Tehnike rada u skupini

5/20/2018 Tehnike rada u skupini

1/26

1

TEHNIKE RADA U SKUPINI

1. RAZVOJ GRUPE

U voenju skupine moemo koristiti razliite tehnike, a koju emo odabrati ovisi o

razliitim imbenicima - zadai koju skupina rjeava, autoritetu voditelja, koheziji skupine,

razvijenosti interakcija i komunikacijskoj strukturi skupine. Razliite tehnike rada moemo

kreativno kombinirati. a koju tehniku odabrali, uinkovitost skupine odredit e sljedei

imbenici!

". veliina skupine # uobiajene su skupine od $ do %& lanova' skupine s vie od

(& lanova nazivamo velike skupine (one oteavaju razvoj )rupne dinamike)'

%. razmjetaj skupine u prostoru # raspored treba biti takav da omo)uimo

komunikaciju *licem-u-lice+ - razmjetaj stolica u kru), /- razmjetaj ili U -

razmjetaj0' mjesto koje jedna osoba zauzima u prostoru upuuje na odnos kakav

eli imati sa skupinom na krajevima slova / ili U nerijetko sjede lanovi koji nisu

najspremniji sudjelovati ili ne ele biti uoljivi' 1izika distanca moe simbolizirati iliupuivati na socijalnu i )rupnu distancu voditelj na elu slova U0'

(. meusobno upoznavanje - u prvih nekoliko minuta uspostavljamo zajednike

odnose' skupina se *za)rijava+ - poetni period uspostavljanja komunikacije i

usu)laavanja' u tome ne1ormalnom dijelu sastanka izbje)avamo raz)ovor o

temama o kojima lanovi skupine imaju ekstremno suprotne stavove, miljenja ili

osjeaje' ova 1aza rada moe se oblikovati u aktivno strukturiranu etapu, tzv. *uvodni

zajedniki doivljaj+' svi lanovi skupine razmjenjuju in1ormacije koje pozitivno utjeu

na njihove osjeaje i osobnost priznanja, iskazivanje bri)e o dru)ima, interes za

neiju osobnost' tijekom *zajedniko) doivljaja+ lanovi skupine razvijaju osjeaj

pripadnosti, slobode i si)urnosti pa su tako i motivirani za aktivnije uee u radu

skupine.


2/26

2

2. poticanje komunikacije - u razvoju komunikacije koristimo razliite tehnike kojima

se voditelj decentrira -izmie se iz sredita pozornosti kako bi skupina slobodnije

mo)la komunicirali!

-

dok jedan lan skupine )ovori voditelj )a ne 1iksira po)ledom ne)o pozornostobraa na ostale lanove skupine'

- na pitanja lanova voditelj od)ovara pitanjem' voditelj ne objanjava od)ovore

ili miljenja lana skupine niti ih odbacuje ili ispravlja'

- voditelj nije usmjeren na bezuvjetnu obranu *svoje)a+ miljenja'

- voditelj potie peri1erne lanove na ukljuivanje'

- -ne pokazuje slae li se ili ne s od)ovorima lanove skupine'

- spreman je na kratke pauze tiinu u kojoj skupina razmilja i obino nakon

to)a slobodnije i aktivnije od)ovara. 3oditelj vodi bri)u o 1acijalnoj ekspresijiizrazu lica0 i openito o neverbalnoj komunikaciji.

4z izloeno)a vidimo da voditelj ima odluujuu ulo)u u razvoju )rupnih aktivnosti.

nje)ovim komunikacijskim vjetinama u velikoj mjeri ovisi uspjenost razvoja skupine i

ostvarivanja zadatka.

2. FUNKCIJE U RADU SKUPINE

5ivot skupine odvija se ostvarivanjem dvije temeljnih 1unkcija!

- 1unkcije koje se odnose na zadatak,

- 1unkcije koje se odnose na razvoj dobrih odnosa u skupini )rupna kohezija0..

Funkcije u odnosu na zadatak omo)uavaju neometano rjeavanja zadatka koraci iprocedure0!

". inicijacija # pokretanje rada! upoznavanje uvjeta zadatka ili cilja, de1iniranje problema,

do)ovor o proceduri rjeavanja problema'

%. in1ormiranje # razmjena in1ormacija, su)estija, prijedlo)a, ideja, injenica ... '


3/26

3

(. predla)anje # produkcija ideja! razvoj ideja, miljenja, stavova, prijedlo)a, relevantnih

in1ormacija, su)estija od lanova skupine'

2. pojanjavanje ili elaboracija - interpretacija i re1lektiranje predloenih ideja i su)estija,

izvoenje zakljuaka i sa)ledavanje implikacija pojanjavanje posljedica koje stvaraju

rjeenja0 navedenih ideja koje skupina uzima u razmatranje, davanje primjera'

$. sumiranje # uopavanje i povezivanje ideja u ve cjeline, pre)led i klasi1iciranje ideja'

6. stvaranje su)lasja - provjera su)lasnosti lanova skupine u odabiru rjeenja'

utvrivanje stupnja su)lasja o rjeenjima'

7. koordiniranje - usklaivanje tijeka rjeavanja postavljeno) zadatka kao cjeline,

pojedinih dijelova zadatka i provjera konzistentnosti odnosa pojedinih dijelova i

cjelina'

8. evaluacija - vrjednovanje rezultata rada na zadatku i pretpostavki za donoenje

odluke.

