Svjetska povijest 1918. 1945.SSSR od poetka boljevike vladavine do njemakog napada 1941. 1. Graanski rat i pobjeda boljevizma nakon preuzimanja vlasti uz pomo esera 26. 10. 1917. boljevici su osnovali vladu pod nazivom Sovjet narodnih komesara (Sovnarkom) > Trocki postao ministar vanjskih poslova 18. 1. 1918. sazvana je Ustavotvorna skuptina na temelju izbornih popisa prije Oktobarske revolucije rezultati nisu bili u skladu s Lenjinovim oekivanjima boljevici dobili samo 175 od 707 mjesta; 410 su dobili eseri, 17 kadeti, 16 menjevici > Lenjinu se rezultati nisu svidjeli te je raspustio skuptinu Lenjin se bojao kako e rat s Njemakom unititi boljeviku vladu pa je pristao na mirovne pregovore mir u Brest-Litovsku 3. 3. 1918. > potpisao ga je Trocki tim mirom Rusija se odrekla etvrtine vlastitog teritorija u Europi > Baltike provincije, Finska, Ukrajina, Transkavkazija > ovime su bili nezadovoljni lijevi eseri koji su smatrali da e to poveati prevlast Njemake u Europi naputaju vladu > slubeno poinje diktatura Komunistike partije kako bi dobila potporu seljaka, Vlada im je dodijeljivala zemlju koju je otela od veleposjednika bez naknade na poetku je industrija bila pod 'radnikom kontrolom', ali od proljea 1918. dolazi do nacionalizacije vanijih poduzea i banaka > postaju dravno vlasnitvo > potrebna izgradnja nove birokracije nova dravna struktura utvrena je Ustavom objavljenim u srpnju 1918. vlast pripada sovjetima radnika, seljaka i vojnika; neprijatelji proleterske drave (bivi plemii, kler) vie nemaju pravo glasa Ustav je takoer davao veu vanost glasu radnika negoli glasu seljaka > da bi se odabrao delegat u sovjetskom kongresu bilo je potrebno 25 000 glasova radnika i 125 000 glasova seljaka takav Ustav je samo paravan za diktaturu boljevika tijekom 1918. boljevici sve nasilnije guili one koji su im se suprotstavljali glavno tijelo postala je eka (Izvanredna komisija) osnovana u prosincu 1917. provodio se tzv. 'crveni teror' od prosinca 1918. 'bijeli' se generali s kontrarevolucionarnim postrojbama poinju vojno suprotstavljati komunistikoj vladi > osnivali vlast u mnogim dijelovima zemlje graanski rat krenuo je s podruja rijeke Don i od tamo se irio ljeti 1918. 'bijelima' su u pomo priskoile britanske, amerike, japanske i talijanske trupe te paravojne njemake jedinice u takvoj situaciji Lenjin je naredio streljanje carske obitelji 16. 7. 1918. za organizaciju otpora bio je zaduen Trocki (imenovan komesarom obrane) sastavljao vojsku od pripadnika rasputene carske vojske -> Crvena armija imala je donekle podrku seljaka, ali samo zato jer su se seljaci bojali da e 'bijeli' pobijediti i vratiti zemlju razbatinjenima vlasnicima drugi povoljan dogaaj -> povlaenje stranih trupa 1919. > neredi unutar njihovih jedinica travanj 1920. Poljska napada Rusiju s ciljem ostvarivanja 'velike Poljske' > nakon nekoliko uspjenih akcija, Poljaci su uz pomo Francuza porazili Ruse pred Varavom oujak 1921. mir u Rigi > Poljskoj je dodijeljen dio Bjelorusije i Ukrajine > okonan sukob izmeu Rusije i Poljske 1921. zavrio je i 'seljaki rat' graanski rat porazno je utjecao na sovjetsko gospodarstvo > trgovina izmeu gradova i sela gotovo je potpuno obustavljena, industrija je doivjela poraz, transportna mrea je unitena, rasli su siromatvo i nezaposlenost Vlada je uvela 'ratni komunizam' hrana je podvrgnuta rasporeivanju prema vrsti posla > stara klasa i nezaposleni preputeni gladovanju Crvena armija poslana je na selo kako bi seljacima oduzela svaki viak koji pronae stvoren prostor za crno trite novac gubi vrijednost, u tvornicama se esto krade > Vlada okonala industrijsku proizvodnju pod vodstvom radnika pod izlikom uvoena 'demokracije rada' > u travnju 1920. ponovno je uvedeno pojedinano rukovoenje poduzeima na autoritarni i vojniki nain > Vlada je osposobila represivna tijela i izvrila niz strijeljanja, zatvaranja i deportacija

2. 'Rusifikacija' revolucije graanski rat zavrio je porazom 'bijelih' na svim poljima rezultat: nijedna meunarodna sila nije vie mogla osporiti komunistiku vlast nakon poraza kod Varave u kolovozu 1920. razbijena ideja o 'izvozu revolucije' u europske zemlje i pokretanju svjetske revolucije revolucija ostaje samo unutar SSSR-a dolazi do potpune izloacije i 'rusifikacije' komunisti su imali svu vlast > u svojim rukama, ali je ona poivala na nepovoljnim drutvenim i gospodarskim temeljima eljeli su uspostaviti to jau diktaturu i centralizirati vlast > nasilje glavno oruje politike borbe 1920. i 1921. > strano siromatvo koje je zavladalo Rusijom > sveopa glad (posebice u podruju Donje Volge) > umrlo 5 milijuna ljudi smanjena industrijska proizvodnja; na selu broj stoke drastino smanjen, a povrina obradive zemlje prepolovljena procjenjuje je kako je u Rusiji izmeu 1914. i 1921. umrlo izmeu 18 i 20 milijuna ljudi druga polovica 1920. > pojavljuju se razliiti opozicijski pokreti potaknuti nezadovoljstvom u gospodarstvu i politici; pobunili su se i seljaci protiv nasilnog oduzimanja dobara; u tvornicama u Moskvi i Petrogradu izbili su trajkovi sve pobune bile su nasilno uguene ustanak vojne baze Krontad 2. - 17. 3. 1921. > mornari pokrenuli program kojim su zahtjevali kraj boljevike diktature, promjenu gospodarskih prilika te politike slobode > vlast je akciju mornara proglasila kontrarevolucionarnom 1922. > odvijali se i procesi protiv esera ustanak u Krontadu dogodio se tijekom 10. kongresa SKP(b)-a (Svesovjetska komunistika partija (boljevika)) > Lenjin jo malo zaotrio situaciju u smjeru centralizacije vlasti zbog loe gospodarske situacije 1921. pokrenute su promjene pod nazivom NEP (Nova ekonomska politika) > smanjen porez od 40% seljacima (prvo su plaeni u naturi, a kasnije novcem), privatnicima je ponovno dozvoljena prodaja vikova i stvaranje slobodnog trita, poduzea su vraena malim i srednjim obrtnicima i boljestojeim seljacima (kulacima) drava je u svojim rukama ostavila ono to je Lenjin nazivao 'dominantnim vrhovima' gospodarstva velika industrija, banke i monopol na vanjsku trgovinu posljedice NEP-a poticanje obnove sustava proizvodnje > ipak, velika neravnotea udaljavanje vikova radnika izazvalo je porast nezaposlenosti > prijevare i korupcije novih bogataa; velike tekoe u razmjeni sela i gradova (cijene industrijskih proizvoda puno vie od cijena poljoprivrednih proizvoda) > 1924. dolazi do novane reforme i stroge kontrole cijena i ulaganja sovjetske vlasti nastojale su privui strani kapital u Rusiju Henry Ford je sagradio prvu tvornicu traktora u Harkovu NEP je obiljeio stvaranje sustava koji je Lenjin nazivao 'dravnim kapitalizmom' NEP obnovio gospodarstvo > 1927. i 1928. proizvodnja je narasla za 20% u odnosu na onu 1913., a broj radnika je s 1 200 000 skoio na 2 800 000 poljoprivredna proizvodnja doivjela je bitan porast i rijeila je problem gladi, ali i dalje nije bila razvijena kao 1913. NEP je stvorio i novi sloj malih i srednjih obrtnika i trgovaca te moan sloj kulaka > vanost novih slojeva bila i politika i gospodarska > imali velik drutveni utjecaj te bili neprijateljski raspoloeni prema sovjetskoj vlasti krajem 20-ih godina sazrela je ideja o likvidaciji NEP-a jer bi se na taj nain likvidirali i novi kapitalisti > gospodarski sustav trebao je prijei u ruke draveKULACI kulak = aka bogati seljak, vlasnik zemlje za kojeg rade nadniari razlikuje se od srednjaka (srednje klase seljaka) te bednjaka (siromanih seljaka) zemljina reforma koju je 1906. pokrenuo Stolipin, zabranivi kolektivno vlasnitvo (mir) u korist malog privatnog vlasnitva, potaknula je razvoj klase kulaka NEP je kulacima dopustio veliku slobodu politikom nasilne kolektivizacije zemlje koja je provedena u prvoj petoljetki (1928. 1932.) kulaci su postali osnovna prepreka Vladi > njihova zemlja pridruena je kolhozima, a kulaci su deportirani i masovno ubijani

3. Promjene unutar sovjetskog drutva dvadesetih godina struktura drave odreena je Ustavom iz 1924. koji se veinom temeljio na onom iz 1918. > ostao na snazi do 1936. u prosincu 1922. formalno je roen Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR) s jezgrom u Socijalistikoj Federativnoj Republici Rusiji Ustav je uvrivao federativnu strukturu saveza te strukturu i zadau sredinje vlasti najvia tijela sovjetske vlasti Kongres sovjeta Saveza, Izvrni centralni komitet Saveza, Predsjednitvo Izvrnog centralnog komiteta i Savjet narodnih komesara vlasti pojedinih federativnih republika imale su samo administrativnu ulogu jer je svaku odluku donosila moskovska vlada razdoblje izmeu 1918. i kraja 20-ih godina > burne promjene graanskog ivota > sovjetska vlast nastojala je nametnuti veu disciplinu unutar drutvenih odnosa koje je kontrolirala stranka poetkom 1918. > drava se dekretom potpuno odvojila od Ruske pravoslavne crkve; 1921. > bilo zabranjeno poduavanje vjeronauka, vjerski tisak te irenje religiozne literature religija je smatrana 'opijumom za narod', suprotstavljen joj je ateizam > crkva svedena na marginalizirano postojanje mnoge crkve bile zatvarane, brak se smatrao samo graanskim inom, pobaaj je ostavljen na izbor eni, a razvod se lako dobivao i provodio, nezakonita i zakonita djeca izjednaena su u svojim pravima mnoga djeca su bila naputena te preputena dravi koja nije mogla o njima skrbiti Partija je brinula o tome kako obrazovati omladinu o naelima komunizma za to se trebao pobrinuti Komsomol, omladinska organizacija Komunistike partije Sovjetskog Saveza napori kako bi se iskorijenila nepismenost > otvorene mnoge kole u viem obrazovanju prednost je davana tehniko-znanstvenim predmetima (razvoj industrije), ali i na poduavanje marskizma i lenjinizma iz obrazovanja su bila iskljuena djeca plemikog i graanskog podrijetla mnogim profesorima koji nisu podravali reim bilo je zabranjeno poduavanje > tisue ih emigriralo na Zapad sloboda tiska > kontradikcija zamisli boljevikog reima da e tisak sluiti samo irenju ideologije najvaniji dnevnik bila je Pravda (Istina), partijski organ od 1912., Izvestija (Novosti), vladin list utemeljen 1917. te Crvena zvijezda, list Crvene armije, utemeljen 1924. nekoliko godina nakon Oktobarske revolucije, kultura je cvala i imala svojevrsnu slobodu budui da Partija jo uvijek nije razvija kontrolne mehanizme pojava avangardnih pokreta > futurizam, ekspresonizam i simbolizam vanu ulogu imao je i pokret 'proleterske kulture' (Proleterkult) vodio je A. Bogdanov > pokuao je kulturnoj proizvodnji dati klasno proletersko obiljeje izvanredan razvoj kinematografije znaajni Ezentejn i Pudovkin no, reim je ubrzo kulturu odluio uiniti sredstvom koje slavi dravnu politiku i PartijuZINOVJEV Grigorij Jevsjevi Zinovjev (1883.-1936.) 1901. > priklonio se Ruskoj socijaldemokratskoj stranci, a 1903. boljevicima u listopadu 1917. suprotstavio se ustanku jer je smatrao kako je ruska revolucija usko povezana sa svjetskom bio je predsjednik Izvrnog komiteta tree Internacionale > imao je velik utjecaj na komunistike partije u Europi nakon Lenjinove smrti 1924. godine, zajedno s Kamenjevom i Staljinom je vodio dravu uao je u sukob sa Staljinom te je 1926. godine izgubio mjesto predsjednika Internacionale, a 1927. je izbaen iz Partije 1935. > optuen je i osuen za moralnu odgovornost zbog Kirovljeva ubojstva te je osuen na smrt zbog izdaje tijekom prvog velikog Staljinovog suenja

