Sveuilite u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

Milan Opali Milan Kljajin

Slavko Sebastijanovi

TEHNIKO CRTANJE Sveuilini udbenik

Zagreb/Slavonski Brod, 2002.

UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS UDBENICI SVEUILITA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ESSEKINI Recenzenti: prof.dr.sc. Joe Flaker, SF Maribor prof.dr.sc. Gordana Maruni, TF Rijeka prof.dr.sc. Sanjin Mahovi, FSB Zagreb Nakladnik: ZRINSKI d.d., akovec Za nakladnika: Odluka Senata Sveuilita u Zagrebu broj: 02-1834/3-2002. od 15. listopada 2002. Odluka Senata Sveuilita u Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku klasa: 612-10/02-01/16 i ur. broj: 2158-60-01-02-02 od 21. listopada 2002. Udbenik CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb UDK OPALI, Milan; KLJAJIN, Milan; SEBASTIJANOVI, Slavko

Tehniko crtanje/Milan Opali, Milan Kljajin, Slavko Sebastijanovi ...................... ISBN

Lektor: Vinja Milakovi, prof. Obrada crtea i teksta: prof.dr.sc. Milan Kljajin Design & Typesetting: INTES, Slavonski Brod Tisak: ZRINSKI d.d., akovec Naklada: 1000 Niti jedan dio ovog udbenika ne smije se preskikavati niti umnoavati na bilo koji nain, bez pismenog doputenja nakladnika te sva tri autora.

Tehniko crtanje

1

Sadraj

1. Predgovor 5 Preface 2. Uvod 7 Introduction 2.1. Openito o crtanju i crteu 72.2. Tehniko crtanje u strojarstvu 72.3. Vrste tehnikih crtea u strojarstvu 123. Normizacija 19 Standardization 3.1. Razvoj normizacije, znaenje i pojmovi 193.2. Nacionalne norme 243.3. Normizacija u Republici Hrvatskoj 243.4. Meunarodna i regionalna (europska) normizacija 273.5. Normizacija u strojarstvu 293.5.1. Normni brojevi nizovi normnih brojeva 313.5.2. Uporaba normnih brojeva i nizova normnih brojeva 354. Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina 39 Tolerances, Fits and Surface Texture 4.1. Openito o tolerancijama 394.2. Osnovni pojmovi 394.3. Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera 444.3.1. Poloaj i oznaavanje tolerancijskih polja 474.3.2. Preporuke za izbor tolerancijskih polja 554.4. Tolerancije slobodnih izmjera ope tolerancije 564.5. Sloene tolerancije 604.6. Dosjedi 614.6.1. Dosjedni sustavi 614.6.2. Vrste, oznaavanje i pregled dosjeda 624.6.3. Izbor tolerancija i dosjeda 644.7. Uestalost stvarnih izmjera i dosjeda 734.8. Oznaavanje tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima 774.9. Tolerancije u funkciji temperature 804.10. Tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje 824.11. Tekstura (hrapavost) tehnikih povrina 934.11.1. Vanost stanja tehnikih povrina 934.11.2. Osnovni pojmovi 934.11.3. Oznaavanje hrapavosti tehnikih povrina na tehnikim crteima 984.11.4. Primjena oznaka hrapavosti na crteima i drugoj tehnikoj

dokumentaciji 104

4.11.5. Odnos izmeu tolerancije i hrapavosti 1085. Crtanje geometrijskih i strojarskih kontura 111 Drawing of Geometrical and Mechanical Contours 5.1. Crtanje okomice na zadani pravac 111

Sadraj

2

Sadraj

5.2. Crtanje pravca paralelnog sa zadanim pravcem 1125.3. Podjela i konstruiranje kutova 1135.4. Crtanje krunice ako su poznate tri nekolinearne toke 1145.5. Crtanje upisane krunice 1145.6. Uravnjivanje (rektifikacija) krunice 1155.7. Podjela zadane duljine na jednake dijelove 1165.8. Crtanje tangenata na krunicu 1175.9. Crtanje zajednikih tangenata na dvije krunice 1185.10. Crtanje jednakokranog trokuta 1195.11. Crtanje kvadrata 1195.12. Crtanje pravilnih mnogokuta 1205.12.1. Crtanje pravilnog peterokuta 1205.12.2. Crtanje pravilnog esterokuta 1215.12.3. Crtanje pravilnog sedmerokuta 1225.12.4. Crtanje pravilnog osmerokuta 1245.12.5. Crtanje pravilnog deseterokuta 1255.12.6. Crtanje pravilnog dvanaesterokuta 1255.12.7. Crtanje pravilnog mnogokuta 1265.13. Crtanje zaobljenja 1275.14. Spajanje paralelnih pravaca pomou dva kruna luka 1285.15. Spajanje pravca i krunog luka zadanog polumjera

pomou drugog krunog luka 129

5.16. Spajanje krunih lukova 1295.17. Prikazivanje proizvoljnih krivulja dijelovima pravaca

i krunih lukova 132

5.18. Pravilne krivulje 1325.18.1. Oval (Cassinijev oval) 1325.18.2. Ovoid 1335.19. Krivulje koje se crtaju pomou krivuljara 1345.19.1. Crtanje krivulje pomou krivuljara 1345.19.2. Presjene krivulje rotacijskog stoca 1355.19.3. Crtanje ciklikih krivulja (ruleta) 1435.19.4. Spirale 1475.19.5. Trigonometrijske krivulje 1495.19.6. Zavojnice 1506. Predoavanje oblika s osnovama nacrtne geometrije 153 Presentation of Forms with Bases of Descriptive Geometry 6.1. Openito o vrstama i znaajkama projiciranja 1536.2. Perspektiva 1566.3. Aksonometrijska projekcija 1636.3.1. Kosa aksonometrija 1636.3.2. Ortogonalna aksonometrija 1646.4. O ortogonalnoj projekciji 168

Tehniko crtanje

3

Sadraj

6.4.1. Osnovna pravila ortogonalnog projiciranja 1686.4.2. Projiciranje na jednu ravninu 1696.4.3. Projiciranje na dvije ravnine 1726.4.4. Projiciranje na tri ravnine 1736.4.5. Smjerovi pogleda, nazivi i analiza projekcija 1796.4.6. Dimenzije i sredinjice predmeta 1846.4.7. Metode projiciranja 1. i 3. kvadranta 1886.5. Osnovna pravila za predoavanje oblika 1916.5.1. Poloaj u kojemu se predmet crta 1916.5.2. Izbor i broj projekcija 1926.5.3. Zamiljeno rastavljanje predmeta na temeljne oblike tijela 1956.6. Presjeci 1976.6.1. Crtanje presjeka 1976.6.2. Oznaavanje presjeka 2096.6.3. Pravila za crtanje presjeka 2126.7. Posebna pravila i pojednostavnjenja u predoavanju oblika 2176.7.1. Posebne i djelomine projekcije 2176.7.2. Zakrenute projekcije i zakretanje u ravninu crtanja 2216.7.3. Razvijeno stanje 2236.7.4. Prekidi - crte loma 2246.7.5. Oznaavanje ravnih ploha 2266.7.6. Pojednostavnjenja 2276.8. Presjeci, prodori i razvijanje plateva geometrijskih tijela 2296.8.1. Presjeci 2296.8.2. Prodori 2366.8.3. Razvijanje plateva geometrijskih tijela 2547. Posebnosti u tehnikom crtanju 285 Particularities in Technical Drawing 7.1. Pribor i pomagala za tehniko crtanje 2857.2. Formati i organizacija tehnikih crtea 2997.3. Zaglavlja i sastavnice 3057.4. Mjerila 3107.5. Vrste crta i njihova primjena 3117.6. Tehniko pismo 3198. Tehniko prostoruno skiciranje 323 Free-hand Sketching 8.1. Osnovne znaajke skiciranja 3238.2. Postupak pri prostorunom skiciranju 3338.3. Skiciranje prostornih crtea 3419. Kotiranje 347 Dimensioning 9.1. Opa naela 3479.2. Pravila za primjenu 348

Sadraj

4

Sadraj

9.3. Elementi kotiranja i njihova primjena 3499.3.1. Pomone mjerne crte, mjernice i glavne crte 3499.3.2. Zavreci mjernica i oznake poetka kotiranja 3509.3.3. Prikazivanje vrijednosti dimenzija na crteima 3529.4. Naini kotiranja 3559.4.1. Lanano kotiranje 3559.4.2. Kotiranje od zajednike osnove 3559.4.3. Kotiranje pomou koordinata 3569.4.4. Kombinirano kotiranje 3579.5. Posebno oznaavanje 3589.5.1. Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri 3589.5.2. Ekvidistantne crte (znaajke) 3589.5.3. Ponovljene znaajke 3609.5.4. Skoeni rubovi i uputeni rubovi provrta i rupa 3609.6. Ostale oznake 3619.7. Kotiranje konusa, suenja i nagiba 36410. Raunalom poduprijet sustav za crtanje 369 Computer-aided Drawing System 10.1. Postavljanje parametara crtea 37010.1.1. Jedinice 37010.1.2. Veliina (granice) crtea 37010.1.3. Slojevi ili razine 37210.1.4. Koordinatna mrea i hvatanje 37310.2. Osnovne funkcije crtanja 37310.2.1. Ravna crta 37310.2.2. Krunica i kruni luk 37410.2.3. Zakrivljena crta (spline) 37510.2.4. Brisanje (deleting) 37510.2.5. Zaobljavanje i zarubljivanje (filleting i chamfering) 37510.2.6. Iscrtavanje ili rafiranje (hatching) 37610.2.7. Funkcije za opisivanje crtea 37711. Pojednostavnjenja i simboli 379 Simplifications and Symbols 11.1. Pojednostavnjenja 37911.2. Simboli 38412. Literatura 409 References Popis korisnih normi u tehnikom crtanju 411 List of Useful Norms in the Technical Drawing Neka pravila pisanja oznaka u tehnici i znanosti 414 Some of the Writing Rules of Characteristics in Technology and Science Kazalo pojmova 415 Index

Tehniko crtanje

5

1. Predgovor Preface Tehniko je crtanje sredstvo komuniciranja u tehnici i daje osnove za daljnje korake u procesu konstruiranja, definiranja tehnologije, proizvodnje, funkcije, montae te analize gibanja. Cilj izuavanja ove discipline je omoguiti buduem inenjeru tehnike stjecanje znanja koja e mu pomoi osmisliti, itati, razumjeti i obraivati bilo koju vrstu crtea. Tehniki crte jednoznana je i potpuna informacija o nekom proizvodu. Na tehnikim crteima proizvodi su prikazani sukladno odreenim pravilima, odnosno normama vaeim za tehniko crtanje. Kao i u predraunalno doba, i danas su uloga i smisao tehnikog crtanja korisniku sustava raunalom podranog oblikovanja ili crtanja1 pruiti tradicionalna znanja iz ovog podruja, odnosno razviti mu smisao za vezu dvodimenzijskog i trodimenzijskog prikaza sa stvarnim predlokom te korisnika upoznati s nizom konvencija ili normi karakteristinih za tehniko crtanje. U budunosti e se, naravno, uloga tehnikog crtanja jo vie mijenjati jer e se razvojem raunalne grafike i njezinim spajanjem sa sustavima raunalom podrane proizvodnje2 potreba za tehnikim crteom u obliku tzv. "tvrde kopije"3 smanjiti, no tehniki crte uvijek e ostati osnova za sve spomenute aktivnosti. Gradivo u ovom udbeniku pokuali smo izloiti metodiki. Gdje je to bilo mogue, teorijske su postavke vezane za konkretne strojne dijelove tako da itatelj odmah moe vidjeti svrhu izuavanja pojma ili vjetine. Udbenik daje i osnove nacrtne geometrije bez tenje da zamijeni ovu disciplinu, ije je poznavanje nuno za praenje materije koja se izlae. Nacrtna geometrija ovdje ima samo ulogu podsjetnika. Nadamo se da smo ovim udbenikom popunili odreenu prazninu u nedostatku udbenika ovog profila. Udbenik je namijenjen studentima tehnikih studija, prije svega studentima strojarskih studija, ali i uenicima srednjih kola tehnike struke te svima koji se praktino koriste ili izrauju tehnike crtee. Zagreb/Slavonski Brod, kolovoza 2002. Autori

1 CAD - sustava 2 CAM - sustavima 3 hard copy

Tehniko crtanje

7

2. Uvod Introduction

2.1. Openito o crtanju i crteu Crtanje1 je, kao i crte (proizvod ove radnje), vrlo iroko podruje grafikog izraavanja, poevi od djejeg aranja (risanja) (slika 2.1.), izrada ara kao ukrasa, raznih umjetnikih crtea i ilustracija (slike 2.2., 2.3., 2.4. i 2.5.), biljeaka i studija istraivaa i znanstvenika, tehnikih crtea, koji su opet vrlo raznovrsni u svezi s tehnikom, pristupom i sadrajem [1] (npr. tehniki crtei u strojarstvu, elektrotehnici, graevinarstvu, arhitekturi, kartografiji itd.)(slika 2.6.), pa do crtea dobivenih podrkom raunala (CAD Computer Aided Design)(slike 2.7., 2.8. i 2.9.), odnosno raunalne grafike.

