Svijet ovisnosti - vodič za roditelje

Embed Size (px)

Text of Svijet ovisnosti - vodič za roditelje

  • SVIJET OVISNOSTI VODIZARODITELJE

  • Izdava:

    Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar

    Sluba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

    Voditeljica Slube:

    Mirjana Orban, dr.med., spec psihijatar,

    subspecijalist za alkoholizam i druge ovisnosti

    Priredile: mr. sc. Snjeana alamon, soc. radnica

    mr. sc. Lucija Sablji, soc. pedagoginja

    mr. Andreja Radi, soc. radnica

    Oblikovanje:

    Miljenko Grbi

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

    Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 671373

    ISBN 978-953-6998-60-9

  • 1

    Dragi roditelji,

    zlouporaba sredstava ovisnosti kod mladih i rizici povezani s ovisnostima, velik su problem suvremenog drutva s kojim se najintenzivnije susreu roditelji.

    Grad Zagreb ve desetljeima podupire preventivne aktivnosti usmjerene na smanjivanje pojave svih oblika neprihvatljivog ponaanja kod mladih. Jedan od konkretnih oblika pomoi, ponajvie roditeljima, je i objavljivanje knjiice Svijet ovisnosti - vodi za roditelje. U knjiici e obitelji koje se suoavaju s problemom ovisnosti, osobe koje sumnjaju da imaju problem, ali i svi koji misle da se njima to ne moe dogoditi, pronai vrijedne informacije o sredstvima ovisnosti.

    U vodiu se na jednostavan, struan i precizan nain govori o osnovnim pojmovima vezanim uz probleme ovisnosti. Osim do sada poznatih sredstava ovisnosti navode se i neke nove supstance, odnosno ponaanja koja mogu izazvati ovisnost. Roditelji mogu pronai konkretne savjete kako reagirati i kome se obratiti u sluaju da njihova djeca pokazuju znakove zlouporabe ili ovisnosti.

    Svi zajedno najvie moemo uiniti u borbi protiv ovisnosti, u borbi za zdrav ivot.

    Djeca su nae najvee osobno i nacionalno blago, budunost za koju se treba boriti i u koju treba ulagati..

    Narod koji izgubi povjerenje u svoje mlade, nema budunosti. rekao je indijski voa Nehru.

    Va gradonaelnik, Milan Bandi

  • 2

  • Potovani roditelji,

    ova knjiica zamiljena je, kao to joj i naslov kae, kao vodi za vas koji elite doznati neto vie o problemu ovisnosti kod mladih. Ovisnost je javno zdravstveni problem, a mi svojim znanjem i iskustvom nastojimo utjecati na njegovo smanjenje.

    Svjesni smo da na ovom mjestu nije mogue odgovo riti na sva pitanja i pruiti sve informacije vezane uz ovo podruje stoga smo se odluili odgovoriti na ona koja nam vi najee postavljate.

    Sluba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti ovom knjiicom eli pomoi svima koji imaju problem, onima koji sumnjaju da imaju problem, kao i onima koji misle da se u njihovoj obitelji takvo to ne moe dogoditi.

    Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar

    Dr. Zvonimir ostar

    3

  • 4

  • UVOD

    Veina roditelja u hodu ui kako biti roditelj, odnosno slijedi primjer

    vlastitih roditelja. Meutim, negativni utjecaji kojima su izloena

    djeca i mladi postaju sve raznolikiji i sve ih je tee prevladavati.

    Jedan od osobito osjetljivih problema jest sve ira zlouporaba alkohola

    i droga te, naroito u posljednjih nekoliko godina, problem kockanja,

    klaenja i prekomjerne uporabe interneta i razliitih igara.

    Djeca, obitelj i cijela zajednica izloeni su pritiscima koji su prije samo

    nekoliko desetljea bili gotovo nepoznati.

    Iz svega onoga to dosad znamo o nainima na koji se razvija ovi-

    snost namee se zakljuak da za ovaj problem osobito vrijedi izreka

    bolje sprijeiti nego lijeiti.

    Obitelj kao temeljna drutvena zajednica moe itekako pridonijeti

    sprjeavanju zlouporabe psihoaktivnih supstanci i drugih ponaanja

    koja mogu dovesti do ovisnosti. To se moe postii njegovanjem

    zdravih i snanih veza izmeu roditelja i djece, dobrom meusobnom

    komunikacijom, postavljanjem jasnih granica i pravila ponaanja te

    poznavanjem injenica o sredstvima i ponaanjima koja mogu izazvati

    ovisnost.

    Na ovom mjestu govorit e se o psihoaktivnim supstancama koje se

    najee zlorabe, o novim drogama, ali i o nekim ponaanjima koja

    mogu imati jednako tetne posljedice kockanje, klaenje, zlouporaba

    interneta i kompjutorskih igara.

    5

  • 6

    Moe se postaviti pitanje kakve veze ima zlouporaba, primjerice

    alkohola i kockanja? U svijetu i kod nas strunjaci se sve ee

    susreu s osobama koje zbog ponaanja kao to su kockanje,

    klaenje i slino, trpe jednake ili veoma sline posljedice kao i oni koji

    zlorabe psihoaktivne supstance.

    Zlouporaba psihoaktivnih supstanci, kockanje, klaenje i slina ponaanja nose sa sobom mnotvo problema pa roditelji esto trebaju pomo u prevladavanju ovih opasnosti koje prijete zdravlju i dobrobiti djece, ali i njihovih obitelji. U tu svrhu nastala je ova broura.

    U njoj e roditelji moi nai osnovne informacije o tome to je ovisnost, to ju moe izazvati, kakve su posljedice, zato mladi ponekad biraju sredstva i ponaanja koja do nje mogu dovesti, kako na vrijeme uoiti i sprijeiti ovaj problem, odnosno kako ga lake prevladati ako se pojavi te gdje mogu potraiti pomo.