4. Od Lenjina do Staljina: od diktature Partije do osobne diktature oujak 1919. Lenjin izjavio da e zbog zaostalosti masa vlast u Rusiji voditi oni koji e vladati 'za radnike', a ne sami radnici diktatura proletarijata zamjenjena je diktaturom Komunistike partije Lenjin kao voa stranke i Vlade ipak nije preuzeo ulogu diktatora bio je samo voa unutar skupine sastavljene od linosti poput Trockog, Zinovjeva, Kamenjeva, Buharina i Staljina 21. 1. 1924. umire Lenjin; 1922. godine uinio je Staljina generalnim sekretarom stranke, a kasnije je u svojoj oporuci predlagao njegovu zamjenu jer je uvidio kako je okrutan, autoritaran i sklon nacionalizmu; u oporuci je uputio kritike i na raun Trockog izmeu 1923. i 1927. unutar stranke odigrao se dramatian sukob izmeu Staljina i Trockog u kojem je Staljin pobijedio > Trocki nije mogao pruiti perspektivu revoluciji te je bio siguran u kapitalistiku obnovu odravanjem politike NEP-a ostali vaniji voe (Kamenjev, Zinovjev i Buharin) imali prilino oscilirajue stavove o sukobu Trockog i Staljina > Buharin se odmah svrstao uz Staljina, a prva dvojica su tek kasnije stala uz Trockog > zbog toga su Zinovjev i Kamenjev izolirani i marginalizirani > 1925. Trocki je iskljuen iz Vlade, 1927. izbaen je iz Partije, 1928. deportiran u Aziju, a 1929. protjeran je iz SSSR-a 'trockizam' je osuen kao najopasnija antilenjinistika doktrina krajem 1927. Staljin je postao potpuni gospodar SSSR > tijekom 1924. i 1925. njegov reim priznale su vodee zemlje u svijetu (SAD 1933.)KAMENJEV Lav Borisovi Kamenjev (1883.-1936.) priklonio se boljevicima 1901. u vrijeme carskog reima deportiran je u Sibir glasovao je protiv pokretanja Oktobarske revolucije (slina stajalita kao i Zinovjev) nakon Lenjinove smrti, bio je na Staljinovoj strani, ali kasnije prelazi na stranu Trockog > 1927. bio je izbaen iz Partije 1936. bio je prisiljen priznati zlodjela te mu je izreena i izvrena smrtna kaznaJOSIF STALJIN Josif Visarionovi Dugavili (1879.-1953.) > Staljin (eljezni ovjek) 1901. ulazi u Socijaldemokratsku stranku pod pseudonimom Koba > 1904. priklanja se boljevicima i tako dolazi u kontakt s Lenjinom nakon pristupanja boljevikom Centralnom komitetu 1912. povjereno mu je nadgledanje lista Pravda carska vlast deportirala ga je u Sibir, ali se on vraa u veljai 1917. tijekom Oktobarske revolucije igrao je sporednu ulogu, a u novoj Vladi bio je narodni povjerenik za neruske narode (1917.-1922.) 1922. izabran je za generalnog sekretara Partije nakon poraza Trockog, Zinovjeva i Kamenjeva, Staljin je porazio i Buharina i njegove suradnike krenuo je s prvom 'petoljetkom' (1928.-1932.) > pretea ubrzane industrijalizacije i kolektivizacije zemlje pogubio je tisue ljudi te je osmislio sustav logora za prislini rad (gulag) u zemlji je nametnuo kult vlastite linosti, ali je njegova vanjska politika dobila negativnu konotaciju tek u krajnjoj fazi 1939. sklapa pakt o nenapadanju i podjeli Poljske s Hitlerom u lipnju 1941. > Hitler napada SSSR > Crvena armija slaba zbog velikih istki unuar odreda oficira > ipak, Staljin uspjeva organizirati narod te osigurava pobjedu kod Staljingrada (1942.-1943.) te kontraofenzivu kojoj je SSSR oslobodio istonu Europu 1943. rasputa komunistiku Internacionalu 1945. pregovarao je na Jalti i u Potsdamu o ureenju poslijeratnog svijeta te podjeli sfera utjecaja uivao je izniman meunarodni ugled nakon rada zanimalo ga je afirmiranje SSSR-a kao velike svjetske sile te nametanje komunistikog reima u europskim zemljama koje je zauzela sovjetska vojska estok sukob sa Zapadom 1948. prve pukotine u monolitnosti komunizma > prekidanje odnosa s Titovom Jugoslavijom 1953. umire Staljin a 'destaljinizacija' je slubeno poela 1956.

5. Kolektivizacija zemlje i industrijalizacija nakon to je pobijedio Trockog, Staljin se usredotoio na ubrzanje procesa industrijalizacije > usredotoio se na 'socijalizam u jednoj zemlji' te na stvaranje velikog i jakog vojnog aparata 1929. Staljin i njegovi sljedbenici shvatili kako je neophodno da drava ukine NEP i izravno poduzme gospodarske mjere krajem dvadesetih i poetkom tridesetih godina dolazi do velikog napada na sela, s ciljem unitavanja bogatog sloja seljaka, kulaka > politici se suprotstavio Buharin odlueno je kako se poljoprivredna proizvodnja mora organizirati u kolektivnim kooperacijama (kolhozima) > seljacima ostavljen malen dio zemlje za pojedinano obraivanje ili u dravna poljoprivredna poduzea u kojima su seljaci pretvoreni u poljoprivredne radnike (sovhozi) te u postajama za strojeve i traktore (MTS-ovima) > odreeni za opskrbu kolektivnih poduzea strojevima otpor seljaka bio je jak > na selu se rasplamsao novi graanski rat; seljaci masovno klali stoku i smanjivali obradive povrine velika glad industrijski razvoj bio je podreen planiranju u kojem su petoljetke oznaavale prvu etapu prva petoljetka > 1928.-1932. > izniman uspjeh > industrijska se proizvodnja uetverostruila u odnosu na 1913., broj radnika je s neto vie od dva milijuna skoio na 5 200 000 najvei napori poduzeti oko teke industrije koja je smatrana temeljem daljnjeg napretka nezaposlenost je bila iskorijenjena druga petoljetka > 1932.-1937. > poveanje industrijske proizvodnje od 121%, poljoprivredne od preko 50% treu petoljetku prekinuo je njemaki napad na SSSR u lipnju 1941. > viak industrijske proizvodnje koriten je za potrebe oruanih snaga 'velik skok naprijed' kolektivizacija zemlje i ubrzana industrijalizacija sindikati su igrali ulogu prijenosnika izmeu drave i radnika plae su se raunale prema proizvodnji kako bi se potaknuli na maksimalnu proizvodnju; osim veih plaa dobivali su vee stanove, bolju medicinsku skrb, posebne obroke, odmore u ljetovalitima 1935. poeo 'stahanovski pokret' > nazvan prema rudaru Stahanovu koji je bio primjer rekordnih radnikih dostignuaBUHARIN Nikolaj Ivanovi Buharin (1888.-1938.) kao mladi ulazi u boljeviku struju Socijaldemokratske stranke nakon duljeg progonstva (1911. 1917.) vratio se u Rusiju i bio jedan od voa Oktobarske revolucije protivio se miru u Brest-Litovsku i zagovarao je revolucionarni rat protiv Njemake 1919. 1929. > direktor Pravde smatrao je kako kulaci imaju vanu ulogu u poljoprivredi zemlje u vrijeme NEP-a postao je voa desnog krila stranke nakon to je porazio ljevicu, Staljin se okomio i na desnicu u stranci 1929. poinje Buharinova propast; 1937. je uhien, 1938. mu je sueno zbog izdaje te je osuen na smrt i pogubljen

KOLHOZI I SOVHOZI kolhoz > skraenica od 'kolektivno hozjajstvo' (kolektivno gospodarstvo) > poljoprivredna zadruga kooperativnog karaktera stvorena u SSSR-u nakon revolucije 1917.; krajnje se razvila krajem dvadesetih godina nakon WW2 kolhoz se u odreenim inaicama imitirao u cijeloj Istonoj Europi razlikovao se od sovhoza po tome to je zemlja kolhoza pripadala zemlji, ali je predana na upravljanje cijelom kolektivu postojala je formalna autonomija posjeda > skuptina saveznika + predsjednik pod kontrolom Partije druga temeljna razlika u odnosu na sovhozu nestala je sredinom 60-ih kad je radnicima kolhoza odobrena minimalna plaa i mirovina nakon Staljinove smrti kolhozi su iz zaostalosti uzdignuti na bolju poziciju, iako nisu nikad doli do razine srednje uspjene proizvodnje kolhozi su nestali potkraj 80-ih raspadom SSSR-a i prelaskom veine zemalja na trino gospodarstvo

6. Staljinizam 1929. cijeli vrh boljevike partije zasluan za Oktobarsku revoluciju bio je politiki eliminiran 30-e staljinizam je dosegnuo vrhunac osnovna karateristika staljinizma bila je kult linosti najvieg voe Staljin je nepogreiv provodio se dravni teror (ubijanje, slanje u zatvor, deportacija 'neprijatelja naroda') kako bi se sprijeilo djelovanje neprijatelja revolucije staljinizam = izjednaavanje pojma blagostanja sa Staljinovim vodstvom Staljin je bio i veliki sveenik marsisktiko lenjinistike ortodoksije SSSR je tako postao totalitarna drava > sva vlast (politika, ideoloka, gospodarska i vojna) bila je pod kontrolom vrha Partije, ali se u konanici svodila na Staljinovu osobnu diktaturu u ideolokoj dravi kao to je bila sovjetska bilo je vano da njezin voa preuzme i ulogu najveeg teoretiara marskizma i lenjinizma Staljin je napisao mnoga djela koja su komunisti diljem svijeta smatrali svojim vodiima Naela lenjinizma (1924.), Pitanja lenjinizma (1926.), O povijesnim i dijalektikom materijalizmu (1938.) 1938. pod Staljinovim vodstvom izdan je kratak pregled povijesti SKP(b)-a > Biblija komunizma meu boljevikim voama u Partiji su se vodile estoke borbe za vlast > u Partiji su se provodile povremene istke od 1933. do 1938. proveden je val velikih istki > broj lanova Partije pao je s 3,5 milijuna na gotovo 2 milijuna 30-te godine 'velikog terora' > dva imbenika: kolektivizacija zemlje i industrijska modernizacija (zahtjevali maksimalno zaotravanje represivnog aparata) vodee sredstvo terora bio je GPU (Glavna politika uprava) koji je zamijenio eku, a od 1934. bio je u sklopu NKVD-a (Narodni komesarijat za unutarnje poslove > ministarstvo unutarnjih poslova) 1930. > izvren je obraun s tzv. 'industrijskom strankom' (tehniari, inenjeri, ekonomisti) koja je optuena za openitu sabotau 1931. > izvren obraun s menjevicima 1934. > ubijen Kirov; 1936. > osueni i pogubljeni Zinovjev i Kamenjev ; 1937. > ubijen Radek Staljin se bojao kako bi najopasnija prijetnja njegovoj vlasti mogla izai iz Crvene armije > 1937. je naredio uhienje i pogubljenje generala Tuhaevskog te mnogih drugih generala strahovita istka u Crvenoj armiji > pogubljeno ili deportirano 20 000 ljudi 1938. > zadnje veliko suenje > zahvatilo Buharina tako su svi politiki protivnici bili eliminirani, osim Trockog koji je bio u Meksiku > na kraju ga je Staljinov plaeni ubojica (Mercader) ubio 1940. mnogi 'klasni neprijatelji' bili su poslani u logore za prisilni rad podruje s logorima protezalo se od istone Rusije do Sibira 30 ih godina nastupio je sveopi konformizam > nitko nije smio izraziti i najmanje neslaganje s reimom > postojala je samo jedna istina: marksizam i lenjinizam onako kako ih je tumaio Staljin ak su i knjievnici kao sredinju temu morali imati borbu protiv kapitalizma 1936. stvarao se novi Ustav koji je stupio na snagu 1937. 'staljinistiki ustav' < potvrdio je postizanje jednakosti svih sovjetskih graana, eliminirao je prijanju diskriminaciju prema predstavnicima starih klasa, uveo je ope pravo glasa, osigurao slobodu tiska, govora, svijesti i sastanaka, pravo na privatnost i pismenu tajnu, tajno glasovanje 'jedini pravi demokratski Ustav' oujak 1939. odran 13. kongres SKP(b)-a, ''kongres pobjednika'', tj. trijumfirajueg staljinizma > Staljin je pokuao opravdati injenicu da je dravni aparat u SSSR-u ojaao, suprotno temeljima marskizma