Funkcije u odnosu na skupinuomo)uavaju skladno tj. nekon1liktno djelovanje skupine u

stvaranju poticajno) ozraja, u kojemu se lanovi skupine potvruju kao osobe, jaajui

bliskost u skupini.

9e 1unkcije su!

". harmonizacija # preoblikovanje nesla)anja u skupini o nekom rjeenju, redukcija

napetosti, pruanje prilike da se objasne razlike u stavovima ili idejama lanova

skupine, sna)a ar)umenata umjesto ar)umenta sna)e 1unkcija, socijalno)

statusa...0'

%. stvaranje kompromisa - preispitivanje osobnih ideja, stavova, miljenja i prijedlo)a,

prihvaanje po)rjeke, samodiscipliniranje u interesu skupine, odstupanje od nekih

osobnih prijedlo)a'

(. samokontrola u raspravi - davanje prilike dru)ima lanovima da )ovore, interes zanjihove prijedlo)e i ideje'

2. postavljanje standarda - postavljanje i primjena kriterija standarda0 u radu skupine,

vrjednovanje njihovo) provoenja' ovisno o napredovanju skupine standardi se


4/26

4

postavljaju na sve vioj razini'

$. ohrabrivanje - stvaranje prijateljskih odnosa i skrbi za lanove skupine, uvaavanje

dru)ih i njihovih stavova, pokazivanje da vjerujemo u sposobnost dru)ih i iskazujemo

im povjerenje.

6. izraavanje osjeaja u skupini - razvoj )rupno) identiteta i osjeaja *mi+ u vezi s

)rupnim identitetom. iskazivanje prijateljskih osjeaja za dru)e lanove.

7. kritika 1unkcioniranja skupine - izraavanje nezadovoljstva! nezadovoljstvo nainom

1unkcioniranja skupine s ciljem da se uvedu promjene i da skupina skladnije i

uinkovitije djeluje' nastojanja na promjeni pravila rada skupine.

3. VODITELJ SKUPINE

visno o ciljevima rada i o odnosima unutar skupine voditelj moe odabrati i i)rati

razliite ulo)e. 3e je sam poloaj voditelja tako snaan izvor autoriteta pa se, pod nje)ovim

utjecajem, lanovi skupine esto povlae i ne osjeaju se slobodno u radu. :ak i kada se ne

objasne pravila i)re i ulo)a voditelja ne de1inira potpuno jasno, neka pravila ipak postoje.

:lanovi skupine na osnovi prethodnih iskustava pretpostavljaju autoritet voditelja i zakljuuju

to je poeljno a to nije, to se smije, a to ne. :lanovi, dakle, razliito interpretiraju sadraj

autoriteta voditelja i u skladu s time biraju poeljno ponaanje. 9akav pristup radu nije

poticajan jer lanovi nee slobodno )ovoriti ono to znaju, misle ili ele, ne)o *ono to je

poeljno+. ;ko elimo da skupina slobodno koristi svoje kreativne kapacitete, da bez straha i

nela)ode iznose svoja miljenja i ideje, potrebno je da voditelj ve na poetku rada de1inira

svoju ulo)u.

3oditelj raspolae s velikom koliinom socijalne moi to omo)uuje snaan utjecaj

na skupinu. 4zmeu skupine i voditelja uspostavlja se od)ovarajui odnos autoriteta tj.

kontrole i autonomije skupine.

3oditelj utjee na dvije osnovne komponente rada skupine!

SADRAJ RADA SKUPINE


5/26

5

". sadraj radadiskusije0 - voditelj utjee na izbor ciljeva rada, in1ormiranje lanova,

usmjeravanje diskusije, vrjednovanje ideja, odluivanje o prijedlozima itd.'

%. pravila igre - voditelj utjee na nain procedure0 rada u skupini, nain de1iniranja,

postavljanje i kontrolu primjene pravila u radu dodjeljivanje ulo)a, davanja i

oduzimanja rijei, kontrola vremena izla)anja, replike...0.

snovna pravila rada skupine de1iniraju uvjete u kojima e se odvijati diskusija tj.

de1iniraju to je doputeno, a to nije primjerice, pravo na rije ne moe se dobiti dru)i put

dok svi lanovi skupine nisu )ovorili, nije doputeno omalovaavanje, niko)a se ne smije

prekidati dok )ovori...0.


6/26

6

dnose temelji na dominaciji, a)resivnosti, nasilnosti i podinjavanju. >a taj nain voditelj

sveobuhvatno upravlja i kontrolira ivot i rad skupine u politici - =taljin, [email protected]. ekivana

i dominirajua ponaanja u skupini su! pasivnost, poslunost, nepoduzetnost, podreenost,

ulizivanje, poltronstvo, tuakanje, cinkanje, rivalstvo@. Aohezija skupine osniva se na strahu

od sankcija. *Badom+ voe, skupina, or)anizacija ili pokret se raspadaju i nestaju.