Slika 2.1. Crtei (aranje) djeteta u dobi izmeu tree i etvrte godine [18]

2.2. Tehniko crtanje u strojarstvu

Kao i u nizu drugih znanstvenih polja u podruju tehnike, tako i u strojarstvu nije mogue prikazivanje, shvaanje, provoenje ili uvanje od zaborava razliitih tehnikih ideja ili rjeenja bez uporabe tehnikog crtea. Analizom povijesti dolazi se do spoznaje da su prvi izumitelji alata, ureaja ili strojeva istodobno bili i konstruktori i graditelji. Oni su takoer upotrebljavali crte ili skicu kao nain prikazivanja i objanjavanja funkcije izuma, odnosno kao predloak za njihovu izradu.

Razina tehnike opremljenosti i sadraja prvih skica i crtea bili su daleko ispod razine tehnike opremljenosti i sadraja skica i crtea koje poznaje suvremeno tehniko crtanje u strojarstvu. Tadanje skice i crtei nisu nastajali kao rezultat primjene unaprijed utvrenih pravila i zakonitosti tehnikog crtanja, ve

1 Crtanje ili risanje daljnje u tekstu koristit e se rije crtanje.

Uvod

8

kao rezultat primjene osobnih pravila autora (slike 2.10., 2.11. i 2.12.).

Slika 2.2. Grka prelja s vretenom i preslicom. Crte na grkoj vazi iz 5.

stoljea prije nove ere [20]

Slika 2.3. Grka tkalja odmara se uz tkalaki stan. Crte Telemaha i Penelope na grkoj vazi iz Chiusa [20]

Slika 2.4. Crte (Pripremanje pia) i ukrasne are na antikoj vazi oko 510. 500. prije nove ere [20] (gore) Slika 2.5. Ilustracija (crte jednog od autora iz 1982.) (lijevo) [18]

Razvojem proizvodnje javila se potreba za podjelom rada u proizvodnom

procesu, odnosno potreba za podjelom zaduenja u proizvodnom procesu. Prvi se put pojavljuje potreba za osobama koje nisu neposredno ukljuene u izradu neke

Tehniko crtanje

9

proizvodne cjeline (npr. nekog stroja), a iji je zadatak da svim sudionicima u proizvodnom procesu osiguraju crtee, kao i potrebne dopunske, najee usmene obavijesti i upute za rad. Ove osobe bile su prvi projektanti i konstruktori, a istodobno i tvorci prve tehnike dokumentacije.

Razvoj znanosti i tehnike te prijelaz na serijsku i visokoserijsku proizvodnju uvjetovat e tenje da tvorevine znanosti i tehnika dostignua postanu opa svojina, i unutar nacionalnih granica i izvan njih.

Posljedica tih tenji je i poveanje broja kategorija ljudi koji se moraju koristiti tehnikim crtanjem, odnosno tehnikim crteom kao produktom ove radnje (npr. znanstvenici, projektanti, konstruktori, kalkulanti, tehnolozi, neposredni proizvoai, kontrolori, uenici, studenti itd.).

Slika 2.6. Tehniki crtei u arhitekturi (crtei kue na kat u nizu tipa OG 104) [3]

Radi prikazivanja ideje, pronalaska ili rezultata istraivakih radova

znanstvenici se osim dijagrama, shema, skica i slino koriste i tzv. konceptnim crteom (tehnikim crteom) koji predstavlja podlogu za daljnji rad projektanta (koncept). Projektanti se koriste tzv. predprojektnim i projektnim crteom da bi definirali i prikazali strukturu stroja ili ureaja (proizvodne ili prodajne cjeline u irem smislu). Na temelju predprojektnih i projektnih crtea, konstruktori razgrauju strukturu stroja ili ureaja te detaljiziranjem sklopova i dijelova pomou

Uvod

10

tzv. sklopnih i radionikih crtea osiguravaju sastavljanje (gradnju) stroja ili ureaja bez obzira na to gdje su i na koji su nain izraeni sastavni dijelovi.

Konstrukcijskim crteima kao podlogom koriste se kalkulanti radi odreivanja cijene kotanja (na temelju procjene utroka materijala za izradu i procjene vremena izrade), tehnolozi za izradu tehnoloke dokumentacije (tehnolokog crtea, tehnolokog postupka, skice ili programa krojenja, odnosno rezanja i slino), neposredni proizvoai kao informacijom o konanom obliku izratka (do kojeg moraju doi obavljanjem tehnolokim postupkom propisanih tehnolokih operacija), kontrolori radi provjere funkcionalnih izmjera itd.

Slika 2.7. Model za analizu metodom konanih elemenata dobiven raunalom podranim generiranjem mree [13]

Jedna od tih kategorija ljudi mora osim znanja itanja posjedovati i znanje

izrade tehnikih crtea (znanstvenici, projektanti, konstruktori, tehnolozi), dok druga samo znanje itanja crtea (kalkulanti, neposredni proizvoai, kontrolori).

Uenici i studenti trebaju stei oba znanja, jer im znanje itanja tehnikih crtea omoguava upoznavanje s tvorevinama znanosti i tehnike, a znanje izrade tehnikih crtea osposobljava ih da svoje ideje izraze i prenesu na druge.

Da bi spomenute kategorije ljudi mogle meusobno komunicirati na putu od zamiljene ideje do konanog proizvoda, potrebno je da tehniki crte bude izraen i da se ita po jednakim, unaprijed utvrenim pravilima pravilima tehnikog crtanja.

Zadatak je tehnikog crtanja u strojarstvu da se pomou crtea ili skupa crtea u potpunosti jednoznano definirani oblik, funkcija, izmjere (veliine), vrsta obrade, materijal, kvaliteta, tolerancije duljinskih izmjera i tolerancije poloaja i oblika te ostale bitne karakteristike dijelova, strojeva, ureaja i postrojenja, jasno i jednoznano za sve strojarske inenjere i tehniare svijeta, bez obzira na njihovo pismo ili jezik kojim govore.

Tehniko crtanje

11

Slika 2.8. Prikaz trodimenzijskog modela s ucrtanim deformacijama (desno gore) i linijama jednakih naprezanja (desno dolje) dobiven raunalom podranom metodom konanih elemenata [13]

Slika 2.9. Crte (nacrt) vagonskog okretnog postolja izraen raunalom podranim crtanjem (lijevo)

Za razliku od umjetnikog crtanja, tehniko se crtanje u prikazivanju

prostornog strojnog dijela u ravnini crtea koristi naelima nacrtne geometrije kombinirane s propisima obznanjenim u nacionalnim i meunarodnim normama, radi pojednostavnjenja i prilagodbe tehnikog crtanja u strojarstvu.

Slika 2.10. Prostorna predodba motorne koije Daimler (lijevo) i motornih kola Benz (desno) iz

1886. [4] Oblikovanje strojnih elemenata i njihovo definiranje izmjera (kotiranje)

zasniva se na naelima tehnologije izrade i obrade, mogunosti mjerenja, naelima konstruiranja strojeva i njihovih dijelova, kao i propisima obuhvaenim standardima za simbole, znakovlje, standardne mjere i slino. Uz pomo meunarodnih normi, koje su temelj za izradu nacionalnih normi, osigurana je sukladnost izraavanja pomou tehnikog crtea.

Uvod

12

Slika 2.11. Crte pogona pomou turbinskog kola pogonjenog vodenom parom iz 1629. (gore) [2] Slika 2.12. Tehniki crte vozila s pogonom pomou plinskog motora (izumitelj Karl Benz) na patentnom pismu iz 1886. (lijevo) [4]

Tehniko crtanje u strojarstvu predstavlja posebnu disciplinu u strojarstvu,

odnosno temelj je tehnike pismenosti svakog strojarskog inenjera ili tehniara. Tehniki crte kao rezultat tehnikog crtanja, objedinjavanjem oblika s brojevima, simbolima i tehnikim pismom, sredstvo je izraavanja pomou kojeg se definira i uva od zaborava ideja i uputa potrebna za izradu postrojenja, stroja, ureaja i njihovih sastavnih dijelova, odnosno internacionalni jezik pomou kojeg meusobno komuniciraju svi strojarski inenjeri i tehniari na svijetu.

Ovaj udbenik usklaen je s vaeim hrvatskim normama HRN odnosno meunarodnim normama ISO koje utvruje Meunarodna organizacija za normizaciju2, a koje vrijede za tehniko crtanje. 2.3. Vrste tehnikih crtea u strojarstvu

U strojarstvu se koristi itav niz razliitih vrsta tehnikih crtea, koji su svrstani ili su dobili naziv prema vrsti predodbe (dvodimenzijski ili trodimenzijski

2 International Organization for Standardization

Tehniko crtanje

13

crte)3 i nainu izrade (crte u olovci, crte u tuu), prema sadraju (plan rasporeda, dijagram, shema, glavni ili dispozicijski crte, skupni ili sklopni crte, skica) i namjeni (radioniki crte, montani crte, mjerna skica).

U strojarstvu, a tako i u drugim podrujima (graevinarstvo, arhitektura, oblikovanje design i styling), gotovo i ne postoji primjer za koji nije potreban prikaz crteom. Iz prije izloenog slijedi da e razliiti zahtjevi uvjetovati potrebu za razliitim vrstama crtea. S obzirom na veliku raznolikost, ne postoji vrsta podjela crtea. Crtei se uglavnom mogu podijeliti prema sljedeim polazitima: sadraj, namjena, nain prikazivanja, tehnika izrade i slino [5, 6, 7, 10, 11, 18].

Podjela prema sadraju. Postoje uglavnom dvije vrste: sastavni ili montani crte i detaljni ili radioniki crte. Sastavni crte moe biti: dispozicija ili glavna montaa itavog objekta, skupine (odnosno sastav sloene jedinice unutar objekta), sklop ili montaa (sastav jednog dijela skupine), podsklop ili podmontaa (sastav jednog dijela sklopa), konstrukcijska jedinica (tehnoloki sklop ili skup nekoliko detalja koji se sastavljaju zasebno i kao cjelina montiraju s ostalim dijelovima najee su to zavareni dijelovi unutar podsklopa).

Podjela prema namjeni. Postoji vie vrsta, no najvanije su sljedee: Projektni crte prikazuje objekt u grubim potezima iz kojih su vidljive njegove

znaajke. Ovaj je crte izraen na temelju iskustvenih podataka i prorauna, a ne razrauje detalje i slui kao podloga za daljnju razradu.

Sastavni ili montani crte prikazuje kako se pojedine cjeline (dijelovi ili sklopovi) sastavljaju i kako meusobno funkcioniraju (slike 2.17. i 2.18.).

Radioniki, detaljni ili izvedbeni crte prikazuje strojni dio (nerastavljiv) sa svim potrebnim podacima za njegovu izradu.

Mjerna skica prikazuje glavne prikljune mjere za jedan stroj ili vie strojeva istog tipa.

Ponudbeni crte prikazuje objekt u glavnim crtama. Na njemu se prikazuje samo ono to je bitno, a slui samo kao prilog za ponudu ili natjeaj (licitiranje, tender). Ovi su crtei likovno dotjerani sa eljom da utjeu na odluku investitora.

Reklamni crte prikazuje pojednostavnjeno odreeni proizvod (stroj, ureaj, postrojenje itd.) na prospektima ili slinoj dokumentaciji (slike 2.22. i 2.23.).

Ostali crtei jesu: crte temelja, ugradbeni crte, crte za odobrenje, situacijski crte, plan kolosijeka, plan instalacije, narudbeni crte, crte isporuke, patentni crte, skica, shema i slino. Podjela prema nainu prikazivanja. Postoji prostorna predodba, shematska

predodba (predoava strojni dio pojednostavnjeno, priblino u glavnim crtama ili dogovorenim simbolima) (slike 2.19. i 2.20.) i ortogonalna (pravokutna) predodba (projekcija koja je najee dovoljno objanjena).

Podjela prema tehnici rada. Prema tehnici rada upotrebljavaju se crtei tuem (za osnovne i vanije originale te za snimanje na mikrofilmu) ili olovkom (za opu primjenu strelice, brojke i lukovi, krunice i tekst izvlae se tuem kako bi se 3 2D, odnosno 3D predodba

Uvod

14

dobro vidjeli na kopijama), na prozirnom papiru (paus-papiru) ili na tvrdom crtaem papiru (kopije i prostorune skice).

