Sveučilište u Zagrebu - unizg.hr · Web viewPravni fakultet Studijski centar socijalnog rada Zavod za socijalni rad Zavod za socijalnu politiku POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu

Pravni fakultet

Studijski centar socijalnog rada

Zavod za socijalni rad Zavod za socijalnu politiku

POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ IZ SOCIJALNOG RADA I SOCIJALNE POLITIKE

Zagreb, srpanja 2009.

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Obrazovanje za socijalni rad i socijalnu politiku je u stalnoj interakciji sa suvremenim društvenim procesima i nalazi se pred novim izazovima akademizacije (prije svega, daljnjeg razvoja poslijediplomskih studija), koja treba ponuditi održive koncepte socijalnog razvoja u pojedinim zemljama.

Potrebe za daljnjim razvojem doktorskog obrazovanja iz ovog područja u našem su društvu nesporne iz nekoliko razloga:

· specifični socijalni izazovi našeg društva koje je još uvijek u složenoj tranziciji socijalnih, političkih i gospodarskih odnosa

· uklapanje u trendove razvoja u Europskoj uniji

· praćenje svjetskih trendova obrazovanja iz socijalnog rada i socijalne politike u kojima je sve veće težište na znanstveno utemeljenom planiranju i znanstvenoj evaluaciji intervencija na svim razinama od socijalne politike do intervencija usmjerenih ka pojedincima, obiteljima i zajednicama.

Nesporna je potreba za znanstvenim istraživanjima na različitim područjima polja socijalnih djelatnosti. Tako npr. budući da se socijalna politika kao jedna od grana socijalnih djelatnosti razvija u Hrvatskoj unazad petnaestak godina, mnoga obilježja hrvatskog modela socijalne države još su nedovoljno istražena. S druge strane, tranzicija, globalizacija i europeizacija uzrokovale su duboke promjene u sustavu socijalne dobrobiti. Nastala su za hrvatske prilike potpuno nova područja socijalne politike, prisutna je potreba da se novi socijalni sustav utemelji na bitno drugačijim načelima od onih ranijih i sl.

Što se tiče socijalnog rada, danas se on ne odnosi samo na socijalnu skrb i rješavanje socijalnih problema, već i na druge oblike socijalnih intervencija kao što su socijalno planiranje i istraživanje novih socijalnih rizika. Tako se u Revidiranoj strategiji socijalne kohezije Vijeća Europe iz 2004. godine navode mnogobrojne prijetnje europskim društvima, kao što su promjene u obrascima zaposlenosti i s time povezane socijalne nesigurnosti, kriminalitet i socijalni problemi u zapuštenim gradskim četvrtima, odnos multikulturalizma i tradicionalnog identiteta, novi obrasci siromaštva i socijalne isključenosti. Upravo zato Preporuka Vijeća Europe o socijalnim radnicima (2000.) izričito naglašava potrebu stalne edukacije socijalnih radnika te provođenja istraživanja bitnih za socijalni razvoj.

Ugovor EU iz Amsterdama (1999.) borbu protiv socijalne isključenosti eksplicitno spominje kao jedan od ciljeva Zajednice, a što je kasnije razrađeno Lisabonskom agendom i Ugovorom iz Nice (2000.). Lisabonskom agendom socijalni razvoj i socijalna kohezija postavljeni su kao važni ciljevi koji su pretpostavkom ostvarivanja europskog gospodarskog uspjeha. Stoga se socijalne djelatnosti kao profesije i znanstvena područja moraju i dalje razvijati tako da što bolje odgovore na ove izazove.

Polazeći od toga ovaj se Studij pokreće s ciljem da se omogući znanstveno-istraživački rad i stjecanje doktorata znanosti iz područja socijalnog rada i socijalne politike. Time se Hrvatska svrstava uz bok svim zemljama Europske unije što ujedno doprinosi njenoj modernizaciji i ulasku u Europsku uniju.

Doktorski studij posebno je potreban za razvoj kapaciteta za suvremena istraživanja u području socijalnog rada i socijalne politike koja će tragati za odgovorima na probleme zapošljavanja, reforme mirovinskog osiguranja, izgradnje učinkovitog sustava zdravstvenog osiguranja, borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, uključivanja građana i organizacija civilnog društva u socijalne programe, razvoja stambene politike, privatizacije socijalnih usluga te utjecaja procesa globalizacije na razvoj socijalnih država, dostupnosti socijalnih usluga građanima, osiguravanja ljudskih prava. Doktorskim studijem razvijaju se teorijske, metodološke i empirijske pretpostavke znanstvenog angažmana na području socijalnog rada i socijalne politike. Stoga bi ovaj Studij trebao osposobljavati buduće polaznike da budu kadri unaprjeđivati, sistematizirati i analizirati znanja koja se odnose na široki spektar tema u sklopu razvoja i organizacije hrvatskog socijalnog sustava. Imajući na umu da su socijalna politika i socijalni rad znanstvene discipline i primijenjene djelatnosti, teorijska i empirijska znanja, koja se stječu kroz doktorski studij, pretpostavka su iznalaženja djelotvornih rješenja za brojne socijalne probleme i njihovu prevenciju.

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju poslijediplomskih doktorskih studija i drugih poslijediplomskih studija

Sastavni dio unapređenja bilo koje znanstvene discipline je razvoj stupnjevitog obrazovanja koje uključuje dodiplomsko i poslijediplomsko znanstveno i stručno sveučilišno obrazovanje. Za razliku od zemalja Sjeverne Amerike, Zapadne i Središnje Europe u kojima postoji duga tradicija ovakvog stupnjevitog obrazovanja u području socijalnog rada i socijalne politike, u nas do nedavno nije bilo moguće nakon završetaka četverogodišnjeg sveučilišnog studija socijalnog rada nastaviti daljnje obrazovanje u ovom području. Pretpostavke za to su postignute u ožujku 2000. godine kada je Ministarstvo znanosti i tehnologije u klasifikaciju znanstvenih područja uvrstilo i polje socijalnih djelatnosti.