%. Karizmatini voditelj*najdrai pro1a+0 zadrava socijalnu mo u potpunosti i ne dijeli

je sa lanovima skupine. dnosi se ne temelje na podinjavanju ne)o oboavanju,

dobrovoljnom prihvaanju ili slijeenju. Aarizmatini voditelj je model identi1ikacije. 4ma *ono

neto+ to privlai i pokree ljude. =ljedbenici nastoje interpretirati misli i poruke

karizmatino) voe i provesti ih u ivot u politici - . Candhi, . D. Ain), >. endela, /he

Cuevara...0. 3oditelj ne utjee neposredno na sadraj niti na *pravila i)re+ u skupini. :lanovi

su neovisni i poduzetni. U skupini vladaju topli, permisivni i prijateljski odnosi. 4 nakon odlaska

karizmatsko) voe nje)ov utjecaj se nastavlja.(. Autoritativni voditelj*ekspert+0 socijalnu mo temelji na strunom znanju i iskustvu.

Bokree )a elja da ostvari postavljeni zadatak, a vodi )a tenja za visokim posti)nuima.

*Bravila i)re+ postavlja ili tolerira iskljuivo prema kriterijima dostizanja cilja rada. ;utoritativni

voditelj promiljeno utjee na sadraj rada imajui na umu postavljeni cilj te na *pravila i)re+ u

skupini samo toliko koliko je potrebno da se neometano radi i dostie cilj. =adraj rada i

*pravila i)re+dijeli sa skupinom u mjeri za koju procijeni da su lanovima dorasli, a da pri tome

ne u)roze visoko postavljene standarde rada i posti)nua. Bostavlja visoke osobne

standarde, a slino ponaanje oekuje i od lanova skupine. dnose uspostavlja prema1unkcionalnim naelima pravednosti, stro)osti, poticanja marljivosti, uvaavanju znanja,

kompetencija i posti)nua. 3oditelj je nerijetko model identi1ikacije sposobnijim lanovima.

:lanovi su neovisni i poduzetni. U skupini vladaju kole)ijalni i interesni odnosi.

2. Demokratski voditelj socijalnu mo temelji na ravnovjesju # istodobno ostvariti

zadatak i razviti odnose u skupini. Bokree )a elja da postavljeni zadatak ostvari s

najveim mo)uim rezultatom, ali ovisno o potencijalima i kapacitetima skupine. U radu

stalno ima na umu strateki cilj # osposobiti lanove da samostalno rjeavaju zadae

koristei kapaciteteEkompetencije skupine koje pokreu suradniki odnosi. 3aan cilj mu jeuenje *pravila i)re+ na sve vioj razini autonomije djelovanja. o odluivanja u svezi

sadraja rada i *pravila i)re+dijeli sa skupinom u mjeri za koju procijeni da su lanovi dorasli.

=kupinu shvaa kao kontinuirani proces razvoja lanova skupine. Bre1erira suradnike

odnose prema naelu 1unkcionalnosti i empatije. 3oditelj je nerijetko model identi1ikacije svim

lanovima. ni su neovisni, poduzetni i sposobni koristiti suradnike i natjecateljske modele


7/26

7

ponaanja. U skupini vladaju vedro raspoloenje, permisivni i prijateljski odnosi.

$. Voditelj failitator poticatelj0 socijalnu mo u cijelosti dele)ira lanovima skupine.

=voju ulo)u vidi u motiviranju lanova skupine na portvovan rad i razvoj prijateljskih odnosa

koji e omo)uiti postizanje najboljih rezultata za koje skupina ima potencijale. U radu stalno

ima na umu strateki cilj # razviti predispozicije lanova i radne kapacitete skupine. =kupinu

shvaa kao sredstvo razvoja lanova. Bre1erira suradnike odnose prema naelu empatije.

3oditelj je nerijetko emocionalni model identi1ikacije lanovima. :lanovi su neovisni,

poduzetni i sposobni koristiti suradnie i natjecateljske modele ponaanja. U skupini vlada

vedro raspoloenje, permisivni i prijateljski odnosi. :lanovi su samopouzdani i samosvjesni.

6. !eutralni voditeljsebe vidi samo kao 1ormalno) provoditelja striktnih *pravila i)re+ koja

je postavila skupina. >e sudjeluje u postavljanju pravila, ne utjee na sadraj rasprave niti

usmjerava diskusiju. >eutralni voditelj time razvija osjeaj si)urnosti i zatienosti u skupini.

:lanovi skupine oputeno rade jer znaju da se njihove ideje nee pod utjecajem voditeljaodbaciti ili omalovaiti ne)o e o njihovoj kvaliteti odluivati skupina. >adalje znaju da e svi

lanovi ravnopravno sudjelovati u radu i da e biti zatieni od )ovornika-prialica Fbit u

kratak, ali ...F0. =truni i poloajni autoritet neutralni voditelj metodiki o)raniava na pravila

i)re pa lanovi skupine mo)u raditi na problemu o kojem se raspravlja u oputenijoj

atmos1eri.