Vrlo esta vrsta tehnikog crtea u strojarstvu, a i u nekim drugim podrujima, je prostoruni crte. Kao to se iz naziva moe zakljuiti, radi se o crteu koji se crta prostoruno, najee olovkom i uglavnom bez uporabe pribora i pomagala za crtanje. Ovakve crtee uglavnom izrauju inenjeri konstruktori kao upute i podloge crtaima detaljistima, koji ih po potrebi crtaju s priborom u standardnom mjerilu i u tuu, ili ih pak crtaju rabei raunalom podrane sustave za crtanje. Prostoruni crte crta se potujui niz posebno utvrenih pravila, koja jami jednostavnost i zornost crtea. Jedno od takvih pravila jest i pravilo crtanja krunice, koje je u pet faza rada predoeno na slici 2.13.

Slika 2.13. Primjer prostorunog crtanja dviju koncentrinih krunica u pet faza rada

(a crtanje sredinjica, b oznaavanje polumjera krunica na sredinjicama i crtanje pomonih sredinjica pod kutom 45, c oznaavanje krunica na pomonim sredinjicama, d crtanje dijelova

krunica, e spajanje dijelova krunica radi konanog izgleda) [12] Crte u olovci i crte u tuu crtaju se najee na prozirnom papiru (poznatom jo i kao paus-papir), no rabe se i druge vrste neprozirnih papira s kojih se naknadno crte preslikava na prozirni papir u tuu, rabei sav uobiajeni pribor i pomagala za ovu tehniku crtanja. Ako se crte crta u olovci izravno na prozirni papir (paus-papir), tada se sve krunice, zaobljenja i zakrivljenja iscrtavaju naknadno u tuu kako bi se postigla ujednaena vidljivost svih crta, posebice na preslikama (kopijama)4. Primjeri tzv. ogoljenog tehnikog crtea izraenog u olovci i u tuu prikazani su na slikama 2.14. i 2.15. Slika 2.16. predoava crte istog predmeta crtanja, nacrtanog u tuu i opremljenog svim elementima tehnikog crtea koji su potrebni za potpuno odreivanje predmeta crtanja. Pojavom raunala (posebice osobnih raunala) omogueno je i crtanje podrano raunalom. Grafiki programski sustavi su osnova CAD programskih sustava. Ova programska podrka se grubo moe razvrstati na 2D (dovodimenzijske) sustave za crtanje i 3D (trodimenzijske) sustave za modeliranje proizvoda. Dvodimenzijski sustavi slue prvenstveno za izradu tehnike dokumentacije, a temelje se na pravilima klasinog tehnikog crtanja [16].

4 Kod crtea olovkom teko je i praktino nemogue postii jednak intezitet pritiska olovkom estara pri crtanju krunica, krunih lukova te zaobljenja i zakrivljenja koji su dijelovi krunica, u usporedbi s crtanjem ravnih crta.

Tehniko crtanje

15

Slika 2.14. Primjer crtea u olovci na prozirnom papiru

(tamnije crte su krunice i dijelovi krunice izvueni tuem) [12]

Slika 2.15. Primjer crtea u tuu na prozirnom papiru

(sve crte su jednako tamne) [12]

Slika 2.16. Primjer crtea u tuu na prozirnom papiru

(sve su crte jednako tamne i crte sadri sve elemente tehnikog crtea, koji u potpunosti odreuju predmet crtanja) [12]

Uvod

16

Slika 2.17. Primjer sastavnog ili montanog crtea

Tehniko crtanje

17

Slika 2.18. Primjer sastavnog ili montanog crtea

Slika 2.19. Primjeri shematskih crtea [21, 22]

Uvod

18

Slika 2.20. Primjer shematskog crtea (shema funkcioniranja ureaja prikazanog drugim tipom

shematskog crtea na slici 2.19. desno) [21, 22]

Slika 2.21. Primjeri reklamnih crtea iz kataloga brtvenih elemenata

Slika 2.22. Primjeri prostorunih crtea (ilustracija) koji se koriste u reklamne svrhe

Suvremeni trodimenzijski sustavi temelje se na razliitim metodama za generiranje 3D proizvoda, a najee su u primjeni iani modeli, povrinski modeli i "solid" modeli [16].

Tehniko crtanje

19

3. Normizacija Standardization

3.1. Razvoj normizacije, znaenje i pojmovi

Prapoeci normizacije ili standardizacije naziru se jo u pretpovijesnom razdoblju izrade prvih posuda u lonarstvu i primitivnih oblika prvih alata. Npr. jo je u starom Egiptu i Rimu postojala norma za opeku, vodovodne cijevi, brodsku opremu (vesla, jarbole, okove i sl.).

U novije vrijeme normizacija se javlja u drugoj polovici osamnaestog stoljea u vidu normiziranja raznih elemenata vatrenog oruja. U civilnoj proizvodnji normizacija nastaje uvoenjem Whitworthovog navoja (1841.), zatim se 1846. provodi unifikacija irine eljeznikog kolosijeka itd. Na nacionalnoj se razini normizacija javlja 1901. i 1907. u Engleskoj odnosno Francuskoj, zatim 1917. u Njemakoj, 1918. u SAD-u itd.

Organiziran rad na normizaciji ima dugu tradiciju u svijetu, a posebice u Europi vie od jednog stoljea. Najvaniji datumi u promicanju meunarodnih organizacija za normizaciju jesu: 1886. Prva meunarodna konferencija o normizaciji (Dresden) 1904. osnovana meunarodna organizacija za normizaciju u podruju

elektrotehnike Meunarodni elektrotehniki kongres (St. Louis) 1906. osnovana meunarodna organizacija za normizaciju pod nazivom

Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo IEC (International Electrotech-nical Commission)(London)

1926. osnovana meunarodna federacija nacionalnih udruga ISA (Inter-national Federation of the National Standardizing Associations)

1942. osnovana meunarodna organizacija za normizaciju ISO (Internatio-nal Organization for Standardization) u Londonu (dan osnivanja 14. travnja obiljeava se kao Svjetski dan normizacije), kao nasljednica ISA.

Premda je normizacija ili standardizacija gotovo nezaobilazna u svakoj

ovjekovoj aktivnosti, vrlo se esto zaboravlja njezina uloga i vanost. U literaturi se mogu nai vrlo razliita tumaenja pojmova iz podruja normizacije. Opa enciklopedija JLZ (izdanje 1981.) razmatra standardizaciju ili normiza-ciju kao proces razvijanja, donoenja i primjene normi ili standarda. Normizacija smanjuje broj tipova, pojednostavnjuje i pojeftinjuje proizvodnju, olakava koope-raciju (pa i integriranje poduzea), znatno olakava sporazumijevanje izmeu proizvoaa i kupca, smanjuje skladine zalihe sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, rezervnih dijelova itd. Spomenuta edicija opisuje pojam normizacije kao vrstu propisa kojom se utvruju odreena obiljeja ili veliine nekog proizvoda, jedinice, nazivi, znaajke ili postupci. Iz druge literature poznata je pak saeta i vrlo jednostavna definicija: Norma je jednako rjeenje nekog zadatka koji se ponavlja. Prema [25] standardizacija ili

Normizacijaja

20

normizacija je svoenje mnogih oblika proizvoda na manji broj tipinih obrazaca (normi) stanovite kvalitete, oblika, izmjera, teine itd.; normiranje, prilagoavanje odreenom uzorku, izraivanje po jednom obrascu. Naziv standard dolazi od engleske rijei standard koja oznaava: tipian oblik proizvoda, klasian primjerak, normu, obrazac, mjerilo, pravilo, prosjek itd. Prema ISO GUIDE 2/86 normizacija je definirana, s obzirom na stvarne ili potencijalne probleme, kao aktivnost na utemeljenju mogunosti zajednike i viekratne uporabe u cilju postignua optimalnog stupnja rada u danom kontekstu. Smatra se da je normizacija jedna od tvorevina industrijskog promicanja novijeg doba i da nije mogue zamisliti djelotvornost gospodarstva i suvremenog drutva, openito, bez postojanja normizacije. Normama, kao zakonskim aktima, obuhvaaju se uglavnom: kod sirovina: kvaliteta, oblici i kemijski sastav, kod sredstava za rad: dijelovi koji se oblikuju prema ovjekovim potrebama,

dijelovi koji troe energiju i koji se zamjenjuju, te kapaciteti tih sredstava, kod radnih mjesta: osvjetljenje, buka, istoa zraka, vibracije itd.

Normizaciju treba prihvatiti kao temelj za komuniciranje i razmjenu ideja,

proizvoda i usluga na takav nain koji omoguava promicanje i konsolidiranje onoga to je ve dostignuto. Na temelju iznijetog normizacija je vaan element racionalizacije i sadri tri osnovna postupka:

Unifikacija osigurava funkcijsku i dimenzijsku zamjenjivost suavanjem asortimana g1ede vanjskih i unutranjih znaajki proizvoda.

Tipizacija smanjuje broj tipova jednog proizvoda odreene vrste na broj koji zadovoljava potrebe odreenog vremena.

ifriranje osigurava potpunu identifikaciju svakog pojma (predmeta) i istodobno omoguava grupiranje (razvrstavanje) pojmova (predmeta) po istim ili slinim znaajkama.

Normizacija i tipizacija su dakle procesi iji je osnovni cilj sustavno nastojanje da se uklone raznolikosti izmeu pojedinih predmeta i pojmova koji su inae predvieni za istu svrhu. Provodi se na taj nain da se izmeu odreenog broja proizvoda, dijelova, predmeta i pojmova odabere jedan ili vie njih koji najbolje odgovaraju potrebama te koji ujedno mogu preostale predmete, proizvode, dijelove i pojmove potpuno opisati odnosno nadomjestiti. Ne treba shvatiti da pod pojmom normizirati ili standardizirati treba stvarati neke nove proizvode ili dijelove, ve prije svega odabrati u prosjeku najbolje ili najprikladnje za neke postavljene zahtjeve. Tehnika normizacija, kao dio ope standardizacije, ima za cilj: smanjenje zaliha materijala na skladitu, zaliha gotovih proizvoda, rezervnih

dijelova i alata; ogranienje broja tipova i dimenzija poluproizvoda, alata, gotovih proizvoda,

rezervnih dijelova; omoguavanje velikoserijske i masovne proizvodnje smanjenjem broja razlii-

tih proizvoda, a time i smanjenja broja tehnolokih procesa;

Tehniko crtanje

21

poveanje kvalitete proizvodnje, openito; olakanje i ubrzanje toka konstrukcijskog procesa; olakanje radnih uvjeta; omoguavanje smanjenja potroka energije; sniavanje trokova kontrole; zatitu ljudskog okolia.

U podruju distribucije i prodaje standardizacija omoguava bru i toniju isporuku, uklanja mogunost zabuna, olakava transport te smanjuje broj sporova odnosno trokova koji bi iz toga proizili. Normizacijom se postie vea prikladnost proizvoda, proizvodnih postupaka i usluga u njihovoj primjeni. Poseban doprinos normizacije oituje se u racionalnoj raznovrsnosti, spojivosti (kompatibilnosti) i zamjenjivosti proizvoda, sigurnosti i zatiti, a pri razmjeni dobara i usluga uklanjaju se prepreke u trgovini i tehnolokoj suradnji. Sve to skupa omoguava bolje gospodarske uinke.

Ovisno o polazitu razlikuje se selektivna i sustavna normizacija. Selektivna normizacija polazi od raspoloivog mnotva znaajki stvari, stanja i pojava (karakteristine dimenzije, parametri i slino) i njihovih vrsta, te se izabiru neke znaajke ili neki nizovi koji se proglaavaju normom. Takva norma obino ima nepravilno stupnjevane osnovne znaajke, a dobra joj je strana to se zadravaju postojee znaajke odnosno vrste, pa se u pripremi norme lake postie sporazum s obzirom na to to u tome podjednako sudjeluju proizvoai i potroai. Tee se moe postii sporazum onda kada treba izdvojiti znaajke odnosno vrste proizvoda nekih proizvoaa u korist drugih. Selektivna normizacija naziva se i naknadnom, a donedavno je to bio osnovni pristup u normizaciji. Sustavna normizacija polazi od injenice da izmeu veine proizvoda i procesa postoje prirodni ili sustavni odnosi i da izmeu proizvoda i procesa koji se normiziraju postoje utjecaji, pa je normalno uzeti u obzir i te odnose. U tom sluaju ne promatra se samo predmet normizacije, ve se promatra utjecaj i drugih predmeta kao mogueg utjecaja nove norme na druge predmete i normativne dokumente. Sustavna normizacija naziva se i razvojno-pratea normizacija i ona u novije vrijeme ima prednost u usporedbi sa selektivnom, posebice u informatikoj tehnologiji. Kako su norme osnova multilateralnih, bilateralnih, poslovnih i drugih sporazuma i tehnikih propisa, nuno je utvrditi sve nazive kako bi oni imali isto znaenje svim njegovim korisnicima. Tako nazivi i pojmovi moraju biti dobro definirani u skladu s praksom. ISO/IEC Guides 2 (1991.), dakle vodi ili tuma ISO/IEC, pod nazivom Opi nazivi i definicije iz podruja normizacije i srodne djelatnosti, definira 142 pojma i neto vie naziva na osam jezika. U nastavku je navedeno samo nekoliko osnovnih pojmova. Normativni dokument odreuje pravila, odrednice ili znaajke djelovanja, ili pak znaajke njihovih rezultata. To je skupni naziv za dokumente kao to su norme, propisi, pravila prakse i specifikacije.

