10 sekcija s oko 150 seminara i otprilike toliko predavaa. - Nova historija prodire na francuska sveuilita i usmjeruje francuske povjesniare, velikim dijelom preko doktorskih disertacija, a izdavaka poduzea i mediji populariziraju djela povjesniara te struje. - 1975.g esta se sekcija pretvara u kolu za visoke studije drutvenih znanosti s pravim sveuilitem

- poslije rata nastaju novi Anali koji do danas nose naslov Anali. Ekonomije, drutva, civilizacije. - istraivanju ekonomije i drutva prvobitnih anala pridruuje se civilizacija, a tim pojmom se istie irenje horizonta na sva podruja materijalnog i duhovnog ivota- predmet historijskog istraivanja postaje: Totalna historija koja ne bi smjela drutvo, ekonomiju, ideologiju, religiju i druge pojave obraivati izolirano, , nego bi ih morala obuhvatiti u njihovoj povezanosti i isprepletenosti unutar zajednikog ivota ljudi u jednoj epohi

- postoje 3 generacije oko anala- 1 generacija: oevi osnivai Marc Bloch i Lucien Febvre- 2 generacija: prevladava nakon rata do 1960.tih gl. predstavnik Fernand Braudel- 3 generacija: nakon 1968.g ima mnogo usmjerenja,ali nema dominantih povjesniara - karakteristino za 3 generaciju je ponovno otkrie Febvreove historije mentaliteta, ali uz dopune i izmjene, te interes 3 generacije se premjeta iz podruma (ekonomije), na tavan (kultura)

Ernest Labrousse njegovom zaslugom ekonomska i socijalna historija postaju dominantne meu pripadnicima struje oko analaNacrt kretanja cijena i prihoda u Francuskoj 18. stoljea temelj nove metode jedne kole ekonomske historije - u sreditu su interese pravilnosti i ponavljanja, s namjerom da se ustanove trajniji povijesni odnosi - rije je o istraivanju krize starog reima uz pomo fluktuacije cijena, pogotovo uoi francuske revolucije.- prvi povjesniar koji u historiografiji Anala uvodi bitne pojmove: struktura povijest koja se ne mijenja, ne kree, ali se moe zabiljeiti konjuktura povijest koja se mijenja (konjuktura mu je vanija od strukture)

Fernand Braudel najpoznatiji povjesniar 20.st- predsjednik 6 sekcije Praktine kole za visoke studije na College de France- kao glavni urednik Anala, od asopisa stvara borbeno sredstvo za nastavak i razradu Blochovih i Febvreovih poticaja (gl. urednik do 1969.g)- prelazi od istraivanja konjuktura prema istraivanju struktura

Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II. objavljen 1949.g - Braudel doivljava Sredozemlje kao cjelinu s kreativnim prostorom i mnogim razliitim, ali i slinim regijama i problemima, nakon svog rada u dubrovakom arhivu 1935.g - Braudelovo sredozemlje ima 3 djela: 1. vrijeme odnosa ovijeka i njegove prirodne okoline 2. vrijeme razmjerno polaganih promjena ekonomskih, drutvenih i politikih struktura 3. vrijeme politikih i ratnih dogaanja - prema Braudelu povijest treba promatrati u 3 razine : u geografskom, drutvenom i individualnom vremenu - svako pojedinano objanjenje mora upuivati na iru koncepciju koja obuhvaa sve 3 razine, a njihova kombinacija ini povijesni ritam - globalna historija predmet tistraivanja pretpostavlja iroke prostore i dugo trajanje

Trilogija o materijalnoj civilizaciji, ekonomiji i kapitalizmu od 15 do 18.st - 3 vremenske razine: na dnu materijalna civilizacija, u sredini ekonomski ivot i na vrhu kapitalistiki mehanizam - naputa ograde ekonomske historije i temelje trai u svakodnevnom ivotu - za njega su trina ekonomija i kapitalizam dvije razliite stvari - u trinoj ekonomiji prevladava konkurencija i razmjena je jednaka, a kapitalizam stvara i iskoritava monopolne oblike koji uvjetuju nejednakost razmjene - prikazuje djelatnost kapitalista od srednjeg vijeka, kada oni poinju stvarati mreu razmjena na irokom prostoru - ekonomijasvijet struktura ekonomske razmjene na irokom prostoru sa sreditima u gradovima, a skupina tih ekonomija ine svijetsku ekonomiju

Identitet Francuske djelo u kojem se bavi razliitim aspektima povijesnog ivota u Francuskoj, djelo je trebalo imati 4 djela, no zavrio je samo 2 djela: - prostor i povijest, ljudi i stvari, drava, kultura i drutvo, Francuska izvan Francuske - veliku panju daje seljakoj ekonomiji, no zanima ga uloga gradova, prometa, obrta..

Serijalna Historija

- Struktura u francuskih povjesniara oznaava niz geografskih, ekonomskih, drutvenih i mentalnih odnosa koji traju razmjerno dugo, povezuju skupine ljudi te odreuju one povijesne dogaaje koje suvremenici mogu izravno uoiti

- Serijalna Historija: - je pristup istraivanju koji konstruira povijesne injenice u vremenu, u serijama homogenih jedinica koje se mogu usporediti, a ponavljaju se u razmjerno duljem trajanju i unutar njega u odreenim pravilnim intervalima- s serijanom historijom u istraivanje ulazi kvantifikacija, a s tim uporaba kompjutora

- Prva serijalna historija je ekonomska, i to najprije historija cijena te njihovih fluktacija duljeg ili kraeg trajanja- od 50-tih.g serijalni postupak se iri na demografsku i socijalnu historiju- od 70-tih.g prijelazom iz podruma na tavan, nastaje serijalna historija na treoj razini koja se bavi kulturom i mentalitetetima

- Serijalna kulturna historija je dala dobre rezultate za povijest pismenosti:- Historija pismenosti: postoje djela o itanju i pisanju u vezi s promjenama razina u Francuskoj od 16 do 19.st- Historija knjiga : najznaajnije postignue ekonomske, drutvene i kulturne serijalne historije, gdje je predmet zanimanja promjene u proizvodnji i prodaji knjiga te u italakim navikama razliitih drutvenih grupa