Prvi je poslijediplomski znanstveni studij iz polja socijalnih djelatnosti pod nazivom Poslijediplomski studij iz teorije i metodologije socijalnog rada počeo s radom tijekom akademske godine 2002/2003. U skladu s tada dobivenom dopusnicom, program se mogao odvijati kao dvogodišnji znanstveni magisterij i trogodišnji doktorski studij. Prva i druga generacija je uspješno završila program i do sada je dvanaest kandidata steklo naziv magistra znanosti iz polja socijalnih djelatnosti, grana teorija i metodologija socijalnog rada. Također su obranjena četiri doktorata kao sastavni dio doktorskog studija, te pet doktorata iz socijalnih djelatnosti izvan doktorskog studija.

Kao sastavni dio reforme visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj Studijski centar socijalnog rada je 2005. godine predložio tri zasebna specijalistička studija – Specijalistički studij iz socijalne politike, Specijalistički studij iz psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu i Specijalistički studij iz supervizije psihosocijalnog rada – te dva zasebna doktorska studija temeljem privremenih dopusnica – Doktorski studij iz socijalne politike i Doktorski studij iz socijalnog rada. Akademske godine 2006/2007. upisani su svi ovi programi. Sveučilišni (doktorski) studij iz socijalnog rada je upisalo 8 studenata, Poslijediplomski doktorski studij iz socijalne politike je upisalo 12 studenata.

Prvu generaciju poslijediplomski specijalistički studij iz supervizije psihosocijalnog rada upisalo je 40 studenata, a drugu generaciju njih 16. Do sada su dvije kandidatkinje uspješno obranile specijalistički rad iz supervizije psihosocijalnog rada. Poslijediplomski specijalistički studij iz psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu u prvoj generaciji je upisalo 15 studenata, a u drugoj njih 25. Poslijediplomski specijalistički studij iz socijalne politike je u prvoj generaciji upisalo 16 studenata, a u drugoj njih 20 studenata.

Od početka 90-tih godina 20. stoljeća članovi Zavoda za socijalni rad i Zavoda za socijalnu politiku nositelji su i izvođači različitih kolegija na više poslijediplomskih studija pri Sveučilištu u Zagrebu: Filozofski fakultet (psihologija, sociologija), Katoličko-bogoslovni fakultet (menadžment neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje), Ekonomski fakultet (marketing neprofitnih organizacija), Sveučilišni poslijediplomski studij iz javne uprave, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (poremećaji u ponašanju), Medicinski fakultet (psihotraumatologija), Pravni fakultet (kazneno-pravne znanosti, javno pravo i javna uprava, europsko pravo). Također, član Katedre za socijalnu politiku prof. dr. sc. S. Zrinščak već deset godina predaje na međunarodnom poslijediplomskom studiju europskih socijalnih znanosti u Maastrichtu. Prof. dr. sc. M. Ajduković od 2005. do 2008. godine sudjelovala u Socrates projektu European Master "Social policy and social work in urban areas".

Razvoj poslijediplomskog obrazovanja iz područja socijalnih djelatnosti ne bi bio moguć da u posljednjih 15 godina Studijski centar socijalnog rada nije doživio snažan znanstveni i nastavni razvoj koji uključuje aktivno sudjelovanje u projektima ministarstva nadležnog za područje znanosti, osnivanje i vođenje znanstvenih časopisa, aktivnu publicističku djelatnost te sudjelovanje u poslijediplomskim programima drugih članica Sveučilišta u Zagrebu. Od 1991.-1995. na Studijskom centru socijalnog rada odvijala su se tri projekta uz financijsku potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti RH, a u razdoblju 1996.-2000. odvijao se jedan složeni projekt "Socijalna politika i socijalni rad RH". U razdoblju 2001. do 2006. odvijaju se također tri projekta: "Modeli akcijskih i evaluacijskih istraživanja u socijalnom radu","Reforme sustava socijalne sigurnosti u RH: determinante i perspektive" i "Indeks civilnog društva u Hrvatskoj". Od 2007. godine pri Studijskom centru socijalnog rada odvijaju se četiri projekta koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: „Pokazatelji socijalne kohezije i razvoj hrvatskoga socijalnog modela“, „Djeca, mladi, obitelji i socijalni razvoj Hrvatske“, „Civilno društvo i kombinirana socijalna politika u Hrvatskoj“ i „Funkcioniranje i osnaživanje obitelji u rizičnim uvjetima u Hrvatskoj“, a od 2008. i projekt „Socijalni položaj starih i osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i EU“. Također se odvija i jedan EU FP6 projekt („Welfare and values in Europe: transition related to religion, minorities, and gender“), ali i niz drugih znanstvenih i stručnih projekata koje ostvaruju nastavnici Studijskog centra socijalnog rada.

Pri Studijskom centru socijalnog rada od 1994. godine redovito se izdaju dva časopisa Revija za socijalnu politiku i Ljetopis socijalnog rada. Oba časopisa se referiraju u većem broju međunarodnih baza podataka, a Revija za socijalnu politiku od 2006. godine i Ljetopis socijalnog rada od 2008. u ISI Web of Science (SSCI).

Iz svega iznesenog razvidno je da je Studijski centar socijalnog rada akumulirao respektabilno znanje koje je važno sustavno prezentirati u okviru poslijediplomskog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Zahvaljujući ECTS sustavu, otvorenost i pokretljivost studenata osigurana je kroz (1) mogućnost upisa ovog studija za ostale stručnjake iz područja društvenih i edukacijskih znanosti pod odgovarajućim uvjetima, (2) mogućnost studenata da upisuju izborne predmete na drugim programima na Sveučilištu, (3) ponudom izbornih kolegija koje ovaj program nudi studentima s drugih studija te kroz (4) gostovanje uglednih inozemnih profesora iz sadržaja obuhvaćenih ovim programom.

1.4. Mogućnost uključivanja studija ili njegovog dijela u zajednički program s inozemnim sveučilištima

Postoji mogućnost uključivanja dijelova studija u europski poslijediplomski studij "Social policy and social work in urban areas" te u druge međunarodne joint study programe.

1.5. Ostali elementi za procjenu

Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih programa pokazala su veliki interes Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za razvoj poslijediplomskih studija iz ovog područja što se očitovalo kroz financijsku potporu studiju i studentima. Temeljem toga i nadalje se očekuje interes za daljnji razvoj doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike, kako od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi tako i od strane Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, drugih državnih tijela te tijela lokalne i područne samouprave. Naime, radi se o tijelima za čiju djelotvornost je nužno imati stručnjake osposobljene za složeni znanstveno-istraživački i analitički rad u području socijalnog rada i socijalne politike.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija

Poslijediplomski doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike, područje društvenih znanosti, polje socijalnih djelatnosti.