  • 7

    TO JE OVISNOST?

  • 8

    Ovisnost je psihiko i/ili fiziko stanje naviknutosti na neke psiho- aktivne supstance, ponaanja ili situacije. ovjek moe biti ovisan o jelu, glazbi, kupovanju, kockanju, lijekovima, duhanu, alkoholu i drogama.

    Ovisnosti mogu biti razliite, a svaka od njih ima svoj znaaj, stupanj intenziteta, psiholoke, socijalne i ekonomske dimenzije. Na ovom mjestu govorit emo o ovisnosti o psihoaktivnim supstancama (legalnim i ilegalnim) te ovisnosti o ponaanjima (kockanje, klaenje, zlouporaba interneta i kompjutorskih igara).

    Psihoaktivne supstance Psihoaktivne supstance imaju psihoaktivan uinak odnosno na razliite naine djeluju na sredinji ivani sustav, a preko njega na emocije, miljenje, ponaanje i fizioloke funkcije ovjeka. U zakonskom smislu psihoaktivne supstance se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: legalne i ilegalne.

    Kava, duhan i alkohol najpoznatije su legalne psihoaktivne supstance. U ovu skupinu mogu se svrstati i neki lijekovi koji, ako ih se uzima bez medicinski opravdanih razloga, takoer predstavljaju psihoaktivne supstance (sedativi, analgetici, steroidi itd.). Svaka pretjerana i neopravdana uporaba ovih sredstava postaje zlouporaba.

    Ilegalne psihoaktivne supstance ili droge u pravilu nemaju medicinsku uporabu. Zbog toga je svaka uporaba ovih tvari zlouporaba.

    Ovoj skupini pripadaju marihuana, hai, LSD, amfetamin, metamfe-tamin, MDMA, kokain i heroin kao najzastupljenije droge kod nas te arobne gljive i GHB koji su, nasreu, neto rjei.

    Zbog sve ire ponude novih droga ovdje e se govoriti i o sintetskim kanabinoidima i inhalantima. Ljepila, aceton, benzin i druge lako hla-pljive tvari lako su dostupna sredstva koja, ako se zloupotrebljavaju, mogu imati negativan psihoaktivni uinak kao i ostale psihoaktivne supstance.

  • 9

    PonaanjaKlaenje, kockanje, pretjerana uporaba interneta i razliiti oblici igara na raunalu su ponaanja koja zasluuju posebnu pozornost u sprjeavanju razvoja ovisnosti. Pogreno bi bilo svako pojavljivanje ovakvih ponaanja promatrati kao ovisniko i loe. Niti je svako kockanje znak ovisnosti, niti je uporaba interneta ili igranje kompju-torskih igara uvijek znak za uzbunu. Sasvim je mogue utvrditi kada takva ponaanja ne prelaze granicu zabave, rekreacije ili obinog ubijanja dosade. S druge strane, jednako bi pogreno bilo ne obratiti pozornost na injenicu da nemali broj adolescenata vidi u klaenju i kockanju jednostavan i lak nain zarade. Ne uviaju da je novani dobitak (ako ga uope i ima) zapravo pri dnu ljestvice dobitaka koje ove aktivnosti pruaju.

    Kada se konzumiranje psihoaktivnih supstanci ili prakticiranje nekih aktivnosti (kockanje, klaenje i sl.) razvije u neodoljivu ili teko savladivu elju da se ponovi, tada govorimo o ovisnosti. Psihoaktivne supstance mogu izazvati psihiku i/ili fiziku ovisnost, te razvoj tolerancije. Ovisnost o ponaanjima je psihike naravi.

  • 10

    Fizika ovisnost znai da je organizam osobe koja konzumira psihoaktivnu supstancu postao naviknut, odnosno da su te supstance postale nune kako bi tijelo funkcioniralo. Prestanak uzimanja supstance izaziva tjelesne simptome razliitog intenziteta (bolove u kostima, miiima, groznicu, znojenje, ubrzan rad srca, muninu, razdraljivost, nesanicu itd.).

    Psihika ovisnost podrazumijeva ovisnost o osjeajima koje izaziva neka supstanca ili ponaanje. Javlja se gotovo neodoljiv psihiki poriv da se supstanca ponovno uzme, odnosno ponovi ponaanje, bilo zbog osjeaja zadovoljstva, bilo da se otkloni nelagoda i tjeskoba. Psihoaktivna supstanca ili neko ponaanje postaje bitan, esto domi-nantan sadraj ivota, a udnja za njima znaajka ponaanja.

    Tolerancija znai potrebu za sve veom koliinom psihoaktivne supstance kako bi se postigao eljeni uinak.

    Redovito uzimanje psihoaktivnih supstanci ili ponavljanje nekog (negativnog) ponaanja postaje za osobu nuno da bi mogla rela-tivno normalno funkcionirati. S vremenom nastaju trajne negativne promjene ponaanja i odnosa prema okolini. Psihoaktivne supstance /ponaanje postaje imbenik organizacije ivota. Svi naini da se udovolji porivu postaju tada prihvatljivi. Kaznena djela kao to su preprodaja droga, krae, razbojstva, prostitucija nerijetko postaju uobiajen, svakodnevni nain ponaanja. Ovisnik se postupno orijen-tira prema marginama drutva, zanemarujui obitelj, prijatelje, rad, drutvene obveze i vlastito zdravlje.

  • 11

    KOJA SE SREDSTVA NAJEE ZLOUPOTRE-BLJAVAJU?

  • 12

    Veina je ljudi barem ula za neke psihoaktivne supstance koje mogu izazvati teke fizike i psihike posljedice u osoba koje ih uzimaju. Ovdje e