Tehnobetonac - broj 11

TEHNOBETONAC

sigurna linija susreta BROJ 11 / 2012

Razgovor s predsjednikom i članovima UpravePonosni graditelji hotela Parentium u PorečuPosjet ministra graditeljstva Ivana Vrdoljaka

IMPRESUM

Časopis: „TEHNOBETONAC“

Nakladnik: Zagorje-Tehnobeton d.d.

Naklada: 950 primjeraka

Glavna urednica: Zvjezdana Erceg

Tekstovi i obrada teksta:

Zvjezdana Erceg / Mario Mun�ar / Janja Martinec

Ideje i struktura teksta:

Zvjezdana Erceg / Mario Mun�ar / Janja Martinec

Dizajn: Mario Mun�ar / Zvjezdana Erceg

Fotografije: Zagorje-Tehnobeton

Služba za odnose s javnošću

T. 042/212-092, 313-279

W. www.gpzagorje.hr

[email protected]

TEHNOBETONAC

UVOD 2DOBRA ORGANIZACIJA POLA POSLA 3NA HORIZONTU 5POTPORNI ZID 8ČUDESNI SVIJET GRADNJE I PROIZVODNJE 12NAŠA SCENA 16GLASNI ŠAPAT 17MIKSER 18NAŠ KUTAK-NAŠ TRENUTAK 20SIGURNA LINIJA SUSRETA 22IZ ZAGORSKE ŠKRINJE 23TEHNOBETONSKI HOROSKOP 24

1. Jeste li zadovoljni proteklim razdobljem od početka ove godine?

Izmamiti izraz zadovoljstva od gospodarstvenika, naročito graditeljskog sektora, danas je nemoguća misija. Ova već peta krizna godina započela je nepovoljnim meteorološkim prilikama (oštrom zimom), koja je nažalost, dodatno pojačala probleme koji muče gra-diteljski sektor. Sa izvršenjem, prilično „hrabrog“ plana za ovu godinu, ne možemo biti zadovoljni ali očekivanja smo da će se ukupni dojam krajem godine ipak popraviti.

2. Zagorje-Tehnobeton d.d. i ove godine kotira visoko na ljestvici u sektoru gra-diteljstva, nalazi se na 5. mjestu te ukupno na 63. mjestu na listi 500 top kom-panija u RH? Unatoč krizi Društvo ima svojevrsni kontinuitet poslovanja. Kako to komentirate?

Po ostvarenom prihodu smo na 4. mjestu u Hrvatskoj, bar prema podacima Poslovnog dnevnika. Uzmemo li u obzir činjenicu da su bolje plasirani, po tom pokazatelju, Bina Istra, Dalekovod i Hrvatske autoceste, mogli bi zaključiti da smo u 2011. godini bili prvi graditelj u Hrvatskoj po ostvarenom prihodu. Sama činjenica da smo, uz zabilježeni pad prihoda, u Hrvatskoj izbili praktično na prvo mjesto, govori u prilog teškom stanju u hrvatskom graditeljstvu, odnosno, da su ovih godina naši konkurenti zabilježili veće padove u po-slovanju. Uzmemo li u obzir podatke da smo u 2011. godini značajan prihod ostvarili u inozemstvu, što ukupno konsolidirano premašuje 1 milijardu kn prihoda, sve u svemu bi trebali biti zadovoljni. No tu je cijeli niz drugih problema sa kojima se borimo: nelikvidnost, veliki pritisak na cijene, veliki pad dobiti iz redovnog poslovanja, nedostatak novih poslo-va radi velikog pada investicija kao posljedica velike krize kojoj svjedočimo. Naše odoli-jevanje krizi ima „vijek trajanja“ i iskreno se nadam da je pred nama trenutak kada ćemo ugledati svjetlo na horizontu tmurne gospodarske situacije u zemlji i regiji!

3. Kako se boriti s nepovoljnom situacijom na tržištu?

Moramo se dodatno i to svi do jednoga mobilizirati oko jednog cilja, kako podići svoju konkurentnu sposobnost kroz pronalaženje i „istiskivanje“ unutarnjih rezervi. Preduvjet za to su: radna disciplina, organiziranost, lojalnost i bezuvjetno poštivanje propisanih procedura od strane svakog našeg zaposlenika. Siguran sam da imamo potencijal za te zadaće i da imamo potrebno znanje. Vjerujem i u mudrost našeg poslovodstva u lociranju i prepoznavanju tog potencijala i njegovog „osloba�anja“ jer to nam je nužno u uvjetima snažnog pritiska na cijene, u uvjetima često i nelojalne konkurencije na tržištu.

4. Koliko je važna suradnja Društva sa sindikatom i Radničkim vijećem?

Permanentna suradnja i kontakti naročito u kriznim vremenima izuzetno su važni. Sindi-kat i Radničko vijeće u sklopu svoje uloge i odgovornosti prema Društvu mora ukazivati svojem članstvu na sve nedopustive anomalije koje sa svoje točke gledišta uočavaju, a koje štete našoj uspješnosti i našem ugledu. Kroz suradnju Uprave, Sindikata i Radničkog vijeća nužno je i nadalje raspraviti aktualne teme, kako bi i samo sindikalno članstvo bilo informirano i svjesno situacije u kojoj se nalazimo mi i sektor kojem pripadamo i da onda

u skladu sa tim odgovorno postupaju. Figurativno rečeno, u istom smo brodu koji je trenutno ne na uzburkanom, već na olujnom moru. Dijelimo istu sudbinu i svi članovi „posade“ moraju odgovorno izvršavati svoje zadaće i stalno moraju biti svjesni toga, a za pobu�ivanje i održavanje takve svijesti odgovorna je i Uprava i Sindikat.

5. Što svatko od zaposlenika može napraviti kako bi pridonio boljem radu Društva?

Ama baš svaki naš zaposlenik bez zadrške mora reagirati na svaki „slučaj“ koji nije u skladu s propisanim našim postupcima, na svako počinjenje materijalne štete ili štete ugledu našeg Društva, jer danas u krizi, ovakva postupanja imaju puno dalekosežnije posljedice po Društvo. Uvijek i ponovno sami moramo preispitivati jesmo li lojalni Društvu, jesmo li postigli razinu očekivanog doprinosa njegovom napretku. Zahtjevi koji se postavljaju pred nas sve su veći i toj činjenici moramo se prilagoditi i spremno ju prihvaćati. Žal za nešto lagodnijim vremenima, koja su iza nas, neće nam pomoći.

6. Kakvo je Vaše predvi�anje poslovanja do kraja ove godine?

U ova vremena teško je pouzdano planirati poslovanje i uskla�ivati očekivanja vlasnika - dioničara, Sindikata i društvenog okruženja. Na puno čimbenika ne mo-žemo utjecati jer su s globalne ili političke razine ali ako u dijelu, na koji možemo utjecati, budemo najbolji - opstati ćemo i spremno zakoračiti u 2013., nadam se perspektivniju godinu.

7. Vaša poruka čitateljima Tehnobetonca?

Umjesto uobičajene poruke, želim Vas sve uputiti na test preispitivanja temeljnih preduvjeta koji će nas sigurno dovesti našoj najvećoj, toliko u ovom trenutku ne-ophodnoj, učinkovitosti. Zašto? Zato jer ga i sam dnevno „prolazim“ i preporuču-jem ga svim zaposlenicima i „šefovima“:

1. Znam što se od mene očekuje, koji su mi zadaci, koji je moj doprinos.

2. Imam potrebne radne uvjete, organizaciju i opremu primjerenu radnom mjestu.

3. Proteklog tjedna dobio sam pohvalu za dobro obavljen posao.

4. Moj šef se brine o meni kao osobi, prati me i razumije me u mojoj ukupnosti.

5. Netko me na poslu stalno usmjerava, potiče, ohrabruje, nastoji iz mene izvući sve najbolje.

6. Imam priliku raditi na zadacima koji mi odgovaraju, gdje mogu upotrijebiti naj-bolje sposobnosti i pozitivne strane.

Potrudimo se i to odmah za potvrdu ovih konstatacija i time učinimo naše Društvo uspješnijim i sretnijim!

Predsjednik Uprave

Miroslav Bunić

DOBRA ORGANIZACIJA POLA POSLA

Miroslav Bunić

Razgovor s predsjednikom Uprave

TEHNOBETONACBROJ 11 / 2012.

2 3

RIJEČ UREDNIKA SADRŽAJ

UVOD

Poštovani čitatelji,

Tehnobetonac je kao što vidite dobio novo ruho, a na tragu zanimljivijeg formata koji podsjeća na prave novine uz preglednije tekstove. Razmišljajući o Tehnobe-toncu i njegovoj opravdanosti shvatila sam da je ideja od samog početka sazrela, da je ispravna jer se kroz ovaj interni medij posvećujemo ljudskom resursu zbog kojeg je i projekat pokrenut. Tehnobetonac svim zaposlenicima pruža informacije, daje dublju analizu Društva i konačno čitajući ga možete izvući neke svoje misli, promijeniti ili ne svoje stavove i gledišta na situaciju kako u našem Društvu tako i oko nas. Kroz ovaj broj Tehnobetonca željeli smo progovoriti o stanju u Društvu Zagorje-Tehnobeton d.d., o odnosu svih nas prema sebi, prema kolegama kao i pružiti Vam mnogo informacija i osvrnuti se na doga�aje koji su obilježili rad i dru-ženje u cijeloj našoj grupaciji u proteklih nekoliko mjeseci.

Kroz Tehnobetonac se prožima pozitivna poruka, a inspiraciju smo našli u pre-krasnim prozorima grada Varaždina tako da ćete čitajući ovaj broj putovati lije-pim, starinskim i baroknim “pogledima u budućnost“ kako smo i nazvali ovaj broj Tehnobetonca.

Svima nam je potreban novi optimizam i pozitivniji stav prema sebi i prema situ-aciji u gospodarstvu jer kukanjem, ljutnjom i mislima „kako je bilo“ nećemo ništa postići. Proučavajući temu ljudskih resursa u našem Društvu gotovo je nevjero-jatno kako su neki zaposlenici svjesni situacije dok drugi misle da se to njih ne tiče. Svaki doprinos pojedinca kao i cijelih timova u našim organizacijskim jedinicama u smislu smanjivanja troškova i povećanja organizacijskih mjera uvelike će dopri-njeti isključivo boljoj budućnosti za sve nas, u suprotnom gubimo utakmicu.

Sama činjenica što je plaća na vrijeme, ne znači da cvjetaju ruže... da, treba dobiti svoje...da, ali jesmo li dali sve od sebe? Jesmo li željeli dovoljno jako i trudili se do-voljno za tu konstataciju kako nam nešto pripada?

Svaki problem koji vidimo pogotovo u današnje vrijeme čini nam se ogroman... stanemo...i pitamo se da li je rješiv? Naravno, Tehnobetonski duh je danas po-trebniji no ikad, svi Vi ste jedinke koje znaju, mogu i žele i zato je nužno da svatko od nas polazi od sebe, da sagleda sve mogućnosti kako pomoći organizaciji, kako doprinjeti kvaliteti poslovanja i postizanju visokih rezultata u danas niskom gos-podarskom statusu zemlje.

Radimo u cijeloj regiji, strategija Uprave i managementa održala je Društvo na no-gama, doprinos svakog pojedinca je bio i bit će nužan za daljnje vizije i razvoje ali bez stalnih promjena u organizaciji, koje će biti sve turbulentnije ako želimo držati korak sa najboljima, neće ići i ne treba se za time zanositi.

direktor Sektora općih poslova,

Zvjezdana Erceg

DOBRA ORGANIZACIJA POLA POSLA NA HORIZONTU

Opišite razvoj projekata koje vodite i u kojoj su fazi projekti trenutno?