Pierre Chaunu kae da je struktura se ono to je u jednom drutvu i ekonomiji traje dovoljno dugo da se ne moe zapaziti obinim promatranjem- bavi se historijskom geografijom te istie vanost prostora i komunikacije- Sevilla i Atlantik istrauje trgovaki promet izmeu panjolske i Novog svijeta od 1504 do 1650.g - istraivanje temelji na brodskim dnevnicima, ispravama, popisu lanova i tereta

Pierre Goubert rad o gradu Beauvaisu i njegovoj regiji klasino djelo u kojem povezuje historiju demografije i socijalnu historiju

Louis Henri razradio metodu i tehniku rekonstrukcije obitelji, a to je postigao sreivanjem podataka iz upnih matica za statistike podatke

Philippe Aries prvo se bavi hist. demografijom, potom naputa kvantitativan pristup- O djetinstvu u starom reimu pokazuje kako u srednjem vijeku u Francuskoj ne postoji svijest o djetinstvu kao dazi ljudskog ivota sve do 17.st- O ovijeku pred smrt prikazuje razliite faze odnosa ovjeka prema smrti

Michel Vovelle pie o baroknoj pobonosti u pokrajini Provance u 18.st - rezultate temelji na analizi vie od 3000 oporuka, a pokuava mjeriti promjene u miljenu i osjeajima- majstor je kvatifikacije, no smatra da u interpretaciji masovnih podataka postoje problemiHistorija Mentaliteta

- Historiju mentaliteta proizvodi trea razina serijalne historije, te je danas glavno podruje istraivakog interesa- Historija mentaliteta kree od Febvrea i njegova shvaanja mentalnog orua, tj. nain miljenja i osjeanja ljudi u odreenoj drutvenoj i kulturnoj sredini u nekom razdoblju- Pojam mentalitet obuhvaa misli i osjeaje ljudi odreenog prostora i razdoblja

- Historija mentaliteta je regionalna, a demografski rezultati se primjenjuju sve vie na iskaze o mentalitetima- istraivanje obuhvaa brojna i raznovrsna podruja: kontinuitete i lomove u religijskim mentalitetima, to budi zanimanje za puku religiju, odvojenost i prepletanje uene i seljake kulture- Historija marginalnih grupa bavi se istraivanjem izoliranja odreenog broja stanovnitva i njihovog poloaja ( crnaka geta, radnici, ene, stranci u Europi )- Historija materijalne kulture istraiva poloaj masa i njihovu izloenost materijalnim prisilama

Robert Mandrou - kolektivnu psihologiju nastoji spoznati istraivanjem mentaliteta odreenih drutvenih u kulturnih grupa.

Emmanuel Le Roy Ladurie utjee na okret od kvantitativne prema atropolokoj historiji- na poetku karijere objavljuje doktorsku tezu o seljacima Languedoca, obrazac serijalne hist.- Montailou, okcitansko selo u 14.st (1975.g) inkvizicijski proces jednog biskupa- Karneval u Romansu 1580.g (1979.g) nastoji obuhvatitit mentalitete kolektivnu svijest i polusvijesne kulturne strukture, pokolj na Poklade u Vjerskim ratovima

Geoges Duby majstor historije mentaliteta i medievist- Tri reda istrauje odnos mentalnog i materijalnog u drutvenim promjenama na primjeru kolektivnih predodbi drutva kod sveenika, vitezova i seljaka- Duby definira feudalizam kao srednjovjekovni mentalitet, jer se ljudima srednjeg vijeka ekonomska zbilja inila nevanom, a prave su im injenice nadnaravne i duhovne

Jacques Le Goff zauzima se za srednji vijek na temelju istraivanja imaginarnog, tj. onoga to su ljudi zamiljali i kako su doivljavali zbilju- zanima ga kako ljudi mjere i osmiljavaju vrijeme te rasporeuju razdoblja rada i odmora- Roenje istilita u 12 i 13.st prikazuje promjenjive predodbe o ivotu nakon smrti kao dijela feudalnog kranstva

Norbert Elias pretea historije tijela O civiliziranju obiaja bavi se promjenama ponaanja prema tijelu u europskoj civilizaciji od 16.st

SUVREMENA NjEMAKA HISTORIOGRAFIJA

Nakon Drugog Svijetskog Rata

- Vodei povjesniari pokuavaju spasiti to mogu od njemake historiografske tradicije, i to upravo one koja nije imala uvjeta pobijati agresivni nacionalizam wilhelmovske ere i nacizam, jer je vjerovala u objektivan povijesni proces

Henrich Von Srbik - historiju njemake historiografije je pie u duhu historizma s autoritativnim monarhijskih i konzervativnih pozicija. - Dri se nacistike ideologije krvi i tla, te otvoreno brani Nacizam

Gerhard Ritter zajedno s Friedrichom Meinckeom negira suodgovornost Njemake historiografije za duhovno pripremanje nacizma, te smatra da da korijene nacizma treba traiti u modernoj europskoj civilizaciji- prema njemu jako industrijsko drutvo moe svladati jedino razumno jaka drava. - poziva na povratak konzervativnoj tradiciji profesije, te je estok je protivnik struje oko Anala i okreta historije prema drutvenim znanostima

Werner Conze - protivi se redukciji historijske znanosti na slike vrijedne uspomene i pripovijesti na podlozi razuma. - sintetizirajua zadaa povjesniara bi bila u izgradnji strukturalne socijalne historije koju suprotstavlja tradicionalnoj dogaajnoj historiji.

Theodor Schieder - tradicionalni instrumentarij povjesniara pokuava proiriti tipolokim., generalizirajuim i poredbenim metodama. - upozorava na potrebu za istraivanje procesa drutvenih promjena, elemenata kontinuiteta u drutvenim strukturama i pravilnosti u povijesnom kretanju. - iz njegovih i Conzevih seminara je proizala nova generacija povjesniara s demokratskim shvaanjem

Fritz Fischer Zahvat za svjetskom moi - bavi se njemakim ratnim ciljevima u 1. svjetskom ratu i dokazuje da su sve politike grupe zastupale ekspanzionizam. - Njemaki ciljevi u1. i 2. svjetskom ratu su slini i meu njima postoji kontinuitet.