Normizacijaja

22

Standard ili norma dokument je sastavljen konsenzusom, koji je odobrio ovlateni organ, namijenjen je opoj i viekratnoj uporabi, a odreuje pravila djelovanja ili njihove rezultate radi postizanja odreene razine ureenosti u podruju na koje se norma odnosi. Tehnika specifikacija ili tehniki uvjet je dokument koji definira tehnike zahtjeve kojima mora udovoljiti proizvod, proces ili usluga. Tehniki uvjet treba odrediti postupke pomou kojih se moe saznati u kojoj je mjeri udovoljeno postavljenim zahtjevima, a moe se uzeti kao norma, dio norme ili samostalni dokument. Pravila prakse je dokument koji preporuuje tehnika pravila ili postupke pri projektiranju, proizvodnji, montai, odravanju ili uporabi opreme, konstrukcije ili proizvoda. Pravila prakse mogu biti norma, dio norme ili samostalni dokument. Propis je dokument koji sadri obvezatna zakonska pravila koja je propisao ovlateni dravni organ. Tehniki propis propisuje tehnike zahtjeve, bilo izravno bilo upuivanjem na normu, tehniki uvjet ili pravila prakse, bilo pak njihovim ukljuivanjem u tehniki propis. Tehniki se propis moe dopuniti tehnikim uputama kojima se opisuje nain usklaivanja s propisanim zahtjevima. Meunarodna (regionalna ili nacionalna) norma je norma koju je prihvatila mjerodavna organizacija za normizaciju ili norme i dostupna je javnosti. Prednorma je dokument koju je privremeno prihvatila organizacija za normizaciju i dostupna je javnosti, s namjerom stjecanja potrebnog iskustva za njezinu primjenu temeljem koje e se izraditi norma. Ostale norme mogu biti prihvaene na drugim osnovama, na primjer granska i interna norma. Takve se norme mogu primjenjivati i u vie zemalja. Certifikacija je postupak kojim "trea strana" daje pismeno uvjerenje, pod nazivom certifikat, da je proizvod, proces ili usluga usklaena s opisanim zahtjevima. Priznato pravilo tehnike jest tehnika odredba koju veina priznatih strunjaka smatra iskazom stanja tehnike. Normativni dokument o tehnikom predmetu koji treba normizirati, ako je pripremljen u suradnji sa svim zainteresiranim stranama i ako postoji konsenzus, smatra se priznatim pravilom tehnike u vrijeme njegova prihvaanja. Razina normizacije je geografski, politiki ili gospodarski opseg ukljuenosti u normizaciju. Sve razine normizacije ine sustav s uzajamnim vezama i meusobnim prekrivanjem, kako se to vidi na slici 3.1., u kojem sudjeluju poduzea i nacionalno i svjetsko gospodarstvo. Tehnika se normizacija provodi na razini nacionalne normizacije (hrvatske norme HRN i tvornike norme), na razini europske normizacije i na razini meunarodne normizacije.

Tehniko crtanje

23

Slika 3.1. Piramida normi

(a - meunarodne, b - regionalne, c - nacionalne, d granske i e interne)

Tablica 3.1. Oznake meunarodnih, regionalnih i nacionalnih normi Oznaka Naziv Drava Karakter

ABNT ANSI AS BDS BS CEN CENELEC CSA DS DGN DIN ELOT EN GOST HRN IEC IS ISO JIS JUS MSZ NBN NEN NF NP NS NORM PN SFS SI SIST SN SS STAS TS UNE UNI

Associacao Brasileira de Norme Tecnicas American National Standard Institute Australian Standard Balgarski Daraven Standart British Standard Comite europeeon de normalisation Comite europeeon de normalisation electrotechnique Canadian Standards Association Dansk Standard/Dansk Standardisengsraad Direccion General de Normas Deutsches Institut fr Normung Ellinikos Organismos Typopoiiseos Europische Norm Gosudarstvennyj Standart Rusii Hrvatske norme International Electrotechnical Commission Indian Standard International Organization for Standardization Japanese Industrial Standard Jugoslavenski Standard Magyar Szabvany Normes Belges Nederlandse Norm Norme Francaise Norma Portuguesa Definitiva Norsk Standard sterreichische Norm Polska Norma Suomen Standardisoimisliito Standards of Israel Slovenski standardi Schweizer Norm Sveriges Standard Standard de Stat Trk Standlari (Turkish Standard) Una Norma Espanola Ente Nazionale Italiano di Unificazione

Brazil SAD

Australija Bugarska

Velika Britanija Europa Europa Kanada Danska Meksiko

Njemaka Grka

Europa Rusija

Hrvatska -

Indija -

Japan Jugoslavija Maarska

Belgija Nizozemska Francuska Portugal Norveka Austrija Poljska Finska Izrael

Slovenija vicarska vedska

Rumunjska Turska

panjolska Italija

N N N N N R R N N N N N R N N M N M N N N N N N N N N N N N N N N N N N N

N nacionalna norma, R regionalna norma, M meunarodna norma

Normizacijaja

24

3.2. Nacionalne norme Nacionalna normizacija obuhvaa normizaciju jedne zemlje i bavi se normiza-cijom na svim strunim podrujima. Pregled nekih poznatijih meunarodnih, regionalnih i nacionalnih normi dan je u tablici 3.1. Nacionalna organizacija za normizaciju moe biti dravna ili privatna. Bez obzira na nain financiranja, takva organizacija mora imati status ovlatene organizacije za izradu nacionalnih normi i za zastupanje interesa zemlje u svim pitanjima koja se odnose na normizaciju na meunarodnoj i regionalnoj razini. U toj organizaciji moraju biti zastupljeni svi zainteresirani za normizaciju (drava, struna udruenja, industrija, organizacije potroaa, istraivake organizacije), a izradu nacionalnih normi treba povjeriti strunim ekipama sastavljenim od eksperata iz organizacija zainteresiranih za izradu normi. 3.3. Normizacija u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska pripada skupini zemalja u kojima je normizacija nastala sa znaajnim zaostajanjem. Izmeu 1936. i 1941. javljaju se poeci normizacije, uglavnom kao traenja organizacijskih oblika. Tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je zapoeo znaajniji proces industrijalizacije zemlje, ovo podruje dobiva primjereno znaenje i mjesto i u nas. Jugoslavenski zavod za normizaciju kao samostalna ustanova utemeljen je 1962. Norme koje je izdavao ovaj zavod nosile su kraticu JUS jugoslavenski standard.

Tehniku normizaciju u Republici Hrvatskoj provodi Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM), koji je opunomoena hrvatska ustanova u meunarodnim i regionalnim normizacijskim organizacijama. Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo tijelo je dravne uprave koje je osnovano na temelju Zakona o ustrojstvu dravne uprave (NN 73/91 od 31. prosinca 1991.). Djelokrug rada Zavoda temelji se na Zakonu o sustavu dravne uprave (NN 75/93) i Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija (NN 72/94 i 92/96) u ijoj je nadlenosti ureivanje podruja normizacije, mjeriteljstva, ispitivanja, potvrivanja (certifikacije) i ovlaivanja (akreditacije) te nadzora predmeta od plemenitih kovina.

DZNM zastupa Republiku Hrvatsku u meunarodnim i regionalnim normiza-cijskim i mjeriteljskim organizacijama kao to su:

ISO (Meunarodna organizacija za normizaciju), IEC (Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo), OIML (Meunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo), CEN1 (Europski odbor za normizaciju), CENELEC2 (Europski odbor za elektrotehniku normizaciju),

1 CEN - Comite europeeon de normalisation Bruxelles 2 CENELEC - Comite europeeon de normalisation electrotechnique Bruxelles

Tehniko crtanje

25

ETSI (Europski institut za telekomunikacijske norme), EA (Europska akreditacija)

i surauje s drugim meunarodnim, regionalnim i nacionalnim organizacijama iz podruja normizacije, ovlaivanja (akreditacije), potvrivanja (certifikacije) i mjeriteljstva.

DZNM svoje aktivnosti provodi sukladno zakonima: o mjernim jedinicama (NN 58/93), o nadzoru predmeta od plemenitih kovina (NN 76/93), o mjeriteljskoj djelatnosti (NN 11/94), o normizaciji (NN 55/96) i o raunanju vremena (NN 27/93 i 33/96).

Zakon o normizaciji ureuje sustav normizacije, temeljne zahtjeve za proizvode, procese i usluge, sustav ocjenjivanja sukladnosti, sustav ovlaivanja (akreditacije) i ispitivanja, tehniki nadzor te utvruje osnove za donoenje tehnikih uputa, uputa za uporabu, odravanje, rezervne dijelove, jamevni list, deklariranje, oznaavanje, obiljeavanje i pakiranje proizvoda odnosno inspekcijski nadzor i mjere.

DZNM objavljuje norme i druge normativne dokumente, kao posebne publikacije iz djelokruga rada Zavoda (razliiti prirunici i tehnike upute), od vlastitih publikacija do prijevoda istovjetnih dokumenata meunarodnih i europskih normizacijskih, mjeriteljskih organizacija i organizacija za ovlaivanje (akreditacije).

Glasilo DZNM slubeno je glasilo, a izlazi dvomjeseno na hrvatskome jeziku.

Katalog HRN ustrojen je strogo prema propisima ISO-a (ISO 7220). Upute za nazivlje (prijevod s engleskog jezika) temelje se na meunarodnim

normama ISO 704, ISO 860 i ISO 10241 i daju temeljne podatke potrebne za uspjeno izvoenje terminolokog rada.

Bijela knjiga (prijevod na hrvatski jezik) sastavni je dio izdavake djelatnosti DZNM-a, a cilj joj je uputiti pridruene drave (u Europsko vijee) kako se pripremiti za djelovanje prema zahtjevima unutranjeg trita EU. Predlae redoslijed kojim valja pribliiti nacionalna zakonodavstva Europskoj uniji.

Meunarodna razredba normi (ICS) (prijevod na hrvatski) slui za ustroj kataloga meunarodnih i nacionalnih normi i drugih normativnih dokumenata, ali i kao osnova za narudbe prema podrujima interesa korisnika.

U Novom pristupu kao publikaciji DZNM-a prikazana je iznimna pozornost posveena usklaivanju tehnikih propisa i normi u oblikovanju zajednikog europskog trita. Usklaivanje tehnikih propisa temelji se na prihvaanju bitnih zahtjeva za sigurnost koje moraju zadovoljavati proizvodi koji se stavljaju na trite Europske unije (EU). Ovdje se pod bitnim zahtjevima u punom radu misli na

Normizacijaja

26

zatitu zdravlja i ivota ljudi te zatitu okolia, neovisno o razliitim nainima postizanja tih ciljeva.

Za slobodno kretanje roba unutar velikog (europskog) trita uvjet je usklaenje tehnikih propisa, normi i postupaka ocjene sukladnosti koje obuhvaa irok spektar proizvoda iz podruja graditeljstva, strojarstva, elektrotehnike, medicinske tehnike, telekomunikacija i informatike tehnike itd. To se usklai-vanje temelji na tzv. Novom pristupu donoenja propisa na razini EU.

Prema Rezoluciji Vijea o opem pristupu ocjeni sukladnosti, odluka Vijea u vezi s modelima za razliite faze postupaka ocjene sukladnosti i pravilima za stavljanje i uporabu CE oznake sukladnosti, na razini Zajednice treba promicati ope zahtjeve europskih normi za osiguranje kakvoe (EN ISO 9000) i zahtjeve normi EN 45000 koje moraju zadovoljavati tijela ukljuena u postupke ocjene sukladnosti te uspostavu sustava ovlaivanja.

Preporuke o normizacijskoj politici utvruju preporuke vladama zemalja lanica UN/EC-a o razvoju meunarodne suradnje u tehnikom usklaivanju i normizacijskoj politici.

SI-upute obuhvaaju povijest, naela i pravila pisanja osnovnih SI-jedinica. Prihvaaju nedavnu odluku Meunarodne konferencije za utege i mjere (CGPM) kojom je ukinut razred dopunskih jedinica u SI-sustavu.

Meunarodni sustav jedinica (SI) meunarodni je dokument sustava jedinica u kojem se daje popis svih zakljuaka i preporuka Ope konferencije za utege i mjere (CGPM) i Meunarodnog odbora za utege i mjere (CIPM) koje se odnose na Meunarodni sustav jedinica.