Studij se provodi kao jedinstveni doktorski program s dva smjera – smjer socijalnog rada i smjer socijalne politike, s jasno naznačenim zajedničkim sadržajima.

2.2. Nositelj i izvođač studija

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Zavod za socijalni rad i Zavod za socijalnu politiku.

Djelovanje doktorskih programa na Pravnom fakultetu reguliran je Pravilnikom o ustroju i načinu izvedbe poslijediplomskih sveučilišnih studija.

2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa

Institucijska je strategija razvoja doktorskog programa iz polja socijalnih djelatnosti temeljena na provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj te na činjenici da je Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jedini program koji nudi obrazovanje iz polja socijalnih djelatnosti u nas.

Do sada su bili razvijani nezavisni doktorski programi za socijalni rad i socijalnu politiku. Razvoj integriranog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike koji ima zajedničku strukturu i sadržaje te specifične nastavne sadržaje pojedinog smjera socijalne politike i socijalnog rada, predstavlja sadržajno i organizacijski kvalitativni iskorak u unapređenju poslijediplomskog obrazovanja kod nas s obzirom na suštinsku povezanost ove dvije grane. Stoga očekujemo višu razinu kompetencija budućih doktora znanosti iz područja socijalnih djelatnosti.

2.4. Inovativnost doktorskog programa

Radi se o prvom studiju ovakve vrste kod nas. Studij je, između ostaloga, usklađen s Međunarodnim općim standardima za obrazovanje socijalnih radnika (Global Qualifying Standards for Social Work Education and Training), koje je usvojila Međunarodna udruga studija za socijalni rad i Federacija socijalnih radnika 2004. godine (www.iassw.soton.ac.uk ili www.ifsw.org ), u kojima je istaknuto da bi svaki student na kraju studija trebao, između ostaloga, usvojiti:

· Znanja o ljudskom ponašanju i socijalnom okruženju s posebnim naglaskom na interakciju pojedinac-u-okruženju, razvoj u životnom vijeku, interakciju između bioloških, psiholoških, socio-kulturalnih i kulturalnih faktora koji oblikuju ljudski razvoj i ponašanje

· Znanje o socijalnoj politici zajednice

· Znanja i vještine potrebne za procjenu i djelovanje (intervencije) na mikro, mezo i makro razini u svrhu razvojnih, zaštitnih, preventivnih i/ili terapeutskih intervencija

· Kritičko razumijevanje socijalnog rada kao profesije

· Kritičko razumijevanje razvoja socijalnog rada u određenoj sredini

· Kritičko razumijevanje utjecaja socio-strukturalne nejednakosti, diskriminacije, potlačivanja, društvene i ekonomske nepravde na ljudsko funkcioniranje i razvoj

· Primjena vrijednosti, etičkih načela, znanja i vještina u prepoznavanju, suočavanju i suprotstavljanju nejednakosti, socijalnoj, političkoj i ekonomskoj nepravdi

· Znanje o i vještine primjene istraživanja u socijalnom radu, uključujući etičko korištenje i kritičko promišljanje istraživanja u praksi.

Predloženi program ima u fokusu sadržaje od neposrednog značaja za polje socijalnih djelatnosti, no svojom organizacijom, strukturom te prijedlogom nositelja pojedinih sadržaja omogućava interdisciplinarnost i transdisciplinarnost u sagledavanju relevantnih socijalnih pitanja. Tako su u programu uključeni sadržaji iz drugih društvenih znanosti, npr. prava, psihologije, sociologije, ekonomije, politologije, ali i odgojnih i bio-medicinskih znanosti.

Polazeći od toga predviđena je uzajamna suradnja, prvenstveno na izvođenju izbornih kolegija) s poslijediplomskim studijima koji se izvode i na drugim sastavnicama Sveučilišta (npr. Filozofski fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet političkih znanosti, Ekonomski fakultet) u onim oblicima i sadržajima za koje postoji uzajamni interes.

Doktorski program omogućuje unaprjeđenje suradnje s javnim i civilnim sektorom (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i druga tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne samouprave, organizacije civilnog društva) kroz posebno strukturirana i organizirana doktorska istraživanja.

2.5. Uvjeti upisa

Kriteriji i postupci odabira kandidata

Na Poslijediplomski doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike mogu se upisati osobe koje ispunjavaju slijedeće uvjete:

· završeni sveučilišni diplomski studij socijalnog rada (smjer socijalni rad ili socijalna politika),

· potvrda/izjava o aktivnom znanju jednoga svjetskog jezika te pasivnom znanju drugog svjetskog jezika, s time da jedan od ta dva jezika mora biti engleski,

· preporuku dva sveučilišna nastavnika s diplomskog studija,

· prosjek ocjena u diplomskom studiju od najmanje 3,5.

Kvalifikacijski ispit polažu svi studenti koji zadovoljavaju formalne uvjete. Ispit se sastoji od pismenog dijela u formi motivacijskog eseja u kojem pristupnici opisuju područje svog znanstvenog interesa i opisuju moguće područje istraživanja u polju socijalnih djelatnosti, te usmenog dijela koji se odnosi na motiviranost za znanstveno-istraživački rad. To omogućuje procjenjivanje zrelosti za znanstveni rad.

Polaznici mogu biti i kandidati koji su završili sveučilišni diplomski studij prava, psihologije, politologije, sociologije, socijalne pedagogije i drugih srodnih društvenih, humanističkih i edukacijskih područja. Za ove studente također postoji i mogućnost upisivanja pripremnog semestra u kojem bi se ovladali, po individualiziranom programu, odgovarajući razlikovni sadržaji iz područja socijalnog rada i socijalne politike u opsegu ne većem od 30 ECTS-a. Ovisno o prethodno stečenim znanjima, posebno povjerenstvo će definirati sadržaje individualiziranog pripremnog semestra ili pojedinačnih razlikovnih kolegija.

Prijavi na natječaj za upis na doktorski studij pristupnici trebaju priložiti:

· životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti te motivacijski esej,

· domovnicu i izvadak iz matične knjige rođenih (kopije)

· diplomu diplomskog stupnja te potvrdu o položenim ispitima s ocjenama diplomskog studija i prosjekom ocjena

· izjavu o prihvaćanju uvjeta studiranja propisanu Pravilnikom o ustroju i načinu izvedbe poslijediplomskih sveučilišnih studija i ovim Studijskim programom.