- krajem 60-tih njemaka historija kree u onu stranu historizma zahvaljujui mladima koji odluno trae nove putove- glavni problem historiografije ostaje savladavanje prolosti, koja ne eli proi, odnosno nacizam iji se domet nastoji ublaiti- u savladavanju tog problema nastaje sukob izmeu povjesniara, jer su neki povjesniari reagirali na teze da su nacistiki zloini odgovor na Staljinov teror- sjedinjenjem Zapadne i Istone Njemake 1989.g nastao je novi sukob povjesniara, odnosno nadilaenje prolosti nacistikog i istononjemakog totalitarnog sustava

Historijska drutvena znanost

- mladi povjesniari su se uputili prema istraivanju razliitih drutvenih podruja- mnogi povjesniari dre kako metode drutvenih znanosti otvaraju historiji nova podruja istraivanja i pomau u boljem rjeavanju osnovnih pitanja- okret prema drutvenim znanostima u Njemakoj je reakcija na moralni i metodski slom historizma, a u vezi s time na krizu predmeta historije u obrazovanju i javnosti.- Pobornici nove historije kritiziraju izjednaavanje strukturalne i socioloke historije jer strukturalnu historiju ele primijeniti na sva ivotna podruja- kritiku socioloku historiju uvodi grupa povjesniara okupljenih oko novog sveuilita u Bielefeldu

- najpoznatiji predstavnici sveuilita u Bielfildu: Hans Urlich Wehler i Jurgen Kocka

- u raspravama i zbornicima predloili su program historijske drutvene znanosti kao socioloki, ekonomski i socijalno psiholoki informirane historijske znanosti. - Historijska znanost bavi se strukturama i procesima kao uvjetima i posljedicama dogaaja , odluka i djelatnosti kojih ljudi nisu potpuno svjesni.- za objanjenje upotrebljavaju analitiki metodski pristup i generalizirajue sheme, a analitiko razmatranje trebalo bi zamijeniti pripovijedanje ili dopuniti pasae pripovijedanja i opisivanja. - Socijalna historija je poddisciplina ili sektorska znanost , a na veliko zanimanje nailaze problemi stalea, klasa, njihov poloaj, sastav i ponaanje, institucije kao obitelj, poduzee...- mnogo istrauju drutvene odnose i sukobe , a u sreditu panje su i procesi urbanizacije i industrijalizacije, drutvena mobilnost i nejednakost. - djelo historijske drutvene znanosti koje je najvie napadano i o kojem se najvie raspravljalo bila je Wehlerova knjiga o Bismarcku i imperijalizmu. - smatra se da je povijesna zbilja kao predmet historijske znanosti sloeno jedinstvo dimenzija ( politike, ekonomske, kulturne i drutvene ), to je treba istraivati specijalnim poddiscplinama ali s aspekta spoznaje njihove meusobne povezanosti.

Thomas Nipperdey protivnik historijske drutvene znanosti ( predstavnik neohistorizma )- u svojoj Njemakoj povijesti 1800-1866 dao je politikoj historiji sredinje mjesto- njegov ideal je da svako doba ima vlastitu vrijednost i smisao u neposrednom odnosu prema Bogu ( kao i Leopold von Ranke )

Lothar Gall predstavnik socijalne historije- obitelj Bassermann iz Mannheima :- prikazao je postignua i slabosti, veliinu i granice, uspon i pad njemakog graanstva u svijetlu jedne velike njemake obitelji u 9 generacija koju prati vie od 200 godina

Teorija i Pripovijest

- u velikim historiografijama pojavilo se uvjerenje da je pripovijedanje bitan medij historijskog prikaza. - u Njemakoj se u 80-im godinama javlja kritika koja zahtijeva povratak pripovijesti. - veliki dio njemakog socijalno-historijskog prikaza je teoretski informirana argumentacija.- u diskusiji o teoriji se mogu uoiti 3 glavna pitanja : to je teorija, u emu je pozitivna strana upotrebe teorija u historijskoj znanosti i moe li historijska znanost uope postojati bez teorije ?

- najvie se raspravljalo o definiciji teorije koju je dao Jurgen Kocka: - teorija je sustav pojmova i kategorija to slue prouavanju i objanjenju odreenih povijesnih fenomena, a ne mogu se izvesti iz izvora.

- teorije pomau pri vremenskom razgranienju istraivanih fenomena te razlikovanju razvojnih razina i tijekova

- prema Wehleru teorija se ne ograniuje na nunost objanjenja predmeta istraivanja, nego obuhvaa i razinu opih spoznaja s teoretskim i praktinim ciljevima

Historijska Antropologija i Svakodnevnica

- u Njemakoj se sa zakanjenjem javlja historijska antropologija, a temelji se na odreenom pojmu kulture. - Historijska Antropologija je komunikacija na temelju spleta znakova, normi i iskustva to grupama ljudi smisleno tumai zbilju i time utjeu na njihove drutvene odnose, stvaranje kolektivnih ivotnih oblika i mentalitete.

- Historija svakodnevice osuuje historiju drutvene znanosti zbog zaboravljanja svakodnevnog ivota te modernizacijom i industrijalizacijom obespravljenih, pauperiziranih slojeva koji su bili iskljueni iz historijskog istraivanja.- dri da su drutva obiljeena konfliktima samo to se oni ne svode na klasne borbe- Glavni predmet istraivanja su ovjek i njegovo iskustvo

Mikrohistorija ( historija svakodnevnice ) je povijesno istraivanje manjih cjelina (jednog dogaaja, obitelji ili osobe)

Makrohistorija obilk povijesti koji se bavi velikim skupinama ili kulturama tijekom dueg povijesnog razdoblja

- Industrija prije Industrijalizacije knjiga grupe autora koja je objavila program razraen u vie lokalnih i regionalnih rezultata

BRITANSKA SOCIJALNA HISTORIOGRAFIJA

George Macualy Trevelyan - predstavlja prvu generaciju engleskih socijalnih povjesniara. - Englesku je socijalnu historiju sastavio kao ugodno avrljanje o prolosti- pod pojmom socijalne historije razumije historiju iz koje je isputena politika, a u njegovu djelu nema statistike dokumentacije i istraivanja drutvene strukture, ve je posrijedi idealizirana i ideologizirana prolost- Historija bi bila prije svega umjetnost pripovijedanja koja zabavlja i pouava graane, a pisac se mora sluiti matom i uivljavanjem. - pokazao se kao staromodni vigovac uvjeren u nadmo engleskih ustanova i zdravog razuma nad ostalim svijetom.