Od samog početka finan-sijske krize, čini se kao da se sve industrije utrkuju da pokažu da su one naju-groženije njenim efektima. Me�utim, nekako nam je svima jasno da je gra�e-vina svakako me�u onima koje su prve i najjače ose-tile efekte globalnih nesta-bilnosti. Većina privrednih društava u Srbiji suočena

je sa nizom problema. Na podužem spisku posebno se ističu: nelikvidnost, ne-dovoljna investiciona ulaganja, nepovoljni uslovi za dobijanje kredita, sporo prilago�avanje evropskim standardima i tehničkoj regulativi, rad na “crno” i “siva” ekonomija, i konačno, neure�enost tržišta. U ime toga, želeo bih ista-ći činjenicu, da mi, kao domaća gra�evinska kompanija stranog osnivača omogućavamo upošljavanje domaćih gra�evinskih preduzeća i na taj način obezbe�ujemo likvidnost tog sektora, zadržavajući postojeću zaposleno-sti, naravno ostavljajući prostora za otvaranja novih radnih mesta. U jednoj tako reći nezavidnoj situaciji finansijske krize koje sam pomenuo na samom početku, naša kompanija pored završena dva tržna centra upravo je završi-la izgradnju i regionalnog VIP centra u Kragujevcu, a u istom gradu radimo i na izgradnji pratećih objekata gradskog stadiona “Čika Dača”. U ovoj godini uspešno smo završili radove na projektu “Poboljšanje energetske efikasno-sti javnih objekata” gde je Investitor Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, a projekat je finansiran od strane Svetske banke. Svakako želeo bih napomenuti i skori završetak hotelsko-poslovnog objeketa “Blok 11”, površine 25.000 m2 koji se nalazi na Novom Beogradu, čija je površina oko 25.000 m2 i koji će kao takav, ravnopravno parirati ostalim hotelima visoke kategorije, a nama sigur-no otvoriti put ka novim objektima. U Vojvodini, preciznije u gradu Zrenjaninu, tako�e planiramo skori početak izgradnje retail parka “Super Nova”.

Planirate li nastavak radova tj. pokretanje novih projekata?

Svakako, no, obzirom da je kao što sam već rekao, gra�evina jedna u krizi naj-podložnijih privrednih grana na svetskom nivou, što de facto pokazuje i po-datak da je pet miliona gra�evinara ostalo bez posla samo u toku prve godine globalne krize, vrlo je teško doći do novih projekata. No, kako se Srbija pribli-žava članstvu u EU i Svetskoj trgovinskoj organizaciji, nadamo se da će se i naša kompanija susresti s novim mogućnostima i konkurentskim izazovima.Pošto su nas Investitori, rekao bih za vrlo kratak vremenski period, prepoznali kao ozbiljnu i pouzdanu firmu, dobili smo pozive za učešće na tenderima za izgradnju vrlo značajnih objekata i nalazimo se u najužem krugu potencijalnih izvodjača.

Koliko ste zadovoljni organizacijom posla?

Organizacija posla je nešto što je još 1911. američki inženjer Taylor prvi pokušao da objasni, a to je da se boljom organizacijom rada i rukovo�enja može pove-ćati efikasnost. Ljude, dakle treba smatrati delom organizacije. Razumevanje tima kao grupe pojedinaca koji rade zajedno na zadatku jeste jedini pravilan pristup koji daje rezultat. Svi pojedinci moraju posedovati znanje, iskustvo i naročito angažovanost i želju za napredovanjem i rezultatima. Uslovno smo

mlada firma u Srbiji, ali uz pomoć osnivača Zagorja-Tehnobeton d.d. Varaždin kao jedne od najvećih firmi regiona u sferi gradjevinarstva i dobrog iskustva našeg kadra u Srbiji, organizacija posla nam je u uzlaznoj putanji. Naš razvoj i realizaciju novih projekata, mora ispratiti kvalitetna organizacija posla.

Koje su karakteristike projekata koje trenutno vodite?

Aktualni projekti, kao i projekti na koje pretendujemo su obično kompleksni-ji i zahtevniji: šoping-centri, hotelsko-poslovni kompleksi, Data centri ( npr. VIP mobilne telefonije u Kragujevcu). Na srpskom tržištu je prisutan veliki broj manjih i srednjih gradjevinskih preduzeća, tako da nema smisla sa njima ula-ziti u trku kod izgradnje tzv. „običnih“ objekata kao što su stambene zgrade, administrativne zgrade i sl. Naša šansa i budućnost je izgradnja zahtevnijih, specifičnih, objekata i kompleksa, kojih je još uvek veoma malo izgradjeno u Srbiji. Sa znanjem i iskustvom kako našeg tima tako i matične kuće iz Varaž-dina ovde vidimo našu šansu da se razvijemo u ozbiljnu i veliku gradjevinsku firmu.

Kakvo je Vaše iskustvo u radu s kolegama iz Hrvatske?

Veoma pozitivno. Kolege u Hrvatskoj, a naročito tehničko osoblje koje vodi ili je uključeno u realizaciju projekata u Srbiji, izuzetno je kvalifikovano, sa do-brim iskustvom, a naročito poseduje vrlo dobre ljudske kvalitete. U širem smi-slu, pripadamo jednom regionu, tako da se kako u tehničkom smislu tako i u onim ličnim osobinama i pogledima veoma dobro razumemo i razmišljamo u istom smeru.

Kolika su danas ulaganja u realni sektor i kakva je Vaša prognoza?

Činjenica je da je Srbija danas interesantana za inostrana ulaganja. Kako smo informisani, u Agenciji za strana ulaganja i promociju SIEPA kažu, da posled-njih meseci beleže rast investicija i interesovanja stranih ulagača, tako da iskreno verujem da će se tu naći mesta i za nas. Ni zemljama u regionu ne ide sjajno. Velika je borba za svakog investitora. Hajmo reći da je iza nas tek “prvi kvartal” koji generalno ne može biti dovoljno referentan kada je gra�evinska industrija u pitanju, tako da moramo nastaviti dalje.

Koliko će, prema Vašem mišljenju, ulazak RH u EU utjecati na poslovanje u inozemstvu?

Svakako da se očekuje unapredjenje regionalne saradnje u svetlu ulaska Hr-vatske u Evropsku uniju. Činjenica je da je kriza na sve nas delovala na isti način, tako da je sigurno, jedan od načina borbe protiv globalne krize veća i kvalitetnija medjusobna saradnja u regionu. Činjenica je postoje značajni potencijali saradnje srpske i hrvatske privrede s obzirom da je činjenica da sve srpske kompanije u većinskom vlasništvu kompanija iz Hrvatske uglav-nom uspešno posluju. Ono što svakako daje olakšice svemu tome je pre svega blizina tržišta, nepostojanje jezičkih barijera, tradicionalnih poslovnih odnosa i sl. Što se tiče očuvanja i napredovanje firme Tehnobeton 2009, a i napre-dovanja Zagorja-Tehnobeton d.d., bitno je širiti tržište tj. poslovanje i na ino-stranstvo. I to ne samo u našem regionu već i šire. Zagorje-Tehnobeton je taj iskorak napravilo u pravom trenutku, što je dokaz i osnivanje Tehnobetona 2009 u Srbiji, a mi sa svoje strane pokušavamo da damo doprinos daljem širenju poslovanja kako u regionu tako i u neke dalje destinacije.

izvršni direktor Tehnobeton 2009 Beograd

Ljubiša Popović

Unatoč nepovoljnoj situaciji u gra�evinskom sektoru Zagorje-Tehnobeton d.d. uspijeva i dalje provoditi svoju viziju i misiju. Kako to objašnjavate gospodine Perić?

Kad ste sigurni u sebe i kad vjerujete u ono što radite onda je uspjeh neizostavan bez obzira na trenutno prisutne negativne globalne i lokalne trendove u našem gra�evinskom sektoru. Na-dalje, vrlo je bitno predvidjeti takve negativne okolnosti i unaprijed osmisliti i usmjeriti buduća djelovanja te se za isto ekipirati i pripremiti. Pravovremeno i pravilno prilago�avanje promije-njenim uvjetima domaćeg tržišta, diverzifikacija participiranja u privatnim i javnim investicija-ma kao i ispravno tempirani izlazak na strana tržišta definitivno su bili ispravna odluka i sada ju treba samo nastaviti provoditi na isti i još bolji način, naravno uz održivu organizaciju i progres.

Gospodine Gluhaković, recite nam kakvo je trenutačno stanje u realnom sektoru i kakva je Vaša prognoza?

Realni sektor je u današnje vrijeme manje-više prepušten sam sebi. Pokušavamo se snalaziti na sve moguće načine kako bi prebrodili trenutačno stanje. Paralelno s tim procesima, pripre-mamo se i na uvjete poslovanja koji će, nadamo se uskoro doći, kada vrijeme ove duboke krize gospodarstva bude konačno za nama i kada će na svjetlo dana izaći samo dobro ustrojeni gospodarski subjekti, koji imaju šansu opstati na globalnom tržištu.

Vlada je najavila pokretanje novih projekata. Kako Vi gospodine Perić na to gledate i koliko je vjerojatno da i Zagorje-Tehnobeton d.d. konkurira za sudjelovanje u njima?

„Tresla se brda rodio se miš“, no nadamo se da će se u budućnosti ipak nešto desiti. Najavljivani projekti u energetici definitivno imaju veliki period pripreme od 2-3 godine i naravno faza u ko-joj bi mi kao izvo�ači mogli participirati dolazi nakon tog perioda. Javno privatno partnerstvo je dobar projekat no trenutno se čini da banke i nisu previše zainteresirane, a u tom slučaju potencijalni privatni partneri tj. gra�evinske tvrtke iz RH gube zasigurno utakmicu pred stranim gra�evinskim gigantima koji imaju strane banke iza sebe sa znatno povoljnijim uvjetima krediti-ranja. No, bez daljnjega, vjerujemo u poteze ove Vlade i želimo im uspjeh jer će to značiti uspjeh i za nas, no više smo usmjereni kao i do sada na privatne investicije u RH i u regiji, spremni na participiranje u najavljivanim vladinim projetima.

Gospodine Gluhaković koliko je bitno širenje poslovanja u inozemstvu i koliko će ula-zak RH u EU imati utjecaja na isto?

Pokazalo je se da je odluka koja je donešena u smislu izlaska na strana tržišta, bila isprav-na. Doduše, rezultati koji su u par zadnjih godina postignuti su različiti ovisno o zemlji u kojoj smo zastupljeni i o investitorima za koje radimo u tim zemljama. Naučilo se dosta, tako da za buduće projekte imamo dovoljno iskustva pri procjeni naših rizika. Što se tiče pristupanja Europskom tržišnom prostoru, vrlo su bitni projekti koji su završeni ili su u fazi realizacije, a tiču se naših narudžbi u Sloveniji i Ma�arskoj. Na tim temeljima ćemo i nadalje nastupati na tim tržištima koja traže jedan drugačiji pristup poslovanju. U tom smislu oče-kujemo i podršku našeg strateškog partera.

Došlo je do odre�enih organizacijskih promjena u Društvu. Molim Vaš komentar?

gospodin Gluhaković:

Neminovna potreba za prilagodbom, tra-ži i ovakve vrste promjena. Izvršene su promjene u smislu imenovanja tročlane Uprave. Isto tako obavljene su i promjene na rukovodećim mjestima pojedinih sek-tora unutar tvrtke. Mišljenja sam da da bi ovakve vrste kadrovskih promijena tre-bale polučiti rezultat u relativno kratkom vremenskom periodu.

gospodin Perić:

Organizacijske i kadrovske promjene na svim nivoima u firmi su kontinuitet i nisu nikakva novost te će se u cilju održivog na-pretka i dalje provoditi na svim razinama. Tročlana uprava je izme�u ostalog rezul-tat strateškog partnerstva sa firmom Max Böegl što će zasigurno polučiti odre�ene pozitivne rezultate.