7. "loga komentatora promatraa0 predstavlja distancirano ili indirektno voenje

skupine. 3oditelj-komentator sjedi izvan 1okusa lanova skupine i prividno je neaktivan.

:lanovi skupine samostalno kontroliraju postupke u raspravi nain javljanja, redoslijed,vrijeme@ 0 i sadraj rasprave sami odluuju o promjeni pravca diskusije i aspekata koje e

razmatrati0. Ulo)a komentatora svedena je na to da on pratei rad povremeno komentira

aktivnosti skupine,sadraj rasprave0 ili pravila i)re nain voenja rasprave0.

8. Voditelj konsultant ima ulo)u nenametljivo) strunjaka kojemu se lanovi skupine

obraaju za pomo. >akon pruene pomoi voditelj se povlai i ne koristi autoritet. Bomo

savjetom, in1ormacijom ... prua iskljuivo na zahtjev lanova skupine.

G. Voditelj*putuju#i pjetaoistodobno radi s vie malih skupina. >aime, skupina od "% do

"$ lanova moe se razbiti u vie podskupina koje rade na istom ili na razliitim zadacima.3oditelj *putujui pjetao ee od skupine do skupine, postavlja im pitanja ili samo slua i time

motivira skupinu na intenzivnije interakcije.

"&.Advoatus dia$olis avolji odvjetnik0 ima motivacijsku 1unkciju. 3oditelj sustavno

radikalno oponira idejama i stavovima lanova skupine ili ih obezvrjeuje nastojei ih naljutiti.

3ii stupanj strasti u radu emocionalno) an)amana0 poveava uinkovitost rada lanova


8/26

8

skupine.

4z repertoara ulo)a vidljivo je da se ulo)e voditelja variraju s obzirom na to kako se i

koliko socijalna mo prenosi na skupinu i dijeli na lanove skupine. >a taj se nain skupina

manje ili vie motivira da preuzme autoritet i samostalno upravlja skupinskim odnosima,

samostalno mijenja *pravila i)re+ i osi)urava samoupravno voenje rasprave.

>avedeni pristup radu skupine polazi od shvaanja ovjeka kao autonomno) aktivno)

i stvaralako) bia koje samostalno ili u razliitim skupinama moe zadovoljiti svoje potrebe i

rjeavati probleme poveavajui kontinuirano stupanj slobode u odnosu na okolinu, dru)e

ljude i samo)a sebe. Aoristei ulo)e voditelja na peda)oki primjeren nain skupina moe

postaje vano od)ojno sredstvo u razvoju osobnosti djece.

4. TEHNIKE RADA U MALIM SKUPINAMA

3rsta rada diskusije0 u maloj skupini ovisi prije sve)a o postavljenom zadatku, a

potom o speci1inom sadraju i aspektima problema te o stupnju zrelosti odnosa u skupini.

Ulo)e voditelja i lanova skupine preciznije odreujemo polazei od tih elemenata.

Ha dostizanje odreenih ciljeva rada tj. obrazovnih ishoda razvoj odreenih

kompetencija uenika0 razvijene su posebne peda)oke tehnike rada u skupini. skupini.

Uzimajui u obzir cilj rada, tehnike uvjetno moemo razvrstati u tri skupine!

". tehnike usmjerene ko)nitivnim ciljevima razumijevanje situacije, rjeavanje problema,

analiza, studij sluaja, komparacija, lo)ika ar)umentacija...0'

%. tehnike usmjerene ideativnim ciljevima inovacije,ima)inacija,ideje...0'

(. tehnike usmjerene )rupno-komunikacijskim ciljevima razvoj odnosa u skupini, razvoj

osobnosti lanova skupine' jaanje kohezivnosti skupine, podizanje )rupnih standarda@

4.1.SEMINAR


9/26

9

1. =eminar" # diskusija u skupini na zadanu temu, oblik je akademske nastave.

=eminarski oblik rada komplementaran je predavanjima pro1esora i odrava se viekratno.

>akon uvodno) izla)anja studenta na osnovi prethodno napisano) rada, pod paskom

pro1esora sudionici aktivno raspravljaju o izloenom sadraju. =vrha seminara je da studenti

upoznaju teorijske probleme i metodolo)iju njihova istraivanja.

4.2.DISKUSIJA

2.


10/26

1

Brednost diskusije je disperzivnost rasprave kojom sudionici mo)u bolje shvatiti temu,

detaljnije upoznati razliite aspekte problema, proiriti vidokru) stajalita o nekom pitanju ili

temi kao i pripremiti primjerenije ar)umente za donoenje odluka.

zraje diskusijske tehnike olakava izla)anje pred skupinom i stvaranje prijateljskih odnosa.

>e1ormalni odnosi potiu osjetljivost za osjeaje dru)ih i skupinsku identi1ikaciju. =udionici

stjeu iskustvo da njihovi problemi nisu unikatni pa ih mo)u podijeliti sa skupinom tim prije to

i ostale lanove skupine mo)u muiti slini problemi. 9akvi odnosi ne mo)u se razviti tijekom

predavanja.