Herbert Butterfield kritiar vigovske interpretacije povijest, te osuuje promatranje engleske povijesti kroz parlamentarizam

Lewis Namier prekida s vigovskom tradicijom- zanima ga funkcija parlamentarnog sustava, kojeg nastoji spoznati strukturalnom analizom- uvodi prozopografiju : - znanost o kolektivnim biografijama parlamentarnih zastupnika, njihovih drutvenih i obiteljskih veza

John Chapman na temelju kvantitavnih metoda je izradio svoju ekonomsku historiju moderne Britanije

George Kitson Clark napravo je sintezu o nastanku viktorijanske Engleske, za koju smatra da je nastala kao proizvod politikog i drutvenog procesa- on nastoji prodrijeti u dubinsku povijest drutvenih procesa, a osnovni predmet istraivanja postaje drutvena pozadina politikog ivota

Lawrence Stone nekada zagovornik socijalne historije, koju postepeno naputa i okree se antropologiji i postaje jedan od najznaajnijih istraivaa historije obitelji- The Family, Sex and Marriage in England 1500 1800 djelo objavljeno 1977.g

- Engleska socijalna historija je opisna i ne bavi se teoretskom argumentacijom ni odnosom prema drutvenim- radovi nastaju pod utjecajem sociologije, demografije i kliometrije- Peter Laslett s njim historijska demografija dobiva sredinje mjesto u socijalnoj historiji

- vanu ulogu u razvoju socijalne historije ima historija gradova koja osvjetljava brojne aspekte drutvenog ivota- nova socijalna historija je dopunjena usmenom historijom i historijom ena- mnogi istraivai su preli s makrohistorije na mikrohistoriju

BRITANSKA MARKSTISTIKA POVIJEST

- glavna marksistika teorija je da je sukob klasa u sreditu povijesnog razdoblja- Marx je povijest ovjeanstva razdvojio u 3 povijesna razdoblja od kojih je svaki od njih proizvod naprednog i ubrzanog naina proizvodnje: antiko, feudalno i kapitalistiko drutvo- Marx je predvidio i etvrto razdoblje socijalizma (kad radni stale uniti graanstvo)

- u Britaniji je grupa marksistikih povjesniara imala izuzetan utjecaj na usmjerenje socijalne historije prema antrolokim temama- lanovi Britanske KP su pokrenuli asopis Past and Present- u njihovoj sredini su izrasla istraivanja o prirodi apsolutizma i feudalizma, razvoju kapitalizma, znaaju engleskog graanskog drutva- Marksistika grupa je sudjelovala u strujama nove historije kao to su: nova socijalna historija, historija odozdo i historija obinih ljudi

Maurice Dobb u svojim studijima o razvoju kapitalizma je nastojao primjeniti marksistiku ekonomsku povijest

Rodney Hilton u istraivanju feudalizma je revidirao neke marxove stavove

Christopher Hill vidi englesku revoluciju kao borbu za ustav i religijsu slobodu, koja vodi ka stvaranju kapitalistikog drutva- tema njegova rada je 17.st, te on u obrazloenju svoje teorije koristi ekonomske dokaze

Eric Hobsbawn postavio razlokovanje socijalne historije kao jedne od poddisciplina historijske znanosti i historije drutva kao koncepta sinteze- njegova orijentacija je strukturalna, jer ga najvie zanimaju socijalne, ekonomske i politike strukture, ali ne zanemaruje i dogaaje i akcije pojedinaca i grupa- napisao je djela Doba Revolucije i Doba Kapitala

Edward Thompson najpoznatiji predstavnik teorije odozdo, kojoj je i dao naziv- bavi se kulturnim oblikovanjem radnikog ponaanja i svijesti- Stvaranje radnike klase najpoznatije dijelo u koje navodi da je do 1830.g identitet samosvjesne radnike klase razvio temelj za kolektivno politiko djelovanje- za njega je klasa posljedica procesa na temelju zajednikog iskustva uz pomo kojega ljudi artikuliraju identitet svojih interesa. - glavna je pokretaka snaga povijesna promjena kultura, a pripovjedanje smatra glavnim elementom historije kao discipline

AMERIKA SOCIJALNA HISTORIJA

- Amerika je historiografija od 2.svj. rata do danas prola 3 razvojne faze: - 50-tih tradicionalni ameriki mit o SAD-u kao loncu za taljenje (melting pot) doivio je svoj vrhunac, te se SAD doivljava ko predvodnik slobodnog svijet u borbi s oprekom totalitarnog sustava SSSR-a- 60-tih nastaje podjela izmeu socijalne i intelektualne historije, dolazi do polemiziranja oko Vijetnamskog rata i previranja na sveuilitima- 70-tih se javlja nova ekonomska, nova socijalna, nova intelektualna i nova politika historija, te nastaje historija od dna nagore koja se bavi fenomenima industrijalizacije

- od sredine 60-tih historiografije vie nije mogla prikrivati injenicu da je ameriki drutveni ivot ispunjen rasnim, etnikim i religijskim sukobima- postalo je jasno da SAD nije lonac za taljenje nego vie zdjela mijeane salate- sukobi su pokazali da se historijsko istraivanje ne moe ograniiti na bijelu srednju klasu, nego mora voditi raune o multirasnom i multikulturalnom amerikom drutvu- dolazi do uspona crne historije, koja zahtjeva istraivanje svakodnevnice, posebno na temelju antropologije- u sreditu panje su problemi crnog identiteta i crne rasne savijesti, a zakljuci uglavnom rue dotanji bijeli mit

Walt W. Rostow formulirao je najpoznatiju modernizacijsku teoriju o nezadrivu rastu kapitalistike ekonomije naglim usponom (take off), koja se temelji na zapadnom iskustvu 18. i 19.st i na oekivanju njenog primjenjivanja na trei svijet

- od sredine 70- tih razvija se historijska sociologija, koja uglavnom pokuava konstruirati teorije koje bi objasnile odnose procesa i povijesnih raznolikosti, pri emu su kvantitativne metode sredstvo istraivanja

Charles Tilly predstavnik sociologa koji teorije ele povezati s povijesnom raznolikou- njegov cilj je analiza utjecaja drutvenih procesa na promjenjive oblike grupnih akcija koje prate europske revolucije, stvaranje drava i kapitalistiki razvoj- Stoljee pobune od 1830.g do 1930.g u djelu primjenjuje modele za obrasce kolektivnih sukoba u Francuskoj, Italiji i Njemakoj te smatra kako je za objanjenje nuno rabiti alternativne teorije i argumente- Pobuna seljaka Vandeje trai razloge zbog kojih su pobune izbile