7. Trea internacionala i svjetski komunistiki pokret u oujku 1919. boljevici su odluili u Moskvi osnovati Treu internacionalu, nazvanu jo i Komunistika internacionala > za pristupanje je odreena '21 obvezna toka' meu kojima je i potpuna podreenost centru, priznavanje neophodnosti graanskog rata kako bi se prelo s kapitalizma na diktaturu proletarijata te iskljuivanje reformatora iz svojih redova prve dvije godine smatralo se kako e se revolucija proiriti i na Europu > vlada koju je u Maarskoj u oujku 1919. sastavio Bela Kun ubrzo je sruena; u kolovozu 1920. sovjetske su jedinice poraene pod Varavom; u listopadu 1923. zauzimanje tvornica u Italiji neuspjeno je zavreno, a i pokuaj revolucije u Njemakoj pokazao se neizvedivim tijekom 1924. i 1925. komunistike partije u Europi su se 'boljevizirale' > pale su pod potpuni nadzor SKP(b)-a tijekom dvadesetih godina u europskim zemljama (posebice Italiji), stvoreni su autoritarni desniarski reimi koji su prislili komunistike partije na tajni rad 1929. SSSR je smatrao kako je dolo vrijeme za ponovno pokretanje svjetske revolucije > zbog velike gospodarske krize smatralo se kako je dolo do krize kapitalizma socijaldemokrati su se proglasili socijalfaistima > njemaki komunisti su bili prva masovnija stranka koja se usprotivila nacizmu i socijaldemokratima u Francuskoj je dolo do totalnog raspada staljinizma > SSSR je shvatio da je neophodno promijeniti strategiju SSSR i Internacionala postavljaju 4 glavna cilja:- izolirati nacistiku Njemaku- uspostaviti suradnju sa socijaldemokratima i 'demokratskim' graanskim snagama protiv reakcionarskog vala- braniti stvaranje 'narodnih fronti' parlamentarne institucije- uspostaviti vlade Narodne fronte ta je linija roena na Sedmom kongresu Internacionale 1935. te je smatrana prijelaznom linijom u iekivanju obnove socijalistike revolucije > postigla odline rezultate u veljai 1936. Narodna je fronta pobijedila u panjolskoj i osnovala vladu > uspjeh privremen > pobjeda Narodne fronte izazvala je Graanski rat koji je zavrio 1939. dolaskom generala Franca u svibnju 1936. i u Francuskoj je sastavljena vlada Narodne fronte kojom je predjedao socijalist Leon Blum > 1938. Blum je morao vlast prepustiti Daladieru u Italiji su komunisti i socijalisti upostavili nove odnose kako bi se zajedniki borili protiv faizma politika sporazuma meu komunista, socijaldemokrata i graanskih demokrata doslovno se raspala kad je u kolovozu 1939. Staljin potpisao s Hitlerom ugovor o podjeli zona utjecaja > zbog toga se optuivale komunistike partije koje su bile lanice Internacionale da su samo pasivni pijuni Staljinove politike; stanje se opet promijenilo nakon nacistikog napada na Rusiju kako bi uvjerio Zapad da ne planira 'izvoz revolucije', Staljin je u svibnju 1943. raspustio Treu internacionalu (time se ulizivao SAD-u i VB)

8. Vanjska politika SSSR-a izmeu dvaju ratova SSSR je vodio vanjsku politiku titei dravne interese prva zemlja s kojom je sklopila vane sporazume bila je Njemaka > 1922. dvije su zemlje potpisale ugovor u Rapallu koji je Rusiji otvorio put da ju Njemaka prizna; 1926. u Berlinu su potpisale sporazum o neutralnosti u sluaju agresije Treega svijeta iza slubenih sporazuma krili su se i tajni ugovori vojnikog tipa > Sovjeti su za naknadu koja je pruena Crvenoj armiji izmeu 1919. i 1933. omoguili njemakoj vojsci baze na sovjetskom teritoriju 1934. SSSR ulazi u Drutvo naroda te osnauje odnose s Francuskom > obje zemlje bojale su se ponovnog uzdizanja njemake moi > 1935. dolo je do presudnog pakta o meusobnoj pomoi u sluaju rata < upotpunjeno paktom SSSR-a i ehoslovake zabrinjavajui imbenik bio je dolazak nacionalistikog reima u Poljskoj koji je vodio maral Pilsudski (veliki protivnik SSSR-a) 1935. i 1936. Italija je napala Etiopiju i izala je iz Drutva naroda, ali ideoloke razlike nisu sprijeile SSSR da prodaje Italiji razne sirovine (naftu) Rusija je odigrala vanu ulogu u panjolskom graanskom ratu nakon Francove pobune protiv vlade Narodne fronte 1936., republikanska se panjolska nala pred aktivnom vojnom podrkom Italije i Njemake koje su podravale puiste te pred politikom neutralnosti Francuske i VB za SSSR je raspad panjolske Narodne fronte znaio teak politiki poraz > djelujui pod krinkom Internacionale i meunarodnih brigada, SSSR je pruala vojnu pomo republici > eljeli su usmjeriti panjolsku unutarnju politiku prema umjerenim drutvenim reformama kako bi organizirali represivnu mreu protiv antistaljinistike ljevice oujak 1939. > Francova pobjeda > remeenje krhke meunarodne ravnotee Njemaka i Italija su u rujnu 1936. sklopile 'Osovinu Rim Berlin' > uslijedila antikomiterna pakt (protiv komunistike Internacionale) koju su prvo potpisali Njemaka i Japan, a kasnije i Italija > antisovjetski ciljevi bili prilino jasni kada je 1938. zavladao Austrijom, Hitler je raunao na unitenje ehoslovake > o tome se govorilo u rujnu iste godine na konferenciji u Mnchenu stanje u Europi se pogoravalo njemake vojne jedinice potpuno su se oporavile, panjolska je postala frankistika , Austrija i ehoslovaka su pripojene Njemakoj, Poljska je imala vladu koja je bila neprijateljski nastrojena prema SSSR-u, VB i Francuska su bile potpuno inertne, a agresivni Japan prijetio je Sibiru Njemaka je u to vrijeme izravno ciljala na osvajanje Poljske u takvom kriitnom vremenu SSSR je prvo pokuao sklopiti sporazum s VB i Francuskom (te dvije zemlje oscilirale su izmeu straha od njemakog nacizma i averzije prema komunistikom SSSR-u); tri zemlje su zapoele pregovore koji su sporo tekli > velika prepreka bilo je protivljenje VB i Francuske da nagovore poljsku vladu da dopusti prelazak Crvene armije na njezino podruje u sluaju njemake agresije pregovori zavrili nepovoljno Njemaka je u svibnju 1939. pokazala interes za sklapanje sporazuma sa SSSR-om (Njemaka je bila svjesna da je ratovanje protiv Poljske istodobno i ratovanje protiv njezinih zapadnih saveznica VB i Francuske pa je htjela izbjei ratovanje na dvije fronte) 23. 8. 1939. dva smrtna neprijatelja nacistika Njemaka i komunistika Rusija potpisale su sporazum o nenapadanju koji je trebao potrajati 10 godina > tajnim su sporazumom odluile podijeliti Poljsku te se dogovoriti oko podjele utjecaja u istonoj Europi < to otvorilo put Njemakoj da napadne Poljsku (to je ona i uinila 1. 9. pokrenuvi WW2) Staljin je potom okupirao istonu Poljsku, a potom je napao Finsku (krvav rat izmeu studenog 1939. do oujka 1940.) sklopljeno primirje nepovoljno za Fince > SSSR je zauzeo Latviju, Letoniju i Estoniju te ih prisilno pripojio u kolovozu 1940. Besarabija i Bukovina oduzete su Rumunjskoj u meuvremenu su se trgovaki odnosi izmeu Njemake i SSSR-a bitno razvili SSSR je nacistima predao oko 800 antinacistikih izbjeglica te njemakih i austrijskih komunista > u SSSR-u se poelo otputati idovske dravne slubenike sporazum s Njemakoj veliao se kao Staljinov genijalni strateki potez za obranu SSSR-a od 1940. odnosi izmeu SSSR-a i Njemake naglo su se pogorali jer je Hitler smatrao kako mu vie ne treba sovjetska pomo jer je Francuska bila poraena, a i VB je ekala ista sudbina Finska, Bugarska i Jugoslavija postale su predmetom rastueg sukoba interesa Hitler je odbio zahtjev SSSR-a da ue u trolani pakt (Njemaka, Italija, Japan) vezano za podjelu Britanskog Carstva 22. 6. 1941. njemaka je vojska (potpomognuta finskim, rumunjskim i maarskim trupama) napala potpuno nespremnu Crvenu armijuII. Latinska Amerika izmeu dvaju svjetskih ratova1. Opa situacija Latinska Amerika podruje amerikih kontinenata na kojem se govore novolatinski ili romanski jezici (panjolski i portugalski) jedna drava u S Americi (Meksiko) i drave na kopnenom i otonom djelu Srednje, te 12 na podruju J Amerike nastale raspadom panjolskog, portugalskog i francuskog (Haiti) kolonijalnog imperija bive portugalske kolonije ujedinile se u Brazil, panjolski imperij podijeljen u 18 dravica Haiti neovisnost 1804.,a posljednja Panama 1903. do 1914. pod vlau europskih drava i SAD-a jo samo nekoliko amnjih kolonija na Antilima (Portoriko, Virgin, Britanski Honduras danas Belize, Francuska Gvajana,...) porast stanovnitva ranih 30-ih 113 mil. stanovnika (83 u J Americi) suivot i mijeanje domaeg stanovnitva (Indijanci), kolonizatora(panjolci i Portugalci kreoli), afrikih crnaca i europskih imigranta veliki imigracijski valovi ugl. panjolci, Portugalci i Talijani i to uglavnom u Argentinu, Urugvaj i Brazil te neto u ile i Meksiko kombinacije rasa: melezi (bijelci+indijanci), mulati (bijelci+crnci) i zambosi (indijanci+crnci)

Gospodarsko stanje i drutveno raslojavanje vodea klasa kreoli i imigranti, bijelci i ponekad obitelji meleza posjedovali najbolje zemljite hacijende indijanci na njima radili kao peones (nadniari) ili su imali neka neplodna zemljita u podnoju planine i udruivali se u kolektivna gospodarstva golema poljoprivredna imanja estancias (Argentina), fincas (Kolumbija), fazendas (Braizil) u gradovima kapitalisti uglavnom bijelci, u vojsci najvii asnici bijelci Cacicato voa indijanaca cacico zamijenjen kreolima, kapitalistima, zemljoposjednicima koji vre tiraniju nad narodom Cacico je praktiki izvan zakona nie od cacicoa bili inovnici,suci i upnici od 19.st.melezi se uzdiu na najvie poloaje u nekim dravama Jos Antonio, Pez u Venezueli, Ramn Castilla u Peruu, maral Andres de Santa Cruz u Boliviji general Jos Porfirio Daz u Meksiku (1876.-1880.;1884.-1911.) vladao diktatorski formirao se pokret Indijanca kao brojnijih starosjedilaki pokret protiv hispanizma Indijanci, mulati i melezi uglavnom bili presiromani da bi se brinuli oko politike zakon predviao obvezu rada kao oblik plaanja dugova odlazak na rad na hacijende, na plantae neki indijanci i dalje ivjeli u plemenima u umama praume Amazonske zavale, ravnice uz rijeke Orinoco i Ilanos, Gran Chaco na Z Paragvaja, visoravni Mato Grosso, Patagonija, Ande (sadnja kukuruza,krumpira, itarica na tzv.terasastim (kaskadnim) planinskim poljima,kao i uzgoj svinja, ovnova i lama) industrijalizacija se nije ba razvila,ali rudarska industrija je rudnici najee u rukama poduzetnika iz SAD-a prisiljavali Indijance na ivot u malim planinskim gradovima urbanizacija gradovi postali milijunski (Sao Paolo, Buenos Aires, Ciudad de Mxico) urbani proletarijat ivi u nepodnoljivim uvjetima (siromani seljaci doli u grad za poslom) gospodarstvo poiva na izvozu mesa i rudarskih i poljoprivrednih proizvoda u velikom postotku (oko 90%) trebao im je uvoz gotovih proizvoda,a on je bio vei od izvoza (osim Brazil) gospodarska kriza i smanjen uvoz iz SAD-a imali katastrofalne posljedice za Latinsku Ameriku sukobi i suprotnosti izmeu kreola (obiljeeni francuskim jezikom i kulturom i ovom razdoblju) i obojenih srednji sloj uglavnom ine melezi sve drave bile su republike s ustavima demokratskih naela, kasnije negirani nasilnim uvoenjem autoritarnih i hijerarhijskih sustava temeljenih na kastama glavni je caudillo tj. ef stranke,drutvene grupacije ili neke mone obitelji figura caudilla ujedinjuje zakon i mo tj. caudillo je cacico koji ima dravnu vlast sukobi meu potencijalnim caudillima i grupacijama konflikti, revolucije i dravni udari vana uloga vojske jedina stvarno organizirana drutvena sila