3aan imbenik diskusije tehnike je mo)unost davanja verbalne povratne

in1ormacije. >a predavanju se uitelj preteito oslanja na neverbalnu komunikaciju.


11/26

11

=adrajna priprava!

- odabrati primjerenu temu'

- analizirati i precizno utvrditi strukturu i aspekte teme'- utvrditi to znamo o temi ili problemu'- koje emo in1ormacije podastrti uenicima kao pripravu za diskusiju'

- sadrajno omeiti raspon diskusije'- postaviti od)ojnoobrazovne ciljeve.

etodika priprava!

- koncipirati *pravila i)re+'

- or)anizirati prostor kontakt *licem-u-lice+, udobnost0'

- odrediti vremensku strukturu uvod, rasprava, sumiranje, izvjeivanje0'

- de1inirati podskupine'

- dodijeliti ulo)e lanovima skupine.

20 avoena+ diskusija # je oblik diskusije u kojemu voditelj odreuje osnovnipravac diskusije, a sudionike navodi u eljenom pravcu, a sudionici postavljaju pitanja,


12/26

12

raspravljaju, predlau, komentiraju, ocjenjuju@ >asuprot predavakoj metodi, usmjerenadiskusija omo)uava uitelju da stekne detaljan uvid u to to uenici znaju i ne znaju.

*>avoena+ diskusija

". Briprava voditelj odabire prikladnu temu predmet0' postavlja ciljeva ili ideje o kojima e uenici diskutirati' istrauje strukturu teme' or)anizira temu i lo)iki pre)led teme' priprema vodea pitanja za svaku podtemu0' priprema saete upute za uenike.

%. Uvod

- voditelj postavlja pitanja na koja eli od)ovore'- kratko izloi kljune elemente teme da bi pokrenuo raspravu.

(.


13/26

13

=indikalna tehnika # na)lasak stavlja na razmjenu iskustava. Bolazi od prakse

raspravljanja u sindikalnim skupinama. = obzirom na razliite uvjete rada sindikalnih

podrunica i iskustva su razliita. Rad u velikoj skupini or)anizira se sa ciljem da sudionici

razmijene stavova, znanja i iskustva s dru)ima i proire vidike. Razvijaju se analitikesposobnost sudionika i stjee vjetina izla)anja ideja.. =Jndicate metoda je takoer

djelotvoran u analizi primijenjene pitanja koja su relevantna za iskustvo sudionika. Rad se

odvija tako da se velika skupina podijeli se na manje skupine koje paralelno rade na istim ili

komplementarnim problemima. Brema potrebi savjetuju se s voditeljem. =vaka podskupina

ima predstavnika. =kupine pismeno izvjetavaju o rezultatima nakon e)a sl4jedi kritika

evaluacija plenarno) rada.

4.4.STUDIJA SLUAJA

=tudija sluaja - voditelj ili lanovi skupine izlau pripremljeni sluaj nakon e)a slijedi

rasprava' razmatraju se razliiti aspekti sluaja' sluaj slui da se prijee na relevantnu temu

i iskoriste spoznaje iz analizirano) sluaja.

4.5.BUZZ SKUPINA


14/26

14

*Kuzz+ skupina skupina *zujanja+0 - mala skupina (-6 lanova0 koju 1ormiramo za rad

raspravu0 na odreenom zadatku u odreenom kraem vremenu, a koja pretpostavlja visok

stupanj interakcija u skupini.(

U *buzz+skupini moemo! rjeavati problem, vrjednovati aktivnosti

ili procesa, stvarati plan i pro)ram rada, *ruiti+ predrasude, za)rijati

skupinu za neku temu, stvarati i iriti ideje, 1ormulirati pitanja, stvarati

klasi1ikacije, oblikovati povratne in1ormacije o radu, oblikovati prijedlo)e,

stvarati bolju emocionalnu klimu za rad, re1lektirati rad i izla)ati@.

va tehnika ima sljedee etape rada! nakon inicijalne prezentacije veliku skupinu

podijelimo u *buzz+ skupine sa ciljem da se *pokriju+ razliiti aspekti teme ili da lanovi velike

skupine vie aktiviraju. =vaka *buzz+ skupina dobije odreeni pisani0 zadatak na kojemu radi

i potom izrauje pisano0 izvjee' odabrani )lasno)ovornika izvjeuje veliku skupinu o

rezultatima rasprave.

9ijek rada *buzz+skupine!

"0 Brovjerimo to uesnici znaju o temi%0 4zloimo svrhu i zadae rada u skupinama.

(0 bjasnimo proceduru rada skupina! 1ormiramo *buzz+-skupinu, odaberemo nainbiljeenja ideja i prijedlo)a, provedemo aktivnost u odreenom vremenu, odaberemoizvjestitelje, izvjeujemo veliku skupinu o rezultatima.