Upis na doktorski studij za specijaliste i magistre znanosti

Izravni upis u završne semestre poslijediplomskog doktorskog studija (V. i VI.) je moguć za specijaliste i magistre znanosti iz polja socijalnih djelatnosti koji su studij završili po ranijem načinu studiranja u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta.

Upis na V i VI semestar poslijediplomskog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike je moguć i za ostale pristupnike koji su završili poslijediplomski magistarski ili specijalistički studij iz srodnih područja (do 2002. nije se moglo upisati poslijediplomsko obrazovanje iz socijalnih djelatnost)

Vijeće poslijediplomskog studija analizirati će svaku molbu individualno i procijeniti sadržajnu usklađenost programa te po potrebi propisati razlikovne ispite koje student upisuje prije upisa u V. semestar.

Prijelaz na doktorski studij s postojećih poslijediplomskih programa ili programa koji su se odvijali po prethodnom sustavu znanstvenog poslijediplomskog studija

Studenti dosadašnjeg studijskog programa za magistre znanosti iz polja socijalnih djelatnosti koji se odvijao po prethodnom sustavu poslijediplomskog studiranja te studenti specijalističkih studija iz polja socijalnih djelatnosti mogu pismeno od Vijeća poslijediplomskog studija zatražiti upis na Poslijediplomski doktorski studij u trajanju od jedne godine (V. i VI. semestra) u skladu s Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta.

Vijeće poslijediplomskog studija analizira svaku molbu individualno i procjenjuje sadržajnu usklađenost programa te po potrebi propisuje razlikovne ispite koje student upisuje u V. semestru. Prijelaz s doktorskog na specijalistički studij biti će riješen Pravilnikom o poslijediplomskim studijama Pravnog fakulteta.

2.6. Kompetencije polaznika i mogućnosti nastavka znanstveno-istraživačkog rada

Radi se o prvom studiju ovakve vrste kod nas, koji je vezan uz polje socijalnih djelatnosti. Doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike je studij u kojem se polaznici pripremaju i osposobljavaju za samostalni znanstveno-istraživački i analitički rad. Studij nije ograničen na neko specifično područje socijalnog rada i socijalne politike. Osobit naglasak stavlja se na temeljito upoznavanje znanstvene metodologije društvenih znanosti, posebno akcijska i evaluacijska istraživanja koja su specifična za područje socijalnog rada, razvoj preventivnih i intervencijskih aktivnosti utemeljenih na znanstveno utvrđenim saznanjima, te složene postupke analize podatka.

Pored usvajanja teorijskih znanja, primarni je cilj doktorskog studija osposobiti polaznike za provođenje empirijskih istraživanja i složenih analiza. Polaznici će se upoznati s različitim istraživačkim metodama i tehnikama te sa specifičnostima provođenja istraživanja u pojedinim domenama socijalnih djelatnosti. Od studenata doktorskog studija očekuje se da inoviraju i unaprijede određene aspekte socijalne politike i socijalnog rada. Da bi mogli proizvoditi nova znanja, trebaju steći sposobnost povezivanja “činjenica” i “teorija”. S obzirom da su mnogi projekti u socijalnoj politici i socijalnom radu prije primijenjenog nego akademskog karaktera, krucijalno je pitanje kako dobivene spoznaje primijeniti u realnim situacijama. Temeljem doktorskog studija stvorilo bi se istraživačko žarište čija bi sinergija dalje unaprjeđivala disciplinu.

Doktori socijalnog rada i socijalne politike mogu obavljati poslove u znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama, te sudjelovati u znanstvenim projektima i drugim znanstvenim istraživanjima koje provode domaći i međunarodni instituti. Također mogu raditi kao konzultanti međunarodnih i domaćih organizacija na projektima socijalnih reformi, razvoja socijalnih intervencija, praćenja novih socijalnih rizika i slično, te kao evaluatori programa prethodno opisanog sadržaja.

Polaznici doktorskog studija iz socijalne politike bit će usmjeravani na polaženje ljetnih škola i doktorskih istraživačkih radionica koje organizira The Network for European Social Policy (www.espanet.org).

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa

Studij je organiziran po načelima ECTS bodovnog sustava. Traje tri godine, odnosno šest semestara. Svaka akademska godina sastoji se od po dva semestra, a tijekom svakog semestra student treba postići 30 bodova. Studij ima dva smjera – smjer socijalnog rada i smjer socijalne politike.

Struktura doktorskog programa temelji se na: (1) nastavnom dijelu (60 ECTS-a) i (2) individualiziranom znanstveno-istraživačkom dijelu (120 ECTS-a). Nastavni dio programa sastoji se od zajedničkih sadržaja i specifičnih sadržaja pojedinog smjera koji su detaljno navedeni u prilogu 1. Student prilikom upisa upisuje smjer po vlastitom izboru.

Program nastave doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike utvrđuje se zasebnim izvedbenim planom nastave koji za svaku generaciju polaznika potvrđuje Vijeće poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta, a na prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike. U cilju postizanja više razine kvalitete nastave poslijediplomskih studija, Vijeće poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta na prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike može prihvatiti izmjene programa koje obuhvaćaju najviše do 10% programa.

Omjer obveznih i izbornih kolegija te široki raspon ponuđenih izbornih kolegija omogućava veliku individualizaciju studija. Seminarima i seminarskim radovima potiče se studente da prate aktualnu znanstvenu literaturu te da spram nje zauzimaju kritički odnos. Detaljno upoznavanje aktualnih istraživanja kako onih u zemlji tako i onih u svijetu, te diskusija s autorima istraživanja kad god je to moguće studentima omogućuje praćenje najsuvremenijih trendova i analizu metodoloških pristupa u polju socijalnih djelatnosti.

Studij je organiziran kroz mentorski sustav i omogućava individualizaciju studija sukladno znanstveno-istraživačkim interesima svakog pojedinog studenta. Kroz cijelo trajanje studija studenti se pripremaju i uključeni su u znanstveno-istraživački rad. Predviđa se da će studenti raditi u okviru znanstveno-istraživačkih projekata na koje se doktorski program oslanja.