Informacijsko dokumentacijsko sredite (NORMOTEKA) DZNM obuhvaa sljedee norme: hrvatske (HRN), meunarodnih normizacijskih organizacija (ISO, IEC), regionalnih normizacijskih organizacija (CEN, CENELEC, ETSI), drugih nacionalnih normizacijskih organizacija (DIN, BSI), s pojedinih uih podruja normizacija (AISI, ASTM).

Hrvatske norme (HRN) izrauju se propisanim postupkom kako slijedi:

Svatko ima pravo podnijeti zahtjev za izradu norme. Hrvatske norme (HRN) izrauju tehniki odbori sastavljeni od strunjaka iz

zainteresiranih organizacija. Nacrt HRN-a upuuje se na javnu raspravu prije njegova usvajanja. Svaki pravodobno dospjeli prigovor iz javne rasprave na Nacrt HRN-a mora se

razmotriti s podnositeljem prigovora. Ako se prigovor odbije, podnositelj ima pravo traiti pokretanje postupka arbitrae.

Nacrt HRN-a prije preuzimanja u zbirku hrvatskih normi podvrgava se ispitivanju kojim se utvruje jesu li potovana pravila i naela normizacijskog rada i je li nova norma u proturjeju s ve postojeim normama.

Tehniko crtanje

27

Redovito se podvrgavaju preispitivanju sve HRN, i to najkasnije svakih pet godina, a po potrebi podvrgavaju se reviziji ili se povlae iz upotrebe.

HRN uzimaju u obzir stvarno stanje tehnike, potujui znanstvene spoznaje i gospodarsku stvarnost.

Prihvaenim zahtjevima o nacrtima normi stavljenim na javnu raspravu za normizaciju i o objavljenim HRN, obavjetava se javnost putem glasila Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo DZNM-a.

HRN se unose kao opeprihvaeni zahtjevi u raspisima i ugovorima, pravnim propisima.

Metodama izravnog ukljuivanja i dinamikog povezivanja propisa i tehnike norme ostvaruje se ukljuivanjem HRN-a u pravni ustroj.

Openito, primjena HRN-a je dobrovoljna, a obveza moe proizii iz pravnih i upravnih propisa, ugovora ili drugih pravnih naela. Primjena HRN-a nikoga ne oslobaa osobne odgovornosti i svako posluje na vlastiti rizik. Isto tako treba znati da e se u budunosti sve vei broj normizacijskih procesa (normizacijske regulative) prenositi s nacionalnih na nadnacionalne razine. Norme ili standarde u Hrvatskoj izdaje Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) i nose oznaku HRN. Hrvatske norme (HRN) posjeduju zatitu s naslova autorskog prava nositelja DZNM-a. 3.4. Meunarodna i regionalna (europska) normizacija

Meunarodne organizacije za normizaciju ISO/IEC, osim realizirane suradnje, na putu su stvaranja jedinstvene organizacije za normizaciju ISU International Standardization Union. Regionalne (europske) organizacije CEN/ CENELEC i ISO/IEC imaju sporazum o suradnji.

Osim aktivnosti ovih organizacija, treba imati na umu injenicu da jo oko tridesetak meunarodnih organizacija radi na poslovima normizacije. Ovdje treba istaknuti specijalizirane agencije OUN-a koje se bave problematikom normizacije. Europska ekonomska komisija specijalizirana je agencija OUN-a koja radi u okviru Ekonomskog i socijalnog savjeta. U djelokrugu rada ove agencije OUN-a posebna se aktivnost odvija na godinjim sastancima funkcionara vlada odgovornih za politiku normizacije na kojima se razmatra promicanje normizacije i daju preporuke za daljnji rad u ovom podruju, s naglaskom na meunarodnu suradnju, globalne programe za donoenje normi po podrujima, kao i na osiguravanju kvalitete. Posljednjih godina naglasak se daje normizaciji s gledita zatite ivotne sredine i sigurnosti.

U svezi s tim izraena je Lista normizacije, koja je od interesa za zemlje lanice ECE/UN, dana prema prije usvojenim prioritetima kao dokument ECE/STAND/20/Rev. 2.

Normizacijaja

28

Lista prioriteta A. Sigurnost i zdravlje B. Zatita ivotne sredine i kontrola zagaenja C. Racionalno koritenje energije i sirovina i D. Opi (u sluaju da nedostatak harmoniziranih normi moe predstavljati

tehnike prepreke na meunarodnom tritu).

Ovi prioriteti prihvaeni su i u radu ISO/IEC-a, a dokument je usvojen jo u svibnju 1988. i obuhvaa:

01. nuklearnu energiju i zatitu od zraenja 02. graevinarstvo opremu i proizvode 03. elektrine i elektronike ureaje i komponente 04. zatitu od poara 05. ivotnu sredinu 06. prehrambene proizvode 07. ureaje iz podruja strojarstva 08. zdravlje 09. traktore i poljodjelake strojeve 10. ureaje za transport tereta 11. informatiku tehnologiju

Rad na normizaciji u okviru ECE-a odvija se putem odgovarajuih komiteta, i to: za unutranji transport, poljodjelstvo, graevinarstvo, drvo i drvnu grau, plin, promicanje trgovine, probleme vode i energije.

O cjelovitom uvidu brine se zajednika organizacija (FAO/WHO) Codex Alimentarius Commission osnovana s ciljem realiziranja programa OUN-a za normizaciju hrane i Meunarodna organizacija za ekonomsku suradnju i promicanje (OECD), ija je aktivnost vezana za normizaciju poljoprivrednih proizvoda i strojeva za rad u poljodjelstvu.

Zaostajanje normizacije nae zemlje mogue je nadoknaditi ako generalna orijentacija vlastite normizacije bude ulazak u tijekove meunarodne normizacije. Rad u ISO/IEC-sustavu globalne normizacije podrazumijeva mogunost sudjelovanja na oko 600 tehnikih sastanaka godinje, s 30.000 nacionalnih delegata iz 91 zemlje svijeta uz podrku 250.000 eksperata u savjetodavnim tehnikim skupinama. Svakako da je ovo obilje znanja i informacija potrebno posebice zemljama kao to je Hrvatska. U vrlo sloenoj situaciji prihvaanje meunarodnih normi najjednostavnije je rjeenje, a moe biti i najbolje ako se to osmiljeno uini. Dakle, prihvaanje meunarodnih normi kao vlastitih trebalo bi biti pravilo i orijentacija domae normizacije, ali ne bez iznimke i bez ocjene tehnikih odbora osnovanih za rad na normizaciji u odgovarajuem podruju. Budui rad u meunarodnoj organizaciji za normizaciju mora podrazumijevati apsolutno praenje i aktivno sudjelovanje u radu ISO-ovih i IEC-ovih radnih tijela,

Tehniko crtanje

29

ukljuujui takav stupanj pripremljenosti koji omoguava utjecaj na donoenje odluka, pa i voenje pojedinih komiteta. Bez nacionalnih normizacija nema niti regionalnih niti meunarodne normizacije. Uloga nacionalne organizacije za normizaciju nije samo u pronalaenju putova za primjenu meunarodnih normi, ve i voenje rauna da vlastiti interesi, na najbolji nain za zemlju, budu usuglaeni s opim.

Gibanja u Europskoj uniji, programom uklanjanja tehnikih zapreka (propisi, direktive, norme), treba iskoristiti kao svojevrstan izazov i povoljnu priliku i za kvalitetan skok u radu na normizaciji i kao mogunost da se i vlastitim tehnikim progresom stane rame uz rame s ostalim europskim zemljama. Europske norme (EN) primjenjuju se ve u veini zemalja Europe (EEZ, EFTA), a takoer i u mnogim drugim neeuropskim zemljama. Preduvjeti za sve akcije u podruju normizacije jesu masovno obrazovanje i usavravanje kadrova za obavljanje ovih poslova, odnosno borbe za novu normizaciju. Posebice se treba angairati u tvornicama, dakle tamo gdje se stvara kvaliteta i gdje je potrebna primjena normi. Usavravanje najvieg rukovoditeljstva u tvornicama u ovom podruju od najvee je vanosti jer je njihova odgovornost za uspjenost ove akcije najvea (nije dovoljno samo znati to uraditi imati normu, ve to treba i uraditi primijeniti normu). 3.5. Normizacija u strojarstvu

Proizvodi strojogradnje, strojevi, ureaji, aparati, postrojenja, alati, naprave, instrumenti te posebni strojni dijelovi, u sve veoj koliini i u sve veem asortimanu, prodiru kao svakodnevna potreba u svaku granu gospodarstva, u svaku industriju, u najire slojeve pojedinane potronje. S obzirom na to da se radi o mnotvu razliitih proizvoda koji se putaju u promet, od vanosti je svakog gospodarstva i drutva uvoenje odreenog niza u vrstama i veliinama ovih proizvoda. Potreba za tipizacijom nuna je i radi lake i radi jeftine proizvodnje. Prilikom tipizacije treba imati na umu da broj vrsta treba biti to manji i da se one mogu namjenski ispravno primijeniti na sve proizvode. Tako su npr. izvedene tipizacije navoja po vrstama: odreeni broj vrsta navoja za vijke i matice, odreeni broj vrsta navoja za cijevi itd. Slino tipizaciji vrsta navoja provedene su (ili se mogu provesti) tipizacije za velik broj strojnih dijelova ili strojeva, aparata, ureaja, alata, motora i slino. Velike razliitosti strojnih dijelova, i oblikom i veliinom, nuno je svesti na razumnu (optimalnu) mjeru, a da se zadovolji iroko polje potreba. Tako se npr. pri izradi vijaka istog nazivnog promjera razliitih duljina ili pri izradi remenica za klinasti (trapezni) remen i zupanika razliitih promjera te pri izvoenju elektromotora razliitih po snazi ne izvode veliine po aritmetikoj progresiji, ve se koristi promjena spomenutih veliina po geometrijskoj progresiji, odnosno tzv. nizovi normnih brojeva.

Normizacijaja

30

Tablica 3.2. Temeljni nizovi normnih brojeva prema HRN ISO 3:1997 Temeljni nizovi Teorijska vrijednost

R5 R10 R20 R40 Serijski broj Mantisa logaritma Raunske vrijednosti

Postojana razlika izmeu

vrijednosti temeljnog niza i raunskih vrijednosti, %

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) 1,00 1,00 1,00 1,00 0 000 1,000 0

1,06 1 025 1,0593 +0,07 1,12 1,12 2 050 1,1220 -0,18 1,18 3 075 1,1885 -0,71 1,25 1,25 1,25 4 100 1,2589 -0,71 1,32 5 125 1,3335 -1,01 1,40 1,40 6 150 1,4125 -0,88 1,50 7 175 1,4962 +0,25

1,60 1,60 1,60 1,60 8 200 1,5849 +0,95 1,70 9 225 1,6788 +1,26 1,80 1,80 10 250 1,7783 +1,22 1,90 11 275 1,8836 +0,87 2,00 2,00 2,00 12 300 1,9953 +0,24 2,12 13 325 2,1135 +0,31 2,24 2,24 14 350 2,2387 +0,06 2,36 15 375 2,3714 -0,48

2,50 2,50 2,50 2,50 16 400 2,5119 -0,47 2,65 17 425 2,6607 -0,40 2,80 2.80 18 450 2,8184 -0,65 3,00 19 475 2,9854 +0,49 3,15 3,15 3,15 20 500 3,1623 -0,39 3,35 21 525 3,3497 +0,01 3,55 3,55 22 550 3,5481 +0,05 3,75 23 575 3,7584 -0,22

4,00 4,00 4,00 4,00 24 600 3,9811 +0,47 4,25 25 625 4,2170 +0,78 4,50 4,50 26 650 4,4668 +0,74 4,75 27 675 4,7315 +0,39 5,00 5,00 5,00 28 700 5,0119 -0,24 5,30 29 725 5,3088 -0,17 5,60 5,60 30 750 5,6234 -0,42 6,00 31 775 5,9566 +0,73

6,30 6,30 5,30 6,30 32 800 6,3096 -0,15 6,70 33 825 6,6834 +0,25 7,10 7,10 34 850 7,0795 +0,29 7,50 35 875 7,4989 +0,01 8,00 8,00 8,00 36 900 7,9433 +0,71 8,50 37 925 8,4140 +1,02 9,00 9,00 38 950 8,9125 +0,98 9,50 39 975 9,4406 +0,63

10,00 10,00 10,00 10,00 40 000 10,000 0

Tehniko crtanje

31

Tablica 3.3. Izvanredni niz normnih brojeva prema HRN ISO 3:1997

Izvanredni niz R80 1,00 1,80 3,15 5,60 1,03 1,85 3,25 5,80 1,06 1,90 3,35 6,00 1,09 1,95 3,45 6,15

1,12 2,00 3,55 6,30 1,15 2,06 3,65 6,50 1,18 2,12 3,75 6,70 1,22 2,18 3,87 6,90

1,25 2,24 4,00 7,10 1,28 2,30 4,12 7,30 1,32 2,36 4,25 7,50 1,36 2,43 4,37 7,75

1,40 2,50 4,50 8,00 1,45 2,58 4,62 8,25 1,50 2,65 4,75 8,50 1,55 2,72 4,87 8,75

1,60 2,80 5,00 9,00 1,65 2,90 5,15 9,25 1,70 3,00 5,30 9,50 1,75 3,07 5,45 9,75

3.5.1. Normni brojevi nizovi normnih brojeva

Normni brojevi poeli su se upotrebljavati u Francuskoj potkraj devetnaestog stoljea (vidi HRN ISO 17:1997). Od 1877. do 1879. satnik Charles Renard, inenjerski asnik, izradio je racionalnu studiju o elementima potrebnim za izradu zrakoplova lakeg od zraka. On je raunao specifikacije za pamunu uad sukladno sustavu stupnjevanja, tako da bi se uad mogla proizvoditi unaprijed, bez pretpostavke o mjestu naknadne ugradnje. Uoivi prednost koja se moe izvesti iz geometrijskog niza, on je kao temelj prihvatio ue koje ima masu od a g/m (gram/metar), a kao sustav stupnjevanja pravilo koje bi nakon svakog petog koraka niza dalo doprinos koji je jednak jednoj desetini vrijednosti a, tj.

aqa = 105 ili 5 10=q , (3.1) odakle se dobiva sljedei brojani niz

a , 5 10a , ( )25 10a , ( )35 10a , ( )45 10a , a10 , (3.2) odnosno s vrijednostima danim s pet najznaajnijih znamenaka

Normizacijaja

32

a , a5849,1 , a5119,2 , a9811,3 , a3096,6 , a10 . (3.3) Renardovom teorijom zamijenjene su gornje vrijednosti zaokruenim ali praktinim vrijednostima, a on je kao a usvojio potenciju broja 10, pozitivnu, nitinu ili negativnu. Na taj je nain dobio sljedei niz: 10 16 25 40 63 100 (3.4) koji se moe nastavljati u oba smjera.