Immanuel Wallerstein glavne mehanizme svjetskog kapitalistikog sustava nalazi u nekim europskim zemljama 16.st- prema njemu, svjetski sustav se sastoji od jezgre, poluperiferije i periferije

AMERIKA INTELEKTUALNA i KULTURNA HISTORIJA

- Suvremena amerika intelektualna i kulturan historija je pod dvostrukim utjecajem interpretativne simbolike historije i literarnih teorija- Intelektualna historija nema zajedniki predmet istraivanja, metode ni koncepte, ali su vidljiva usmjerenja koja se donekle isprepleu

- Britanci su se usredotoili na socijalnu antropologiju (dokaze socijalnoh obrazaca trae u ljudskoj kulturi), dok su Amerikanci usredotoeni na kulturnu antropologiju (tumaenje kulture na razini ideja koje su uili pojednici)- Kultura se dri glavnim pokretaem povijesnih promjena te je u kulturnoj historiji snano prisutan relativizam- Kultura je nain na koji ljudi, grupe i drutveni slojevi shvaaju i izraavaju svoje ivotne oblike, drutvene odnose i iskustva, te ona nije odreeno ivotno podruje nego medij ivotne prakse

- mnogi povjesniari insprirani antropolokim pristupom su bili naklonjenji mikrohistoriji- dva jako cijenjena prouavanja ove vrste, su istraivanja Carla Ginzburga (vjerovanja talijanskog mlinara u 16.st) i Natalie Zemon Davis

Clifford Geertz svetac zatitnik amerike nove kulturne i intelektualne historije- openito se prihvaa njegova definicija kulture kao povijesno utemeljena obrasca znaenja izraenih u simbolima kao sustavu naslijeenih shvaanja- prema njemu analiza se temelji na interpretaciji smisla, tj. razumjevanju i doivljavanju ljudskog duhovnog svijeta- razvio je pristup gusti opis koji pomae u razumjevanju simbola kulture- Duboka igra: Biljeka o borbi pijetlova na Baliju lanak i obrazac gustog pisanja

Robert Darton predlae obrazac gustog pisanja poput Geertzovog prilogom o pokolju maaka to su ga izveli radnici u 18.st u Parizu- smatra da je masakr maaka predstavljao pobunu radnika prema svojim gospodarima koji su loe postupali s njima

Roger Chartier kritizirajui Darntona, istie da nisu svi znakovi u jednoj kulturi odmah i obuhvatni simboli i da jedan te isti simbol ima mnogo znaenja, nestalna i nesigurna zbog rascjepkanosti drutva u starom reimu s obzirom na stale, religiju i obrazovanje.

Natalie Zemon Davis smatra da se antropolokim pristupom pojedinih sluajeva moe spoznati struktura odreenih drutvenih sustava- postala je poznata svoji mesejima o drutvu i kulturi u ranoj modenoj Francuskoj- u njima se bavi ritualiziranim i teatralnim aspektima izgreda svjetine za francuskih vjerskih ratova u 16.st, motivacijom i opravdanjem nasilja na temelju zajednikih biblijsko- liturgijskih i tradicionalnih vjerovanja i obiaja- Povratak Martina Guerra najvanije djelo- svoje ispunajvanje praznina u izvorima opravdava domiljanjem (invention)

POSTMODERNISTIKI TEORETIARI

- Revolucija postmoderne izaziva uvjerenje o kraju zap. Civilizacije, o gubitku smisla svega to se sad dralo njezinim najveim postignuima. - Postmoderna poinje 50-ih u SAD-u pobunom popa ( popular culture ) protiv elitne kulture u knjievnosti, 60-ih se iri na arhitekturu, 70-ih se pojavljuje u radovima francuskih filozofa, a kasnije i u Njemakoj u historiji svakodnevnice.

- Naputa se ideologija prosvjetitelja i liberala 19 st., koja je propovjedala pozitivne posljedice znanstvenog i tehnikog napretka.- Postmodernu perspektivu obiljeavaju radikalni pluralizam i relativizam, te se ne priznaje nikakva cjelina ili istina, a razlike i lomovi zamjenjuju kontinuitete.- Postmoderna kultura je nalik supermarketu s velikom ponudom iz koje svatko moe birati odreene vrednote, ideje, simbole i pogled na svijet.

- Jean Francois Lyotard najpoznatiji teoretiar postmoderne smatra da ne postoji jedna, ve samo konkretne istine- treba se odrei oslonca na jedinstvo i sigurnost znanja, te prihvatiti injenicu da takva sigurnost ne postoji, nego dolazi vrijeme malih pripovjesti koje e pruiti privremeno opravdanje djelatnosti individua i grupa

- Postmodernistiki relativizam preplavljuje amerika sveuilita, odjele za antropologiju, lingvistiku, literaturu i intelektualnu historiju. -Postmodernistiki pristup pokuava dekonstruirati profesionalnu historiju kojoj je zadaa da preko svjedoanstava i izvora trai obavijest o povijesnoj zbilji.- Historija bi stoga bila igra uspomenama , rijeima i tekstovima s teitem na dekonstrukciji.- Raskurs gledite na stvar, a Diskurs naracuja raskursa

Ferdinand De Saussure postmodernistika lavina kree na amerika sveuilita od Francuskih lingvista, antropologa i filozofa, kojma predhodi strukturalna lingvistika od F.D Saussurea

- nakon njegove smrti izlazi djelo o osnovama ope lingvistike s koncepcijom o jeziku kao zatvorenom autonomnom sustavu sintaktike strukture koji se temelji na odnosu oznaitelja ( zvuka rijei ) i oznaenoga ( smisla rijei ).- Jezik : sustav znakova to ga treba istraiti sinkroniki (u datom trenutku ), a ne dijakroniki ( u povijesnom razvoju )