Studij završava izradom i obranom doktorske disertacije. Završetkom studija i obranom doktorske disertacije polaznici stječu diplomu i akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) iz područja društvenih znanosti, polje socijalne djelatnosti, smjer socijalni rad ili socijalna politika uz odgovarajuću granu.

3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave za njihovu izvedbu

Naveden u prilogu 1.

3.3. Obvezne i izborne aktivnosti i kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima

Pregled studentskih obveza

Studentske obvezeECTS

Nastava 60

Individualizirani znanstveno-istraživački rad60

Izrada i obrana doktorata

60

UKUPNO180

Razrada ECTS bodova koji se ostvaruju kroz individualizirani znanstveno-istraživački rad

Tijekom studija studenti su dužni prikupiti ekvivalent od 60 ECTS bodova koji se ostvaruju kroz individualizirani znanstveno-istraživački rad. To se ostvaruje kroz obvezne (37 ECTS-a) i izborne aktivnosti (23 ECTS-a) koje upućuju na njihovo aktivno bavljenje znanstvenim radom i pretpostavka su izrade i obrane doktorske disertacije. Kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima su slijedeći:

OBVEZNE AKTIVNOSTI (37 ECTS-a)

· Tri seminarska rada

22 ECTS

· Nacrt doktorskog istraživanja

15 ECTS

IZBORNE AKTIVNOSTI (23 ECTS-a)

· Samostalni znanstveni rad u časopisima koji ulaze

u a1 skupinu ili knjigama i zbornicima s međunarodnom

recenzijom

12 ECTS

· Znanstveni rad u časopisima koji ulaze


recenzijom u koautorstvu (do 3 autora)

8 ECTS

· Znanstveni rad u časopisima koji ulaze


recenzijom u koautorstvu (više od 3 autora)

6 ECTS

· Samostalni znanstveni rad u recenziranom domaćem časopisu8 ECTS

· Znanstveni rad u recenziranom domaćem časopisu (do 3 autora) 6 ECTS

· Znanstveni rad u recenziranom domaćem časopisu

(više od 3 autora)

4 ECTS

· Samostalni stručni rad u recenziranom časopisu

6 ECTS

· Stručni rad u recenziranom časopisu (do 3 autora)

4 ECTS

· Stručni rad u recenziranom časopisu

(više od 3 autora)

3 ECTS

· Prikaz knjige, godišta časopisa ili znanstvenog skupa

u časopisu

2 ECTS

· Aktivno sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom

skupu uz objavljeni sažetak

4 ECTS

· Aktivno sudjelovanje na domaćem znanstvenom skupu uz 3 ECTS

objavljeni sažetak odnosno potvrdu organizatora o izlaganju uz

priloženi program

· Sudjelovanje na ljetnoj školi

2 ECTS

3.4. Opisi svakog predmeta

Naveden u prilogu 2.

3.5. Ritam studiranja i obveze studenta

Studenti angažirani u punom radnom vremenu trebaju u akademskoj godini, u pravilu, savladati program u vrijednosti 60 ECTS bodova, a studenti angažirani s pola radnog vremena (tzv. part time studenti) trebaju u akademskoj godini svladati program u vrijednosti 30 ECTS bodova.

Student se može upisati u treći semestar studija ako je ostvario najmanje 30 ECTS bodova. U peti semestar može se, u pravilu, upisati student koji je ispunio sve obaveze tijekom prva četiri semestra poslijediplomskog studija te javno obranio nacrt doktorskog rada.

Javna obrana prijave teme doktorske disertacije predviđa se, u pravilu, za početak četvrtog semestra. Student može pristupiti javnoj obrani prijave teme doktorske disertacije samo ako je do tada ostvario najmanje 60 ECTS bodova.

Student sukladno svojem izboru smjera, u dogovoru i uz odobrenje mentora, definira izborni sadržaj studija i temu doktorskog istraživanja.

Studenti imaju obavezu:

· redovito pohađati nastavu koju su upisali i aktivno u njoj sudjelovati te uredno ispunjavati obaveze koje odredi nastavnik na predmetu

· podnositi pisana izvješća mentoru o ispunjenju programa doktorskog istraživanja

· pridržavati se pravila Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu

· osigurati podmirivanje troškova studija.

Studenti imaju pravo:

· na konzultacije s predmetnim nastavnikom i voditeljem studija ili voditeljem smjera prema unaprijed dogovorenom rasporedu

· na pristup svim resursima nositelja studija (biblioteka, internet) kao i redovni studenti

· polagati ispite u unaprijed određenim ispitnim rokovima

· na mentora za izradu doktorske disertacije

· na prilagođenost ispitnog i drugog nastavnog gradiva broju studentskih radnih sati, broju nastavnih sati i ispitnoj literaturi

· na slobodno izražavanje mišljenja o doktorskom studiju i davanje sugestija za unapređenje studija.

3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij ključan je za kakvoću istraživačkog rada i rezultate studenata.

Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij jest mentorski sustav. On se temelji na svestranoj suradnji studenta i mentora kroz cijeli studij, pri čemu mentor ima sljedeće obveze: pomoć u odabiru teme doktorskog istraživanja, planiranje studija i uvođenje u metodologiju znanstvenog istraživanja, pomaganje, suradnja sa studentom i praćenje studenta u njegovom znanstvenom i istraživačkom radu, suradnja na pripremi prvih znanstvenih radova i pomoć u njihovom objavljivanju, vrednovanje istraživačkog rada i napredovanja kroz mentorska izvješća, vrednovanje ostalih aktivnosti, priprema javne obrane teme doktorske disertacije, potpora u planiranju mogućeg boravka studenta u inozemnoj znanstveno-istraživačkoj ustanovi i sl. U međusobnim odnosima student i mentor dužni su se pridržavati pravila Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu.

Mentor mora biti osoba koja se aktivno bavi znanstveno-istraživačkim radom.

Mentor zajedno sa studentom izrađuje njegov/njezin individualizirani program studija kojeg usvaja Vijeće poslijediplomskog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike najkasnije tijekom II. semestra. Mentor prati napredovanje studenta za cijelo vrijeme studija i o tome podnosi dokumentirana izvješća Vijeću studija jednom godišnje. Izvješća mentora trebaju biti strukturirana na način da pokažu što je student u razdoblju na koje se izvješće odnosi radio, koja je znanja i vještine usvojio itd.