Prema HRN ISO 3:1997 definirani su normni brojevi, nazivlje vezano za normne brojeve, pojanjenje i oznaavanje nizova normnih brojeva.

Definicija normnih brojeva. Normni su brojevi dogovorno zaokruene vrijednosti lanova geometrijskih nizova koji ukljuuju cjelobrojne potencije broja 10, a kao kvocijente imaju brojeve 5 10 , 10 10 , 20 10 , 40 10 i 80 10 (3.5)

sukladno tablicama 3.2. i 3.3. u kojima su normni brojevi navedeni za podruje od 1 do 10. Nizovi normnih brojeva nisu ogranieni ni u jednom smjeru, vrijednosti lanova u drugim dekadnim podrujima dobivaju se mnoenjem vrijednosti u navedenim tablicama pozitivnim ili negativnim cjelobrojnim potencijama broja 10. Nazivlje

Teorijske vrijednosti. Vrijednost proirenog lana ( )N5 10 , ( )N10 10 itd. (3.6)

Raunske vrijednosti. Vrijednosti s pomou kojih su teorijske vrijednosti

priblino iskazane s 5 najznaajnijih znamenaka (vidi tablicu 3.2., stupac 7) (relativna pogreka raunskih vrijednosti u usporedbi s teorijskim vrijednostima manja je od 1/20000).

Normni brojevi. Vrijednosti zaokruene sukladno sa stupcima R5, R10, R20, R40 i R80 (vidi tablicu 3.2., stupce od 1 do 4, i tablicu 3.3.).

Redni brojevi. Aritmetiki niz uzastopnih brojeva koji pokazuju normne brojeve poevi s 0 za normni broj 1,00.

Oznaavanje nizova Svi nizovi normnih brojeva imaju oznaku koja poinje slovom R (prema

preporuci ISO u ast francuskog asnika Charlesa Renarda). Temeljni nizovi R5, R10, R20 i R40. U uobiajenim sluajevima upotrebljavat e

se ovi nizovi predoeni u tablici 3.2. Oito je da se oni razlikuju oznakama R5 R10 R20 R40. Vrijednostima niza R5 mora se dati prednost s obzirom na niz

Tehniko crtanje

33

R10, ovome s obzirom na vrijednosti niza R20 i konano na zadnjem mjestu vrijednostima niza R40. Navedene oznake dovoljne su za opis niza ako niz nije ogranien ni u jednom smjeru. Za ograniene nizove upotrebljava se sljedei nain iskazivanja radi oznaavanja granice: R10 (1,25 ...) niz ogranien vrijednou lana 1,25 (koji je ukljuen) kao

donjom granicom, R20 (... 45) niz ogranien vrijednou lana 45 (koji je ukljuen) kao

gornjom granicom, R40 (75 ... 300) niz ogranien izmeu vrijednosti lanova 75 i 300

(ukljuujui i te dvije vrijednosti).

Izvanredni niz R80. Ovaj niz predoen je u tablici 3.3. lanovima temeljnih nizova daju se prednosti u odnosu na lanove ovog niza.

Izvedeni nizovi. Nizovi koji se dobivaju izdvajanjem svakog drugog, treeg, etvrtog ili p-tog lana osnovnog niza (vidi i tablicu 3.4.). Oni se razlikuju po oznaci koja odgovara temeljnom nizu iza koje se stavlja kosa razlomaka crta i broj 2, 3, 4,... ili p. Ako je niz ogranien, ova oznaka treba obuhvaati i prikaz graninih lanova koje treba uzeti u obzir, a ako niz nije ogranien, treba navesti barem jedan od lanova niza.

Primjeri: R5/2 (1 ... 1.000.000) niz ogranien lanovima 1 i 1.000.000 koji ukljuuje i

ova dva lana, R10/3 (... 80 ...) niz neogranien u oba smjera, koji ukljuuje lan 80, R20/4 (112 ...) niz ogranien s donje strane lanom 112 (koji je ukljuen), R40/5 (... 60) niz ogranien s gornje strane lanom 60 (koji je ukljuen).

Primjedba: Izvedeni niz R10/3 (1 ...), koji se dobiva iz 1 izdvajanjem svakog treeg lana niza R10, sastoji se od sljedeih lanova: 1, 2, 4, 8, 16, 31,5, .... Njegov je kvocijent priblino jednak 2.

Openito, ako je r indeks temeljnog niza r = 5, 10, 20, 40 ili 80, p uspon izvedenog niza, tj. broj koraka u temeljnom nizu koji je potreban za izgradnju izvedenog niza, kvocijent izvedenog niza jednak je

rp10 . (3.7) S druge strane, ako je N pozitivan cio broj, lan za utvrivanje izvedenog niza je

4010N , (3.8)

Normizacijaja

34

a izvedeni niz oznaava se oznakom ( )... 10 ... 40NprR . (3.9) Na kraju, ako je x bilo koji cio broj, pozitivan, nitica ili negativan, tada je bilo koji lan izvedenog niza jednak

( ) ( )rpxNxrpN + = 4040 101010 . (3.10)

Tablica 3.4. Izvedeni redovi normnih brojeva Glavni nizovi Izvedeni nizovi

Priblini faktor stupnjevanja

Porast u %

R5/3 R10/6 R20/12 R40/24 4,00 300 R5/2 R10/4 R20/8 R40/15 2,20 150 R10/3 R20/6 R40/12 2,00 100

R5 R10/2 R20/4 R40/8 1,60 60 R20/3 R40/6 1,40 40

R10 R20/2 R40/4 1,25 25 R40/3 1,18 18

R20 R40/2 1,12 12 (R80/3)* 1,09 9

R40 1,06 6 (R80)* 1,03 3

* Iznimni niz (masno tiskani nizovi imaju eu primjenu u praksi)

Ako bilo iz kojih razloga nije mogue primijeniti normne brojeve za sve lanove, treba ih upotrebljavati samo za neke ili za one za koje je to mogue.

Ovako odabrani geometrijski nizovi objedinjuju prednosti dekadskog sustava i geometrijskog niza. Obuhvaeni su svi temeljni brojevi dekadskog sustava (1, 10, 100, ). U svakoj dekadi imaju jednak broj lanova odnosno jednaku gustou lanova niza. Jednako poloeni lanovi pojedinih dekada razlikuju se samo u poloaju decimalnog zareza:

1 1,6 2,5 4 6,3 10 10 16 25 40 63 100 100 160 250 400 630 1000

Jednako tako treba naznaiti da uporaba jednog jedinog stupnja porasta pri stupnjevanju neke veliine u strojarstvu moe dovesti do neracionalnih normi, a time i do gubitka ekonomske opravdanosti. Zato se koriste kombinirani nizovi, s najmanjim stupnjem porasta u podruju najmasovnije uporabe stupnjevane veliine.

Tehniko crtanje

35

3.5.2. Uporaba normnih brojeva i nizova normnih brojeva

Normne brojeve treba primjenjivati: za nazivne veliine i mjere kao to su tlak, snaga, promjer i slino; za veliine i mjere tipizacije kao: za snagu motora, nosivost dizalice, brzinu

vrtnje i slino; za sklopne i poloajne mjere dijelova strojeva; za prikljune mjere cijevi, za sklopne mjere spojki, za visinske mjere kota

leaja strojeva, za temelje strojeva, za visinske mjere montae i slino; za promjere dijelova strojeva i za druge veliine i mjere kao to su duljina, irina, visina i slino.

Radi ostvarivanja utede potrebno je izmeu mnogih geometrijskih nizova odabrati stalne, na temelju opih zahtjeva prakse. Ovi su zahtjevi uglavnom sljedei: stalan postotni porast, odnosno pad lanova niza; znamenke pojedinog lana se ponavljaju, bez obzira na decimalni zarez, jer se

takav niz lako pamti; u niz treba ukljuiti brojeve 1, 10, 100, ...; u geometrijskom nizu s vie lanova moraju biti sadrani lanovi nieg niza.

Na temelju iznijetog moe se zakljuiti da normni brojevi pruaju smjernice za

sistematizaciju svih tehnikih veliina, a podesnim izborom ograniavaju se poluproizvodi, proizvodi, konstrukcijski i normizirani dijelovi, alati, naprave, mjerke i pribor na najmanji racionalno povoljni broj. Na taj nain postie se preglednija i jeftinija proizvodnja, pregledniji jeftiniji pogoni, jeftinije odravanje i izmjena pribora, naprava i alata. Ako se zadovolje razmjerno blagi zahtjevi koje postavljaju normni brojevi (izbor za sve veliine), bit e prorauni i svi ostali poslovi u tehnikim pogonima i uredima pojednostavljeni i znatno olakani, a tehniko osoblje moi e lako pamtiti veliine, jer je za sve potrebno poznavati uglavnom 40 brojeva. Normni brojevi se najee upotrebljavaju pri: postavljanju tipskih nizova (obitelji) strojeva, brzina, uinka, snaga i s1ino; odabiru konstrukcijskih izmjera za promjere, duljine, vratila, osovine, vijke i

slino; odabiru ostalih tehnikih veliina, kao npr. povrine, obujma, teine i slino; izmjerama poluproizvoda, kao npr. limova, profila, cijevi, ice itd.

Slika 3.2. predstavlja niz normiziranih promjera klinastih (trapeznih) remenica. Standardni nazivni promjeri remenica dm veliina 22, 32, 45, 63, 90, 125, 180, ... predstavljaju lanove niza R20 poevi od lana s vrijednou 2,24 pomnoenog s 10 i zaokruenog na cijeli broj.

Na slici 3.3. prikazane su razliite veliine kaveznih zatvorenih elektromotora tipa AZ proizvedenih u tvornici "Konar" Zagreb. Iz velikog broja ordinata koje

Normizacijaja

36

odgovaraju lanovima niza R40, za snage elektromotora od 0,20 do 11 kW, proizvoa je za proizvodnju odabrao dvanaest veliina. Konstrukcijski, zbog mogunosti primjene istih dijelova elektromotora i kod drugih tipova i veliina, nije mogue niti je nuno postii ravnomjerni raspored lanova niza motora po apscisi (da veliine po snazi odgovaraju na primjer svakom petom lanu niza). Ipak, i na ovaj nain zadovoljen je osnovni uvjet normizacije, a to je svoenje broja moguih veliina na razumni broj, koji optimalno zadovoljava najee potrebe. Ovako smanjenje broja vrsta i veliina osnovni je preduvjet za poveanje opsega pojedinih proizvodnih serija, a to je usko vezano za smanjenje proizvodnih i ostalih trokova.

Slika 3.2. Remenice za klinasto remenje Slika 3.3. Razliite veliine kaveznih zatvorenih

elektromotora tipa AZ proizvedenih u tvornici "Konar" Zagreb

Smanjenje broja vrsta i broja veliina proizvoda uvjet je za poveanje opsega

pojedinih proizvodnih serija, to povlai smanjenje proizvodnih i ostalih trokova. Pri samom izboru vrsta proizvoda ide se na ostvarivanje takvog rjeenja za odreeni proizvod koje e pri uporabi najmanje koliine najjeftinijeg materijala, uz minimalnu uloenu obradu, dati proizvod koji e uz odgovarajuu propisanu i garantiranu kvalitetu odgovarati postavljenom zadatku.