- njegovo djelo ima sredinje mjesto u nastanku struktrualizma, uenje da strukture odreuju ovijeka, a ne on njih- jezik postaje sloen sustav ija pravila i kodove ovijek ne moe kontrolirati- jezik je sredite kulture, a ovijek njegov obijekt- smatra da historiografski tekst nema veze s vanjskim svijetom te smatra da zato otpada mogunost razlikovanja istine i poezije, faktinog i fiktivnog, a sam tekst postaje neovisan od autoraClaude Levi Strauss odbacuje prosvjetiteljsko uvjerenje o jazu izmeu mitskog i razumnog te dokazuje da miljenje primitivnih naroda sadri svojevrsnu racionalnost

- analizira mitove (mitemi) koji slino glasovnim jedinicama (fonemi) imaju znaenje samo onda kada su na odreen nain povezani- pravila tih kombinacija ine gramatiku, sustav odnosa koji mitu daje znaenje

- dvojbena mu je historiografija kao kronoloka reprezentacija dogaaja- smatra da nema kriterija za sreivanje obavijesti o povijesnim dogaajima te da postoji onoliko kronologija koliko je kultura- kae da se historijska spoznaja ne razlikuje od mitske i da je pripovjedna historiografija samo mit zapadnog graanskog drutva

Roland Barthes pokuava vratiti historografiju na poloaj grane retorike- smatra da su konstitutivne crte historije iskljuivo poetska imaginacija, te vidi samo retoriku stranu historiografije i gradi lingvistike argumente na primjerima iz klasine predznanstvene historiografije ( Herodot, Machiavelli..... )

- ne uzima u obzira da suvremna historiografija nije vie samo pripovjest o prolosti- smatra povjesniarske injenice samo indicijama, te historiografiju ne razlikuje od fiktivnih literalnih diskursa- osniva je naratologije

Michel Foucault nadahnut Neitzcheom i Heideggerom, te smatra da je ovijek proizvod svoje ideologije, zatvoren unutar jezika, nesposoban prodrijeti do zbilje- ljudi ne mogu otkriti istinu koja bi bila u skadu s prirodom i drutvom, nego je moraju izmisliti, te je zato istina promjenjiva te je proizvode oni koji imaju mo

- njegova djela nisu pristupana je pie nejasnim jezikom, mjenja stavove iz knjige u knjigu- njegova recepcija poinje tek 70-ih, a teme su mo do tamnica i ludosti do spolnosti- kritizira historiju mentaliteta, te utjee na etvrtu generaciju koja se okree od mentaliteta prema novoj kulturnoj povijesti

- Historija ludosti u klasino doba ludost kao medicinska kategorija- Roenje klinike pie o novom pristupu bolesnom tjelu- Nadzirati i kazniti govori o roenju tamnice, odnosno o ideji zatvaranja nekog- Historija seksualnosti tri sveska o seksualnosti

Jacques Derrida smatra svoju dekonstrukciju glavni suvremeni oblik poststrukturalizma- iznosi tezu o nemogunosti bilo kakve znanosti o knjievnosti, te ukida razliku izmeu filozofije i knjievnsoti- pomno itanje svrha osvjetljavanja unutranjih proturjenosti to ih sadri svaki tekst- smatra da je jezik bez znaenja, te je gusti oznaitelja s promjenjivim znaenjem- svijet je za njega bez znaenja, djelatnosti i namjere ljudi, nez meusobne povezanosti

- Dekonstrukcija metoda kojom se dolazi do viestrukih znaenja unutar teksta

LINGVISTIKI OBRAT U SAD-u

Lingvistiki obrat znai da ljudska spoznaja ne izvire iz zbilje nego da je iskljuivo jezik uvjet svake spoznaje

- u Intelektualnoj historiju u SAD-u je raireno miljenje da je jezik nije izraz date zbilje nego sam konstruira vlastitu zbilju- ljudska svijest je podvrgnuta oblicima i strukturama jezika kao sustava iz kojeg proizlazi svako mogue znaenje- jezik postaje sredite kulture, a ovjek njegov objekt, jer ne moe kotrolirati kodove i pravila za jezik, te Intelektualnu ne zanima to je autor htio rei

- pod utjecajem strukturalne lingvistike, nakon 2.svj.rata prevladava u literarnoj teoriji nova kritika, koja se okrenula iskljiivo unutranjoj analizi tekstova na temelju odnosa rijei.- Literarni kritiari unose nemir i nesigurnost u razliite humanistike znanosti, no prije svega dekostruiraju samu literarnu teoriju- meusobno se estoko spore, no slau se, da se naelno ni u jednom tekstu ne moe nai odreeno stabilno znaenje

- kod mnogih autora glavno postaje pomno itanje, a na udaru se nala kontekstualna ortodoksija, ( uvjerenje da se dogaaji i ideje moraju objasniti na temelju njihova poloaja u povijesnom kontekstu ).- tvrdi se da je dioba teksta od konteksta koji bi ga determinirao sama po sebi ideoloki konstrukt.

- u Amerikoj Intelektualnoj historiji vodi se estoka polemika izmeu autora koji se usredotouju na pomno itanje tekstova prema obrascu literarnog kriticizma i onih koji usmjeruju panju na kontekst.

- u Amerikoj literarnoj teoriji postoji i smjer pod nazivom novi historizam vrsta koktela pod utjecajem Geertza, Focaulta i Derride- to je nastojanje da se nadiu granice izmeu literarature, historije, antropologije, umjetnosti, politike i ekonomije, odnosno tendencija prema odreenim temama i interesima

- u novoj kulturnoj historiji panja se vie usmjeruje na nain na koji povjesni akteri konstruiraju smisao svog ivota i oblikuju drutvenu praksu

- pitanje uloge pripovjedanja i retorike u profesionalnoj historiji je danas najea tema meunarodne diskusije.- tradicionalni povjesniari pripovjedaju na nain klasinog povjesnog romana iz 19.st, dok u suvremenoj knjievnosti postoji irok spektar vrlo razliitih stilskih i izraajnih oblika

Arthur Danto 60-ih formulira interpretaciju historiografije kao naracije- smatra da je pripovjedanje zapravo sredstvo spoznaje i oblik objanjenja, te da diskontinuirani vremenski slijed dogaanja moe se prezentirati kao povezanost dogaaja pripovjedanjem kojim se pojedini dogaaji dovode u vezu s cjelinom

Hyden White zajedno s Domenick La Capra, eli intelektualnoj historiji otvoriti nove dimenzije na temelju literarne teorije, te obojica nastoje stopiti historiju, literaturu i filozofiju te se bave europskim problemima.

