of 76/76
1 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Na temelju članka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 149/09) i članka 4. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine«, br. 32/10) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU VOĆA ZA 2012. GODINU

TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU VOĆA ZA … · Integrirana proizvodnja voća podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških

  • View
    3

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU VOĆA ZA … · Integrirana proizvodnja voća...

  • 1

    MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

    Na temelju lanka 15. stavka 4. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09) i lanka 4. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine, br. 32/10) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

    TEHNOLOKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU

    VOA ZA 2012. GODINU

  • 2

    SADRAJ UVOD 1. PODIZANJE NASADA..................................................................................................... 4

    1.1 NAJMANJA VELIINA NASADA ......................................................................... 4 2. GNOJIDBA........................................................................................................................ 4

    2.1 Meliorativna gnojidba (gnojidba i poboljanje tla prije sadnje voaka) .................... 5 2.2 Humus u tlu ................................................................................................................ 5 2.3 Reakcija tla ili pH vrijednost tla................................................................................. 5 2.4 Gnojidba fosforom i kalijem ...................................................................................... 5 2.5 Gnojidba duikom ...................................................................................................... 6

    3. NAVODNJAVANJE.......................................................................................................... 7 4. OBRADA TLA U VONJAKU ........................................................................................ 7

    4.1 HERBICIDNI POJAS................................................................................................ 7 5. REZIDBA........................................................................................................................... 8 6. MEHANIZACIJA U VOARSTVU................................................................................. 8 7. BERBA I SKLADITENJE............................................................................................... 8 8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA ................................................................ 8

    8.1 MJERE ZATITE...................................................................................................... 8 8.1.1 Mehanike mjere ................................................................................................ 8 8.1.2 Bioloke mjere.................................................................................................... 8 8.1.3 Biotehnike mjere .............................................................................................. 9 8.1.4 Kemijske mjere .................................................................................................. 9 8.1.5 Mjere opreza....................................................................................................... 9 8.1.6 Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja....................................................... 9 8.1.7 Struna osposobljenost i ekoloka svijest proizvoaa ukljuenih u integriranu

    proizvodnju 9 8.2 INTEGRIRANA ZATITA JABUKA OD TETNIH ORGANIZAMA ............... 10 8.3 INTEGRIRANA ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMA............ 24 8.4 INTEGRIRANA ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMA.................. 32 8.5 INTEGRIRANA ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH ORGANIZAMA................................................................................................................... 36 8.6 INTEGRIRANA ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMA .......... 40 8.7 INTEGRIRANA ZATITA BRESAKA I NEKTARINA OD TETNIH ORGANIZAMA................................................................................................................... 43 8.8 INTEGRIRANA ZATITA MALINE OD TETNIH ORGANIZAMA................ 49 8.9 INTEGRIRANA ZATITA KUPINE OD TETNIH ORGANIZAMA ................ 52 8.10 INTEGRIRANA ZATITA ORAHA OD TETNIH ORGANIZAMA................. 55 8.11 INTEGRIRANA ZATITA LJENJAKA OD TETNIH ORGANIZAMA ......... 58 8.12 NTEGRIRANA ZATITA JAGODA OD TETNIH ORGANIZAMA ................ 61 8.13 INTEGRIRANA ZATITA AGRUMA OD TETNIH ORGANIZAMA ............. 65 8.14 INTEGRIRANA ZATITA MASLINA OD TETNIH ORGANIZAMA............. 69

    9. SUZBIJANJE KOROVA U VOARSTVU (osim jagoda i maslina)............................. 74 9.1 INTEGRIRANA ZATITA OD GLODAVACA.................................................... 75

  • 3

    POPIS TABLICA

    Tablica 1.Optimalna reakcija (PH) tla ....................................................................................... 5

    Tablica 2. Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla ............................................................. 6

    Tablica 3. Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje mogu dodati

    pojedinim vonim vrstama ...................................................................................... 6

  • 4

    UVOD Integrirana proizvodnja voa podrazumijeva uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih, ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama.

    1. PODIZANJE NASADA Prije podizanja vonjaka, preporuuje se zadovoljiti sljedee: - odgovarajui okoli; - organizacija gospodarstva; - osigurani tehniki i logistiki imbenici (mehanizacija, trite voa, skladita, hladnjae, mogunost transporta); - struna pomo u tehnologiji proizvodnje.

    Primjereni poloaji jesu oni: koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih vonih vrsta i sorti, koji su osunani, otvoreni, prozrani s manjom opasnou od pojave mraza.

    Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden sukladno zahtjevima propisanim Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05 i NN 35/08) i Zakonom o biljnom zdravstvu (NN 75/05).

    Uzgojni oblik mora omoguiti ravnomjernu osvjetljenost svih dijelova kronje, razvoj kvalitetnih plodova, ravnomjerno rasporeivanje sredstava za zatitu bilja ( u daljnjem tekstu: SZB) po svim dijelovima kronje i olakan rad pri rezidbi i berbi.