2. Nacije June AmerikeBrazil: 1906.-1930. osam predsjednika 1930. revolucija na vlasti Getulio Vargas potpomognut sunarodnjacima s Rio Grande do Sula, vojskom, i strankom Liberalnog saveza uklonio je regularno izabranog predsjednika Washingtona Luiza tipian caudillo poboljanje ivota graanima radno zakonodavstvo i sustav drutvene regulacije 1937.nametnuo novi ustav na temelju kojeg oblikuje Brazil kao faistiku dravu (Estada Novo) brazilski faizam getulizam elastiniji od faizma 1941.priklonio se SAD-u, 1944.brazilski vojnici u desantu na Siciliju i J Italiju vladao do 1954. samoubojstvo kao protest eksploatacije Brazila od strane meunarodne korporacije Argentina: gospodarski najrazvijenija 1916-1930.pod vodstvom radikala Hiplita Irigoyena (zvan Nijemi) 1930-1940.pod konzervativcima zastupaju interese veleposjednika i industrijalacaveliko nezadovoljstvo grupa mladih asnika GOU (Gruppo de Oficiales Unidos) izvrila dravni udar pod generalom Pedrom P. Ramirezom 1943.godine u novoj vladi dravni tajnik za rad i socijalnu sigurnost je Juan Domingo Pern velika popularnost zbog socijalne politike, dobar odnos s talijanskim faistima 1944. doao na vlast s generalom Edelmirom J.Farrelom ministar rada, ministar rata i potpredsjednik vlade 17.10. 1945. uhien, osloboen zbog prosvjeda koje organizira njegova budua ena Eva Duarte Eva Duarte (de Pern) predvodit e nastojanja za provoenje drutvenih reformi peronizam radikalniji od getulizma, ustoliio se u Argentini i dugo potrajao vaan aspekt Pernove politike odupiranje utjecaju SAD-aile: gospodarski razvoj na nalazitima salitre, teak udarac otkrivanjem umjetnog duika nakon WWI okreu se bakru i brzo industrijalizaciji najdemokratskija zemlja LA ulogu imaju radnici (protiv SAD-a) i rotose (obrtnici podrijetlom sa sela) jaka komunistika stranka 1927.-1931.na vlasti general Ibuez del Campo i ponovno od 1962. 1938.Narodna fronta (prvi puta da ljeviari, socijalisti i komunisti dolaze na vlast u LA) predvoen predsjednikom Pedrom Aguirreom Cerdom jak sindikalni pokret jedina latinoamerika drava u kojoj se valsti ne smjenjuju dravnim udarimaUrugvaj:vojska nema neku ulogu antiklerikalno liberalno graanstvo okupljeno u stranci Partido colorado (obojana stranka), bila u ovom razdoblju jaa od opozicije blanco (bijelo) 1919.zakon o sekularizaciji Ustav iz 1917.predjesnik (4godine)dijeli vlast s upravnim vijeem od 9 lanova (zastupljene i manjine) 1933. gospodarska kriza pobijedio Gabriel Terra ukinuto vijee sastavljeno ponovno tek 1951.Bolivija: neovisnost 1825. 179 revolucija najvei postotak indijanaca i meleza rudnici kositra radnici u stranim uvjetima vlasnik Simon Patino najvei proizvoa kositra na svijetu jak njemaki utjecaj sve do WWII 1941.Nacionalni revolucionarni pokret 1943. puem doao na vlast, predsjednik postaje pukovnik Villaroela pokret imao nacistika i socijalistika obiljeja imao pobornike meu nacistimaPeru: stanovnitvo eli stvoriti dravu kreola i meleza izostavljajui Indijance 1919.-1930.diktatorski vladao Augusto B. Legua guenje seljakog ustanka 1924. Victor Raul Haya de la Torre osnovao u Meksiku socijalistiki Narodni revolucionarni ameriki savez APRA (Alianza Popular Revolucionara Americana) za borbu protiv stranog kapitala (pogotovo SAD-a), ujedinjene zemalja LA i rehabilitaciju indijanskog stanovnitva 1930.osnovao Apristiku stranku Perua na vlasti nakon WWII 1930.vojna hunta zbacila Leguu s vlasti, 1931.predsjednik je Luis Snchez Cerro (ubijen u atentatu), 1933. scar Benavide, a 1939.Manuel Prado borili se protiv KP Perua(osnovana 1929.)i Haye i njegove APRA-e KP i APRA nikad nisu suraivale animozitet, Haya 1935.odbija stvaranje Narodne fronte promjena u politici nakon WWII predsjednik Jos Bustamanta 1945.Ekvador: pokuava integrirati Indijance takoer eljeli ih obrazovati -1925.-1926. na elu 30 predsjednika i 7 Ustavotvornih skuptina vrhunac nestabilnosti za gospodarske krize 1929.-1931. vlast uz pomo vojske preuzeo Jos Maria Velasco Ibarra Kolumbija: liberalna i konzervativna stranka bore se za vlast konzervativci sve do 1930.na vlasti, a onda liberali 1930.-1945. istie se Alfonso Lpez Pumarejo provodio socijalne reforme , odvojio Crkvu od drave Eduardo Santos i Lleras Camargo Venezuela: nalazita nafte najbogatija drava LA prihodi od nafte neravnomjerno raspodijeljeni sirotinjska naselja (bidonvilles), brojni osiromaeni seljaci eksploatacija nafte od 1914.,a do 1922.postala ogromna 1908.-1935. vladao diktator Juan Vicente Gmez andski tiranin tipian caudillo pustio kompanije SAD-a da crpe naftu uz malu osobnu naknadu nasljednik Rmul Betancourt (1945-1946) pokuao nametnuti naknadu od 50%

3. Meksiko i revolucija Meksiko blizu SAD-a, vanost starosjedilakog pokreta najvea u LA (spomenik aztekom Cauhtemocu) bogat rudnicima i naftom, Ciudad de Mexico uz Buenos Aires najvee intelektualno sjedite LA revolucija 1910.svrgnula diktatora Josa Profirija Daza nije obini pu nego drutvena revolucija graanstvo i seljatvo protiv velikih zemljoposjednika i stranih kapitalista nastala vlada tzv.agrarne revolucije iz redova graanstva i seljatva 1911.Francisco Madero izabran za predsjednika, 1913.svrgnuo ga Victoriano Huerta 1914.skinuli ga radikali s generalom Venustianom Carranzom Zapata na J i Pancho Villa na S organiziraju gerilske odrede (Ameriki predsjednik ne priznaje Carranzu) Ustav iz 1917. agrarna reforma,radniko zatitno zakonodavstvo, biranje predsjednika na jedan mandat,zatita nacionalnih interesa od stranog kapitala pokolj se nastavlja Zapata i Carranza ubijeni, mir postigao 1920.predsjednik lvaro Obregn Obregn i njegov nasljednik Plutarco Elas Calles (od 1924.) vladali su diktatorski uz pomo vojske Calles 1926.proglasio nove zakone protiv Katolike crkve(nasilje nad sveenicima) to izaziva intervenciju pape Pija XI. podignuta je buna cristerosa Calles se oslanjao na sindikate i politike pristae 1929.osnovao stranku Nacionalna revolucionarna stranka (danas Institucionalno-revolucionarna stranka Partido Revolucionaro Institucional PRI) koja je na vlasti bila sve do 2000.godine vie nema diktatora, sada samo predsjednici Lzro Crdenas (1934.-1940.) agrarna reforma, podijelio zemlju seljacima 1937.nacionalizirao eljeznicu, 1938.sva naftna poduzea (osnovao dravnu naftnu kompaniju Pemex), odustao od antiklerikalne politike prethodnika, marksist (protiv faizma),ne priznaje Franca u panjolskoj 1940. dobrovoljno odstupa s predsjednikog mjesta

*Meksiko u razdoblju od neovisnosti do revolucije 1820. izbila revolucija u panjolskoj meksiki borci za neovisnost predvoeni Augustinom de Iturbideom (kasnije meksiki car Augustin I.) 24.2.1821. proglasili neovisnost zemlje podjela revolucionara na nekoliko frakcija monarhisti (visoko plemstvo i sveenstvo) i liberali podijeljeni na escocesese (aristokrati i klerikalci) i yorkinose (republikanski demokrati i federalisti) Iturbide se 19.5.1822. proglasio meksikim carem Augustin I. liberali ga prisilili na abdikaciju 19.3.1823. 4.10.1824. novi republikanski ustav zapoinje razdoblje brojnih dravnih udara veleposjednika i visokih crkvenih dunosnika izmeu 1821. i 1837. na vlasti se izmijenilo 6 reima 1833. proglaena jednakost bijelaca i Indijanaca, 1885. ukinuto ropstvo 1836. robovlasnici iz Teksasa proglasili neovisnost Teksasai ouvali je do 1845. 1853. Meksiko dobiva dananje granice (SAD otkupio zemljita) diktatura Santa Anne do 1847. Meksiko u kaosu, 1857. donesen novi ustav Benito Juarez na vlasti odvojio Crkvu od drave Francuska uvela ustavnu monarhiju s nadvojvodom Maksimilijanom od Austrije kao imperatorom podrala Klerikalno-konzervativna stranka 1864. Maksimilijan pogubljen 1867., a Juarez 1871. koga nasljeduje nekoliko diktatora Porfirio Diaz preuredio upravni sustav osnovao Banco nacional 1882. siromatvo i neukost naroda, nije poduzeo nita kako bi zatitio indiose, robove i poenose*Emiliano Zapata (1879.-1919.) tipian predstavnik eksploatirane mase indiosa koji se nadaju agrarnoj reformi 1910. osnivao vojsku indiosa pod geslom zemlja i sloboda i ujedinio se s Francisom Maderom u pobuni protiv Porfirija Diaza dravni udar generala Huerte i atentat na Madera Zapata pojaava revolucionarne napore indiosi uspostavili kontrolu nad regijom Morelos i prodrli do Ciudada suraivali s pobunjenikim poenesima koji se bore za Pancha Villu 1919. jedan od Carranzinih asnika izveo atentat na Zapatu

4. Srednja Amerika i sukob na juguGvatemala: od 1921.podinjena amerikoj kompaniji United Fruitu meuratnom razdoblju ona je najvei proizvoa banana na svijetu 1945.predsjednik demokrat Juan Jos Arevalo, 1951.-1954.Jacobo Arbenz Guzmn svrgnut amerikom intervencijom na inicijativu United Fruit Company (nije im odgovarao)Honduras: ista situacija United Fruit Company posjeduju svu nikaragvansku obradivu zemlju kompanije imale svoje kandidate za predsjednika (Cuyamel Fruit protiv UFC) na vlast doao njihov caudillo Tiburcio Carras,melez,1933.-1944.brutalno guio sve ustanke nikaragvanskih seljakaRepublika Salvador uglavnom melezi, gusto naseljana na vlasti dvije mone obitelji Melndez i Quinez 1919.-1927.predsjednici gospodarska kriza 1932.buna peonesa masakr veleposjednika general Maximiliano Hernndez Martnez smijenio predsjednika Artura Arauja Fujarda i uveo diktaturu (1931.-1934., 1935.-1944.) niz gospodarskih i socijalnih reformi 30-ih i 40-ih godina gospodarski i drutveni napredakNikaragva: oligarhija, a to nije pripada SAD-u, stanovnitvo nepismeno revolucija Augusta Csara Sandina protiv oligarha ameriki marinci okupirali i odravali red do 1933. 1937. dolazi na vlast obitelj Somoza koja diktatorski vlada sve do 1979.g.Kostarika: kreoli poljoprivrednici i graani, nepismenost gotovo ne postoji nema pueva,potuje se ustav, jak utjecaj Katolike crkvePanama: nije imala ovlasti u zoni kanala najvei BDP (nacionalni dohodak) u Srednjoj Americi

Karipske drave:Haiti: crna drava, kolovani se slue francuskim, a ostali kreolskim jezikom najmanji BDP,ali nema veleposjeda uzrok je sukobi mulata i crnaca (90%) poetkom 20.st.SAD preuzima dravu od Francuske i okupira je 1915.-1934.Dominikanska republika: 1930.-1961.diktator, general Rafael Leonida Trujillo y Molina (predsjednik 1930.-1938., 1942.-1952.) gospodarski razvoj,ali nepotizam,megalomanija, okrutnostjedan od najveih diktatora u Srednjoj AmericiKuba: nezavisna 1898., sve do 1934.gospodarski i politiki podinjena SAD-u (dvije pomorske baze) vanjska politika Kube pod SAD-om amandmanom na kubanski Ustav (Plattov amandman) gospodarstvo: proizvodnja eera 1925.-1933.predsjednik Gerardo Machado y Morales (korumpirani diktator) 1940.s prekidima do 1958.predsjesnik Flugencio Batista y Zaldvar diktatura jo gora nego Machadova golem broj kladionica i javnih kua u Havanu