Tijekom prvog semestra voditelj doktorskog studija odnosno voditelj odgovarajućeg smjera usmjerava studente i pomaže im pri odbiru mentora. Vijeće poslijediplomskog studija potvrđuje izbor mentora u skladu s opterećenjem nastavnika i obrazovnim interesima polaznika.

Potencijalni mentori:

Redovni profesori

1. Prof.dr.sc. Ajduković Dean

2. Prof.dr.sc. Ajduković Marina

3. Prof.dr.sc. Akrap Anđelko (vanjski suradnik)

4. Prof.dr.sc. Bežovan Gojko

5. Prof.dr.sc. Hrabar Dubravka

6. Prof.dr.sc. Janković Josip

7. Prof.dr.sc. Knežević Mladen

8. Prof.dr.sc. Koprić Ivan

9. Prof.dr.sc. Ledić Jasminka (vanjska suradnica)

10. Prof.dr.sc. Pavić Željko (vanjski suradnik)

11. Prof.dr.sc. Potočnjak Željko

12. Prof.dr.sc. Vlado Puljiz (vanjski suradnik)

13. Prof.dr.sc. Šimović Jure

14. Prof.dr.sc. Zrinščak Siniša

Znanstveni savjetnici

15. Ott Katarina (vanjski suradnik)

16. Stubss Paul (vanjski suradnik)

Izvanredni profesori

17. Prof.dr.sc. Kamenov Željka (vanjski suradnik)

18. Prof.dr.sc. Zdravka Leutar

19. Prof.dr.sc. Pećnik Ninoslava

20. Prof.dr.sc. Ivan Rimac

21. Prof.dr.sc. Sladović Franz Branka

22. Prof.dr.sc. Šućur Zoran

23. Prof.dr.sc. Urbanc Kristina

24. Prof.dr.sc. Žganec Nino

Docenti

25. Doc.dr.sc. Blažeka Kokorić Slavica

26. Doc. dr.sc. Silvija Rusac

3.7. Popis predmeta koje student može izabrati s drugih poslijediplomskih studija

Način izbora te djelomični popis predmeta koje student može izabrati s drugih poslijediplomskih studija opisan je u točki 3.2.

3.8. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Naziv predmeta

Broj sati nastave

ECTS bodovi

Nositelji

Evaluacijska istraživanja u psihosocijalnom radu

20

4

Prof. dr. sc. Dean Ajduković

Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model

15

4

Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

Dr. sc. Paul Stubbs

Civilno društvo i socijalna politika

15

4

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan

Prof. dr. sc. Jasminka Ledić

Djeca u skrbi

15

4

Doc. dr. sc. Branka Sladović Franz

Mladi u suvremenom društvu

15

4

Prof. dr. sc. Marina Ajduković Prof. dr. sc. Kristina Urbanc

Suvremeno roditeljstvo

15

5

Prof. dr. sc. Ninoslava Pećnik

3.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova odnosno pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti mogu izabrati s drugih studija biti će propisani Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta.

3.10. Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada

Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada regulirani su Statutom i Pravilnikom o ustroju i načinu izvedbe poslijediplomskih sveučilišnih studija Pravnog fakulteta, Statutom Sveučilišta u Zagrebu te Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao i drugim aktima Sveučilišta u Zagrebu.

Studij završava obranom doktorske disertacije, odnosno stjecanjem 180 ECTS bodova.

Prijava doktorske disertacije

Doktorska disertacija treba se prijaviti najkasnije po završetku trećeg semestra. Nakon primitka prijave teme doktorske disertacije nadležno tijelo imenuje u pravilu tročlano povjerenstvo za ocjenu prijave. Javna obrana prijave teme doktorske disertacije obavlja se na početku četvrtog semestra pred istim povjerenstvom. Povjerenstvo nakon javne obrane podnosi pisano izvješće u roku od 30 dana nadležnom tijelu.

Ocjena i obrana doktorske disertacije

Postupak i uvjeti ocjene doktorske disertacije te uvjeti i način obrane doktorske disertacije propisan je Statutom Sveučilišta u Zagrebu, Pravilnikom o poslijediplomskom studiju, te drugim aktima Sveučilišta u Zagrebu.

3.11. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij mogu nastaviti studij

Studentu koji je prekinuo studij, Vijeće poslijediplomskog studija može na njegov obrazloženi pismeni zahtjev odobriti nastavak studija s tim da upisuje predmete, pohađa nastavu i polaže ispite po programu koji je na snazi u vrijeme nastavka studija, odnosno da od početka upiše semestar tijekom kojeg je prekinuo studij.

3.12. Uvjeti pod kojima polaznik stječe potvrdu o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa

Studentu koji je apsolvirao studij, ali ga nije završio, izdaje se na njegov zahtjev potvrda o apsolviranom dijelu studijskog programa, kao dijela cjeloživotnog obrazovanja. U potvrdu se unose podaci o položenim ispitima, prihvaćenim i ocjenjenim seminarskim radovima i ostalim postignutim rezultatima koji uključuju ocjenu i ekvivalent ECTS bodova.

3.13. Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita

Stjecanje doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita moguće je ako su ispunjene pretpostavke iz čl. 120, st. 4. i 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

3.14. Maksimalna duljina studija

Za studente koji nisu u mogućnosti zbog drugih radnih obaveza u potpunosti se posvetiti doktorskom studiju, studij može trajati najviše 6 godina od dana početka nastave u prvom semestru. Na obrazloženi zahtjev studentu se može iz opravdanih razloga produljiti trajanje studija do jedne godine.

Studij je organiziran tako da omogućuje i redovito studiranje (full time) i studiranje s nepotpunim opterećenjem (part time).

Studenti koji istražuju u punom radnom vremenu upisuju studij u trajanju od 3 godine, s mogućnošću produljenja za još jednu godinu. Odluku o produljenju donosi Vijeće studija. Prije donošenja odluke o produljenju, Vijeće studija pribavit će mišljenje mentora. Četvrtoj godini ne dodjeljuju se posebni bodovi niti se ona upisuje kao četvrta godina studija.