Vaša poruka svim zaposlenicima Društva?

gospodin Gluhaković:

Lojalnost i privženost tvrtki iznad svega. U novim tržišnim uvjetima, koji su izu-zetno teški i kompleksni, potrebno je da svaki pojedinac pokaže spremnost na prilagodbu, daljne učenje i napredovanje, fleksibilnost i iznalaženje novih rješenja na svakodnevne izazove. To dakako, za sobom povlači i još veću potrebu za tim-skim radom, jer samo kao kolektiv može-mo odgovoriti svim izazovima koji se pred nas postavljaju.

gospodin Perić:

U kriznim situacijama, a ovo danas zasi-gurno je krizna situacija, uspješni ljudi i kompanije koji su spremni za takve izazove mogu iznjedriti dodatni uspjeh ali moraju biti bolji od konkurencije. Želim vjerovati i čvrsto vjerujem da mi to jesmo, a u ovom slučaju našu kompaniju mogu usporediti sa užetom u kojem svaka nit ima svoju funk-ciju u nosivosti užeta. Svaki naš djelatnik je bitna nit u nosivosti i opstojnosti naše tvrtke i ako jedna nit popusti druga nit tre-ba preuzeti njezinu funkciju sve dok se ne ubaci nova nit.

Romano Perić Stjepan Gluhaković

...skori početak izgradnje retail parka “Super Nova”

hotelsko-poslovni objekat “Blok 11” u Novom Beogradu

Razgovor s članovima Uprave

Inozemstvo - Srbija


4 5

NA HORIZONTU

Tržište Kosova, kao i kom-pletno tržište zapadnog Balkana zbog svog geo-grafskog položaja u po-sljednjih nekoliko godina postalo je interesantno i našoj tvrtki koja je prepo-znala izuzetne gospodar-ske potencijale Kosova, kao najmla�e europske države. Kosovo je zbog svoje teške i neizvjesne političke situacije, kako u daljnjoj tako i u bližoj proš-losti, često bilo zapostav-

ljano u pogledu razvoja i gospodarskih investicija te stoga u ovome trenutku doživljava veliki gospodarski rast i velike investicije. Za naš sektor osobito su bitne investicije koje Europska Komisija provodi na Kosovu, a koje se sasto-je od izvo�enja objekata nužno potrebnih za funkcioniranje novo nastalih lokalnih zajednica. Na tržište Kosova prvo se krenulo s izgradnjom tvornice TehnoBurimi i pokretanjem proizvodnje koja je započela 2010. godine. Na-kon toga od 2011. počelo je i izvo�enje prvih objekata. Prvi posao za izvo-�enje objekata dobiven je preko me�unarodnog natječaja kojeg je objavila Europska Komisija koja ujedno i financira izvo�enje radova i na kojem su nam konkurenti za dobivanje posla bile inozemne tvrtke koje su već imale iskustva na izvo�enju radova na Kosovu, me�utim usprkos njima naša tvrtka je prepo-znata kao renomirana firma koja će se snaći u uvjetima poslovanja na Kosovu i na kvalitetan način izvesti ugovorene radove. Tako se u ovome trenutku na teritoriju Kosova izvode radovi na ukupno 14 objekata. Svi objekti su u sklo-pu dva projekta koji se financiraju iz budžeta Europske Komisije, a izvode se kako bi omogućili normalo funkcioniranje lokalnih zajednica. Od većih objekta izvode se armiranobetonski radovi za potrebe novog postrojenja za preradu pitke vode u Mitrovici, općinske zgrade za potrebe pet općina; školske zgrade i školske sportske dvorane na pet različitih lokacija te dr. Svi objekti su u pri-bližno završnoj fazi s izvedenim betonskim radovima i s trenutnim izvo�enjem unutrašnjih završnih radova te završnim unutrašnjim ure�enjem. Prema pred-vi�anjima i trenutnom stanju radovi na većini objekata će završiti do kraja ove godine te će biti predani korisnicima na upotrebu. Zbog završetka trenutnih

objekata, a zbog iskustva stećenog u protekle dvije godine u radu na Kosovu, cilj i želja je daljnji nastavak i kontinuitet izvo�enja radova te se istovreme-no s izvo�enjem radova radi i na pronalaženju novih potencijalnim investi-tora i novih objekata koje ćemo izvoditi u budućnosti. Radovi na objektima izvode se sa domaćim tvrtkama i s domaćom radnom snagom uz konstantnu kontrolu inženjera iz Hrvatske koja je izuzetno potrebna budući da domaći stručni kadar nažalost u bliskoj prošlosti, zbog vrlo malo investicija i zbog vrlo malo novoizgra�enih objekata, nije imao gdje steći potrebno praktično zna-nje i operativno iskustvo. Uz navedeno problem koji se svakodnevno javlja na gradilištima je i jezična barijera zbog koje se izvo�enje radova i koordinacija radova dodatno otežava te zbog čega tako�er dolazi do odre�enih nedosta-taka u samom procesu izvo�enja radova. Me�utim, unatoč svim poteškoća-ma i problemima koji se pojavljuju te zbog investicija koje se još predvi�aju na Kosovu, a pri ćemu prvenstveno mislim na investicije koje će biti potrebno izvesti u energetskom sektoru i vodoopskrbnom sustavu kompletnog Kosova izlazak na tržište Kosova u budućnosti bi se trebalo pokazati kao dobar po-slovni potez, a i Kosovo će sigurno u sljedećim godinama, zbog velikog broja nezaposlene jeftine radne snage i zbog relativno niske stope poreza i dopri-nosa u odnosu na druge države regije, biti jako zanimljivo tržište i za privatne investitore. Gra�evinski sektor u Hrvatskoj je u odnosu na protekle godine

u stagnaciji te je izlazak na strana tržišta neminovan za funkcioniranje poduzeća i za njegovo održavanje na nivou na kojem se sada nalazi, a sve države regije trebaju biti i pokazatelj kojim se mora dokazati na koji način možemo funkcionirati i poslovati u me�unarodnim okvirima i me�u inozemnim konkurentima. Sa sadašnjim iskustvom koje smo stekli prateći natječaje i izvodeći objekte u zemljama članicama EU i me�u konkurencijom koja dolazi iz tih zemalja smatram da nam sam ulazak u EU neće donijeti toliko nepoznanica i poteškoća te ćemo se lako mogi uključiti i ravnopravno konkurirati s ostalim izvo�ačima iz Europe.

direktor Branch office Zagorje-Tehnobeton Kosovo

Saša Sačić

...naša tvrtka je prepoznata kao renomirana

Klokot

Gračanica

Vitina

Hanni Elezit

Inozemstvo - Ma�arska

Opišite razvoj projekata koje vodite i u kojoj su fazi projekti trenutno?

Prvi projekt u Ma�arskoj „AUDI Györ G60 Lackiererei“ počeo je u 3. mjesecu 2011. godine, a za-vršen je u 11. mjesecu, 4 mjeseca prije dogovorenog roka. Nakon završetka radova dogovorili smo kao dodatak ugovora dogradnju G71, koja je započela u 12. mjese-cu a završena u 3.mjesecu 2012. godine. Uz nadogrdanju G71 dodatno su se izvodili van troš-kovnički radovi kao na primjer 2

vanjske podne ploče. Drugi projekt „AUDI Györ G70 Zentralgebäude“ počeo je u 11. mjesecu 2011. godine. Predvi�eni rok izgradnje: 6 mjeseci. Novo definirani rok ugovorenih radova: 30.11.2012. Uspješno je odobrena produžetak roka i naplaćena smetnja u izgradnji. Treći projekt „AUDI Györ G61 Individuallack“ počeo je u 8. mje-secu 2012. god., a dogovoreni rok završetka radova je 30.11.2012. godine. Predvi-�eni završetak radova mjesec dana prije roka je 30.10.2012. god.

Planirate li nastavak radova tj. pokretanje novih projekata?

Trenutno smo u pregovorima s investitorom za dodatni projekt „AUDI Györ G44 Anlaufhalle“. Kako je Mercedes najavio nadogradnju tvornice u Kecskemet-u stupili smo već sad u kontakt s kolegama iz Max Bögl-a i projektantima iz Njemačke. Cilj je dugoročno prisustvo na ma�arskom tržištu.

Kakvo je Vaše iskustvo u poslovanju na stranom tržištu?

Poslovanje na stranom tržištu uvijek nosi rizike sa sobom. Nova kultura/jezik, novi način rada, itd... Početak je bio veoma težak jer se skoro cijeli ma�arski gra�evinski sektor dogovorio da pod svaku cijenu zaustavi daljnje širenje strane tvrtke (ZTB) u njihovoj državi. Iznimno veliki pritisak vršio se na sve dobavljače i kooperante s kojima smo uspjeli nakon dugih i teških pregovora sklopiti ugovore. Bitno je reći da unatoč svim problemima i činjenici da smo kao MBT (ZTB) prvi put na ma�arskom tržištu, nismo niti jednom kooperantu ili dobavljaču izdali instrumente plaćanja.

Koliko ste zadovoljni organizacijom posla?

Organizacija posla je najvažniji korak do ostvarenja cilja! Želim se zahvaliti članovi-ma Uprave na povjerenju i slobodnim rukama s kojima sam mogao posložiti ekipu i organizaciju na projektu. Bez takvog povjerenja ne bi takav rezultat bio moguć. Gore navedena 3 projekta odra�ujemo sa samo dva poslovo�e za monolitnu kon-strukciju (Lacković Damir G60+61, Radovan Zlatko G70+71), jednim poslovo�om za montažnu konstrukciju (Rak Nikola G60+61+70), jednim voditeljem gradili-šta (Novak Davor G60+70) i jednim šefom cijelokupne operative (Mravak Goran G60+61+70+71). Uz to smo po ma�arskom zakonu morali zaposliti jednog vanjskog suradnika koji je službeno i glavni inženjer gradilišta (Zuban Zsolt). Vezano za or-ganizaciju untar kuće ZTB moramo izuzetno pohvaliti potporu od strane nabave iz Hrvatske (g. Bakšaj i njegovi suradnici) i iz Njemačke (g. Zeller s kolegama). Isto tako želimo pohvaliti dobru suradnju s PROING-om (g. Šilec i kolege) te sektorom industrije (g. Sokač i kolege). Imao sam osjećaj da u Sektoru općih poslova i Odjelu ljudskih resursa sve činimo kako bi zadovoljili potrebe projekta/gradilišta. Želim se zahvaliti svima vama (g�a. Erceg, kolege i kolegice) u potpori. Iako smo često žu-stro diskutirali na kraju krajeva smo uvijek došli do istog zaključka: idemo obaviti taj posao maksimalno profesionalno! A untaoč činjenici da smo skoro na cijelokupnom projektu „AUDI Györ“ radili bez „naših“ ljudi želimo napomenuti da smo i od strane

...organizacija posla je najvažniji korak do ostvarenja cilja

graditeljstva (g. Levak) uvijek dobivali potporu u obliku obilazaka na projekt. Skupa sa „financijašima“ (g. Andabaka, g�a. Težak, g�a. Horvath i kolegice) smo rješavali sve probleme koje smo imali na ma�arskom tržištu. Bez njihove potpore ne bi bilo moguće zadovoljiti sve sudionike projekta. Na kraju ne smijem zaboraviti i izuzetno dobar posao koji se odra�uje u Nagykanizsi (g�a. Krezo, Zorica Bubreg i kolegica). Na tjednim sastancima koji se održavaju u Nagykanizsi (petkom ili ponedjeljkom) ne dopuštamo si situaciju da se zbog nemara i skupljanja hrpe papira i računa dovede-mo u situaciju da nemamo pod kontrolom knjigovodstvo i računovodstvo.