Paragvaj: naizoliranija i jedna od najrjee naseljenih naseljen Paragvajcima koji govore gvaranskim jezikom, ali vladajua klasa kreoli 1865-1870. rat protiv trostrukog saveza(Brazil,Argentina i Urugvaj) podruje Gran Chaca bogato naftom SAD-ov Standard Oil i britansko-nizozemski Royal Dutch sukob panamerika konferencija trai status quo 1930.krenje dogovora o prekidu vatre, 10.5.1933.Paragvaj Boliviji objavio rat, trajao do 1935. (potaknule ga kompanije) Bolivijci pod njemakim generalom Kunzom,a Paragvajci pod generalom Josom Felixom Estigarribijom bili su blie svojim bazama to im je osiguralo pobjedu intervencija Drutva naroda neuspjena mbargo na oruje Paragvaju primirje sklopljeno 1935, a mirovni sporazum 1938. Gran Chaco podijeljen na dva jednaka djela kasnije otkrili da tamo nema nafte esti dravni udari u Paragvaju (u 31 godini 22 predsjednika)

ile i Peru se sukobili oko provincija Tacne i Arice okonano kad je SAD podijelio zone Peru i Kolumbija (1932.-1933.) oko grada Leticije Peru popustio utjecaj SAD-a vrsta amerikog mira (pax americana)

5. Uloga Sjedinjenih Amerikih Drava politiki utjecaj na LA poeo pobjedom nad panjolskom 1898. mir u Parizu 10.12. dobili Portoriko, Guam i Filipine, zaposjeli i Kubu nakon povlaenja panjolske vojske 1901.VB pustila SAD-u prvenstvo u izgradnji Panamskog kanala politika vojne intervencije na Karibima i Srednjoj Americi Moonroeova doktrina zabranila europskim dravama mijeanje u poslove obaju am. kontinenata jedino SAD ima pravo na intervenciju Theodor Roosvelt politika big brother politka big stick: govorite uljudno,ali s velikom tapom 1902.protektorat nad Kubom, vojna intervencija u Venezueli, 1903.nadzor nad Panamom utjecaj ulaganjem kapitala (prije su VB, Francuska i Njemaka najvie ulagale) najvie u meksiko, gospodarstvo do kraja WWII nadzor nad 1/3 trgovake razmjene LA 1913.predsjednik postaje Thomas Woodrow Wilson ne eli intervencije,ali za njegove vlasti najvei broj odbija odbija priznati Huertinu vladu u Meksiku pad vlade, krvavi graanski rat iskrcavanje marinaca u Vera Cruzu 22.10.1914. novi predsjednik Carranza protestira na to iskrcavanje Wilson daje podrku Panchu Villi koji vri pokolje sa teritorija SAD-a Wilson alje ekspediciju sa generalom Johnom Josephom Pershingom protiv Ville,ali upadanje na meksiki teritorij ljuti Carranzu i skoro dolazi do rata rat sprijeen posrednitvom sindikalista Samuela Gompersa, Crkve i mirovnih organizacija 1917.g. 1915. Wilsonova intervencija na Haitiju, 1916.u Dominikanskoj Republici, pa one uz Kubu i Panamu postaju protektorati panamerika politika zamijenila politiku velike batine 1915.na Wilsonov prijedlog htjeli potpisati panameriki sporazum, stvoriti hemisferu mira nasuprot onoj europskoj,ali Brazil,ile i Argentina ne ele jo 1889. ameriki dravni tajnik sazvao prvu panameriku konferenciju projekt nastavlja dravni tajnik Hughs za predsjednika Hardinga i Coolidgea velika pomo u Sumneru Wellesu (predstojnik latinoamerikog odjela u State Depratmentu) elio ukinuti intervencije Hughs odbija Roosveltov dodatak Monroevoj doktrini sporazum u Bucareliju 1923. sa Meksikom (Obregon) u vezi nacionalizacije i gubitaka amerikih kapitala Frank Kellog (Hughesov nasljednik) dravni tajnik Coolidge 1928.na panamerikoj konferenciji u Havani i veleposlanik Dwight Morrow sporazum da se niti jedna drava ne smije mijeati u poslove druge SAD odbio potpisati napeto s Meksikom predsjednik Calles brani eksploataciju nafte strancima i antiklerikalna politika kompanije trae intervenciju SAD-a alju Morrowa sporazum Herbert Clark Hoover put dobre volje u LA na krstarici Maryland u Buenos Airesu odrie se naela velikog brata gospodarska kriza revolucije u LA ameriki investitori trae pomo od vlade,ali Hoover nepopustljiv panamerika konferencija u Montevideu 1933. Argentinci opet ele naelo neintervencije SAD-a povlaenje mornarice iz Nikaragve, potpisao sporazum sa Haitijem, priznao vladu Getulija Vargasa, mirotvorac u sukobu Peru-ile oko Tacna-Arica gospodarska kriza smanjena trgovina SAD-LA veliko osiromaenje LA izvoz i uvoz smanjo se na etvrtinu brojke od 1929. Franklin Delano Roosvelt, dravni tajnik Cordell Hull good neighbour policy (politika dobrog susjedstva) odbili intervenirati na Kubi, povlae vojsku s Haitija na panamerikoj konferenciji u Montevideu, Hull potpisao dokument koji osuuje svaku vrstu intervencije 1934.ukinut Plattov amandman SAD-u pravo da zadri vojnu bazu u Guantanamu 1936. zabrinutost zbog jaanja faistikog utjecaja (Njemake) na Argentinu i Brazil prijedlog sklapanja sporazuma SAD-a s 21 LA dravom,propao jer je argentinski Saavedra Lamas suzdran interamerika konferencija u Limi 1938. u sluaju vojne prijetnje sve zemlje e ujediniti MUP-ove u zajedniko tijelo konferencija u Panami u rujnu/listopadu 1939.,Havana 1940. i Rio de Janeiro 1942.nakon ulaska SAD-a u rat SAD podignuo vojne baze u dravama LA pod izlikom da titi Panamski kanal LA zemlje objavile rat silama osovine (male republike u Sr. Americi i na Karibima, Brazil i Meksiko), ile ima diplomatske odnose s Trojnim paktom do 1943.,a Argentina kroz cijeli ratAzija i Afrika: kolonijalna carstva izmeu dvaju svjetskih ratova europska kolonizacija Azije i Afrike poela je jo u 15. st, a dekolonizacija krajem 18. st. osamostaljenjem SAD-a od britanske vlasti (1776.) tijekom 19. st. taj je proces zahvatio i 'bijele' dominione Britanskog Imperija (Kanada, Australija i Novi Zeland) kad su Njemaka i OC izgubili rat, zemlje pobjednice uvele su institut mandatnog podruja Drutva naroda kojim su legalizirale zapljenu njemakih kolonija i neturskih dijelova OC-a sprijeile su da ta podruja pripadnu novim vlastima; s druge strane, stvorene su nove kolonije u Aziji i Africi Drutvo naroda povjerilo je mandat zemljama pobjednicama: VB, Francuska, Belgija, Junoafrika unija (danas JAR), Australiji i Japanu > mandati preputeni imperijalnim silama

1. Arapske zemlje u zemljama koje se nalaze na podruju izmeu Maroka i Perzijskog zaljeva te rijeka Tigris i Aden preteno ivi arapsko stanovnitvo > na tom velikom podruju ivjeli su i drugi narodi Berberi u sjevernom dijelu francuskog Maroka i Alira, Kopti u Egiptu te Armenci, Druizi, Kurdi i drugi govorni jezici na tom podruju su razliiti, ali ono to stanovnike toga podruja povezuje je pismo kojim se slue te islamska religija veina stanovnika su muslimani koji ine zajednicu vjernika (Oumma), ali ima i Arapa krana (Libanon i Palestina) te idova (Palestina i Jemen) muslimani ne odvajaju Crkvu od drave te se svi muslimani smatraju jednim narodom > drukije su gledali na granice koje su odredili kolonijalisti, a uz to su veinom nomadi sredite panarapskog svijeta u meuratnom razdoblju bilo je u Genevi, a idejni voa bio je emir Hakib Arslam u razdoblju izmeu dvaju svjetskih ratova zapadnim dijelom arapskog svijeta (Magrebom) vladala je Francuska, ali slabije nego panjolska > nakon WW1 francuska je uprava u Maroku bila slaba, u Aliru solidna, a u Tunisu osrednja panjolska je uspostavila puni suverenitet na podruju Rio de Ora, Ifnija i panjolskog MarokaFrancuska vladavina u zemljama Magreba francuski protektorat nad Marokom uspostavljen je 1912. > 5,4 milijuna stanovnika, od toga 160 tisua Europljana > tijekom WW1 Francuska je uspjela zadrati svoju vlast nad Marokom ipak, vlast u mnogobrojnim dijelovima Maroka nije bila u cijelosti uspostavljena izvan francuske vlasti ostalo je podruje Taze na sjeveru, Tadle u sreditu i Antiatlasa na jugu ni panjolci nisu uspjeli u potpunosti uspostaviti svoju vlast u sjevernoafrikom podruju > pokuali su 1920. pod svoju upravu staviti itavno marokansko brdovito podruje > protupanjolski ustanak pod vodstvom Abdulkarima (on je 1922. proglasio neovisnu republiku na podruju Rifa) u travnju 1925. Abdulkarim je napao francuski dio Maroka > francuska intervencija francuska je vlada imenovala marala Philippea Petaina zapovjednikom postrojbi i za nekoliko mjeseci su udruene panjolsko-francuske snage uguile pobunu Abdulkarim je prognan na na otok Reunion, a uspostavljanje mira na nemirnim dijelovima Maroka sustavno se provodilo sve do 1933.-1934. kada su pobijeeni posljednji pobunjenici svibanj 1930. arapska objava dekreta dahir berbero > protestiralo se protiv priznanja etnikih osobitosti berberskih naroda iz planina > eljelo se odvojiti Arape od Berbera u damijama velikih gradova organizirale su se brojne manifestacije > organizirali ih pripadnici marokanskog graanskog stalea, a posebno pristae 'Allal al-Fasija srpanj 1932. nacionalisti el-Ouzzani i Ahmed Balafrey pokrenuli su list na francuskom jeziku Le Maghreb spomenuti nacionalisti su marokanskom sultanu Muhamedu V. i generalnom guvereneru iznijeli plan uspostave marokanske unutarnje autonomije i ukidanje neposredne francuske uprave ve 1934. organiziraju nacionalni pokret Comite d'Action Marocaine, a uskoro i nacionalistiku stranku kojoj je na elu bio 'Abd el-Malek Rorres 1937. u gradovima Maroka (naroito u Marrakechu) izbijaju brojne protufrancuske pobune red je ponovno uspostavio general Nogues kolonija Alir (od 1931., 6 milijuna stanovnika, od ega 805 tisua Europljana) i protektorat Tunis (od 1931., 2,4 milijuna stanovnika, od ega 186 tisua Europljana) > odani podanici Francuske tijekom cijelog WW1 > sudjelovalo oko 260 domaih vojnika koji su se borili na Zapadnom bojitu zbog iskazane lojalnosti, Francuska je u veljai 1919. u Aliru provela niz reformi > proglaena je pravna i administrativna jednakost > otpor domaeg stanovnitva onemoguio je francuskim vlastima da do kraja provedu reforme pokret Jeune Algerie djelovalo je u gradskim sreditima te je promicao politiku asimilacije alirskih muslimana > poznat lan bio je farmaceut Ferhat 'Abbas > smatrao kako domovina Alir ne postoji te kako se treba vezati uz Francusku na ruralnim podrujima djelovalo je Drutvo ulema alirskih reformista > nastojali probuditi nacionalnu svijest nasuprot Ferhatu 'Abbasu djelovao je eik Ben Badis > alirska muslimasnka nacija ne eli biti Francuska postojala je i mala stranka koja od 1937. nosi ime Partija alirskog naroda (voa: Messalj 'el-Hadj 'sjevernoafriki Atila) > zalagala se za alirsku neovisnost tijekom itavnog meuratnog razdoblja problem izjednaavanja Aliraca s Francuzima bio je otvoren u Tunisu je Wilsonova ideja narodnog samoodreenja izazvala veliko uzbuenje > podrali ju francuski socijalisti i komunisti eik Taalbi je 1920. osnovao Komunistiku partiju Alira (od 1936. dio Komunistike stranke Francuske) te je napisao knjigu Mueniki Tunis tuniki nacionalisti borili su se protiv asimilacije Aliraca u francuski nacionalni korpus 30-ih godina 20.st. ponovno dolazi do nemira posebno se isticali Mahmoud Materi i Habib Bourgiba > 1932. osnovali list L'Action tunisenne, a 1934. stranku Neo Destour kriza je dosegnula vrhunac za vrijeme pobune koja je izbila 9. 4. 1938. u gradu Tunisu, a proirila se i na druge gradove ali talijanska prijetnja u sijenju 1939. potaknula je Tuniane da prihvate francusku politiku istono od francuskih teritorija nalazila se Libija koja je od 1912. pripadala Italiji > 1919. je dogovoreno donoenje 'organskog zakona', ali uspostavljanje mira izmeu talijanske uprave i Libijaca je bilo daleko > Talijani su se htjeli posluiti Idris al-Sanusijem (emirom Cirenaike), ali on odlazi u emigraciju nakon dolaska faista na vlast u Italiji, faisti su na libijski otpor odgovarali orujem > od 1921. do 1929. su pod zapovjednitvom marala Rodolfa Grazianija zaposjeli Tripolitaniju , a do 1932. i Cirenaiku i Fezan 1934. > dovrena vojna pacifikacija tog podruja > Tripolitanija, Cirenaika i Fezan su ujedinjene u koloniju Libiju Mussolinijev reim zapoeo s masovnom gradnjom infrastrukture (ceste i luke) > potaknulo talijansku kolonizaciju tog podruja 1/3 talijanskih kolonista u Libiji se bavila poljoprivredom, ali su nomadski narodi bili time ogoreni