Studenti koji ne istražuju u punom radnom vremenu mogu upisati studij s produženim trajanjem istraživačkog rada do 7 godina, s mogućnošću produljenja za još jednu godinu. Odluku o produljenju donosi Vijeće studija. Prije donošenja odluke o produljenju, Vijeće studija pribavit će mišljenje mentora. Sedmoj godini ne dodjeljuju se posebni bodovi niti se ona upisuje kao sedma godina studija.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesto izvođenja studijskog programa

Studij se provodi u prostorijama Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta, Nazorova 51, Zagreb.

4.2. Podaci o prostoru i opremi

Prostori predviđeni za različite oblike nastave su opremljeni odgovarajućom opremom za suvremeno izvođenje nastave (video, LCD projektori i drugo) te knjižnicom iz područja socijalnih djelatnosti. Studentima je također na raspolaganju i biblioteka Pravnog fakulteta te odgovarajuće elektronske baze podataka.

4.3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program

U skladu s Načelima za uspostavu poslijediplomskih studija pretežiti dio doktorskih disertacija će se voditi kao sastavni dio znanstveno-istraživačkih projekata koji se provode pri Studijskom centru socijalnog rada ili koje vode njegovi nastavnici i suradnici. Izdvajamo nekoliko projekata (neki su već navedeni i u točci 1.2):

· Djeca, mladi, obitelji i socijalni razvoj Hrvatske – glavni istraživač prof.dr.sc. Marina Ajduković

· Civilno društvo i kombinirana socijalna politika u Hrvatskoj – glavni istraživač prof.dr.sc. Gojko Bežovan

· Funkcioniranje i osnaživanje obitelji u rizičnim uvjetima u Republici Hrvatskoj – glavni istraživač prof.dr.sc. Josip Janković

· Pokazatelji socijalne kohezije i razvoj hrvatskoga socijalnog modela – glavni istraživač prof.dr.sc. Siniša Zrinščak

· Svjetsko istraživanje vrijednosti – Hrvatska u globaliziranom svijetu – glavni istraživač prof.dr.sc. Ivan Rimac

· Socijalni položaj starih i osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i EU - glavni istraživač prof.dr.sc. Zdravka Leutar.

4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom

Institucijsko rukovođenje doktorskim programom uređuje se Pravilnikom o doktorskom studiju i drugim općim aktima nositelja studija.

Predviđeno je da se, uz voditelja jedinstvenog doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike, imenuju i voditelji predviđenih smjerova.

4.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija

Nakon odobrenja upisa na studij nositelj studija sklapa sa studentom ugovor u kojem se uređuju međusobna prava i obveze.

Nositelj studija sklopit će posebne ugovore sa svim osobama koje sudjeluju u izvođenju programa, a ne nalaze se u radnom odnosu s nositeljem studija.

4.6. Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju nastave i podaci o svakom angažiranom nastavniku

Prilog 3.

4.7. Popis nastavnih radilišta

U ovoj fazi ne predviđaju se nastavne baze.

4.8. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata je 15, a maksimalni 25. Ovaj broj studenta omogućava da će jedan mentor voditi jednog ili dva doktorska studenta.

4.9. Procjena troškova izvedbe doktorskog programa

Procjena troškova izvedbe doktorskog programa je 10.200,00 kuna po studentu po semestru, što ukupno iznosi 61.200 kuna za cjelokupni studij. Taj iznos temelji se na procjeni 1 ECTS bod = 340 HKN.

4.10. Financiranje doktorskog programa

Izvori financiranja doktorskog programa su

· sredstva iz znanstvenih projekata odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a koji su uključeni u program studija;

· školarine koje su uplatili studenti, odnosno organizacije koje studentima plaćaju školarinu;

· sredstva iz sustava znanstvenih novaka.

Ostvarena financijska sredstva prvenstveno su namijenjena unapređenju nastavnih sadržaja.

Nositelj studija omogućuje studentima sklapanje ugovora o kreditu s poslovnim bankama po subvencioniranim kamatama.

Procjenjuje se da će do 2/3 polaznika biti financirano od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, drugih državnih tijela ili tijela jedinica lokalne i područne samouprave.

4.11. Kvaliteta doktorskog programa

Posebna pozornost će se posvetiti izradi metodologije praćenja kvalitete i ishoda doktorskog programa iz socijalnog rada i socijalne politike. U okviru metodoloških kolegija sami studenti će biti potaknuti da su-kreiraju cijeli postupak kao i pojedine načine vrednovanja – ankete među studentima o kvaliteti i relevantnosti nastave, samo-evaluacija nastavnika i među nastavnicima (tzv. "peer-review”), samo-evaluacija napretka samih studenata i drugo. Pri tome će se pratiti redovitost, kvaliteta i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i programa studija u cjelini.

Ostvarivanje ciljeva doktorskog programa evaluirat će se kroz dostupne indikatore i njihove trendove:

· broj kandidata za doktorski studij, njihov uspjeh te dinamika studiranja;

· prisutnost doktorskih kandidata na relevantnim konferencijama, okruglim stolovima i istraživačkim seminarima, kao i profil objavljenih radova u znanstvenim časopisima i zbornicima;

· učestalost i profil studijskih boravaka studenata i nastavnika u inozemstvu, kao i studijskih posjeta studenata i nastavnika iz inozemstva;

· sudjelovanje doktorskih studenata i doktora socijalnog rada i socijalne politike na relevantnim znanstvenim i stručnim projektima, odnosno mjesta zapošljavanja doktora socijalnog rada i socijalne politike;

· praćenje kvalitete znanstvenih i znanstveno-stručnih projekta u ovom području i drugo.

Mehanizmi za unaprjeđenje kvalitete doktorskog programa temeljit će se na podacima prikupljenima kroz gore navedene evaluacijske mehanizme, a kao “benchmark” koristit će se strateški ciljevi razvoja studija te iskustva vodećih europskih studijskih programa socijalnog rada i socijalne politike. Vijeće poslijediplomskih studija socijalnog rada i socijalne politike svake će godine razmatrati dobivene indikatore te predlagati sukladne adaptacije plana, programa i oblika izvedbe poslijediplomskih programa.

PRILOG 1.