Koje su karakteristike trenutnog projekta koje vodite?

Najbitnija karakteristika projekta je činjenica, da se radi po „VOB“ i da ne postoji gotovi izvedbeni projekt, kako mi to znamo u hrvatskoj već se projektira u hodu. „Drawings and plans just in time!“ Rok za dostavu elemenata na gradilište je 4 tjed-na nakon dobivanja projekata za izradu radioničke dokumentacije za prefabricirane elemente. Rok za izvedbu monolitne konstrukcije je 2 tjedna nakon dostave poje-dine izvedbene dokumentacije. To znači da se ne zna što će se točno i na koji način izvoditi mjesec ili dva unaprijed. Iz tih razloga izuzetno je teško predviditi i koordini-rati radove unaprijed.

Kako komentirate trenutnu situaciju na tržištu i hoće li se situacija promjeniti ulaskom RH u EU?

Ulaganja u realni sektor su izuzetni mala što se tiče kvantitete projekata. Iz tih ra-zloga moramo što više cijeniti investitore poput AUDI-a jer neće ni na ma�arskom tržištu biti više puno ulaganja. Me�utim sljedeći takav investitor bi mogao biti Mer-cedes. Zato nam je izuzetno bitno da sa AUDI-om (kuća VW) kao trenutnim lide-rom autoindustrije u Njemačkoj održimo dobre odnose koje sad imamo. Najveću pohvalu koju smo si mogli zamisliti je činjenica da se projekt G60 navodi kao pri-mjer dobre suradnje investitora-projektanta-izvo�ača! Usporedivši se sa velikim renomiranim europskim tvrtkama dokazali smo da je ZTB spreman na sve izazove tražene i zahtjevane ne samo u užoj regiji već i u EU. Ulazak RH u EU za gra�evinski sektor je izuzetno važan. Samo činjenica da smo na papirologiji oko radnih i bora-višnih dozvola izgubili puno vremena i novca dosta govori o važnosti članstva u EU. Ali moramo biti svjesni da nam ulazak u EU samo otvara vrata. Zakoračiti na tržište moramo sami. Me�utim možemo biti ponosni da smo prvi korak već napravili i prije odlaska na tržište u Ma�arsku u smislu partnerske suradnje sa Max Böglom te da sada moramo tu prednost koju smo stvorili sa projektom „AUDI Györ“ i iskoristiti. Ma�arska neće biti jedina zemlja EU u kojoj se želimo probiti. Uvjereni smo da se ime Zagorje-Tehnobeton pročulo i van ma�arskog tržišta. Pogotovo zbog zadovoljstva njemačkog investitora i njemačkih projektanata.

voditelj projekta Györ Ma�arska

Ivica Nemeček

NA HORIZONTU

gradilište Györ

gradilište Györ

gradilište Györ

Inozemstvo - Kosovo


6 7

Koji posao obavljate u Zagorje-Tehnobetonu d.d.?

Ja sam zidar.

Koliko ste dugo zaposlenik u Za-gorje-Tehnobetonu d.d. i na kojim ste sve radnim mjestima do sada radili, gdje radite sada?

28 godina sam zaposlenik firme. Radio sam na mnogim gradilištima: „Almeria“, „Garden Mall“, „Grabani-ce“... Trenutno radim na gradilištu „Tomislav Špoljar“.

Opišite u nekoliko rečenica jedan vaš radni dan?

Dolazak na posao, dobivanje radnih zadataka na poslovima zidanja, be-

toniranja i izvršavanje tih dobivenih zadataka.

Kako izgleda vaš vikend (dani odmora)?

Odmaranje, radovi u vinogradu, igra s unucima.

Koje kvalitete mora imati čovjek koji radi na vašem radnom mjestu?

Volja, stručnost, ljubav prema poslu.

Kakvo je, po vašem mišljenju, radno okružje u kojem radite?

Radno okruženje je dobro, rukovoditelji su dobri, postoji na gradilištu strogoća ali pra-vedna, radni kolege su za timski rad, a to je najvažnije.

Kada bi mogli, što bi promijenili u Zagorje-Tehnobetonu?

Nije u mojoj domeni da nešto mijenjam.

Da niste ove struke bili bi?

Da nisam zidar bio bih poljoprivrednik.

Koji su vaši prioriteti u životu?

Obitelj i posao.

Koji su vaši hobiji?

Moj hobi su kućni ljubimci.

Koji je vaš najdraži film, sport, knjiga?

Volim nogomet i atletiku. Od književnika Tolstoja, a najdraži film mi je „Armagedon“.

Najsmješnija anegdota koja vam se dogodila na poslu?

Ima ih puno. Premalo je prostora za nabrajanje.

Kovaček Milan, zidar

RJ Operativa


U Zagorje-Tehnobetonu d.d. obav-ljam posao skladištara.

Koliko ste dugo zaposlenik u Za-gorje-Tehnobetonu d.d. i na kojim ste sve radnim mjestima do sada radili, gdje radite sada?

U Zagorje-Tehnobetonu d.d. radim 13 godina. 6 godina radio sam na radnom mjestu zidar i 7 godina na radnom mjestu skladištar. Trenutno radim na gradilištu „Javna podze-mna garaža Varaždin“, Kapucinski trg.


Dolazim na gradilište ujutro prije svih, pripremim alat i na početku i tijekom radnog vre-mena izdajem alat. Po potrebi idem u centralno skladište po materijal i alat, kontroliram utrošak materijala, stalnih zaliha, kontroliram skladišta, održavam radničke, skladišne i kancelarijske prostorije, održavam gradilišnu ogradu, održavam čistoću gradilišta i izvršavam ostale naloge pretpostavljenih. Na kraju radnog vremena zaprimim alat i zaključam skladište.


Dani odmora su jako kratki. Skoro svaki vikend radim u vinogradu i voćnjaku, a svaku nedjelju idem na misu.


Koji posao obavljate u Zagorje-Teh-nobetonu d.d.?

Radim u Tehničko-komercijalnom sek-toru. Obavljam funkciju rukovoditelja Službe ugovaranja radova.

Koliko ste dugo zaposlenik u Zagor-je-Tehnobetonu d.d. i na kojim ste sve radnim mjestima do sada radili, gdje radite sada?

Ove godine imam 30 godina radnog staža, sve u ZTB-u. Od 1981. do 1989. godine bio sam voditelj gradilišta u ZTB-u, od 1989. godine radio sam kao referent na ugovaranju AB montaž-nih konstrukcija. Od 1992. do danas sam na mjestu Rukovoditelja službe ugovaranja.


Dolazak na radno mjesto u 6:45 sati, pregled dnevnih informacija na računalu, jutarnji sastanak sa referentima iz SUR-a oko priprema ponuda za Investitore, prema potrebi odlazak kod potencijalnih Investitora u svezi izgradnje objekata, dogovor i formiranje ci-jene ponude sa referentima koja se šalje Investitoru, kao i sve ostale radnje po nalogu nadre�enog.


Vikend (subota) u jutarnjim satima pretežno provodim na radnom mjestu, drugi dio dana dosta često u vinogradu na Varaždinbregu na Haliću ili kod prijatelja, rodbine. Nedjelja je rezervirana za familiju: suprugu i dva sina – druženje i sve ostalo.

POTPORNI ZID


Na mjestu rukovoditelja Službe ugovaranja radova čovjek mora imati znanje, iskustvo, strpljivost, samopouzdanje te hladnokrvnost kod pregovora sa strankama.


Radno okruženje u kojem radim je relativno dobro, samo što bi trebalo više radnog prostora – dva referenta u jednoj sobi, i ruk. SUR-a u jednoj sobi.


Obzirom na trenutno stanje na tržištu i u cijeloj državi ništa ne bi mijenjao.


Osim gra�evine zanima me šumarstvo i vinogradarstvo.


Prioriteti u životu su mi zdravlje u familiji te da sinovi završe studije na gra�evini u Zagrebu.


Moj najveći hobi je vinogradarstvo i podrumarstvo u mojoj klijeti – Halić, rekreacija – hodanje, vožnja biciklom, boravak u vlasitoj šumi Lug – Bartolovec.


Najdraži film – „Titanic“, sport – nogomet, rukomet, atletika; knjiga – „Šarmeri bez pokrića“.


...sedam dana sam sa suprugom na godišnjem odmoru na moru- CIJELA VJEČNOST!

Borovec Josip, rukovoditelj

Služba ugovaranja

...znanje, iskustvo, strpljivost, samopouzdanje

Koji posao obavljate u Zagorje-Tehnobeto-nu d.d.?

Radim u Sektoru općih poslova, u Odjelu infor-matičke podrške.

Koliko ste dugo zaposlenik u Zagorje-Teh-nobetonu d.d. i na kojim ste sve radnim mje-stima do sada radili, gdje radite sada?

U Zagorje-Tehnobetonu radim nešto manje od dvije godine s tim da sam prije fakulteta radio u savijačnici 10 mjeseci, što ukupno iznosi ne-što više od dvije i pol godine. Kada sam se drugi put zaposlio u Zagorje-Tehnobetonu radio sam godinu dana u financijskoj službi, a sada sam u Odjelu informatičke podrške.


Moj radni dan se sastoji u redovnom održava-nju informatičke infrastrukture kako bi se za-poslenicima omogućilo nesmetano obavljanje radnih zadataka. Isto tako postoje nepredvidive smetnje na računalima koje nastojim u što kra-ćem roku otkloniti. Svakodnevno komuniciram s našim pružateljima internetskih usluga i mo-bilnim operaterom zbog otklanjanja smetnji i poboljšanja njihovih usluga.


Vikend i slobodne dane provodim u krugu obi-telji i prijatelja.


Radim u Tvornici stupova, na stroju za otvara-nje kalupa.


Radim 9 mjeseci, bio sam stipendist Zagorje-Tehnobetona, a čitav radni period radim u istoj radnoj jedinica, uz posao koji trenutno obav-ljam, osposobljen sam i za rad na izradi arma-turnih koševa.


Radi se u 4 smjene. Na rad dolazim pola sata prije početka smjene, obzirom da je rad normi-ran svakako je bitna brzina, konkretno stroj na kojem ja radim zahtjeva ozbiljnost i preciznost jer manipulacijom na stroju postoji opasnost od ozlje�ivanja drugih radnika.


Obzirom da radimo u 4 smjene, gotovo je svaki vikend radni.


Mora biti brz, precizan i ozbiljan.

...brz, precizan i ozbiljan


Čovjek koji radi na mojem radnom mje-stu mora imati prije svega tehnička znanja o informacijsko-komunikacij-skim tehnologijama, mora biti predan radu, mora imati dobre organizacijske sposobnosti, pozitivan pristup prema nastalim problemima, tolerantnost prema korisnicima.


Ugodno i motivirajuće.


Trebalo bi ljude usmjeriti da više i bolje koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije u poboljšanju produktivno-sti na radnom mjestu. U tu svrhu smo ušli u projekat realizacije intranet stranica koje će nam omogućiti bolju produktivnosti rada, brži pristup infor-macijama te bolju komunikaciju me�u zaposlenicima.


Nisam o tome razmišljao nikad.


Nemam posebnih prioriteta.


Sve po malo.


Volim filmove od Will Ferrella i posljed-nji film koji je snimio je „Casa de mi Pa-dre“. Uglavnom volim gledati komedije.