- Metahistorija White-ova knjiga u kojoj pod utjecajem strukturalistike lingvistike istie metahistorijsku, tj estetsku razinu koja prethodi stvaranju pojmova i odreuje karakter pripovjesti, strategiju objanjenja i stil autora

- tri metahistorijske narativne strategije kojima postie privid objanjenja: 1). etiri mogua naina zapleta (romanca, komedija, tragedija i satira ) 2). etiri mogue argumentacije (formativizam, organcizam, mehanicizam, kontekstualizm) 3). etiri mogua ideoloka pristupa ( anarhistiki, konzervativni, radikalni, liberalni )

- ovaj prefugrativni in bitno ovisi o etirima glavnim tropima poetskog jezika ( metafora, metonimij, sinegdoha i ironija )- White smatra da svaki povjesniar na toj metahistorijskoj razini bira dominantan trop svoga historijskog prikaza

Paul Ricoeur smatra da povijesni dogaaji imaju narativnu strukturu i da se stoga povjesniarsko pripovjedanje o njima moe prihvatiti kao objanjenje- Historijski diskurs mora izraavati sposobnost ljudi da svom iskustvu vremena daju odreen smisao

Joyce Appleby , Lynn Hunt , Margaret Jacob

- tri amerike povjesniarke, praktiarke nove kulturne historije koji se zauzimaju za istinu o historiji i povijesti- protive se svoenju historijskog znanja na tekstove bez veze s zbiljskom prolosti.- smatraju da nastojanje da se spozna istina je bezuvjetna zadaa profesije- razlikuju Historju od fikcije, jer historija eli znati to se dogodilo u prolosti- rehabilitirale su historijsku objektivnosti kao odnos izmeu povjesniara i vanjskog predmeta njegova istraivanja- inzistiraju na znanstvenim metodama, kao orue u istraivanje povjesnih drutava

ULAZAK ENA U POVIJEST

- naglim porastom broja studentica na sveuilitima i ena u intelektualnim zanimanjima rastu i intezitet i znaaj borbenosti akademski obrazovanih autorica koje se bave enskim studijima i velikim djelom dre se feministicama- feminizam pojam koji se odnosi na nastojanje da se ukloni diskriminacija ena u razliitim ivotnim podrujima

- feministika kritika se sree s 2 glavna tipa etablirane historije : - tradicionalna gdje su ene nevidljive - socijalna i antropoloka gdje su ene pomalo vidljive

- feministika znanost kritiko ispitivanje metoda i teorija koje odraavaju neravnopravnost spolova, te eli potaknuti promjene gdje znanstveno miljenje pokazuje patrijarhalne crte

- 80-ih historija ena prerasta u historiju spolova zbog straha da se historija ena ne razvije kao posebno podruje u uz dotadanju opu povijest mukaraca- otvaraju se vrata istraivanju raznolikosti mukih i enskih oblika identiteta i opstanka, te brojnih promjenjivih odnosa meu spolovima

- ve za vrijeme Francuske revolucije neke spisateljice se protive diskriminaciji enaOlympe de Gourges predlae Narodnoj skuptini 1791.g Izjava o pravima ene i graanke- koja nije prihvaena

Marry Wollstonecraft izdaje spis o mehanizmu potlaenosti ena

Simone De Beauvoir O drugom spolu knjiga u kojoj optuuje da je u dotanjoj historiografiji ena samo spol, a mukarac ovijek

- 70-tih razvojem znanstvene historiografije, ene velikom brzinom nestaju iz historijskih djela, a biografije velikih ena su preivjele samo kao beletristika- ene postaju vidljive irenjem socijalne i antropoloke historije, jer su predmeti njihovih istraivanja nuno ukljuivali ene ( historija demografija, obitelji, drutvenih struktura )

- Historija ena dobiva glavne poticaje iz previranja 1968.g u SAD-u, kada na povjesnu scenu dolaze marginalne grupe i etnke manjine - Womens Studies ispituju sve to su mukarci u znanosti pridonjeli kako bi uvrstili svoju mo i odrali patrijarhalne odnose ( Foucault i Derrida daju podrku tezama )- Jurgen Kocka se protiv autonomnoj historiji ena kao posebnoj drutveno znanstvenoj disciplini, a kasnije s dvije najpoznatije njemake autorice radova u historiji spolova ( Ute Frevert i Karen Hausen) vodi na kongresu njemakih povjesniara sekciju s temom: klase i spol u 19.st

- Historija ena nastaje u SAD-u kao istraivanje poloaja, djelatnosti i iskustava ena u pojedinim povjesnim razdobljima, a 70-ih se javlja Historija spolova- Gender history razvija svijest o tome da su prole i sadanje okolnosti razliite u iskustvima mukaraca i ena- Povijest ena na Zapadu najvanije djelo, od antike do 20.st, grupa 70 autora/caHOUSE of HISTORY

1. EMPIRIZAM

- Empirizan je teorija znanja i metoda historijskog istraivanja, ali empirijski povjesniari naglaavaju vanost metodologije nad teorijom- poetci empirizma seu u 16. i 17.st, te je empirizam vjerovanje da znanje proistie iz promatranja materijalnog svijeta ( Francis Bacon )

- Leopold von Ranke je bio glavni za uvoenje profesionalnih standarda za historijsko istraivanje, te on odbacuje brojne izvore i tvrdi da povjesniari trebaju koristiti samo primarne ili orginalne izvore (oni koji su nastali u vrijeme promatranog dogaaja)- poznata je njegova uzreica da se povjesniari trebaju suzdrati od suenja prolosti i jednostavno pisati to se dogodilo

- osnovna naela znanstvene empirijske historije su : rigorozno istraivanje, nepristrano istraivanje i induktivna metoda razmatranja (od posebnog prema opem)

2. KVANTITATIVNA HISTORIJA

- Kvantitativna Historija je niz metodologija i teoretskih osnova koje su povezane s injenicom da se sve oslanjaju na numerike podatke- skoro svako historijsko pisanje zahtjeva kvantifikaciju

- Nova ekonomska historija (kliometrija) se razvila krajem 1950.-tih- njena karakteristika su 4 prakse: - pokuaj preciznog definiranja pitanja koja se podrgavaju ispitivanju - izrada eksplicitnih modela - predoavanje dokaza o svijetu kako stvarno postoje - testirati model koji je u suprotnosti s dokazima i tako stvoriti suprotnu injeninu dedukciju