    1.1 NAJMANJA VELIINA NASADA Minimalna ukupna povrina vonjaka za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji, mora biti najmanje 0,25 ha. Najmanja veliina pojedinanog vonjaka mora biti 0,1 ha i mora biti posaena u najmanje dva reda.

    2. GNOJIDBA Gnojidba u integriranoj proizvodnji voa je ekoloki prihvatljiva i ekonomski opravdana s osnovnim ciljem uravnoteene ishrane same voke sa svim potrebnim hranjivima. S integriranom gnojidbom se odrava i poboljavanja plodnost tla. Prednost treba dati organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranjivima dodati kroz mineralno gnojivo vodei rauna o stvarnim potrebama voke. Rizik od oneienja podzemnih voda gnojivima osobito nitratima, mora se svesti na najmanju moguu mjeru. Gnojidba i popravak plodnosti tla se kod viegodinjih nasada obavlja prije podizanja nasada (meliorativna gnojidba) i za vrijeme rasta i rodnosti voke. Poljoprivredni proizvoa je obavezan voditi evidenciju u koju upisuje sve podatke o vrsti i koliini gnojiva koje unosi u vonjak. Poljoprivredni proizvoa mora unositi gnojiva na temelju rezultata analize opskrbljenosti tla pojedinim hranivima, te opeg vizualnog stanja voke.

  • 5

    Analiza tla na sadraj duika (N) je obvezna, a preporua se obaviti je N-min metodom. Analiza tla na sadraj fosfora (P), kalija (K), magnezija (Mg), humus, te utvrivanje pH vrijednosti tla je obvezna:

    1. prije podizanja nasada zbog odreivanja koliine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te 2. svakih pet godina u postojeim nasadima.

    2.1 MELIORATIVNA GNOJIDBA (GNOJIDBA I POBOLJANJE TLA PRIJE SADNJE VONJAKA)

    Na osnovu analize tla, prije sadnje vonjaka tj. prije dubokog rahljenja tla obavezno je provesti odreene mjere i metode s ciljem boljeg rasta i plodonoenja same voke. Obavezno je potrebno uravnoteiti koliinu humusa u tlu, popraviti pH vrijednost, te po potrebi dodati makroelemente. Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre opskrbljenosti tla (C razred), poljoprivredni proizvoa moe za meliorativnu gnojidbu koristiti najvie 250 kg/ha P205 i 300 kg/ha K2O godinje.

    2.2 HUMUS U TLU

    Minimalna koliina humusa u tlu treba biti 2%. Ako je u tlu koliina humusa ispod 2%, obavezno je provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljati tlo organskim gnojivom minimalno do 2% humusa. Ako je u tlu koliina humusa od 2 do 3% preporuuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje poboljivaa tla na osnovi organskih gnojiva kao to je kompost, stajski gnoj i slino. Tijekom koritenja nasada preporuuje se redovita gnojidba organskim gnojivima i odravanje koliine humusa u tlu. Gnojidba muljem iz komunalnih ureaja za proiavanje odnosno gnojidba kompostom dobivenim od tog mulja je zabranjena. Organska gnojiva ne smiju sadravati teke metale i patogene mikroorganizme.

    2.3 REAKCIJA TLA ILI PH VRIJEDNOST TLA Dodavanjem fizioloki kiselih, odnosno fizioloki lunatih gnojiva i poboljivaa tla za tu namjenu, potrebno je postii optimalnu pH vrijednost tla koja je za pojedine vrste voaka navedena u tablici 1. Preporuuje se prije sadnje vonjaka dodati poboljivae tla. Tablica 1: Optimalna reakcija (PH) tla

    Vona vrsta pH vrijednost

    Kesten 4 5,5 i aktivnog vapna manje od 3%

    Maslina 6,5 - 8,5 Borovnica 4,0 - 4,5 druge vone vrste 5 - 7

    2.4 GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM U sluaju, da rezultati analize pokazuju prekomjernu opskrbljenost tla hranivima, poljoprivredni proizvoa mora izostaviti gnojidbu hranjivom kojeg ima u tlu u prekomjernoj koliini.

  • 6

    Tablica 2: Razred opskrbljenosti C s obzirom na tip tla

    Razred opskrbljenosti C (mg/100 g )

    LAKA TLA

    SREDNJE TEKA TLA TEKA TLA

    K20 kalij 16 -25 20-30 23-33 P205 - fosfor 12- 25

    2.5 GNOJIDBA DUIKOM Preporuuje se minimalna gnojidba sa duikom s kojom se postie normalan rast i rodnost voke. Na osnovi vizualnog pregleda, ako biljka ima preveliku koliinu duika, obavezno izostaviti gnojidbu duikom ili je smanjiti. Preporuuje se duino gnojivo dodavati u vie obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj koliini do maksimalno dozvoljene koliine navedene u tablici 3. U meliorativnoj gnojidbi ne preporuuje se dodavanje duika. Pri jesenskoj gnojidbi prije otpadanja lia, najkasnije do 31. listopada, poljoprivredni proizvoa moe dodati najvie 20 kg istog duika po ha (osim kod kotiavih vonih vrsta i lijeske, kod kojih se moe dodati najvie 40 kg istog duika po ha). Prihranjivanje duinim mineralnim gnojivima poetkom vegetacije moe se obaviti od poetka cvatnje voaka ili ozelenjavanje zatravljenog tla u vonjaku, do kraja lipnja kao i u razdoblju od rujna do kraja listopada. Iznimno se moe obaviti prihrana trenje i lijeske nakon berbe. Maslinu poljoprivredni proizvoa moe prihraniti od kraja veljae do sredine lipnja, a orah od kraja oujka do sredine lipnja. Tablica 3: Maksimalno dozvoljene koliine istog duika po ha koje se godinje mogu dodati