12. Najsmješnija anegdota koja vam se dogodila na poslu?

Ne sjećam se smješnih anegdota s posla.

Zeko Tomislav, referent

Odjel informatike

Kakvo je, po vašem mišljenju, rad-no okružje u kojem radite?

Radno okruženje je dobro.


U Zagorje-Tehnobetonu zaposlio bi nove ljude, nikako ne kooperante koji ne dolaze na rad i povisio bi plaće.


Varioc.


Imati siguran, stalan i dobro plaćen posao!


Košarka i ribolov.


Film: „Ja sam legenda“; sport: košar-ka; knjiga: „Mačak u čizmama“.


Kad se odvojila (pukla) kranska staza, a kranist je ugasio kran i pobjegao.

Hrupek Mario, zidar

RJ Tvornica stupova

...ugodno i motivirajuće

Ljudski resursi

...volja, stručnost, ljubav prema poslu

...izdao sam radniku bušilicu, a isti mi je vratio kramp

Mislim da čovjek na radnom mjestu skladištara mora biti snalažljiv, odgovoran i slušati pretpostavljenog.


Radno okruženje u kojem radim je jako dobro i mislim da mi to pomaže pri obavljanju poslova.


Kada bih mogao promjeniti nešto u Zagorje-Tehnobetonu, ne bih mijenjao ništa jer sam prezadovoljan s obzirom na situaciju u zemlji.


Da nisam ove struke, bio bih ugostitelj.

Koji su Vaši prioriteti u životu?

Moj prioritet u životu je da dobro živim i da mogu svojoj obitelji pružiti nor-malan život.


Nemam neki poseban hobi, samo druženje s bližnjima.


Moj najdraži film je „Tarzan“, volim gledati nogomet, a najdraža knjiga mi je „Lovac u mutnom“.


Najsmješnija anegdota koja mi se dogodila na poslu je da sam izdao radniku bušilicu GBH 7, a isti mi je vratio kramp.

Pernar Branko, skladištar

RJ Operativa

Ljudski resursi

POTPORNI ZIDTEHNOBETONACBROJ 11 / 2012.

8 9


Stručni sam suradnik u Odjelu pravnih poslova, tako da u opisu svog po-sla svakodnevno radim pravna mišljenja, korekcije i pravna tumačenja Ugo-vora, tužbe, žalbe i sve što je potrebno za pravilno i zakonito funkcioniranje ZTB-a.

Koliko ste dugo zaposle-nik u Zagorje-Tehnobe-tonu d.d. i na kojim ste sve radnim mjestima do

sada radili, gdje radite sada?

Relativno kratko radim u ZTB-u, samo 10 mjeseci tako da sam „friški“ zapo-slenik, a prije toga sam 5 godina radila u Odvjetničkim uredima u Zagrebu i Varaždinu kao odvjetnički vježbenik.


Radni dan je dinamičan i raznolik. Teško ga je unaprijed isplanirati, budući da se svakodnevno dogode hitne i nepredvi�ene stvari u ZTB-u, u kojima je potrebna pravna pomoć i tumačenja. Svakodnevno učim i dopunjujem svoje pravno znanje. Odlazim na sudove i državne institucije radi zastupanja inte-resa ZTB-a.


Ljeti obično odem na more, a u ostalom periodu godine na kratke izlete, pla-ninarenje, vožnju biciklom. Obično nisam kod kuće, jer mi odlazak u prirodu ili u drugo okruženje puni baterije za nadolazeći radni tjedan.


Mora biti uporan, staložen, elokventan i brz u donošenju odluka. Spreman na svakodnevno učenje i dopunjavanje svog znanja.


Radno okruženje je za poželjeti. Pozitivni ljudi, ambijent i odlični uvjeti za rad, tako da je svaki stresni trenutak ili naizgled „nerješiv“ problem lakše prebroditi.

Kada bi ste mogli, što bi ste promijenili u Zagorje-Tehnobetonu?

Uvela bih klizno radno vrijeme, ili barem da se radi od 8 sati.


Liječnik.


1. Biti čovjek prema sebi i drugima,

2. Živjeti zdravo,

3. Ostvariti vezu vrijednu ulaganja,

4. Ulagati u svoje obrazovanje.


Ples, biciklizam, planinarenje, plivanje.


Film-”Forrest Gump”; sport- plivanje; knjiga-”Doba života i doba smrti” od Erich Maria Remarque.


Koji posao obavljate u Zagorje-Teh-nobetonu d.d.?

Ja sam tesar.

Koliko ste dugo zaposlenik u Zagor-je-Tehnobetonu d.d. i na kojim ste sve radnim mjestima do sada radili, gdje radite sada?

U firmi radim 10 godina, pretežno u Za-grebu, Varaždinu, Opatiji, Zadru...


Radi se od sedam pa do tri. Pretežno se rade poslovi šalanja i betoniranja, a sada polako počinjemo i s poslovima ure�enja okoliša.


I vikendom kad nisam na poslu opet radim, imam dvoje djece i tako.


Prvo, mora imati radnu naviku. Drugo, mora misliti o onome što radi da ne bi napravio štetu.


Gledajte, mi koji smo stariji radimo i znamo raditi ali ovim mladima, nekima nedostaje mo-tivacije i volje.


Neznam što bih promjenio samo, Zagorje je dobra firma, pogotovo je nakada bila, sad već kako se širi - koliko toga ima dobrog ima i lošeg.


Rudar.


Familija.


Moj je hobi, kad uhvatim vremena, vrtlarstvo.


Uh, nisam gledao film ima 10 godina. Ne čitam knjige jer ne vidim najbolje pa čitam samo reklame.


A sada se ne mogu baš sjetiti.

Pranjić Marko, tesar

RJ Operativa

...Zagorje je dobra firma


Obavljam tesarski posao.

Koliko ste dugo zaposle-nik u Zagorje-Tehnobe-tonu d.d. i na kojim ste sve radnim mjestima do sada radili, gdje radite sada?

Zaposlen sam sedam go-dina. Radio sam na gra-dilištima Zagreb Buzin, Dubrava, Autocesta, gra-dilište Marlex i sad sam na gradilištu T. Špoljar.

Opišite u nekoliko reče-nica jedan vaš radni dan?

Dolazim na posao ujutro u pola sedam. Rade se poslovi šalanja, šalaju se zi-dovi, ploče i slično. Radno vrijeme je do tri.


Odmaram samo nedjeljom.


Radnik mora biti strpljiv, jak i marljiv.


Sve ovisi o ljudima.


Podigao bi plaće da svi budu dobro nagra�eni za svoje zalaganje.


Šumar.


Obitelj.


Bavim se vatrogastvom.


„Žikina dinastija“, nogomet.


Recimo kad su mi sunčane naočale namazali s tovatnom masti.

Banić Dalibor, tesar

RJ Operativa


Obavljam posao poslovo�e u RJ Održavanje.


U firmi sam od veljače 2008. te od samog početka obavljam posao poslovo�e u RJ Održavanje.


Dolaskom na radno mjesto prvo popričam s radnicim smijene koja završava dali je bilo ka-kvih problema koje treba sanirati. Nakon toga obilaskom kruga industrije utvr�ujemo nedo-statke koje bi trebalo ukloniti hitnim postupkom ili daljnim planiranjem termina. Naravno svakim danom imamo neočekivane kvarove koje treba što hitnije ukolniti radi procesa prizvodnje.


Dane odmora pokušavam iskoristiti što više u prirodi sa svojom suprugom i djetetom, obila-

...okretnost, snalažljivost, komunikativnostskom prirodnih znamenitosti našeg kraja.


Na mojem radnom mjestu mislim da bi najvažnije osobine bile okretnost, snalažljivost, komunikativnost.

Kakvo je, po vašem mišljenju, rad-no okružje u kojem radite?

Radno okruženje mi se jako svi�a jer ima ovdje i mladog i starog kadra od kojih se može dosta naučiti, a i pre-njeti neko znanje.


Da mogu promijenio bi to da radnici budu zadovoljniji – naravno veća pri-manja i da budu kolegijalniji.


Da nisam te struke bio bih glumac.


Obitelj, prijatelji.


Stari auti (oldtimeri).


Filmovi: trileri, crna komedija; sport – glavno da je u prirodi; knjiga – “Gos-podar prstenova” (najviše u sjećanju ), servisni priručnik VW 1956-1966


Ima ih za napisati knjigu ali...hmm, kada je radnik rekao brigadiru: nema svaka velika tikva puno koštica.

Hosni Vladimir, poslovo�a

RJ Održavanje

...odmaram samo nedjeljom

Ljudski resursi

...uporan, staložen, elokventan i brz

Ljudski resursi


Armirač.

Koliko ste dugo zaposle-nik u Zagorje-Tehnobe-tonu d.d. i na kojim ste sve radnim mjestima do sada radili, gdje radite sada?

Preko 20 godina. Radio sam na vezanju, sječi, sa-vijanju i sučeonom zava-rivanju armature. Sada radim na izradi i savijanju armature.

Opišite u nekoliko reče-nica jedan vaš radni dan?

Ujutro obavezno prije smjene popijemo kavicu. Zatim od poslovo�e dobijamo raspored i vrstu posla za taj dan. Potom slijedi izvršavanje dobivenih zadataka do kraja radnog vremena kad nam je obaveza očistiti i provjeriti ispravnost stroja prije predaje smjene.


Druženje s obitelji, odlazak u klijet.


Dobra psihofizička kondicija.


Trebalo bi poboljšati u prvom redu me�uljudske odnose, pokazati više čovječnosti.

7. Da niste ove struke bili bi?

Strojar.

8. Koji su vaši prioriteti u životu?

Obitelj i zdravlje.

9. Koji su vaši hobiji?

Glazba, sviranje gitare i nogomet (samo gledanje).

10. Koji je vaš najdraži film, sport, knjiga?

„Telohranitelj“; nogomet; “Odsudstvo do bu�enja“.

11. Najsmješnija anegdota koja vam se dogodila na poslu?

Mada svaki dan ima smiješnih doga�aja, ne mogu izdvojiti ni jedan kao po-sebno smiješan.

Turković Nedjeljko, armirač

RJ Armiračnica

POTPORNI ZID POTPORNI ZID

...svaki dan ima smiješnih doga�aja

Zakasnila sam na posao i već sam imala brdo izlika, a na kraju je šef došao kasnije i nije primjetio da sam kasnila punih „sat“ vremena.

Ivančica Horvat, stručni suradnik

Odjel pravnih poslova


10 11

“Možemo se pohvaliti da smo završili još jednu veliku rekonstrukciju i nadogradnju, riječ je o hotelu Parentium u Po-reču. To je o hotel u sklopu Hotelskog poduzeća Plava laguna, koja posluje u okviru Lukšić grupe u Hrvatskoj. U toj grupaciji nalazi se najviše luksuznih hotela u Hrvatskoj. Bio je to uistinu veliki graditeljski zahvat izveden na način da je veliki dio hotela srušen da bi se nadogradili novi dijelovi, a dovršili smo ga do vrlo visoke faze gotovosti uključujući i opremanje namještajem soba, restorana i kuhinja, tj. trebalo je hotel izgraditi do potpune funkcionalnosti“ rekao je predsjednik Uprave Zagorje-Tehnobetona d.d. Miroslav Bunić.

Do sada je spomenuti hotel imao tri zvjezdice, no, sadašnji raspored prostorija i veličina smještajnih kapaciteta prila-go�eni su standardu i do pet zvjezdica, me�utim, do toga se stiže podizanjem razine opreme o čemu odluku donosi investitor. U hotelu ima 268 soba plus predsjednički apartman što znači da hotel raspolaže s ukupno 580 kreveta. Ima i više restorana i vrlo bogati wellness centar s unutarnjim bazenom te dva vanjska bazena, od kojih je jedan sa slatkom vodom, a drugi sa slanom.