Egipat poljoprivreda temeljna gospodarska grana > etiri petine stanovnitva (felaha) bili poljoprivrednici; ostali bili trgovci do promjene u Egiptu dolazi 1908. kada je starom sveuilitu el-Ahzar pridodano sveuilite zapadnjakog tipa > masovno prevoenje zapadnjakih znanstvenih knjiga na arapski jezik te irenje egipatskog tiska po cijelom Bliskom istoku 1937. > u Kairu izlazi 200 asopisa, od ega je 65 stranih (44 francuska) 1914. Britanci iskoristili ulazak OC-a u WW1 te egipatski protektorat proglasili formalnim (od 1882. Egipat je bio neformalni britanski protektorat) napadi OC-a na Egipat bili neuspjeni > 1916. Britanci poduzeli ofenzivu koja je zavrila zaposjedanjem Sinajskog poluotoka nakon kratkotrajne vladavine Huseina Kamila, kediv je postao Fuad I. (1917.-1936.) > elio je nezavinsot zemlje prva godina vladavine Fuada I. obiljeena jakim protubritanskim osjeajima > jaanje nacionalizma pod vodstvom stranke Wafd > traila samostalnost zemlje voa stranke Wafd Saad Zaglul paa (diplomirao pravo u Parizu), bivi ministar javnih poslova 13. 11. 1918. Zaglul-paa se uputio u London na pregovore; odbili su ga primiti, a on je po povratku u Egipat osnovao stramku Wafd te zadobio podrku ire mase 8. 3. 1919. Zaglul-paa je uhien i deportiran na Maltu > to je potaknulo pokretanje ustanka u Kairu koji se kasnije proirio na gotovo sve egipatske gradove Britanci su zbog nereda morali osloboditi Zaglul-pau, a ak su se odluili protektorat zamijeniti samoupravom ipak, Britanci su maksimalno nastojali usporiti osamostaljenje Egipta > kontrola Sueskog kanala, pravo na obranu Egipta od stranih agresora, zatita stranaca u Egiptu, odravanje egipatsko-britanskog poloaja u Sudanu 1922. Egipat je postao neovisno kraljevstvo (ali se britanska uprava osjeala sve do 1936.) > dolazi do politike polarizacije > s jedne stranke su graanski simpatizeri monarhije, a s druge masivna stranka Wafd osobna diktatura Fuada I. > 1930.-1935. do konanog dogovora izmeu Britanije i Egipta dolo je 1936. pod pritiskom Italije koja je nakon osvajanja Etiopije s dvije strane opkolila Egipat i Sudan (od 1899. se nalazio pod zajednikom britansko-egipatskom upravom) Egipani morali priznati mnoge uvjete (ostanak britanskih postrojbi u zoni Sueskog kanala iduih 20 godina, stavljanje Sudana pod izravnu britansku upravu) 1937. ukinute kapitualcije koje su Europljanima dozvoljavale koritenje razliitih privilegijaBliski istok podruje Bliskog istoka = religijski mozaik osim muslimana, na ovom podruju ivjeli i pripadnici kranskih herezi > katoliki Armenci, pravoslavni Grci i grkokatolici, nestorijanci (Asirci), ujedinjeni nestorijanci (Kaldejci), monofiziti nekatolici (jakobiti) te maroniti (krani sirijskog obreda u Libanonu koji su se vratili rimskoj crkvi u 18.st. i bili su pod zatitom Francuske) muslimani bili veinom suniti, ali je u Iranu, Iraku, Libiji i Siriji bilo i ijita u Siriji i Palestini bilo je sedam otpadnikih sekti ijita (imamiti, ismaliti, karmati, muteziliti, babiti, behati i alaviti) > posebno se isticali alaviti (200 000 lanova) treba spomenuti i Druze, Kurda i vahabite, muslimane puritance i rigoriste veina stanovnika ivjela je na podruju plodnog polumjeseca od Sredozemnog mora preko Mezopotamije do Perzijskog zaljeva gradsko stanovnitvo Palestine, Sirije i Libanona > obrazovano velika razlika izmeu muslimanskog stanovnitva > s jedne strane obrazovno gradsko stanovnitvo, a s druge pustinjska nomadska i polunomadska plemena (beduini) izmeu dvaju svjetskih ratova povijest arapskog Bliskog istoka vrlo dinamina > tome je pridonijela britanska politika tijekom WW1 koja je obeala Husein ibn Aliju (kralju Hedasa) i njegovom sinu Fejsalu osloboenje od osmanske vlasti i stvaranje neovisne arapske drave nakon zavretka rata; s druge strane eljela je staviti to naftno bogato podruje pod svoju i francusku izravnu upravu 1916. potpisan je tzv. Sykes-Picotov sporazum kojim su Francuska i VB podijelile interesne sfere na Bliskom istoku 2. 11. 1917. VB je obeala idovima pomo u stvaranju 'idovskog nacionalnog doma' na podruju Palestine 1916. > izbio je ustanak protiv Osmanlija pod vodstvom Fejsala > vanu ulogu u organizaciji tog ustanka imao je pukovnik Thomas Edward Lawrence (Lawrence od Arabije) nakon osmanskog vojnog sloma 1918. arapska je vojska voena Fejsalom ula u Damask Fejsal je odbio priznati francusko vrhovnitvo te je na to podruje poela prodirati francuska vojska iz Libanona nakon sloma sirijskog otpora 1920., Francuzi su osnovali Veliki Libanon sustav mandata Drutva naroda nakon WW1 omoguio je VB i Francuskoj da meu sobom podijele gotovo itav Bliski Istok > iznimka je jedino Saudijska Arabija 1922. Drutvo naroda potvrdilo je je Francuskoj pravo na Siriju i Libanon, a VB na Irak, Mosul (naftno podruje koje je Francuska 1919. vratila VB), Transjordaniju i Palestinu Francuzi su svoje mandate smatrali kolonijama > poveli se za naelom divide et impera! (u vlasti se oslanjali na maronite i neke ijitske skupine) Britanci su, pak, krenuli u stvaranje neovisnih arapskih drava koje su ugovorima vezali za sebe nakon sloma Fejsala i osvajanja Sirije, Francuzi se zbog nesposobnosti generala Sarraila morali suprotstaviti velikoj pobuni Druza koja je trajala od srpnja 1925. - 1927. > iz Djebela se pobuna proirila na vei dio Sirije 18. 10. 1925. Sarrail je bombardirao jednu gradsku etvrt u Damasku > izazvalo snane proteste diljem svijeta te je general morao odstupiti s dunosti u dvije republike pod svojim mandatom, Francuska je dala da se izabere ustavna skuptina (Sirija i Libanon) u Libanonu je novoizabrana skuptina prihvatila francuski mandat s manjim ili veim zadovoljstvom u Siriji je skuptina izglasala ustav koji je u potpunosti negirao francuski mandat > 1930. visoki povjerenik proglasio je za Siriju drugi ustav koji je odgovarao francuskim interesima do smirivanja francusko arapskih odnosa dolo je tek za vrijeme mandata vlade Narodnog fronta koja je 1936. sa Sirijom i Libanonom sklopila ugovore Francuska se tim ugovorima obvezala da e ih za tri godine priznati kao neovisne drave, a zauzvrat su Sirija i Libanon morale dopustiti prisutnost francuskih postrojbi na svom teritoriju i francusku kontrolu njihovih vanjskih poslova > ugovori nisu ratificirani zbog protivljenja francuske nacionalistike oporbe 1938. > izbili protufrancuski nemiri koje su podrale Njemaka i Italija nositelj takvih aktivnosti u Siriji je bio 'nacionalistiki blok' > dobio ime prema nacionalistikom voi koji je sudjelovao u pobuni Druza i koji je vratio iz progonstva blok je smatrao kako Sirija zbog francuskog odbijanja ratifikacije ugovora odmah mora proglasiti neovisnost > nezadovoljstvo je naraslo kada je Francuska, da pridobije Tursku za savez protiv Hitlera, vlast u zemlji prepustila alavitima WW2 doveo je do ukidanja Ustava i rasputanja Parlamenta > francuska politika na Bliskom Istoku zavrila je pasivno puno bolje nije prola ni VB nakon propasti OC-a, Husein ibn Ali (kralj Hedasa) osvojio je svete gradove Meku i Medinu te se uz pomo Britanaca proglasio kalifom dogaaj izazvao negodovanje u arapskom svijetu jer je postojalo nekoliko pretendanata na titulu kalifa > meu njima se isticao Ibn Sauda, sultan od Neda i voa vahabita koji je uz britansku pomo 1923. napao Hedas > u listopadu 1924. okupirao je Meku Husein je bio prisiljen abdicirati u korist svojega sina Abdullaha koji je 1925. pobjegao iz Dede > ugledni ljudi u Meki predali su krunu Ibn Saudu > vladao gotovo cijelim Arapskim poluotokom (osim malih emirata Bahrein, Muskat i Oman na istoku poluotoku > Britanija, potom Jemen i kolonija Aden) nakon to su Francuzi protjerali Fejsala iz Sirije, Britanci su ga postavili za irakog kralja, a njegova brata Abdullaha za emira Transjordanije Britanci su 1930. sklopili ugovor s Irakom te odobrili osnivanje neovisne drave > tobonja nezavisnost jer Britanci nisu morali povui svoje postrojbe s tog teritorija tijekom WW2 uzurpator Raid Ali al-Galiani je uz njemaku pomo pokuao protjerati Britance iz Iraka iraki su muslimani uz pomo Kurda napravili genocid nas asirskim kranima koji je se od Turaka sklonili u iraka sjeverna brda situacija je u Transjordaniji bila bolja > Glub-paa osnovao malu vojsku pod nazivom Arapska legijaPalestinsko pitanje najvei bliskoistoni problem za Britance Palestina (napetosti idova i Arapa) protubritanski nemiri izbili odmah nakon uspostavljanja protektorata nad Palestinom 1920. jer su Britanci za prvog palestinskog upravitelja postavili britanskog idova, sir Herberta Samuela 1929. prvi vei idovsko-arapski sukob > u podnoju jeruzalemskog hrama kod Zida plaa nemiri su se proirili na ostatak Palestine > Britanci poslali pojaanje u Palestinu i uveli cenzuru tiska tijekom 20-ih i 30-ih godina dolazi do velike imigracije idova na podruje Palestine > dolazi do sve jaih i uestalijih napada na idove od strane Arapa ti napadi doveli do stvaranja ekstremnih cionistikih organizacija (Hagana i Irgun Zwai Leumi) novi britanski predtavnik Arthur Wanchope bio je bijesan na nasilno ponaanje prema idovima > pokuao je ujediniti dvije zajednice u jedan zakonski okvir 1936. dolazi do arapske pobune koja se pretvara u gerilski rat na Bliskom istoku je jaala panarapska solidarnost > vrhunac je doivjela 1937. na konferenciji u Damasku > 400 arapskih delegata donijelo je deklaraciju kojom su Palestinu proglasili sastavnim dijelom povijesne arapske zemlje > odbacili pomisao o podjeli Palestine sa idovima 1939. > britanska je politika popustila arapskom pritisku > objavila je da e Palestini priznati neovisnost nakon isteka razdoblja od 6 godina te je ograniila dolazak idova na to podruje u trajanju od 5 godina na 15 000 (Bijela knjiga) idovi nisu bili spremni pristati na ove uvjete > ve se smjestili na teritoriju i osnovali kibuce te grad Tel AvivMANDATNA PODRUJA DRUTVA NARODA institut mandatnog podruja bio je najsuvremeniji oblik kolonijalizma > razvio se nakon WW1 nametalo je drukiju podjelu kolonijalnih teritorija Francuska i VB izmislile su novu formulu u meunarodnim odnosima kako se ne bi inilo da kolonije Njemakog Carstva i neke dijelove OC jednostavno ne preuzima nova zemlja osim na njemakom podruju, taj se princip trebao provoditi i na podruju Sirije, Palestine i Mezopotamije znaaj novog instituta odreen je lankom 22. povelje Drutva naroda > sve bive njemake kolonije i svi bivi osmanski teritoriji na Bliskom istoku > 'napredne' nacije u njihovo e ime voditi brigu o njima postojala su tri tipa mandata (A, B, C) mandat A = odnosio se na arapske zemlje ija su se podruja do kraja WW1 nalazila u sklopu OC, a koje su dosegnule odreeni stupanj razvoja; mandatar je morao uspostaviti vijee za nadzor i davati administrativnu pomo > omoguavalo je arapskim zemljama da u vrlo kratkom razdoblju ostvare punu nezavisnost; VB i Francuska provodile su mandat prema tzv. Sykes-Picotovom sporazumu kojim su 1916. Francuska i VB meusobno podijelile interesne sfere na Bliskom istoku mandat tipa B = odnosio se na bive njemake kolonije u Africi za koje se mislilo da ne mogu imati samostalnu upravu; mandatar je morao jamiti stanovnitvu osnovna ljudska prava te osigurati drugim lanovima Drutva naroda gospodarsku korist i promet mandat tipa C = odnosio se na bive njemake teritorije u JZ Africi i na neke otoke u Tihom oceanu; njima su mandatari upravljali kao sastavnim dijelovima vlastitog teritorija uvoenjem mandatnih podruja eljela su se pomiriti dva prava > pravo svjetskih velesila da podjarmljuje narode koji su na niem stupnju civilizacijskog razvoja te pravo svakog naroda na nezavisnost > zbog tih dvaju prava mandatna podruja nisu pripojena kao plijen dravama pobjednicama WW1 nakon WW2 za teritorije koji nisu bili nezavisni, mandat Drutva naroda zamijenio je institut upravnog povjerenstvaTALIJANSKA KOLONIZACIJA LIBIJE 5. 11. 1911. talijanska vlada objavila je uspostavu svojeg suvereniteta na podrujima Tripolitanije i Cirenaike > jo za vrijeme prve faze rata protiv OC pod stvarnom vlau Italije nalazio se tek uzak pojas uz Sredozemno more nakon WW1, 1919. Italija je poduzela ofenzivu i utvren je sporazum s Tripolitancima kojima je priznato talijansko dravljanstvo, pravo na izbor predstavnike skuptine te pravo da zadre naoruanje zbog dolaska faista na vlast 1922. sva su prava ukinuta > dolazi do izbijanja rata Talijani su do 1929. osvojili itavu Tripolitaniju , a otpor stanovnitva u Cirenaiki i Fezanu nastavio se sve do 1932. > nositelj pokreta otpora bilo je muslimansko bratstvo Senusa (uivalo podrku Egipana) 1929. > uprave dviju kolonija Tripolitanije i Cirenaike sjedinjene su pod jednim generalnih guverenerom > kasnije su tim podrujima dodana saharska (Sirtica, Marmarica, Fezan i saharske oaze) 1934. > Tripolitanija, Cirenaika i Fezan bile su ujedinjene u koloniju Libiju koja se dijelila na 4 provincije (Tripoli, Misurat, Begasi i Derna) i saharsko podruje pod vojnom upravom (Libijska Sahara) 9. 1. 1939. Libija pripojena dravi matici Italiji te je proglaen zakon o 'specijalnom talijanskom dravljanstvu' za muslimane ak i nakon WW2 kad su Libiju oslobodili Britanci, ona nije postala neovisna drava > saveznici podijelili libijski prostor britanske postrojbe 1943. okupirale Tripolitaniju i Cirenaiku, a francuske postrojbe Fezan > Britanci su i dalje ostavili talijanski zakon i zateenu administrativnu upravu