20 bjasnimo to oekujemo kao rezultat rada

3T!B'&) C,,/()p&'! p*& ! p*&.&!'&o Do'%$# PB&$$&p( ( M&B&%' St%t! U'&!*(&t0 N%,&% (! &CPB&$$&p( 66 t!B'&)%/0


15/26

15

$0 >ajavimo raspoloivo vrijeme za rad skupine.60 Bodijelimo veliku skupinu tako da okupimo! lanove koji sjede najblie, lanovi slinih

interesa ili lanovi slino) stila uenja ilidru)aije.

70 =avjetujemo skupinu kako da biljei rezultate.

80 Bitamo i od)ovaramo na pitanja u svezi sprocedurom rada.

G0 Boetak rada."&0 bilazimo i nad)ledamo.""0 Bred kraj rada upozoravamo na vrijeme koje jo

stoji na raspola)anju, podsjeamo da izaberuizvjestitelja.

"%0 )laavamo zavretak rada."(0 Bozivamo da svaka skupina izvijesti o radu."20 Brihvaamo doprinose skupina )lavnoj temi rada i usustavljujemo rjeenja."$0 Hakljuujemo rad."60 =umiramo i ponovimo )lavne rezultate."70 Hakljuujemo predavanje i ako je potrebno, ponavlja ciljeve rada."80 >akon rada vrjednuje uspjenost dostizanja planiranih ciljeva nastave.

4.!.DEBATA


16/26

16

Kitna odlika debate kao strukturiranerasprave je da su sadrrajni i or)anizacijski

okviri precizno odreeni pravilima koji utvruju!

- ain ar)umentacije.

9ijek debate!

1. =udionici se upoznaju s temom debate, problemom, pitanjem@

2. Normiraju se debatne skupine i odreuju njihove pozicije, primjerice a1irmacijska illi

ne)acijska@

3.


17/26

17

spontano sve ideje koje im padnu na pamet.Ale4 5s$orn

Krainstormin) je sastanak skupine ljudi koji stvaraju nove ideje o nekoj temi u

speci1inom podruju interesa. Aoristei pravila kojima uklanjaju inhibicije, ljudi slobodnije

razmiljaju, prelaze na novu razinu razmiljanja i tako stvaraju brojne nove ideje i rjeenja.

=udionici izlau ideje kako im se pojavljuju, a vlastite ideje )rade i na idejama dru)ih

sudionika. =vaka ideja se biljee i nema kritiziranja. =kupina evaluira ideje tek po zavretku

rada.

Aako je nastao brainstormin)O Krainstormin) se koristi u razvoju novih proizvoda,

uslu)a i procesa ili se moe primijeniti u razvitku vlastito) ivota. ;leP sborn, strunjak u

podruju o)laavanja, zakljuio je "G2". da tradicionalni poslovni sastanci inhibiraju koe0

stvaranje novih ideja. Bredloio je pravila koja potiu kreativnost!

- nema kritiziranja ideja

- potreban je to vea kvantiteta ideja

- treba )raditi na tuim idejama

- treba potaknuti divlje i preuveliane ideje.

Djudima se uvoenjem pravila daje sloboda miljenja da bi stvarali nove ideje. 9u

tehniku ;. sborn nazvao je think up 1antazirati0, ori)inalni termin kojim je opisivao proces

koji je razvio, a koji je kasnije pre1ormulirao u brainstormin). tkrio je da se potivanjem ovih

pravila stvara mno)o vie ideja i da vea kvantiteta ori)inalnih ideja znai i veu kvalitetu

korisnih upotrebljivih0 ideja. Avantiteta daje kvalitetu. Brimjenom novih pravila inhibicije su

bile reducirane, a one su prije sprjeavale sudionike u predla)anju ideja za koje su mislili da

bi mo)le biti smatrane po)renima i )lupima. sborn je otkrio da predla)anje smijenih

ideja moe potaknuti vrlo korisne ideje, jer one mijenjaju naine ljudsko) razmiljanja

luckaste ideje usmjeravaju ljude da razmiljaju u dru)im, novim pravcima0.

7.".3rste oluje ideja

/* snovni brainstormin) # tijek!

- pitanje, izazov ili temu treba napisati na papir ili plou.

- sudionike upitati za njihov doprinos input Q unos0.

- sudionici do rijei dolaze podizanjem ruke.

- svaku ponuenu ideju napisati na papir ili plou.


18/26

18

- Normirati listu sirovihideja.

6* 3rainstormingsa smjernicama # tijek!

- uesnike podijelimo u 2 skupine.

- )rupe smjestimo u u)love sobe kako ne bi raz)ovarali.

- svaka )rupa odabere )lasno)ovornika koji e djelovati kao voditelj )rupe i zapisivati

sve ideje )enerirane u sklopu nje.

- 1acilitatorEmoderatorE npr. u koli je to uitelj0 se nae sa svakim )lasno)ovornikom

posebno.

- )lasno)ovornicima dviju )rupa kae da pomou brainstormin)a navedu to vie

naina koritenja spajalice. tim )rupama dati to je mo)ue manje smjernica.- preostalim dvjema )rupama daje po list papira na kojem je napisana uputa!