Dio izgleda i tračak atmosfere hotela Parentium, Poreč razgledajte na fotografijama u prilogu.

ČUDESNI SVIJET GRADNJE I PROIZVODNJETEHNOBETONACBROJ 11 / 2012.

12 13

Ponosni smo graditelji hotela Parentium u Poreču

Rekonstrukcija i izgradnja hotela Parentium Poreč započela je 24.11.2011. godine s rokom dovršetka 21.07.2012. Iz navedenih datuma vidljivo je da je za kompletno izvo�e-nje bilo predvi�eno 8 mjeseci. Radilo se o vrlo zahtjevnom gra�evinskom zahvatu jer je trebalo gra�evinski rekonstruirati s rušenjem dijela postojećeg hotela, spuštanjem temeljenja, izgradnom novih dijelova kao i statičkom sanacijom postojeće konstrukcije. Tako�er u zahvatu je bilo i kompletno ure�ivanje okoliša hotela s dijelom plaže i svih

pripadajućih podzemnih instalacija objekta sa svim priključcima na infrastrukturu. U skolopu završnog ure�enja izveli su se kompletni obrtničko-instalaterski radovi s interijerskim ure�enjem. Hotel je 4 plus kategorije što znači vrlo zahtjevan u pogledu kvalitete završnog izgleda. Uvjeti i zahvati koji su bili postavljeni pred nas su bili vrlo zahtjevni te su iziskivali cjelodnevne aktivnosti, a pred dovršetkom i dvadesetčetiri satne aktivnosti. Na gradilištu u pojedinim fazama izvo�enja bilo je uključeno do 800 radnika raznih struka.

Postavljeni ciljevi su uspješno ispunjeni tako je i hotel u planiranom roku otvoren za goste sa svim popratnim potrebnim dokumentima koji su trebali biti isho�eni za otvorenje. Prvi gosti su u hotel ušli 04.08.2012. Posebno zadovoljstvo mi je bilo čuti komentare korisnika i gostiju da su zadovoljni kvalitetom izvedenih radova.

Posebna mi je bila čast voditi ovaj projekat jer se radilo o hotelu visoke kvalitete gotovosti, opsežnom zahvatu i o jednoj o najvećih investiciji u hotelijerstvu u ovoj godini te vrlo poznatog investitora u hotelijerstvu.

Ovim putem bih se i posebno zahvalio svim suradnicima koji su sudjelovali u izgradni objekta, svim radnicima Zagorje-Tehnhnobetona, svim podizvoditeljima kao i Upravi jer smo zajedno posebnom upornošću ispunili sve postavljene ciljeve na zadovoljstvo investitora i gostiju koji će boraviti u hotelu.

Josip Vincek, voditelj projekta

ČUDESNI SVIJET GRADNJE I PROIZVODNJE

Značajniji veći projekti u tijeku:

1. Stambeno-poslovne gra�evine u Vilka Nova-ka Varaždin, Javna ustanova „Gradski stanovi“ Varaždin

2. Podravski ipsilon, autocesta A13, dionica Vrbo-vec – Bjelovar, Hrvatske autoceste d.o.o.

3. AC Zagreb – Split – Dubrovnik, dionica Dubrov-nik – Doli, Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb

4. Stambeno poslovna gra�evina, Črnomerec centar d.o.o.

5. 13 javnih objekata na Kosovu, Europian Commi-ssion Liaison Office to Kosovo

6. Hotelsko – poslovni kompleks u Novom Beo-gradu, SPV društvo Alba Invest d.o.o. Beograd

7. Rekonstrukcija i dogradnja zgrade u Zagrebu, Državno odvjetništvo RH

8. Poslovni centar Varkom Varaždin, Varkom d.d. Varaždin

9. Izgradnja gra�evine centra za odgoj i obrazo-vanje Tomislav Špoljar u Varaždinu

10. Ure�aj za pročišćavanje otpadnih voda grada Knina, Angerlehner

11. Poslovni toranj u Splitu, Grupa Toranj d.o.o. Split

12. Izgradnja gra�evina vezanih uz obrazovanje i istraživanje u Splitu, Sveučilište u Splitu

13. Nastavak izgradnje športske dvorane obrtne tehničke škole u Splitu, Ministarstvo znanosti, ob-razovanja i športa

14. Dogradnja, rekonstrukcija i sanacija površina stajanke, Zračna luka Dubrovnik d.o.o. Konavle, Čilipi

15. Izgradnja višestambene gra�evine s okolišem u Opatiji, APN

16. Vodosprema Karaštak II i spojni cjevovod, Istarski vodovod d.o.o. Buzet

17. Skladišna hala D2 Žitnjak, Trius d.o.o. Zagreb

18. Rušenje objekta 55, 16A i dio objekta 4, te iz-gradnja objekta 56, Pliva Hrvatska d.o.o. Zagreb

19. Vodosprema Vežnaveri, Istarski vidivid d.o.o. Buzet

20. Proširenje zapadne obale gradske luke Split, Splitska obala d.o.o. Split

21. Gospodarsko – proizvodna hala Kuštani, More d.o.o. Sv. Ivan Žabno

22. Izgradnja I faze sportske dvorane u Okrugu gornjem, Općina Okrug

23. Kika trgovački centar, Kika upravljanje nekret-ninama d.o.o.

24. Dogradnja istočnog kolnika istočne obilaznice Varaždin, Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb

25. Ure�enje Kapucinskog trga Varaždin, Grad Varaždin

26. Kaufland Vukovar, Kaufland Hrvatska k.d.Zagreb

27. AB montažna konstrukcija, MB Tehnobeton Kft, Veszprem, Ma�arska

28. AB montažna konstrukcija, MB Tehnobeton Kft, Gyor, Ma�arska

29. AB montažna konstrukcija Termoelektrana Šoštanj, Rudis d.o.o. Trbovlje, Slovenija

30. Poslovna gra�evina u Dugom selu, Valipile d.o.o. Sesvetski Kraljevec

31. Postrojenje za obradu otpadnih voda Savski Marof, Ludan d.o.o. Zagreb

32. Izgradnja 2. faze preseljenja pilotnog postro-jenja i prenamjena objekta 55, Pliva Hrvatska d.o.o. Zagreb

33. AB montažna konstrukcija proizvodne gra�e-vine Kandit Nemetin, Gradnja d.o.o. Osijek

34. Izvo�enje radova na vodospremi Tuliševica, Komunalac d.o.o. Opatija

35. AB montažna konstrukcija za skladišno – po-slovni objekat Znass, Znass transport d.o.o. Novo Mesto, Slovenija


14 15

Voditelj projekta se zahvaljuje svim suradnicima koji su sudjelovali u izgradni objekta, svim radnicima Zagorje-Tehnhnobetona, svim podizvoditeljima kao i Upravi jer su zajednički, posebnom upornošću, ispunjeni svi postavljeni ciljevi na zadovoljstvo investitora i gostiju koji će boraviti u hotelu

U srijedu, 29.08.2012. godine, Ministar graditeljstva i prostornog ure�enja Ivan Vrdoljak u nefor-malnom ozračju posjetio je Zagorje-Tehnobeton d.d. Ovo je prvi puta da je ministar graditeljstva i prostornog ure�enja posjetio i razgledao našu Upravu i proizvodni pogon.

Susret ministra Vrdoljaka i predsjednika Uprave Zagorje-Tehnobetona d.d. Miroslava Bunića od-vijao se u ugodnoj atmosferi i na obostrano zadovoljstvo. Susretu su nazočili i član Uprave Zagor-je-Tehnobetona d.d. Romano Perić te dogradonačelnica grada Varaždina Natalija Martinčević.

Nakon razgleda pogona Zagorje-Tehnobetona d.d. ministar Vrdoljak je poručio:

“Dojmovi su izvrsni ovo je dobro organizirana tvrtka s dobrim tehnologijama, s dobrim perspek-tivama i nema razloga da tako ne ostane.” Ministar je isto tako naglasio kako predvi�a svjetliju budućnost gra�evinskom sektoru: “Smatram da su ovo zadnji kvartali koji su loši. Prioritet Vlade je bio stabilizacija proračuna i zaustavljanje pada i mislim da je ovo zadnji kvartal koji će biti u padu ove godine te da će već od prvog kvartala iduće godine BDP biti u plusu, a to znači i stabi-lizaciju gra�evinskog sektora”.

Ministar je svoj boravak u Varaždinu, u pratnji domaćina iz Grada i tvrtke Zagorje-Tehnobeton d.d., nastavio špancirajući se ulicama i trgovima grada Varaždina gdje, kako i sam kaže, uvijek rado dolazi.

NAŠA SCENA

U četvrtak, 30. kolovoza 2012. u trodnevni posjet Varaždinu stiglo je izaslanstvo makedonskog Velesa, predvo�eno gradonačelnikom Goranom Petrovim.

U Gradskoj vijećnici održan je radni sastanak na kojem su gosti s varaždinskim gradonačelni-kom Goranom Habušom i županom Predragom Štromarom razgovarati o nizu konkretnih pod-ručja suradnje. Tim povodom predstavnici grada i gradonačelnik makedonskog Velesa posjetili su i tvrtku Zagorje-Tehnobeton d.d. gdje su se susreli s predsjednikom Uprave te razgledali proizvodni pogon.

GLASNI ŠAPAT

Osposobljeni novi povjerenici radnika zaštite na radu

Temeljem Programa osposobljavanja SGH, u Čakovcu je 04.svibnja 2012. godine, održan jednodnevni stručni seminar za povjerenike radnika zaštite na radu kojemu je prisustvovalo 33 polaznika me�u kojima i 7 radnika Zagorje-Tehnobetona d.d. Nakon uspješno završenog seminara, polaznici Renata Slunjski, Dra-žen Ribić, Josip Vizjak, Josip Vincek, Vlado Hanžek, Krunoslav Šokman i Dominik Domiter su primili certifikat o osposobljenosti te ih je Povjereništvo Sindikalne podružnice 05.09.2012. godine imenovalo za Povjerenike radnika za ZNR. Imenovani će Povjerenici, uz tako�er imenovanoga povjerenika Branka Petrošanca, izme�u sebe izabrati koordinatora kako bi svi zajedno organizirano pratili primjenu propisa i propisanih mjera zaštite u radnoj sredini te djelovali u interesu radnika na području zaštite na radu.

Sindikat ponovno uspješno odradio posao organizacije godišnjih odmora

Sindikalna podružnica Zagorje-Tehnobetona d.d. je i tokom 2012. godine uspješno organizirala korištenje smještajnih kapaciteta u odmaralištu “Omi-šalj” na otoku Krku, od strane naših radnika i umirovljenika. Radnicima je bilo na raspolaganju, u 14 smještajnih kapaciteta u šest smjena, ukupno 84 termi-na koje je koristilo 71 radnik, 6 umirovljenika i 7 vanjskih korisnika.

Ukupno je u odmaralištu ove godine boravilo 319 korisnika koji su i ovom pri-likom izrazili svoje zadovoljstvo i pohvale na organizaciju godišnjih odmora i pozitivnog odnosa domara Marčun Rudolfa i korisnika. Neki od korisnika izra-zili su svoja kritička mišljenja u vezi s ure�enjem kontejnera, me�utim moramo im skrenuti pozornost da sindikat trenutno nije u stanju poduzimati veće za-hvate na kontejnerima jer za to trenutno nema financijskih sredstava.