Pravni fakultet u Zagrebu


Poslijediplomski doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike

Zajednički sadržaji

I. GODINA

1. i 2 semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, Prof. dr. sc. Gojko Bežovan, Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, Prof. dr. sc. Zoran Šućur

Sustavi socijalne politike

25

7

Prof. dr. sc. Ivan Rimac

Metodologija društvenih istraživanja

25

7

Prof. dr. sc. Marina Ajduković

Socijalni problemi i rizici u životnoj perspektivi

20

5


Multivarijatne analize

25

7

Barem po jedan izborni kolegij iz svake skupine izbornih predmeta smjera

15

4

UKUPNO

30



Zavod za socijalni rad


Smjer socijalni rad

Prijedlog nastavnog plana

I. GODINA

1. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi



25

7



25

7

Prof. dr. sc. Mladen Knežević

Suvremeni teorijski modeli

socijalnog rada

20

6

Prof. dr. sc. Kristina Urbanc

Teorije pomaganja

20

6

Mentor

Individualizirani znanstveno- istraživački rad

4

UKUPNO

90

30

I. GODINA

2. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi



20

5



25

7

Izborni predmet 1.

15

4

Prof. dr. sc. Željka Kamenov

Seminarski rad 1.

Znanstveni seminar iz ispitivanja stavova prema socijalnim problema i rizicima

10

6

Mentor


8

UKUPNO

75

30

II. GODINA

3. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Nina Pećnik

Suvremena istraživanja u socijalnom radu

20

5

Prof. dr. sc. Dean Ajduković

Evaluacijska istraživanja psihosocijalnom radu

20

5

Izborni predmet 2.

15

4

Seminarski rad 2.

Kritički pregled teorija od značaja za temu doktorske disertacije

8

Mentor

Individualizirani istraživački rad

8

UKUPNO

55

30

II. GODINA

4. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Izborni predmet 3.

15

4

Mentor


3

Seminarski rad 3.

Kritički pregled metodologije istraživanja od značaja za temu doktorske disertacije

8

Mentor

Izrada i javna obrana nacrta završnog rada

15

UKUPNO

30

30

III. GODINA

5. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Mentorski rad

Izrada doktorata

30

III. GODINA

6. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Mentorski rad

Izrada doktorata

30

LISTA IZBORNIH PREDMETA ZA SMJER SOCIJALNOG RADA

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz

Pristup socijalnim pravima

15

4

Prof. dr. sc. Nino Žganec

Etika i ljudska prava

15

4

Prof. dr. sc. Josip Janković

Modeli pristupanja obitelji

15

4

Doc. dr. sc. Slavica Blažeka Kokorić

Suvremena istraživanja obiteljskih i bračnih odnosa

15

4

Prof. dr. sc. Branka Sladović Franz

Djeca u skrbi

15

4



Mladi u suvremenom društvu

15

4

Prof. dr. sc. Željka Kamenov

Socijalna kognicija

15

4


Potrebe i perspektive u obrazovanju socijalnih radnika

15

4

Doc. dr. sc. Silvia Rusac

Odabrane teme iz socijalne gerontologije

15

4

Barem jedan izborni predmet s liste izbornih predmeta smjera Socijalna politika

15

4

LISTA IZBORNIH PREDMETA KOJI SE MOGU UPISATI NA SPECIJALISTIČKOM STUDIJU IZ PSIHOSOCIJALNOG PRISTUPA U SOCIJALNOM RADU

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Branka Sladović Franz

Posredovanja i socijalni rad

15

4


Supervizija u psihosocijalnom radu

15

4


Profesionalni stres i mentalno zdravlje pomagača

15

4

Prof. dr. sc. Kristina Urbana

Osnaživanje osoba s invaliditetom

15

4

Prof. dr.sc. Ninoslava Pećnik

Suvremeno roditeljstvo

15

4

Doc. dr. sc. Ana Štambuk

Palijativna skrb

15

4

Prof. dr. sc. Zdravka Leutar

Invaliditet u obitelji

15

4



Zavod za socijalnu politiku


Smjer socijalna politika

Prijedlog nastavnog plana

I. GODINA

1. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi



25

7



25

7

Izborni predmet 1.

15

4

Mentor


12

UKUPNO

65

30

I. GODINA

2. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi



20

5



25

7

Izborni predmet 2.

15

4

Mentor


14

UKUPNO

60

30

II. GODINA

3. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi


Teorije i sustavi socijalne politike

35

9

Prof. dr. sc. Jure Šimović

Javne financije i socijalna sigurnost

15

5

Izborni predmet 3.

15

4

Mentor

Individualizirani znanstveno-istraživački rad

12

UKUPNO

65

30

II. GODINA

4. semestar

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Izborni predmet 4.

15

4

Izborni predmet 5.

15

4

Mentor


7

Mentor

Izrada i javna obrana nacrta završnog rada

15

UKUPNO

30

30

III. GODINA

5. semestar

Mentorski rad

Izrada doktorata

30

III. GODINA

6. semestar

Mentorski rad

Izrada doktorata

30

LISTA IZBORNIH KOLGIJA SMJER SOCIJALNA POLITIKA

Nositelj predmeta

Naziv predmeta

Broj sati

ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan

Prof. dr. sc. Jasminka Ledić

Civilno društvo i socijalna politika

15

4

Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

Dr. sc. Paul Stubbs

Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model

15

4

Prof. dr. sc. Zoran Šućur

Siromaštvo i socijalna isključenost

15

4

Prof. dr. sc. Željko Pavić

Prof. dr. sc. Ivan Koprić

Socijalna država, javna uprava i socijalne službe

15

4

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar

Obiteljsko pravo - odabrana poglavlja

15

4

Prof. dr. sc. Željko Potočnjak

Pravo socijalne sigurnosti

15

4

Dr. sc. Katarina Ott

Ekonomija javnog sektora / socijalne države

15

4

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap

Demografski procesi i socijalna politika

15

4

Barem jedan izborni predmet s liste izbornih predmeta smjera Socijalni rad

15

4

Odabir izbornih kolegija

Student može birati izborne kolegije: (1) Sa popisa izbornih kolegija ovog studija koji se organiziraju u pojedinom semestru; (2) S drugih doktorskih studija, a u skladu s tematskim područjem studija. Student je dužan barem 60% bodova koje donose izborni kolegiji izabrati sa spiska izbornik kolegija ovog smjera.

PAGE

25

Documents

Sveučilište u Zagrebu - unizg.hr · Web viewPravni fakultet Studijski centar socijalnog rada Zavod za socijalni rad Zavod za socijalnu politiku POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