3rainstormingom odredite naine kori+tenja spajalie. Britom slijedite ove smjernice!

a* >e dopustiti lanovima )rupe da ponu razmiljati da li su navedene ideje

dobre ili loe

$* Bosti)nite suradnju svih lanova )rupe

* >eka lanovi )rupe )ovore, a ne njen voditelj

d* Botiite lanove da slobodno iskazuju svoje miljenje

"0 Hatim neka predstavnici )rupa zaponu $rainstormingsjednicu. 9o neka

potraje "& minuta. >akon to)a 1acilitator treba objasniti )rupama da su

dobile isti zadatak, ali su dvije )rupe morale slijediti odreena pravila

prilikom sjednice. >akon to)a treba%0 usporediti ideje koje su )enerirale )rupe bez pravila i one koje su slijedile

pravila.(0


19/26

19

60 brainstormin) sjednice pomae da ona ostane 1okusirana na problem i

e1ikasna.

0* 3rainstormingu paru

=udionike treba podijeliti u parove. >a zadanu temuEpitanje prva osoba iz para da munjevit

od)ovor, a zatim odmah i dru)a. >eka nastave tako naizmjence davati od)ovore, ak i ako

tako skrenu s teme, sve dok ne budu mo)li apsolutno nita vie smisliti.

1* Usmjereni $rainstorming

4zvodi se tako da se par dana prije $rainstormingsjednice sudionicima daje tema, izazov ili

problem. >a sjednicu donesu svoje ideje, koje su samostalno )enerirali kroz tih par dana

razmiljanja.

7* 3rainstorming# dodavanje ideja

=vaki sudionik dobije karticu za zapisivanje ideja. =vaka osoba na karticu zapie svoju ideju i

zatim dodaju karticu sudioniku ulijevo. Aada sudionik dobije novu karticu, proita ideje,

dopie novu ideju i proslijediti dalje nalijevo. Bostupak se nastavlja sve dok svaka osoba ne

dobije jednom sve kartice. ;ko se osoba ne moe dosjetiti ideje, treba napisati pitanje, a

ostali sudionici onda mo)u na to pitanje od)ovarati. U ovom obliku 1ormi0 su runde sporije jer

ljudima treba vie vremena da proitaju ideje i od)ovore na pitanja. Nacilitator na kraju sakupi

sve kartice i sortira ih u kate)orije.

8* Boticani $rainstorming

Bri voenju $rainstormingsjednice poticatelj treba biti spreman ponuditi ideje koje e pomoi

u stimuliranju razmiljanja sudionika ako ne)dje zapnu ili ponu jednostrano sa)ledavati


20/26

2

problem. Aada se sudionici uspore u )eneriranju ideja, treba ih potaknuti na smiljanje jo

ideja. 9akoer moe im se rei i da je potrebno da izmisle koliko)od ideja mo)u u minuta.

9* 3rainstormingzapisivanjem

Brije ne)oli zapone verbalni $rainstorming, neka svaki sudionik zapie svoje ideje na papir.

Hatim treba pokupiti sve ideje i ponovo ih podijeliti. >ije vano ako sudionici ponovo dobiju

svoje ideje. >eka svi sudionici naizmjence itaju ideje koje su im date. 9o omo)uava da se

ideje anonimno prezentiraju i moe omo)uiti da se pojave ideje za koje bi sudionike mo)lo

biti neu)odno da ih javno prezentiraju iskau0. Aada su sve ideje proitane, zapoinje se s

verbalnim $rainstormingom, radi dobivanja jo odreeno) broja novih ideja koje je potaknuloitanje zapisanih ideja.

2* 4ndividualni $rainstorming

4ma tendenciju produkcije ire) raspona ideja ne)o )rupni $rainstorming, ali ne razvija ideje

toliko e1ikasno, moda sto)a to individue preputene same sebi nalete na problem koji ne

mo)u rijeiti. 4ndividue su slobodne da samostalno istrae ideje u vlastito slobodno vrijeme i

bez straha od kritiziranja, te bez dominacije dru)ih lanova )rupe.

:* =kupni $rainstorming

Razvija ideje dublje i e1ikasnije, jer kad jedna osoba naie na potekoe u razvoju ideje,

moe ju potaknuti kreativnost i iskustvo dru)e osobe. Crupni brainstormin) ima tendenciju

produkcije manje) broja ideja u irinu, jer se vrijeme troi i na razvijanje ideja u dubinu, i

moe dovesti do potiskivanja kreativnih ali tihih osoba od )lasnih i nekreativnih.

/;*jeoviti $rainstorming

oe se ostvariti tako da se npr. de1inira problem, i onda se pusti lanove tima da

samostalno dou do iroko) niza potencijalno dobrih rjeenja.


21/26

21

moe pomoi lanovima tima da uu na sjednicu s irim rasponom mo)unosti. 9a rjeenja

se onda unapreuju i razvijaju kroz )rupni $rainstorming.

//* Hapisivanje ideja $rain


22/26

22

". drediti trajanje sastanka.

%. bveznost sudjelovanja.

(. =lobodno izla)anje ideja.

2. Boticanje neobinih ideja.

$. 4zrei sve to sudionicima *padne na pamet+.