Robert W. Fogel - najpoznatiji klometriar O robstvu crnaca u SAD-u

3. ORALNA HISTORIJA

- Oralna Historija je usmena historija, odnosno tehniki proces u kojem su pamenja starijih otkrivena kroz pitanja, snimljena na diktafonu i prepisana

- postoje povjesniari, kao Eric Hobsbawn, koji smatraju oralna svjedoanstva nepouzdanim i zaraena osobnom subjektivnou- s druge strane, Paul Thompson smatra da se pouzdanost mora oslanjati na to ako postavljena pitanja zanimaju ispitanike- on je eksplicitno istakao da glavna snaga oralne historije lei u pojedinanim injenicama i detaljinim opisima svakodnevnih dogaaja

4. PITANJE NARACIJE

- Pripovjedanje se smatra najvanijom funkcijom kod pisanja historije- Sredite pripovjedanja je konstruiranje naracije koji ima poetak, sredinu i kraj, te koje je struktuirano oko slijeda dogaaja koje se zbivaju u vremenu

5. FREUD i PSIHOHISTORIJA

- Psihohistorija je upotreba psihoanalize za pomo pri razumjevanju historijskih osoba, grupa i trendova te je jedno od najkonzervativnijih podruja historiografije 20.st- Psihohistorija se odnosi na specifino koritenje historije, a ne na openite psiholoke interpretacije

- Psiholoku teoriju je osmislio Freud na poetku 20. st., ali je povjesniari poinju primjenjivati tek 1960-ih. - Freudov razvoj psihoanalitike teorije se moe saeti u etiri osnovna prijedloga: - iskustva prvih godina i djetinstva imaju dominaciju u oblikovanju odraslog ovjeka; postoje faze razvoja kroz koje svi prolaze; ponaanje odraslih je uvelike odreeno nesvjesnim; kod odraslog ponaanja postoje psihiki konflikti.

- Jedan od najveih problema psihohistoriara je dobiti prikladne dokaze na osnovu kojih bi temelji psihoanalitiku interpretaciju.

Erik Erikson - povezao je psihoanalizu i historiju- uveo psihohistoriju (znanost o psiholokim pozadinama povijesnih dogaaja) kao granu historije. - njegove biografije Luthera i Ghandija su postale obrazac za oponaanje.

Rudolf Bell - djelo 'Sveta Anorexija- je napravio analizu srednjovjekovne psihe. - on usporeuje svete ene koje su se izgladnjavale sa suvremenim enama koje pate od anoreksije.6. POSTKOLONIJALNA PERSPEKTIVA

- razdoblje nakon 2.Svj.rata se esto opisuje kao doba dekolonizacije- Imperijalizam je prekinuo s tradicionalnim obrascima vlasti unutar uroenike kulture- Charles Darwin Porijeklo vrsta na osnovu tog djela znanstvenici u mnogim disciplinama povlae analogije izmeu razvojnih faza prisutnih u prirodnom svijetu kojem upravlja opstanak najjaih i ljudskog drutva

- Postkolonijalno historijsko pisanje zapoelo je kad je iskustvo imperijalizma i kolonijalizma dovedeno u pitanje- postkolonijalne perspektive ukljuuju perspektive koloniziranih te se kolonizirani ljudi postavljaju u sredite historijskog procesa

Edward Said Orijentalizam : Zapadni koncept Orijenta ispitao proizvodnju znanja o orijentu od strane europskih znanstvenika- njegovo kritiko ispitivanje znanstvenog pitanja o orijentu preobrazilo je izraz orijentalizam od neutralne oznake za orijentalno istraivanje do oznake za pejorativnom konotacijom

Lilikala Kame'eleihiwa Domaa zemlja i strane elje Hawaiska uroenika nacionalna historija- pitanje koje animira njeno istraivanje jest kako su hawajski uroenici izgubili vlastitu zemlju i skliznuli na dno drutva- 3 metafore koje objanjavaju zato je poglavitvo to dopustilo : briga oko zemlje, svatko ima svoje mjesto i incest- njena knjiga postavlja pitanje Tko moe pisati uroeniku ili postkolonijanu historiju ?- da li je emika ( unutar kolon. Perspektiva ) ima veu vanost od etike perspektive ( van kolon. Perspektiva )

Gyan Parkash pokuava izolirati domau Indijsku povijest, nakon pojava studija podinjenih ija osnovana predpostavka je da su Indijska historija pisana s kolonijalne i etilistike toke gledita, dok veliki dio indijske povijesti inile su podinjene klase

Ranajit Guha grupa povjesniara na elu s njim je objavila nekoliko svezaka eseja pokuavajui odgovoriti na pitanje: zato su, s obzirom na brojanu prednost, pravi razlog podinjenja i potisnutosti indijskog naroda

7. POSTRUKTURALIZAM

- Postmodernizam se moe karakterizirati kao kritika 4 grijeha modernistike teorije: redukcionizam, funkcionalizam, esencijalizam i univerzalizam

- Postrukturalizam - grupa teorija i intelektualnih praksi, koji se pojavio iz bavljenja i kritike strukturalistikih doktrina

- postrukturalisti tretiraju tekstove kao sisteme oznaavanja ije se znaenje moe djelomino razjasniti destrukcijom ( Derrida ), u ijem oznaavanju je ukljueno uvijek ono to je odsutno i drugo, a nakon destrukcije dolazi do shvaanja da mnoge rijei sdre svoju binarnu suprotnost

Diana Purkiss Vjetica u historiji verzija destrukcijskog pristupa historiji

- destrukcija se pokazala kao vaan historijski alat, no jo nije odreeno kako izgleda postrukualistika historija- destruktivna historija rastavlja prolost od sadanjosti

- nedostatak zatvaranja svakog teksta dovodi do viestrukih povijesti (onoliko povijesti koliko itatelja istog teksta)

Richard Price predstavlja povijest u 4 glasa svatko s vlastitom vrstom tiska tako da istovremeno imamo : glas crnih robova u 18.st, nizozemske upravitelje, moravske misionare i povjesniare

- postrukturalisti tvrde da je jezik kao i predstavjanje svijeta, stvara svijet- jezik je zbog viestrukog znaenja zamjenjen izrazom diskurs- postrukturalizam unitva svako vjerovanje u historijsku objektivnost

12