2. Jugoistona Azija tko je meu sobom podijelio JI Aziju? VB, Francuska, Nizozemska, SAD i Portugal postojala je samo jedna nezavisna drava Sijam (Tajland) > VB i Francuska imale jak gospodarski utjecaj razvoj mnogih velikih gradova, ali je nositelj sveukupnog gospodarskog ivota bio ivot na selu velika etnika (Indoazijci, Turko-Iranci, Dravidi, Mongoli), religijska (hinduizma, budizma, animizam, islam, male katolike i protestantske cjeline) te jezina raznolikost velike drutvene razlike > s jedne strane su bogati maharade, bankari i vlasnici tvornica, a s druge 'nedodirljivi' te siromani i gladni seljaci prosjena ivotna dob = 30 godina > brojne epidemije (kuga, panjolska gripa, malarija) JI Azija nalazila se pod dominacijom malobrojnih Europljana > 135 000 Europljana dralo je u pokornosti masu od ak 319 milijuna ljudi > Europljani imali snaan politiki utjecaj na ta podrujaIndija najvea kolonija na svijetu obuhvaala 4 675 000 km kvadratnih te je imala 319 milijuna stanovnika (1921.) > bila je na elu antikolonijalistikog pokreta 1857. > Britanci su stavili Indiju pod izravnu upravu britanske krune > dotadanji generalni guverener postao je potkralj Indija je podijeljena na britansku Indiju koja je imala status kolonije i na nekoliko stotina manjih vazalnih drava na ijem su se elu nalazile indijske kneevske dinastije britanska vlada = jedina sila koja je diktirala zakon Britanci nisu zatitili tek stvorenu indijsku industriju jer su se bojali da bi to moglo natetiti Britancima i njihovoj industriji 1885. osnovan Indijski nacionalni kongres (Kongresna stranka) > isprva graanska stranka, a potom je postala masovna stranka obnovila ideje nacionalnog postojanja > pristupile joj male grupe revolucionara koje su organizirale pokoji atentat prije rata osnovni zahtjev Kongresne stranke = odrati statut dominiona WW1 dao snaan poticaj indijskom nacionalnom pokretu, a i rat je poticao industijalizaciju zemlje 1917. dravni tajnik Montagu obeao je reforme > 1919. upisane su u indijski ustav u provincije je uveden princip dijarhije > Britanci zadrali potpuno odgovornost u nekim pitanjima, a Indijci u nekim ostalim prije proglaenja ove reforme Mahatma Gandhi je pokrenuo kampanju 'graanskog neposluha' koja je trajala do 1922. Gandhi je irio ideje protiv europske materijalistike civilizacije > za provoenja ideja nije se sluio silom, ve nepruanjem otpora > velik uspjeh meu masama > njegova kampanja zavrila je njegovim uhienjem 1922. (puten je 1924.) Kongresna stranka podijelila se na Gandhijeve pristae i one koji su zagovarali trgovanje s Britancima (iako su neki prihvatili poneke Ghandijeve metode > npr. Jawaharlal Nehru) protiv Gandhija su bile dvije jake struje 1. sindikalisti koji su poticali velike trajkove (Gandhi je bio protiv klasne borbe), 2. muslimanski voe > na elu s Mohammedom Ali Jinnahom napustili Kongresnu stranku i 1906. osnovali Sveindijsku muslimansku ligu > vjerovali su kako e Indija kad jednom postane samostalna morati biti podijeljena na dvije drave (od kojih e jedna biti muslimanski Pakistan) esto dolazilo do sukoba izmeu hindusa i muslimana 1929. > istraivaka komisija (predsjedao sir John Simon) > u Londonu se treba sastati konferencija na kojoj bi hindusi i muslimani raspravljali, zajedno s Britancima, o svom buduem statutu na temelju zakljuaka I. i II. konferencije 1935. je proglaen Zakon o indijskoj vlasti ('indijski ustav') > odobrio britanski parlament stvorena Indijska Federacija koja je obuhvaala sve provincije i kneevine tim zakonom je ukinuta i dijarhija u provincijama te su Indijci postajali potpuni vlasnici dobara odreeno je i da britanskog kralja u Indiji zamjenjuje potkralj kojem pomae Dravno vijee (predstavnici 156 provincija i 104 kneevine) i federalne skuptine (predstavnici 250 provincija i 125 kneevina) Burma je izdvojena kao zasebna kolonija iz sastava britanske Indije reforma je naila na otpor kneeva, Sveindijske muslimanske lige i Kongresne stranke 1937. > raspisani izbori izbijanje WW2 ponovno je potaknulo pitanje indijske nezavisnostiIndokina francuska Indokina sastojala se od kolonije Cochinchina, protektorata Anama, Tonkin, Kambodbe i Laosa Vijetnamci su inili glvnu etniku skupinu u prve tri navedene zemlje > Francuzi ih namjerno podijelili u tri upravno-administrativne jedinice elei tako unititi njihove tenje za jedinstvenom nacionalnom monarhijom kolonija Cochinchina > veliki proizvoa rie u Indokini, ali je izgubila svoju tradicionalnu knjievnu kulturu > od malih i srednjih zempljoposjednika i asnika oblikovala se graanska klasa Tonkin > bogat ugljenom, kositrom i drugim mineralima > predodreen za sjajnu industrijsku budunost Anam > tamo je jo uvijek vladao car > velik broj obrazovnih ljudi potpirivao otpor > podravali ih brojne domoljubne tajne organizacije u Vijetnamu Duy an Hoy (Drutvo za osuvremenjivanje Vijetnama) pokrenulo je 1908. revolucionarna gibanja koja su se proirila na Cochinchinu, ali ih je policija brutalno uguila tijekom WW1 > velika promjene > 100 000 Vijetnamaca otilo u Europu sluiti vojsku > vraaju se kao obrazovana mlade zapadnjakog tipa te se politiki angairaju ele novi ustav i veu autonomiju (zamjena kolonijalnog statusa protektoratom) Francuzi su, ipak, u rukama drali administraciju i gospodarstvo > gospodarska mo temeljena na izvozu kauuka, na industriji Tonkina te na snanim bankarskim institucijama (Indokineska banka, Francusko-kineska banka) duh rasne superirnosti > Francuzi se trudili iskljuiti domae stanovnitvo iz svih vanijih poslova uvozni proizvodi nisu bili pristupani irokim masama jedina stvarna korist koju je seljak imao od francuske kolonizacije bio je mir te poboljanje higijenskih uvjeta protiv malarije i epidemija; napredak je zabiljeen i na podruju kolstva u takvim uvjetima obrazovana klasa u Indokini shvatila je da e do eljenih rezultata doi samo silom 1927. > osnovana Vijetnamska nacionalna stranka u Hanoiju (Viet Nam Quoc Dan Dong - VNQDD) > voa = uitelj Nguy-en Thai Hoka odmah nakon WW1 Ho-i-Min je u Guanhzhou (Kanton) osnovao Savez revolucionarne mladei Vijetnama > vidio je rjeenje problema kolonijalne potinjenosti Vijetnama u dizanju nacionalne revolucije pod vodstvom graanske klase i proletarijata, a potom i revolucije kojom bi vlast prela u ruke proletarijata (marksist) > 1929. savez je imao milijun lanova zbog surovih odnosa prema radnoj snazi, VNQDD se odluio na dizanje ustanka > u veljai 1930. pobunio se oruani garnizon u Yen Bayu > vojska i policija sprijeile su irenje ustanaka, a voa ustanka Nguyen Thai Hok je uhien i pogubljen na sjeveru Anama komunisti su organizirali 'mareve seljaka' koji su prerasli u pobune > francuska uprava je i na ovo reagirala estoko i sprijeila daljnje djelovanje Komunistike partije Vijetnama ove dvije pobune, iako uguene, bile su zaetak nacionalnog oslobodilakog pokreta nadu Vijetnamcima vratio je princ Nguyen Vinh Thuy koji je 1926. zasjeo na carsko prijestolje kao Bao Dai (vladao do 1945.), ali i povratak Narodnog fronta na vlast u Francuskoj ministar kolonija Marius Moutet odobrio je osnivanje stranaka u Cochinchinu slom Narodne fronte u Francuskoj vratio je stvari na poetak nakon izbijanja WW2 > obnova Komunistike partije Vijetnama > sposobni pojedinci na elu > novinar Pham Van Dong, potom student Giap itd. Indokina zrela za revoluciju, ali je ona odgoena zbog japanske invazijeIndonezija Nizozemska Indija, Nizozemska Istona Indija (od 1816.) ili Indonezija poslije Indije najbogatija kolonija na svijetu Nizozemska se obogatila na Indoneziji > zbog trgovanja prehrambenim i egzotinim proizvodima do 1798. za Nizozemce je Indonezijom upravljala Istonoindijska kompanija razliite gustoe naseljenosti u Indoneziji razne etnike skupine > dominiraju Indoneani iz unutranjosti koji ive u selima-utvrdama, Aboridini, Malajci s Jave, Arapi, Kinezi i Europljani Nizozemci su osvojili Indoneziju u sukobu s Portugalom koji je potrajao itavo 17. st. > novi gospodari nastojali su imati to manji kontakt s domaim stanovnitvom, komunicirali su samo s lokalnom aristokracijom (priyayi), sultanima, namjesnicima i visokim inovnicima priyayi se bogatili tak da su od seljaka (tani) traili puno vee koliine proizvoda nego je Nizozemska propisivala seljaci su takoer morali plaati i porez Kinezima (u Maleziji i Indokini) > seljaci trostruko iskoritavani > od Nizozemaca, Kineza i priyayia poetkom 20. st. > neke nizozemske kompanije preuzimaju upravu nad plantaama > sreivanje kolonijalne administracije svaki je teritorij imao svoj poseban statut koji je podravao lokalne obiaje divide et impera! unato raznolikosti postojala velika elja za ujedinjenjem > tome je pridonosio islam muslimani osnivali razliita antikolonijalna drutva > Uzvieni cilj (Budi Utomo) > 1908. ga osnovala inteligencija na Javi te Savez islamskih trgovaca (Sarejat dagang Islam) > 1908. osnovali trgovci 1912. > to je drutvo promijenilo naziv u Islamski savez (Sarekat Islam) > cilj = obrana islamskog drutva od Kineza i Nizozemaca > u takvoj situaciji Nizozemci su stali na stranu hindu-javanskih priyaye i adate te su bili protiv ulama, uvara uenja Kur'ana 1918. < Nizozemci osnovali Narodno vijee (Volksraad) 1914. na poticaj nizozemskog socijalista Sneevlieta osnovan je Indonezijski socijaldemokratski savez, a 1918. Socijaldemokratska stranka koja se 1920. preimenovala u Komunistiku partiju Indonezije 1925.-1926. > Partija je organizirala mnogo pobuna i atentata te su Nizozemci morali djelovati represivno zapadnjaki tip studenata bio je u porastu > klasno iz redova priyayija, a politiki iz Islamskog saveza pod vodstvom Mohammeda Hatta 1923. osnovano Drutvo indonezijskih studenata u Nizozemskoj iz studentskog nezadovoljstva nastala je 1927. Nacionalna stranka > voa = Ahmed Sukarno > sin uitelja s Jave > zatraio je neovisnost za Indoneziju te je 1928. uspio objediniti sve politike stranke u Indoneziji 1932. > Nacionalna stranka je bila zabranjena > Sukarno osniva novu stranku Partindo (Indonezijska stranka) 1933. > Sukarno je uhien 30-ih godina Nizozemci pojaali represiju > glavni nositelj = Sluba politikog informiranja > razvila douniku mreu 1936. > Volksraad je odobrio rezoluciju kojom se od nizozemske vlade trailo osnivanje povjerenstva koje bi trebalo pripremiti zakone na temelju kojih je u narednih 10 godina trebala biti uspostavljena nizozemska samouprava > taj prijedlog Nizozemci odbili 1938. 1939. dolo do ujedinjenja svih nacionalistikih stranaka na nacionalnom kongresu > kongres odluio usvojiti nacionalni jezik bahasa indonesia, crveno-bijelu zastavu i nacionalnu himnu Indonesia Raya (Velika Indonezija) > kongres je zahtijevao pravo na samoodreenje, nacionalnu cjelovitost, slobodno izabrani parlament i vladu japanska okupacija donosi nove elemente > 1940. indonezijski narodni pokret dobiva svoj oblikMAHATMA GANDHI Mohandas Karamchand Gandhi (1869.-1948.) pripadao kasti trgovaca studirao pravo u Londonu > radio kao odvjetnik u Bombayu i junoj Africi Gandhi je tijekom boravka u Africi oblikovao doktrinu nenasilja organizirao je politiku stranku i oivio 'indijsko miljenje' nakon povratka u Indiju, obilazio je sela kako bi se upoznao s uvjetima u kojima ivi narod na selu 1918. > vodio je trajk tekstilnih radnika u Ahmadabadu iste godine je preuzeo i vodstvo indijskog nacionalnog pokreta izmeu veljae i travnja 1919. Gandhi je pokrenuo prvu kampanju neposluha < povod = donoenje zakona o suzbijanju revolucionarne djelatnosti > uskraivao graanima revolucionarna prava britanska vlada poduzela mjere represije > masakr u Amritsaru (379 mrtvih) 1921. > Gandhi pokrenuo akciju u kojoj je zagovarao obnovu domaih obrta s naglaskom na runo predenje i tkanje 1922. > Gandhi osuen na 6 godina tamnice, ali je ve 1924. puten izmeu 1925. i 1929. povlai se iz politike djelatnosti 1930. > organizira novu kampanju neposluha > javno na obali isparavanjem izluio sol iz morske vode > uhien, ali ubrzo puten 1931. > sudjelovao je na londonskoj konferenciji okruglog stola koja je trebala rijeiti indijsko-britanski spor > kompromis nije postignut 1932. > ponovno pokree graanski neposluh > uhien 1934. > povlai se na selo i odrie se predsjednitva u Indijskom nacionalnom kongresu zbog neslaganja s bivim uenikom Davaharialom Nehruom osuivao je Hitlerovu rasnu politiku te je smatrao kako treba podrati britansku borbu protiv nacizma 1940. > ponovno preuzima vodstvo Indijskog nacionalnog kongresa te je ponudio vicekralju pomo ukoliko VB dopusti nezavisnost > odbijeno 1941. > donio je rezoluciju o povlaenju Britanaca iz Indije > uhien, a Indijskom nacionalnom kongresu zabranjen rad listopad 1940. > nova kampanja graanskog neposluha > uhien > Gandhi provodi svoj poznati 21-dnevni trajk glau > osloboen 1944. pred kraj WW2 > izbili sukobi izmeu muslimana i hindusa > Gandhi ponovno trajka glau smatrao je kako muslimani imaju moralno pravo na vlastitu dravu prilikom razgranienja Indije i Pakistana 1947. > mrnja ultraortodoksnih hindusa ubijen 30. 1. 1938. u Delhiju