6. Avantitet - proizvesti to vei broj ideja.

7. Craditi na idejama koje su izloene.

8. =vi sudionici su ravnopravni.

G. =uzdrati se od kritiziranja.

"&. Botaknuti humor.

"". Covore sudionici, a ne voditelj.

3rainstormingje proces koji je najbolje initi unutar )rupe ljudi i to slijedei sljedea pravila

=ihaela =organa >reative ?orkfore .nnovation0!

- treba imati dobro de1iniran i jasno izreen problem

- treba neko)a zaduiti da zapie sve ideje kako se pojavljuju

- treba imati pravi broj ljudi u )rupi ni prevelika ni premala0

- treba neko)a zaduiti da pomo)ne provoenje temeljnih, )ore naavedenih pravila.

7.(. 9ijek oluje ideja


23/26

23

$. 3oditelj vodi rad tako da svi mo)u izloiti ideje

6. 3oditelj potie predla)anje neobinih ideja

7. Habranjuje kritiziranje, ismijavanje, ocjenjivanje i sl.

8. Bie ideje na plou, osim onih koje se ponavljaju.

G. eke ideje su dobre, a neke ne. ;naliziranje za vrijeme sjednice, unititi e kreativni

proces.

Aasnije se rezultati brainstormin)a mo)u analizirati pomou dru)ih metoda za unapreivanje

kvalitete. Bosebice, tu je metoda - grupiranje, odnosno dijagram grupiranja, metoda

sortiranja sirove liste ideja, koristei instinkte pri njihovoj kate)orizaciji.

I9L; 4 L;

Krainstormin) se esto smatra procesom jednostavno) navoenja svih ideja kojih se

moe dosjetiti )rupa ljudi kao od)ovor na dati problem ili pitanje.

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>

>


24/26

24


25/26

25

3rainstorming je jednostavna metoda za iznoenje i pristupanje in1ormacijama. :esto se

koristi za dobivanje miljenja i raznovrsnih )ledita oko neko) problema.

va metoda je po)otovo dobra u radu s uenicima kada je potrebno )enerirati nekakvu listu# inventara, karakteristika, razlo)a ...

Aoraci $rainstormingau razredu!

"0 Uitelj de1inira ili vodi uenike do de1inicije0 u reenici ili dvije speci1inu temu

brainstormin)a

%0 Uenici pojedinano zapiu jednu-dvije ideje za listu koja e se ispuniti %-( minute0

(0 Uenici u parovima susjedi u klupi0 usporede i kombiniraju svoje ideje %-( minute0

20 Bo etvero uenika dva para0 kompariraju i kombiniraju svoje ideje %-( minute0$0 Ledan ili dva dra)ovoljca iz razreda zapisuju in1ormacije na plou, raunalo ili

prozirnicu ili plakat.

60 =vaki tim uenika, naizmjence, nudi po jednu ideju za zajedniku listu, a proces se

nastavlja sve dok nisu zapisane sve nove ideje

70 Uitelj pita uenike da po)ledaju listu i ponude jo novih ideja ako se mo)u sjetiti.

80 Aada su sve in1ormacije iscrpljene uitelj moe dodati vlastiti doprinos listi, da

osi)ura da lista sadri sve vane in1ormacije.

G0 ;ktivnost moe ovdje zavriti, ili se moe nastaviti korakom analize # sla)anjaelemenata po nekom de1iniranom kriteriju. >a taj nain dolazimo do pet najboljih ideja

i objanjavamo njihov odabir. 9aj korak mo)u obavljati uenici individualno, u

parovima ili )rupama po etiri.

Brednosti $rainstormingmetode u radu s uenicima!

smanjuje koliinu predavanja uitelja,

poveava nivo aktivno) uenja,

aktivira kreativno miljenje uenika,

osi)urava temeljit pre)led zadataka ili prethodno prjeeno) sadraja,

uinkovito troenje razredno) vremena,

mo)unost uitelju da uenika promatra u akciji,


26/26

26

ukljuuje visok nivo sudjelovanja uenika,

omo)uava uenicima da mentalno operiraju in1ormacijama.

4.%.IGRANJE ULOGA

l)ranje ulo)a je tehnika rada u skupini koja ima za cilj razvoj ili osvjeivanje

interpersonalnih odnosa, stjecanje razliitih socijalnih vjetina, opaanje, razjanjavanje i

vrjednovanje socijalnih situacija. 9ehnika se primjenjuje tako to se postavi zadatak koji

lanovi skupine rjeavaju koristei razliita ponaanja, postupke ili socijalne obrasce koji

mo)u biti unaprijed de1inirani ili trenutno oblikovani nasilnik, povuena osoba, popustljivi

uitelj@@@0. 9ijek aktivnosti slobodno se oblikuje ovisno o i)ri - simuliranom aktivnostima

Botiu se interakciju unutar skupine i doprinose osvjeivanju pojava u skupini.

4.&.SIMULACIJA

=imulacija je podvrsta tehnike i)ranja ulo)a koje su u visokom stupnju de1inirane.

Documents

Tehnike rada u skupini