I osim niza pozitivnih primjera uporabe normnih brojeva, njih ipak nije mogue upotrebljavati ba u svakom sluaju. Primjer za to je zavojna opruga izraena od ice okruglog presjeka, kod koje se moraju definirati sva tri promjera

Tehniko crtanje

37

opruge: unutarnji Du, vanjski Dv i srednji Ds. Unutarnji promjer ovisan je o standardnom trnu na koji se namata ica. Promjer d ice slijedi iz prorauna i on se mora prilagoditi normama i bit e normni broj. Dakle, promjer trna i promjer ice odreuju (nameu) vanjski i srednji promjer opruge. To su dobivene veliine koje se ne mogu (i ne smiju) zaokruiti niti na jedan normni broj. Slino je i kod cijevi za unutarnji i vanjski promjer, ovisno o debljini stijenke cijevi. Postoje tri mogue kombinacije veliina koje e se izraziti normnim brojevima: vanjski i unutarnji promjer, debljina stijenke i unutarnji promjer i debljina stijenke i vanjski promjer.

U inenjerskoj praksi esto se proizvode konstrukcijski nizovi odnosno serije proizvoda koje su geometrijski slini, tj. razliitih veliina (tipizacija). Zahvaljujui zakonitostima normnih brojeva mogue je za samo jedan primjer (original) u tom nizu proizvoda obaviti detaljno dimenzioniranje i oblikovanje, koje e onda vrijediti za itav niz. Naravno, to vrijedi uz ispunjenje odreenih uvjeta vezanih uz fizikalne veliine openito, odnosno zakonitosti njihovih slinosti koje proizlaze iz geometrijskih slinosti.

Detaljne upute o uporabi normnih brojeva i nizova normnih brojeva dane su u normi HRN ISO 17:1997, detaljne upute za odabir nizova normnih brojeva i nizova koji sadre zaokruenje vrijednosti normnih brojeva dane su u normi HRN ISO 497:1997.

Tehniko crtanje

39

4. Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina Tolerances, Fits and Surface Texture

4.1. Openito o tolerancijama

Dok se u pojedinanoj proizvodnji ili nekom remontu stroja moe u montai dopustiti tzv. podeavanje i prilagodba dijelova koji trebaju raditi skupa, u serijskoj ili masovnoj proizvodnji suvremena tehnika i tehnologija to ne doputaju. Dakle, svaki bi strojni dio trebao biti proizveden tako da pristaje uz svoj pripadajui dio bez ikakve dorade, to uvjetuje uvoenje nekog sustava u smislu tonosti izmjera i eljenog dosjeda. Ovaj zahtjev osobito je naglaen specijaliziranjem proizvodnje u kojoj se esto sklapaju u strojnu cjelinu proizvodi razliitih tvornica. Dotrajali se dijelovi takoer moraju moi izmijeniti bez dopunske obrade i drugih potekoa, a prilikom remonta moraju pristajati na stroj bez podeavanja.

Bilo bi negospodarski i nemogue zahtijevati izmjenjivost dijelova uz odravanje apsolutno jednakih izmjera propisanih izmjerom. Takvu tonost onemoguava proizvodnja, jer je praktiki nemogue izraditi dvije potpuno jednake izmjere koje bi se poklapale na dijelove tisueg dijela milimetra. Ako se to ipak dogodi, radi se o sluajnosti, a ne o zahtjevu proizvodnje. Osim toga, visoka tonost nije ekonomina jer znatno poskupljuje proizvodnju. Zbog tih razloga industrijska proizvodnja odavno doputa da se dijelovi koji rade skupa i daju dosjed stanovitog znaenja izrauju unutar dviju graninih izmjera, tj. sa stanovitim doputenim odstupanjima, tzv. tolerancijama. Ovim tolerancijama, koje su sastavni dio izmjere, propisano je koliko se i u kojem smjeru moe odstupati od nazivne (tone) izmjere navedene kotom na tehnikom crteu, a da se ipak odri eljeni dosjed i osigura izmjenjivost strojnih dijelova.

Primjena proizvodnje u odreenim granicama tonosti prvo je zapoela u proizvodnji oruja i streljiva. To je tipian primjer masovne proizvodnje gdje su zahtjevi tonosti najvie izraeni. Zahtjev je bio: osigurati izmjenjivost dijelova i dosjedanje svakog streljiva u svako oruje istog tipa (kalibra). Ova naela brzo su nala put iz vojne industrije u proizvodnji vozila, strojeva itd., tako da danas nema znaajnije tvornice koja ih ne primjenjuje. U poetku su pojedine tvornice, a kasnije i pojedine drave, razvijale svoje sustave tolerancija. Razlike u sustavima bile su tako velike da ih je hitno trebalo uskladiti. Na temelju iskustava pojedinih drava donesene su meunarodne norme za tolerancije kojima su zamijenjeni svi propisi o tolerancijama i dosjedima pojedinih drava (ISO 286). 4.2. Osnovni pojmovi

Izrazi za tolerancije i dosjede, kao i tolerancijske oznake (simboli) usklaeni su s meunarodnom normom ISO 286. Tolerancijski sustav vrijedi prije svega za glatke kovinske izratke s valjkastim nalijenim plohama (npr. provrt i rukavac), no

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

40

moe se rabiti i za nevaljkaste dijelove, tj. za izratke s paralelnim spojnim plohama (npr. irina utora i debljina pera).

Radi razumijevanja tolerancija potrebno je najprije razjasniti osnovne pojmove koji su vezani za izmjeru, odnosno slike 4.1., 4.2., 4.3. i 4.4. Izmjera je izmjerena vrijednost fizikalne veliine duljine za odmjeravanje

razliitih vrijednosti te veliine. Temeljna temperatura pri odreivanju izmjera u sustavu graninih izmjera i dosjeda ISO, tzv. referentna temperatura, je 20C.

Nazivna izmjera je izmjera od koje se dobivaju granine izmjere ako joj se dodaju gornje ili donje odstupanje izmjere. Nazivna izmjera moe biti cijeli (npr. 85 mm) ili decimalni broj (npr. 8,75 mm). To je izmjera koja se kao izmjera unosi u tehniki crte (ili nominalna izmjera predoena kotom).

Granine izmjere jesu ukupno doputene izmjere oblikovanog elementa, izmeu kojih (ukljuujui i njih same) mora biti i stvarna izmjera.

Stvarna izmjera je izmjera koja se dobiva mjerenjem na izraenom strojnom dijelu (s takvom tonou da se moebitna pogreka mjerenja smije zanemariti, npr. 85,22 mm). Ova izmjera mora biti unutar doputenih graninih izmjera strojnog dijela. U protivnom se strojni dio ili dorauje ili se odbacuje kao kart.

Slika 4.1. Definicija osnovnih pojmova tolerancija izmjera

Najvea izmjera je najvea doputena izmjera nekog oblikovanog elementa. Najmanja izmjera je najmanja doputena izmjera nekog oblikovanog

elementa. Sustav graninih izmjera je sustav normiranih tolerancija i odstupanja

izmjera. Nul-crta je pri grafikom prikazu graninih izmjera i dosjeda crta koja

odgovara nazivnoj izmjeri na koju se nanose odstupanja izmjera i tolerancija

Tehniko crtanje

41

(slika 4.1.).

Slika 4.2. Pojam tolerancija i pojednostavnjeno prikazivanje

Odstupanje izmjere je razlika izmeu stvarne i nazivne izmjere, npr.: 85,22

85 = + 0,22, a moe biti ili pozitivna ili negativna. Postoje dva granina odstupanja izmjera:

Gornje odstupanje izmjere (ES za provrt, es za rukavac) je razlika izmeu najvee izmjere i pripadne joj nazivne izmjere, npr.: 85,58 85 = +0,28. I ovo odstupanje moe biti ili pozitivno ili negativno (prije se oznaavalo s Ag ili ag).

Donje odstupanje izmjere (EI za provrt, ei za rukavac) je razlika izmeu najmanje izmjere i pripadne joj nazivne izmjere, npr.: 84,90 85 = 0,1. I ovo odstupanje moe biti ili pozitivno ili negativno (prije se oznaavalo s Ad ili ad).

Temeljno odstupanje izmjere u sustavu graninih izmjera i dosjeda ISO takvo je odstupanje izmjere koje se od nul-crte protee do tolerancijskog polja (slika 4.1.). To moe biti ili gornje ili donje odstupanje izmjere, tj. ono odstupanje izmjere koje je blie nul-crti.

Tolerancijska izmjera (T)3 (krae tolerancija) je razlika izmeu najvee i najmanje izmjere, ali takoer i razlika izmeu gornjeg i donjeg odstupanja izmjere. Tolerancija je apsolutna vrijednost i zato je bez predznaka.

Tolerancijsko polje u grafikom prikazu predstavlja podruje izmeu crta koje predstavljaju najveu i najmanju izmjeru. Tolerancijsko polje odreeno je veliinom tolerancije i njezinom udaljenou od nul-crte (slike 4.1. i 4.3.). U praksi se obradni strojevi i alati podeavaju tako da se stvarna izmjera nakon izrade nae u sredini tolerancijskog polja, odnosno tako da je stvarna izmjera srednja vrijednost s obzirom na granine izmjere. Iako pri izradi dijelova neke izmjere odstupaju od srednje vrijednosti, ipak se najvei broj izmjera izvodi sa srednjim vrijednostima kako to pokazuje raspodjela stvarnih izmjera, odnosno uestalost njihove pojave (slike 4.4. i 4.5.). Nastoji se da uestalost graninih izmjera bude to manja. Oblik funkcije raspodjele stvarnih izmjera moe biti razliit, odnosno toka gomilanja moe biti u sredini, lijevo ili desno pomaknuta. Tehnoloki je proces ekonomski bolji ako je raspodjela simetrina u odnosu na sredinu tolerancijskog polja. Ocjena raspodjele stvarnih izmjera

3 U ovom udbeniku koriste se radi lakeg razumijevanja i oznake Tp za provrt odnosno Tr za rukavac.

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

42

provodi se primjenom normalne ili Gaussove raspodjele i metodom statistike matematike.

Slika 4.3. Pojam donjih i gornjih odstupanja izmjere kod provrta i rukavca

Slika 4.4. Poloaj tolerancijskih polja kod vanjske izmjere (rukavca) i uestalost pojave stvarnih

izmjera

Slika 4.5. Poloaj tolerancijskih polja kod unutarnje izmjere (provrta) i uestalost pojave stvarnih

izmjera

Tehniko crtanje

43

Temeljna tolerancija (IT)4 u sustavu graninih izmjera i dosjeda ISO jest svaka tolerancija koja spada u sustav.

Niz temeljnih tolerancija u sustavu graninih izmjera i dosjeda ISO jest skupina tolerancija s tono prireenim tolerancijama za svaku nazivnu izmjeru. Sustav sadri 20 stupnjeva temeljnih tolerancija s oznakama IT01, IT0 i IT1 do IT18 za podruja nazivnih izmjera 0 do zakljuno 500 mm i 18 stupnjeva temeljnih tolerancija s oznakama IT1 do IT18 za podruja nazivnih izmjera iznad 500 do zakljuno 3150 mm.

Tolerancijski razred naziv je za spoj slova temeljnog odstupanja izmjere s brojem stupnja temeljne tolerancije, npr. H7 (provrt), h7 (rukavac).

Tolerancijska izmjera sastoji se od nazivne izmjere i oznake odgovarajueg tolerancijskog razreda (npr. 32 H7, 80 js15, 100 g6) ili od nazivne izmjere i odstupanja

a) b)

Slika 4.6. Pojam dosjeda (a bez tolerancija, b s tolerancijama)

Provrt je unutarnja izmjera vanjskog dijela u dosjedu. Rukavac je vanjska izmjera unutarnjeg dijela u dosjedu. Dosjed je skladnost dobivena na temelju razlike izmjera dvaju spojno

oblikovanih elemenata (provrta i rukavca). Dva dosjedu pripadajua dosjedna dijela imaju jednaku nazivnu izmjeru (slika 4.6.).

Zranost (zazor) (z) je pozitivna razlika izmeu izmjere provrta i izmjere rukavca prije spajanja, sastavljanja, ako je promjer rukavca manji od promjera provrta (slika 4.6.a bez tolerancija i slika 4.6.b s tolerancijama).

Prisnost (p) je negativna razlika izmeu izmjere provrta i izmjere rukavca prije spajanja, ako je promjer rukavca vei od promjera provrta (slika 4.6.a bez tolerancija i 4.6.b s tolerancijama).

Dosjedna tolerancija je aritmetika sredina tolerancija obaju oblikovanih elemenata, a pripada (jednom) dosjedu. Dosjedna tolerancija je apsolutna vrijednost, bez predznaka.