“Sindikalci Zagorje-Tehnobetona d.d. ponovno najbolji“

Podsjetimo; po lijepom, ugodnom i sunčanom vremenu, 16.06.2012. godine su održani VIII. sportski susreti Sindikata graditeljstva sjeverozapadne Hrvatske na kojima je sudjelovalo 245 takmičara iz 13 sindikalnih podružnica, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Me�imurske, Varaždinske i kao gosti takmičari Elektrometala, Bjelovar iz Bjelovarsko bi-logorske županije. Na susretima su pored predsjednika SGH Ivana Kovačevića koji je po-zdravnim govorom otvorio susrete prisustvovali i drugi gosti SGH te bivši predsjednici SGH Stipe Kirigin i Mirko Štorga. Ukupni pobjednik susreta bila je ekipa Zagorje-Tehnobetona (21 bod), druga je bila Cesta Varaždin (6 bodova), a treći ekipa Elektrometal (4 boda). Su-sreti su protekli u sportskom nadmetanju i ugodnom druženju te dobrom raspoloženju svih sudionika čemu je doprinijela dobra hrana, hladno piće, ljubazno osoblje restorana “MED-BLAM“ te živa svirka Težak Zvonka i prijatelja.

Pripremio:

Petrošanec Branko

„Prihod od 1,026 milijardi kuna manji je nego 2010. kada je bio oko 1,2 milijarde kuna, ali radi se o prihvatljivom padu koji nije dramatičan s obzirom na uvjete privre�ivanja koji su se bitno promijenili. Isto vrijedi i za neto dobit koja je iznosila 12 milijuna kuna dobiti, što je mršavo, ali na razini plana. Tako smo lani ostvarili značajan prihod u inozemstvu, goto-vo 23 posto ili 222 milijuna kuna. Riječ je o prihodima iz pet zemalja u regiji, i to Makedoniji, Kosovu, Srbiji, BiH te Ma�arskoj. Naše poslovanje u tim zemljama raste i očekujemo nastavak takvog trenda. Usporedbe radi, 2010. godine, kada smo se tek pojavili na nekim od ovih tržišta, inozemni poslovi donijeli su nam prihod od 24,5 milijuna kuna, a već godinu dana kasnije taj prihod smo gotovo udeseterostručili. To je svakako dobar i ohrabrujući podatak za početak nastupa na regionalnom tržištu. Tu valja istaknuti nešto što me ugodno iznenadilo. Naime, u ovoj bitki za poslove u inozemstvu ostvarili smo samo od prodaje naših proizvoda napravljenih u Hrvatskoj, dakle onih koje smo izvezli, prihod od 112 milijuna kuna. Istovremeno, imali smo 92 milijuna kuna uvoza. Zahvaljujući tome, uspjeli smo ostvariti veći izvoz od uvoza, i to prvi put u povijesti Zagorje-Tehnobetona od kada ga vodim. U proteklih 18 godina, usput rečeno, ostvarili smo rast prihoda za 14 puta, odnosno 1400 posto, a i puno se investiralo.“

Predsjednik Uprave

Miroslav Bunić

Posjet ministra graditeljstva i prost. ure�enja

Posjet gradonačelnika grada Varaždina i Velesa

Seminar za povjerenike radnika za ZNR-u

Odmaralište “Omišalj” na otoku Krku

VIII. Sportski susreti graditeljskih radnika Regije SZ Hrvatske

Izlaskom na strana tržišta Zagorje-Tehnobeton nadoknadilo manjak posla


16 17

opet najbolji

Ivan Vrdoljak, Natalija Martinčević i Miroslav Bunić

obilazak proizvodnog pogona

Miroslav Bunić s gostima u obilasku proizvodnog pogona

detalji iz odmarališta “Omišalj”

i one su doprinjele ukupnoj pobjedi

zasluženo osvojili 1. MJESTO

“KRAŠIĆ-SAMOBOR-EKO SELO ŽUMBERAK“

Tek izašlo sunce toga dana bilo je glasnik da će izlet proteći u sunčanom i toplom vremenu kao stvorenom za razonodu i uživanju u prirodnim ljepotama, gotovo nestvarne prirode pune zelenih šuma, savršeno čistih potoka, životinja i s prirodom uskla�enih objekata. U takvom ozračju i toplom dočeku u Krašiću sa zani-manjem smo razgledali crkvu i rodnu kuću u kojoj je živio, bio zatočeni i završio svoj život blaženi kardinal Alojzije Stepinac. Prelijepo sunčano vrijeme dozvolilo nam je toga dana i šetnju ulicama srednjovjekovnog gradića Samobora te razgledavanje njegovih znamenitosti i uživanje u poznatim samoborskim kremšnita-ma. I onda dolazak u izletište “Eko selo Žumberak“ za koje su neki rekli da “nisu znali da tako nešto postoji“ jer tu jednostavno ne može nikome biti dosadno. Od druženja s domaćim životinjama, šetnje netaknutom prirodom, trčanja, jahanja i uživanja u hrani i piću. To je samo mali dio onoga zbog čega mnogi ovaj kraj nazivaju biserom netaknute prirode. Nažalost ono što je lijepo traje kratko, pa je tako i ovaj izlet završio s mnogo lijepih uspomena i fotografija za uspomenu.

Pripremio:

Petrošanec Branko

Dana 08.06.2012. tvrtku Zagorje-Tehnobeton d.d. posjetili su studenti iz Slovenije, sa mariborskog Fakulteta za graditeljstvo, zajedno sa svojim profe-sorom i mentorom. Nakon uvodnih riječi domaćina, g. direktora Sektora indu-strije Sokač Gorana i direktorice Sektora općih poslova g�e. Zvjezdane Erceg, gosti su se uputili u obilazak proizvodnog pogona Sektora industrije. Za vri-jeme obilaska i razgledavanja, studenti su upoznali radne jedinice koje djeluju unutar pogona za proizvodnju AB montažnih elemenata, kao i proizvodnju betonske galanterije. Nakon proizvodnog pogona, studenti su obišli Gradsku sportsku dvoranu koja je gra�ena po modelu javno-privatnog partnerstva, čime je i završio njihov posjet.

14. po redu Špancirfest održan je od 24. kolovoza do 2. rujna 2012. Varaždinskim ulicama tijekom Špancirfesta vladali su ulični performeri, zabavljači i svirači. Naj-bolji ulični umjetnici iz cijele Europe za posjetitelje su izveli čak 30 predstava. Na pet pozornica u jezgri grada tijekom deset dana održana su 52 koncerta. Shvačajući važnost i značaj Špancirfesta, Zagorje-Tehnobeton d.d. se kao društveno odgovo-ran sudionik manifestacije već tradicionalno uključio u sponzorstvo.

MIKSERMIKSER

Tijekom boravka u Varaždinu ministar Vrdoljak obišao je gradilište četiri POS zgrade. Ministar je napomenuo kako je bitno da se ne usporavaju postojeći ugovori s javnim sektorom već da se po mogućnosti ubrzaju. Predsjednik Uprave Zagorje-Tehnobetona Miroslav Bunić, koji je na gra-dilištu POS stanova bio domaćin ministru graditeljstva Ivanu Vrdoljaku i suradnicima poručio je: „Najveći doprinos ozdravljenju i održavanju gra-�evinskog sektora u ovom trenutku bio bi da se ne odustaje od aktiv-nih ugovora koji imaju gra�evinske tvrtke zaključene s javnim sektorom, odnosno ministarstvima i tvrtkama u pretežitom državnom vlasništvu“.Ministar Vrdoljak je obišao POS-ovo gradilište sa 168 stanova. Pedesetak stanova već je prodano po cijeni od 1012 eura/m2, dok se za ostatak oče-kuje da će se prodati kako će se radovi približavati kraju.

Miroslav Bunić u razgovoru sa ministrom Vrdoljakom

Početkom mjeseca rujna Zagorje-Tehnobeton d.d. posjetili su gosp. Staver i gosp. Mendica investitori iz Plave lagune-Poreč. Tijekom svog posjeta gosti su razgledali pogon naše tvrtke, a nakon toga ljepote našeg baroknog grada u društvu domaćina gospode Bunića, Žimbreka i Vinceka.

razgledavanje varaždinskih znamenitosti, ulica i trgova

Radnici Zagorje-Tehnobetona d.d. ponovo na izletu ! POS Vilka Novaka

Posjet slovenskih studenata

Posjet investitora

Špancirfest


18 19

detalji sa izleta

studenti i profesori u obilasku proizvodnog pogona i dvorane

Žumberak

NAŠ KUTAK-NAŠ TRENUTAK

Naš kutak, naš trenutak, mjesto gdje ćemo se prisjetiti ovogodišnjih II. Sportskih igri Zagorje-Tehnobetona d.d. – memorijal „Zlatko Šipek“, održanih 19. svibnja 2012. Natjecanja su odr-žana u 11 sportskih disciplina: nogomet, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, pikado, šah, bela, kuglanje, povlačenje užeta, hodanje na štulama.

Još jednom zahvaljujemo svima na sudjelovanju i čestitamo pobjednicima!

Evo kako je to izgledalo....

SPORTSKE IGRE ZAGORJE-TEHNOBETON

memorijal “Zlatko Šipek”

NAŠ KUTAK-NAŠ TRENUTAKTEHNOBETONACBROJ 11 / 2012.

20 21

SIGURNA LINIJA SUSRETA

1. Ministre Vrdoljak, sastali ste se s predsjednikom Uprave Miroslavom Bunićem, razgledali ste pogon Zagorje-Tehnobetona d.d., kakvi su Vaši dojmovi?

Da. Reći ću vam iskreno, stanje u graditeljstvu u RH je dosta loše, dosta tužno. Ali onda do�eš u jedan pogon koji funkcionira kao „po knjizi“, dakle onako kako treba i onda naravno da te to ohrabri. Tada pitaš ljude koji vode tvrtku za eventualne njihove probleme, pitaš ih kako su došli do ove faze, kako ostati na ovoj razini na kojoj su danas i kako im mi možemo pomoći. Dakle, dojmovi su odlični. Ovo je dobro organizirana tvrtka s dobrim tehnologijama, s dobrom perspektivom i nema razloga da tako ne ostane.

2. S obzirom na ne tako dobru situaciju u graditeljstvu, koja je Vaša pro-gnoza za budućnost istog?

Ja osobno mislim da su ovo zadnji kvartali koji su loši. Nema razloga da se taj trend ne promjeni. Mislim da je ovo zadnji kvartal koji je u padu i da će već od prvog kvartala sljedeće godine BDP biti u plusu. To je bitno jer se direk-tno reflektira na gra�evinski sektor. Naime, ono što je podiglo BDP počet-kom 2000-ih bio je gra�evinski sektor; ono što ga je sada srušilo ponovo je gra�evinski sektor. Tako da je poruka: rast BDP-a - stabilizacija gra�evinskog sektora u RH.

3. Grad Varaždin i Zagorje-Tehnobeton d.d. bili su me�u prvima koji su se uključili u projekt POS izgradnje. Vlada najavljuje nastavak širenja spomenutog projekta po cijeloj Hrvatskoj.

Da. Naravno. Nedavno je u Saboru prošao novi Zakon o POS plus programu. Ali i neovisno od toga otvorili smo gradilište u Umagu, gradilište u Puli, kupili smo zemljište u Zagrebu... To znači da ćemo već ove godine graditi stotine stanova, a sljedeće godine na razini tisuću i više stanova. Postoje neki skeptici koji kažu da je tržište nekretnina toliko zatrpano neprodanim nekretninama da je neozbiljno graditi nove, a onda odem u Umag i saznam da gradimo zgradu od 30 stanova a kandidata ima 300. Dakle nikada nije negativno graditi nove stanove jer tu su mnogostruki efekti; regulacija cijene nekretnina, zapošlja-vanje u gra�evinskom sektoru i lakša dostupnost nekretnina mladim ljudima.