3. Crna Afrika u Africi se izmeu dvaju svjetskih ratova nije javio nijedan znaajniji antikolonijalistiki pokret podruje Afrike juno od Sahare > mozaik razliitih jezika, etnikih skupina i naina ivota u pretkolonijalnom dobu nastajala su na tom podruju velika carstva, ali ona nisu trajala dugo Crna Afrika (osim Etiopije i Liberije) kolonizirana i podijeljena izmeu VB, Portugala i Belgije > Njemaka izuzeta iz te podjele > njezine kolonije podijelile VB, Francuska, Belgija i Junoafriki savez francuska kolonijalna podruja u Africi podijeljena na velike teritorijalne cjeline > Francuska Zapadna Afrika, Frakcuska Ekvatorijalna Afrika, Madagaskar > upravljali generalni guverneri > nie od njih bili su kolonijalni upravitelji = imali iroke ovlasti u administraciji, policiji, sudstvu, gospodarstvu i javnim poslovima > na zadnjoj drutvenoj ljestvici bili su domai poglavari kontradiktorna primjena idela iz domovine > potivale su se lokalne ustanove, ali su one postupno gubile na autoritetu > nadjaala ih je francuska administrativna praksa = kola na francuskom jeziku, vojna sluba, urbanizacija kolonije praktiki preputene same sebi u rukama nekolicine francuskih strunjaka i inovnika s druge strane, stvaranje britanskog kolonijalnog carstva bilo je vie uvjetovano gospodarskim nego vojnim i politikim faktorima Britanci zapoljavali domae ljude u kolonijalnoj upravi kako bi smanjili trokove provoena decentralizacija kolonijalne uprave > na elu bio guverner, ali veliki dio vlasti bio je u rukama izvrnih i sudskih vijea > neizravna vlada belgijska se organizacija oslanjala na kolonijalni zakon iz 1908. Kongom su vladali pomou kraljevskog kolonijalnog savjeta > izdavalo naloge Ministarstvu kolonija koje ih je prosljeivalo generalnom guverneru (rezidirao u Leopoldvilleu) na dnu ljestvice > domae stanovnitvo koje je podijeljeno u drutvene slojeve paternalizam = smatrali domae stanovnike malom djecom koja ne mogu misliti i odluivati > dovelo do rasne segregacije Portugal je upravljao ogromnim podrujem Angole i Mozambikom i nekim manjim podrujima portugalske kolonije u Africi > vrlo stare > neke utemeljene jo u 16. st. portugalsko kolonijalno gospodarstvo temeljilo se na trgovini robljem trgovina robljem u kolonijama je ukinuta 1878. prisutna doktrina paternalizma rodila se ideja potpune asimilacije kolonija s Portugalom > centralizacija uprave u Lisabonu > sustav uveo diktator Salazar > 1935. sve je kolonije proglasio sastavnim dijelom Portugala prve nacionalistike tenje javljaju se kod onih Afrikanaca koji su se kolovali u Europi > pokret komunista i sindikalista osjea se samo u britanskim kolonijama Rodeziji i Junoafrikom Savezu u britanskoj koloniji Zlatnoj obali (Gana) Keizli Heiford je osnovao Nacionalni kongres Zapadne Afrike > traio vee sudjelovanje domaeg stanovnitva u izvrnim i sudskim vijeima Britanci popustili > 1925. Zlatna Obala je dobila ustav < trojica domorodakih poslanika smije ui u Zakonodavno vijee 1925. > u Londonu osnovana Zapadnoafrika studentska udruga (West Africa Student Union - WASU) > 1930. pokrenula tisak s jakim nacionalistikim idejama Danguah > postaje voa nacionalnog pokreta Zlatne Obale 1937. > organiziran bojkot nekih britanskih tvrtki u Nigeriji politiko djelovanjem zapoeo Solanke > 1936. osniva se Nigerian Youth Movement godinu dana nakon doktor Azikiwe pokree asopis West Africa Pilot > nacionalistike ideje slina zbivanja i u britansko-egipatskom Sudanu > 1938. mladi pripadnici kolovane graanske klase osnivaju Opi kongres diplomanata u Madagaskaru je osnovan VVS, pokret mladih intelektualaca iz kaste Merina > otkriveni i uhieni, ali pomilovani nakon WW1 Jean Ralaimongo stupa u vezu s lijevim strujama u Parizu > 1922. je na Madagaskaru pokrenuo list L'Opinion > osuivao zloupotrebu kolonijalne vlasti > Ralaimongo nije toliko nacionalist koliko je pobornik asimilacije > eli da Madgaskar postane francuski departman u Senegalu je veina stanovnitva bila sklona asimilaciji > samo je Senghor namjeravao zadrati 'crnu civilizaciju' mali broj mladih Senegalaca bili su nacionalisti najvei problem stanovnitva u Junoafrikom Savezu > apsolutna segregacija (apartheid) od 1911. Zakon o rudarima i radnicima iskljuivao je crnce iz razliitih poslova 1912. > kongres laburista i sindikalista zatraio je segregaciju kako bi zatitio bijelce od crne radne snage 1912. > osnovan Afriki nacionalni kongres (ANC) sastavljen od crnaca otpor crnakog stanovnitva bio je sve ei u Keniji su se borbe vodile izmeu Indijaca i bijelaca jer su Indijci bili iskljueni iz zakonskog odluivanja > u borbu se uskoro ukljuuju i Kenijci > 1921. osnivaju Istonoafriku udrugu > ona je zabranjena pa uitelj Henry Thuku osniva 1922. Sredinju udrugu Kikujua koja preuzima vodeu ulogu u nacionalnom pokretu jedna struja te udruge 1930. poslala je u London svojeg delegata Johnstona (zvanog Jomo Kenyatta) da protestira protiv zabrane plemenskih plesova i da zatrai niz reformi 1938. > Kenyatta je objavio knjigu Slavna planina (Facing Mount Kenya) > opisao etnologiju i povijest Kikuju naroda i zatraio povratak zemlje plemenima Kenija iznimka to se tie nacionalnog pokreta > temelji se na duhu plemena COMMONWEALTH IZMEU DVAJU SVJETSKIH RATOVA danas se ovaj pojam upotrebljava za zajednicu drava koje su neko tvorile Britansko Carstvo, a koje su nakon njegova raspada zadrale neke veze i suradnju te priznaju britanskog monarha kao vrhovnog poglavara Britanija je svojim kolonijama koje su bile rasute po cijelom svijetu odluila u 19. st. dati samoupravu (home rule) koja je dovela do stvaranja dominiona tijekom 20. st. ti dominioni stjeu dravnu neovisnost nakon WW1 odnosi izmeu zemlje matice i autonomnih drava razvio se na temelju naela jednakosti na konferenciji iz 1926. > usvojen dokument koji je sadravao tzv. Balfourovu formulu > svi lanovi Commonwealtha smatrani su 'autonomnim drutvima' u obliku Britanskog carstva 1931. britanski parlament izglasao je Westminsterski statut > ukinut je naziv Britansko Carstvo i ono je zamijenjeno nazivom Britanske zajednice naroda (British Commonwealth of Nations) > kao nezavisne drave i lanice Commonwealtha priznate su Kanada, Novi Zeland, Australija, Junoafrika Unija, Sjeverna Irska i Nova Zemlja (kasnije dio Kanade) stvarni upravitelji Commonwealtha bile su Britanske imperijalne konferencije > na njima sve zemlje jednako predstavljene izmeu dvaju svjetskih ratova Commonwealth je primio oblik kluba drava uglavnom anglosaksonske kulture

4. Imperijalistike iluzije i afro-azijski nacionalizam za europske narode kolonije su bile simbol egzotike, arolikosti i avanture 1931. > u Parizu organizirana kolonijalna izloba s ciljem pokazivanja imperijalistike moi smatralo se kako su stanovnici kolonija zadovoljni i kako nisu dovoljno nacionalno osvijeteni izmeu dvaju svjetskih ratova kolonije na Bliskom istoku bile su b