4 Kratica od International Tolerance ("International Tolerance" grade prema ISO 286).

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

44

Sustav tolerancija je planski i izraen red dosjeda s razliitim zranostima i prisnostima.

Pravilo je da se tolerancije duljinskih izmjera navode u milimetrima, pa nije

potrebno navoditi jedinicu mjere. U primjeru tolerancija kutova potrebno je navesti o kojim se jedinicama mjere radi: stupnjevi, minute ili sekunde (npr.: 60 15 ili 5 30). 4.3. Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera

Za praktiku primjenu i za pravilno funkcioniranje strojnih dijelova vane su tolerancije dijelova u dosjedu. Za istu kvalitetu nekog dosjeda tolerancija mora biti razmjerna veliini izmjere, tj. izraena u postocima od izmjere ona mora biti za isti karakter dosjeda praktiki jednaka. Iz tog se razloga kod ISO-sustava tolerancija svake kvalitete mijenja u zavisnosti od nazivne izmjere. Ova zavisnost izraava se standardnim tolerancijskim koeficijentom5 i za nazivne izmjere od 1 do zakljuno 500 mm, odnosno I za nazivne izmjere iznad 500 do zakljuno 3150 mm. Izraunavaju se po sljedeim formulama

DDi += 001,045,0 3 (4.1)

1,2004,0 += DI (4.2) gdje je D geometrijska sredina graninog podruja nazivnih izmjera u mm. Nazivna podruja izmjera podijeljena su u glavna i lokalna podruja. Lokalna podruja rabe se samo u iznimnim (specijalnim) sluajevima pri izraunavanju temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjera a do c i r do zc za rukavce, odnosno A do C i R do ZC za provrte.

Vrijednosti temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjere za svako podruje nazivnih izmjera izraunavaju se iz geometrijske srednje vrijednosti D graninih podruja D1 i D2 (prema ISO 128-1)

21 DDD = (4.3) Za prvo podruje nazivnih izmjera (do zakljuno 3 mm) uzima se geometrijska sredina D izmeu 1 i 3 mm, zbog ega je D = 1,732 mm.

Za svaku nazivnu izmjeru praktino se ne rauna vrijednost standardnog tolerancijskog koeficijenta, ve se koriste tablice u kojima su nazivne izmjere svrstane u podruja u kojima su one stupnjevane po geometrijskom nizu. Podruja nazivnih izmjera (npr. promjera) do 500 mm jesu:

5 standard tolerance factor (ISO 286)

Tehniko crtanje

45

D1 - 3) 6) 10) 18) 30) 50) 80) 120) 180) 250) 315) 400) D2 3 6 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400 500

gdje je: D1 - poetak podruja, D2 - kraj podruja Za neke dosjede s veom zranosti i prisnosti uvedeno je meupodruje i

stupanj podijeljen na dva. Tolerancije u ovim tablicama izraunate su za sredinu podruja D prema formuli (4.3.). Npr. za podruje nazivnih izmjera izmeu 30 i 50 mm sredina podruja je D = 38,730 mm. Razlike u tolerancijama za sve ostale nazivne izmjere unutar ovog podruja praktino su zanemarive.

Tolerancijski koeficijenti i izraunati pomou formule (4.1.) dani su za podruje izmjera do 500 mm u tablici 4.1., a za podruje izmjera od 500 do 3150 mm u tablici 4.2.

Tablica 4.1. Nazivne izmjere do 500 mm i tolerancijski koeficijent i Nazivne

izmjere, mm -3 3)-6 6)-10 10)-18 18)-30 30)-50 50)-80 80)-120 120)-180 180)-250 250)-315 315)-400 400)-500

i, m 0,6 0,75 0,9 1,1 1,3 1,6 1,9 2,2 2,5 2,9 3,2 3,6 4,0

Tablica 4.2. Nazivne izmjere od 500 mm do 3150 mm i tolerancijski koeficijent I Nazivne

izmjere, mm 500)-630 630)-800 800)-1000 1000)-1250 1250)-1600 1600)-2000 2000)-2500 2500)-3150

I, m 4,4 5,0 5,6 6,6 7,8 9,2 11,0 13,2 Veliina tolerancijske izmjere T za razliite stupnjeve temeljne tolerancije IT i

nazivne izmjere do 500 mm dobiva se prema tablici 4.3. i mogue ju je zaokruiti na cijeli broj.

Tablica 4.3. Vrijednosti temeljnih tolerancija za nazivne izmjere do 500 mm IT 01 0 1 2 3 4 5 6 7 8

T, m izraz (4.4) izraz (4.5) izraz (4.6) * * * 7i 10i 16i 25i

IT 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 T, m 40i 64i 100i 160i 250i 400i 640i 1000i 1600i 2500i

*Za temeljne tolerancije IT2, IT3 i IT4 vrijednosti T su geometrijski stupnjevane izmeu temeljnih tolerancija IT1 i IT5.

Iz tablice 4.3. vidljivo je da za temeljne tolerancije IT01, IT0 i IT1 vrijedi iznimka, tako da se u ovim sluajevima tolerancijski koeficijent i izraunava pomou sljedeih formula: za IT01 Di += 008,03,0 (4.4)za IT0 Di += 012,05,0 (4.5)za IT1 Di += 020,08,0 (4.6)

Veliina tolerancijske izmjere za nazivne izmjere od 500 do 3150 mm moe se

izraunati jednako kao i za izmjere do 500 mm, s tom razlikom to se tolerancijski

Tolerancije, dosjedi i tekstura (hrapavost) povrina

46

koeficijent oznaava s I i izraunava pomou formule (4.2.). Dobivene vrijednosti I za pojedina podruja nazivnih izmjera dane su u tablici 4.4.

Veliina tolerancijske izmjere T za razliite stupnjeve temeljne tolerancije IT i nazivne izmjere od 500 do 3150 mm dobiva se iz tablice 4.4. Izraunate veliine T mogu se zaokruiti na cijeli broj, a veliine tolerancijskih izmjera T sreene su i grupirane u tablicama 4.5. i 4.6.

Tablica 4.4. Vrijednosti temeljnih tolerancija za nazivne izmjere od 500 do 3150 mm

IT 01 0 1 2 3 4 5 6 7 8 T, m - - 2I 2,7I 3,7I 5I 7I 10I 16I 25I

IT 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 T, m 40I 64I 100I 160I 250I 400I 640I 1000I 1600I 2500I

Tablica 4.5. Vrijednosti temeljnih tolerancija za stupnjeve temeljnih tolerancija od IT1 do IT18

za nazivne izmjere do 3150 mm Stupanj temeljne tolerancije Nazivna

izmjera, mm IT12 IT22 IT32 IT42 IT52 IT6 IT7 IT8 IT9 IT10 IT11 IT12 IT13 IT143 IT153 IT163 IT173 IT183 Temeljne tolerancije od do m mm

- 33 0,8 1,2 2 3 4 6 10 14 25 40 60 0,1 0,14 0,25 0,4 0,6 1 1,4 3) 6 1 1,5 2,5 4 5 8 12 18 30 48 75 0,12 0,18 0,3 0,48 0,75 1,2 1,8 6) 10 1 1,5 2,5 4 6 9 15 22 36 58 90 0,15 0,22 0,36 0,58 0,9 1,5 2,2

10) 18 1,2 2 3 5 8 11 18 27 43 70 110 0,18 0,27 0,43 0,7 1,1 1,8 2,7 18) 30 1,5 2,5 4 6 9 13 21 33 52 84 130 0,21 0,33 0,52 0,84 1,3 2,1 3,3 30) 50 1,5 2,5 4 7 11 16 25 39 62 100 160 0,25 0,39 0,62 1 1,6 2,5 3,9 50) 80 2 3 5 8 13 19 30 46 74 120 190 0,3 0,46 0,74 1,2 1,9 3 4,6 80) 120 2,5 4 6 10 15 22 35 54 87 140 220 0,35 0,54 0,87 1,4 2,2 3,5 5,4 120) 180 3,5 5 8 12 18 25 40 63 100 160 250 0,4 0,63 1 1,6 2,5 4 6,3 180) 250 4,5 7 10 14 20 29 46 72 115 185 290 0,46 0,72 1,15 1,85 2,9 4,6 7,2 250) 315 6 8 12 16 23 32 52 81 130 210 320 0,52 0,81 1,3 2,1 3,2 5,2 8,1 315) 400 7 9 13 18 25 36 57 89 140 230 360 0,57 0,89 1,4 2,3 3,6 5,7 8,9 400) 500 8 10 15 20 27 40 63 97 155 250 400 0,63 0,97 1,55 2,5 4 6,3 9,7 500) 6302 9 11 16 22 32 44 70 110 175 280 440 0,7 1,1 1,75 2,8 4,4 7 11 630) 8002 10 13 18 25 36 50 80 125 200 320 500 0,8 1,25 2 3,2 5 8 12,5 800) 10002 11 15 21 28 40 56 90 140 230 360 560 0,9 1,4 2,3 3,6 5,6 9 14 1000) 12502 13 18 24 33 47 66 105 165 260 420 660 1,05 1,65 2,6 4,2 6,6 10,5 16,5 1250) 16002 15 21 29 39 55 78 125 195 310 500 780 1,25 1,95 3,1 5 7,8 12,5 19,5 1600) 20002 18 25 35 46 65 92 150 230 370 600 920 1,5 2,3 3,7 6 9,2 15 23 2000) 25002 22 30 41 55 78 110 175 280 440 700 1100 1,75 2,8 4,4 7 11 17,5 28 2500) 31502 26 36 50 68 96 135 210 330 540 860 1350 2,1 3,3 5,4 8,6 13,5 21 33 1) Vrijednosti za stupnjeve temeljne tolerancije IT01 i IT0 za nazivne izmjere do ukljuivo 500 mm dane su u tablici 4.6. 2) Vrijednosti za stupnjeve temeljnih tolerancija od IT1 do ukljuivo IT5 za nazivne izmjere vie od 500 mm rabiti samo za pokusne svrhe. 3) Stupnjevi temeljnih tolerancija od IT14 do ukljuivo IT18 ne smiju se rabiti za vrijednosti nazivne izmjere do ukljuivo 1 mm.

Tablica 4.6. Vrijednosti temeljnih tolerancija za stupnjeve temeljnih tolerancija IT01 i IT0

Nazivne izmjere, mm T, m do 3 3)-6 6)-10 10)-18 18)-30 30)-50 50)-80 80)-120 120)-180 180)-250 250)-315 315)-400 400)-500 IT01 0,3 0,4 0,4 0,5 0,6 0,6 0,8 1 1,2 2 2,5 3 4 IT0 0,5 0,6 0,6 0,8 1 1 1,2 1,5 2 3 4 5 6

Za izbor stupnja temeljne tolerancije mogu posluiti sljedee iskustvene

preporuke: IT01 IT4 - za precizni mjerni pribor, IT5 IT7 - za mjerni pribor radionike kontrole i najfinije dosjede,

Tehniko crtanje

47

IT6 IT9 - za fini dosjed, IT7 IT10 - za prosjeno dosjedanje, IT9 IT11 - za grubo dosjedanje i IT12 IT18 - za izmjere i povrine koji nisu u dosjedu (npr. kovani ili valjani

dijelovi). 4.3.1. Poloaj i oznaavanje tolerancijskih polja

Poloaj tolerancijskih polja odreuje temeljno odstupanje koje se oznaava s obzirom na nul-crtu slovima abecede (meunarodne), i to: za vanjske izmjere (rukavca) malim slovima abecede (slika 4.7.):

a b c cd d e ef f fg g h j (js) k m n p r s t u v x y z za zb zc

za unutarnje izmjere (provrte) velikim slovima abecede (slika 4.8.): A B C CD D E EF F FG G H J (JS) K M N P R S T U V X Y Z ZA ZB ZC

Poloaj tolerancijskog polja oznaen s navedenim slovima odreen je jednim od graninih odstupanja koja su na slikama 4.7. i 4.8. oznaena kao donje ili gornje odstupanje izmjere (es, ei, ES, EI).

Radi nesporazuma izostavljena su sljedea slova: T, i, L, l, O, o, Q, q, W i w. Poloaji tolerancijskih polja cd, ef i fg za vanjske odnosno CD, EF i FG za

unutarnje izmjere rabe se za nazivne izmjere do 10 mm. Oznaku tolerancije duljinske izmjere ini tolerancijski razred, tj. kombinacija simbola za temeljno odstupanje i temeljnu toleranciju, tj. poloaj i veliinu tolerancijskog polja. Tako npr. oznaku 80F8 ili 40h7 ine nazivne izmjere 80 odnosno 40, poloaj tolerancijskog polja F za provrt odnosno h za rukavac i stupanj temeljne tolerancije IT8 odnosno IT7. Na osnovi nazivne izmjere i temeljnog odstupanja oznaenog slovom F odnos-n