4. Koji je Vaš moto u poslovnju?

Mislim da svi trebamo biti vrijedni i odgovorni ljudi. Jer kad je netko odgovoran i vrijedan i kada ima jedan pozitivan pogled na svijet onda rijetko da može ne uspjeti, a zapravo to vidim da se doga�a ne samo u Zagorje-Tehnobetonu d.d. nego i u Varaždinu u cijelini.

Ministar graditeljstva i prostornoga ure�enja

Ivan Vrdoljak, dipl.ing.el.

1. Vaša prva suradnja sa Zagorje-Tehnobetonom ?

Moje prvo iskustvo s tvrtkom Zagorje-Tehnobeton d.d. bilo je kao direktori-ce Cognor Veting Stahlhandel d.o.o. gdje smo dosta dugo i dosta uspiješno sura�ivali, tako da ja tvrtku Zagorje-Tehnobeton d.d. poznajem već duži niz godina i moram reći da je suradnja uvijek bila odlična, iznimno korektna, vrlo kvalitetna i bilo bi jako dobro da takvih poslovnih subjekata u Hrvatskoj ima više.

2. Kakva je suradnja Zagorje-Tehnobetona i Grada?

Kada govorimo o Gradu moram napomenuti kako smo kao Grad vrlo zahvalni Zagorje-Tehnobetonu obzirom da podržavate većinu naših projekata i ma-nifestacija ovoj krizi usprkos. To je društvena odgovornost tvrtke koja se na taj način pokazuje i vidi i mi to uistinu cijenimo. Sve projekte koje smo radili sa Zagorje-Tehnobetonom bili su odra�eni na vrijeme i kako je dogovoreno, stoga mogu reći kakao je Zagorje-Tehnobeton Gradu jedan uistinu kvalitetan partner. Naravno da svi postupci danas zahtjevaju javni natječaj i javnu na-bavu ali nama je iznimno drago da se Zagorje-Tehnobeton d.d. kao naša lo-kalna, domaća tvrtka uvijek uspije uklopiti u zahtjeve tržišta što se tiče cijena i na taj način mi podupiremo ne samo Zagorje-Tehnobeton već i varaždinsko gospodarstvo u cjelini.

3. Kako ocjenjujete trenutnu gospodarsku situaciju na našem području?

Smatram da se gospodarstvo grada Varaždina i unatoč krizi uspjelo održati, a prije svega mislim da je za to zaslužan mentalitet ovdašnjih ljudi. Ljudi su ovdje naučeni teško raditi, puno se truditi i puno zalagati, puno davati pa možda na neki način i zbog toga lakše podnosimo krizu.

4. Vaš moto u poslovanju?

Moj je moto u poslovanju: ostvariti rezultate. Želim ispuniti obećanja koja smo dali gra�anima i opravdati njihovo povjerenje. Želim da kad se podvuće crta da se vidi da smo veći dio onoga što smo obećali i ispunili i ja sam sigurna da će to biti tako.

Zamjenica gradonačelnika Varaždina

Natalija Martinčević, upr.iur.

IZ ZAGORSKE ŠKRINJE

Razgovori s povodom

VICEVI :)

...ovo je dobro organizirana tvrtka ...ostvariti rezultate

opušteno

na igrama

IZRAEL


22 23

Sviraju Mirko i Slavko u bendu.

Slavko sljep, Mirko gluh.

Nakon nekog vremena pita Slavko Mirka:

„Mirkec, a plešeju ljudi kaj?“

A Mirko će:

„A kaj sviramo već??!“

Tri muškarca na pustom otoku...

O čemu pričaju?

Nogomet, automobili, žene!

Tri žene na pustom otoku...

O čemu pričaju?

Dvije se odvoje i ogovaraju onu treću.

Svaki muškarac postane zidar kad u�e u 50-te...jer: - dobije kamen u bubregu; visak me�u nogama i kreč u glavi.

Pavleka Miškine 49 . Varaždin . Hrvatska T 042 404 404E [email protected] www.gpzagorje.hr

TEH

NO

BETO

NSK

I HO

RO

SKO

P

TESARSKI ČEKIĆ (22.12.-20.01.)

Tesarskm čekićima smiješi se dodatna zarada. Mož-da dobijete na Lotu, naravno ako ga prije uplatite, a to bi pak mogao biti problem jer ćete na poslu osta-jati prekovremeno i sva će se uplatna mjesta biti za-tvorena u vrijeme kad ćete se vraćati s posla. Ipak, ako i ne dobijete na Lotu budite skromni. Ovomje-sečna mantra Tesarskih čekića: Dragi Boze! Zamolio bih Te pomoć, ali sigurniji sam da će biti najbolje ako sve to obavim sam.

MORT (21.01.-19.02.)

Ovisni ste o računalu. Ne jedete, ne spavate... to nije dobro. Na poslu ste s kolegama već počeli razgova-rati koristeći fraze kao što su: osjećam se k’o da mi je izgorio procesor. Treba mi nekoliko dana na stand by-u da do�em malo k sebi (i slično), a o podoč-njacima da ne govorimo. Kroz mjesec dana postoji mogućnost da saznate sretnu vijest. Ovomjesečna mantra Morta: Dragi Boze, znam da volim promjene, ali ovaj je kaos zaista smijesan!

MIJEŠALICA (20.02.-20.03.)

Mješalice će narednih mjeseci biti jako pronicljive. Ljude iz svoje okoline čitati ćete kao knjigu i u 90% slučajeva biti ćete u pravu. Primjećivati ćete sitnice i na taj način puno toga saznati. Takva koncentra-cija otvoriti će vam apetit pa je vjerojatno da ćete se udebljati 3 do 5 kilograma. Oprezno u prometu. Ovomjesečna mantra Miješalica: Dragi Bože, blago-slovi ovu hranu i živjeli!

KRAN (21.03.-20.04.)

Kranovi će ovih mjeseci biti izuzetno disciplinira-ni. Red, rad i disciplina; kako u poslu tako i u ljubavi. Ipak, opustite se malo. Pretjerana disciplina mogla bi dovesti do kontraefekta. Ne zanemarujute ulogu kreativnosti ali i kompromisa. Skloni ste alergijama.Ovomjesečna mantra Kranova: Bože, molim te, daj mi strpljenja, ako može odmah!

CIGLA (21.04.-20.05.)

Cigle će ovih mjeseci biti kao policajci, sumnjati će u sve i svakog. Ipak, to ih neće spriječiti da prekomjer-no uživaju u jelu i pilu što bi im na kraju mjeseca mo-glo izazvati želučane tegobe. Na poslu će sitacija biti kao i proteklih mjeseci ali nemojte se previše opusti-ti. Svoje obaveze ispunite na vrijeme. Ovomjesečna mantra Cigli: Bože, pomozi mi da prihvatim promjene u životu ali polako, imamo vremena.

ZIDARSKA ŽLICA (21.05.-20.06.)

Zidarske žlice ovih mjeseci biti će poprilično zabo-ravljive. Razlog tome mogla bi biti nesanica koja će ih pratiti. Ipak, zidarske žlice neće osjećati umor i zdušno će raditi bez obzira što bi na poslu mogli za-boraviti što zapravo moraju raditi. Na sreću krajem mjeseca nesanice će prestati i zidarske žlice vraćaju se u normalu. Napomena: nemojte zaboraviti po-sjetiti zubara. Ovomjesečna mantra Zidraskih žlica: Dragi Bože... tko si? Gdje si? Zašto?!

ŠKARE ZA ŽELJEZO (21.06.-20.07.)

Ovih mjeseci Škare za željezo malo će pričati a puno raditi. Stalno ćete biti u pokretu; posao, kuća, kuća, posao, košenje trave, kupovina špeceraja, kuća, po-sao.... Ne čudi da ćete poželjeti otići na produženi vikend negdje na osamu. Bez telefona, bez oba-veza, po mogućnosti bez žene/muža i klinaca. Ne pretjerujte! Jedna dobro prospavana noć vratiti će vam energiju. Krajem mjeseca moguće je putovanje.Ovomjesečna mantra Škara za željezo: Bože, molim te, dok sam na putu čuvaj moju mamu, moje prijate-lje, moj stan i moju zemlju.

AB ELEMENT (21.07.-21.08.)

AB elementi ovih mjeseci mogu očekivati neplani-rane susrete i nenajavljene posjete dalekih ro�aka. Jesen je pokucala na vrata ali AB elementi i dalje žive kao da ljeto nikada nije završilo. Borave na otvo-renom, baterije pune na suncu. Oprez! Nastavite li ovako sunce bi vam moglo lupiti u glavu! Bilo kako bilo, dobre ste volje i od takvog raspoloženja ne od-stupate. Ovomjesečna mantra AB elemenata: Bože, kladim se da si ponosan što sam upravo ja tvoje djete!

ŠLJEM (22.08.-22.09.)

Došlo je doba godine kada Šljemovi profitiraju. Biti ćete omiljeni me�u šefovima jer ćete svaki posao odraditi gotovo do savršenstva i to ne samo na po-slu već i kod kuće. Svojim perfekcionizmom nabijati ćete komplekse ukućanima i ići im na živce. Moguće su sva�e s partnerom. Ovomjesečna mantra Šlje-mova: Bože, molim te, učini svijet boljim mjestom. Koncentriraj se dok to radiš! Zadnji put napravio si dosta grešaka..

LIBELA (23.09.-22.10.)

Libele će u predstojećim mjesecima biti jako neod-lučne. Neće moći odlučiti što ujutro obući, da li će na posao krenuti autom ili biciklom, da li da koriste običnu olovku ili kemijsku... i tako dalje. Muški pri-padnici ovog znaka biti će pod povećalom punice; oni koji nemaju punicu – dobit će ju. Zašto? Zato jer će više o vama odlučivati drugi nego vi sami. Trgnite se i uzmite stvari u svoje ruke. Ovomjesečna mantra Libela: Bože, znam da bih sam trebao donositi odlu-ke. S druge strane, što Ti misliš o tome?

VIBROIGLA (23.10.-22.11.)

Vibroigle ovih bi mjeseci o sebi mogle čuti sočni trač. Kad bolje promislite, mogli bi isti pretvoriti u stvarnost. Ipak razmislite dvaput prije nego odlučite ubrati zabranjeno voće, pogotovo ako to voće ima supružnika koji radi s vama ili vam je prvi susjed. Sve smo rekli. Ovomjesečna mantra Vibroigla: Bože po-mozi mi da oprostim ljudima koji su me povrijedili. Ne dopusti da to zaboravima i podsjeti me da tim ljigav-cima kad tad vratim istom mjerom.

FANGLIN (23.11.-21.12.)

Ovih mjeseci Fanglini će puno razmišljati o smislu ži-vota. O tome što je bilo prije: kokoš ili jaje? Hmmm... razmišljati ćete i o tome kako vas doživljavaju drugi, što misle o vama, da li vas vole, da li vas mrze? Hoće li sutra padati kiša? Sve u svemu, mjesec će vam pro-teći u razmišljanju i kad vas na kraju mjeseca šef pita je li posao dovršen, braniti ćete se da argumentom kako je jučer padala kiša i da jednostavno niste bili u mogućnosti sve dovršiti na vrijeme.Ovomjesečna mantra Fanglina: Dragi Bože, već sam te milijun puta zamolio, pomozi mi da prestanem pretjerivati.

crta

: Ale

n Er

ceg

/ piš

e: Ja

nja

Mar

tinec

Documents

Tehnobetonac - broj 11