    pojedinim vonim vrstama

    Vona vrsta N (kg /ha) breskva 150marelica 150trenja 140ljiva 140maslina 90kaki 90jabuke, kruke* 60 (sorte Zlatni delies i Gala 90)kivi 150orah 120lijeska 120kesten 120jagoda 60borovnica 60 * kod jabuke i kruke iznimno se najvee dozvoljene koliine navedene u tablici 2. mogu poveati za 50 kg/ha, i to samo ako je ispunjen jedan od tri uvjeta:

    - ako je prethodno bila napravljena analiza Nmin metodom, - ako je fizioloko stanje stabala takvo, da duina jednogodinjeg prirasta iz terminalnih pupoljaka nije vea od 30 cm, - ako sadraj humusa u tlu ne premauje 4%.

  • 7

    3. NAVODNJAVANJE Opskrba vodom mora biti prilagoena potrebama voaka i travnjaka, vremenskim prilikama i tipu tla. Dodavanje hranjivih tvari u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih naina navodnjavanja (sustav kap po kap). Poljoprivredni proizvoa koliinu hranjivih tvari koritenih kod fertirgacije ubraja u ukupnu godinju dozvoljenu koliinu.

    4. OBRADA TLA U VONJAKU

    Poljoprivredni proizvoa mora odravati travnjak u prostoru izmeu redova, s iznimkom: u nasadima breskve i marelice na terenima koje nije mogue navodnjavati, i u mladim nasadima prije dostizanja konanog rodnog volumena:

    - breskve (do 3. godine), - trenje, vinje, ljive (do 5. godine), - masline (do 7. godine),

    u nasadima jagoda.

    Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno uestalo koritenje strojeva koji jako usitnjuju tlo i unitavaju strukturu (rotovatora). Ovi se strojevi mogu koristiti samo kad se pomou njih unosi u tlo vea koliina organske tvari (korovi i biljke koje se zbog gnojidbe unose u tlo, stajskog gnojiva, ...). Od listopada do kraja veljae tlo se ne obrauje.

    - U kontinentalnom podruju obrauje se najvie 30% povrine tla od ukupne povrine nasada, osim u mediteranskom podruju gdje je dozvoljena obrada tla na itavoj povrini nasada od proljea do jeseni. Kod jagodastih vonih vrsta dozvoljena je uporaba mal folije.

    - Da bi se omoguilo zatvoreno kruenje tvari, poljoprivredni proizvoa ostavlja pokoenu travu u nasadu.

    - U novim nasadima, osim iznimaka iz prvog stavka, obvezno je zatravljivanje odmah nakon sadnje voaka.

    - U nasadima na terasama obvezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa. - Korove u pojasu ispod stabala, poljoprivredni proizvoa odstranjuje na sljedee

    naine: prirodnim zatravljivanjem pojasa niskim biljkama koje imaju plitko korijenje, pokrivanjem pojasa ispod stabala organskim materijalima ili folijom, provoenjem drugih mehanikih mjera, primjena herbicida.

    4.1 HERBICIDNI POJAS irina herbicidog pojasa ne smije premaivati u nasadu u prosjeku 1/3 udaljenosti izmeu redova. Za jagode odredbe herbicidnog pojasa ne vrijede.

    Iznimke kod irine herbicidnog pojasa vrijede: za nasade vie sorata jabuka i kruaka, posaene do 1991. godine, kod istih je

    dozvoljena irina herbicidnog pojasa do 45% (po krenju nasada ta iznimka otpada), Takoer i u nasadima bez njegovanog travnjaka, irina herbicidnog pojasa ne smije

    premaivati vrijednosti navedene u prvom stavku.

  • 8

    Kod oraha i lijeske se u vremenu sazrijevanja i berbe plodova dozvoljava irina herbicidnog pojasa do 2/3 udaljenosti meu redovima. a od poetka vegetacije do sazrijevanja plodova ne smije biti vea od 1/4 udaljenosti meu redovima.

    5. REZIDBA

    Poljoprivredni proizvoa obavlja rezidbu ovisno o vonoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti tla i gnojidbi.

    6. MEHANIZACIJA U VOARSTVU

    U integriranoj proizvodnji nuna je sljedea mehanizacija: pogonski strojevi traktori ije su tehnike izvedbe usklaene s radnim uvjetima u

    nasadu i koji omoguavaju kvalitetnu provedbu predvienih agrotehnikih mjera; ureaji za primjenu SZB ureaji koji omoguavaju sigurnu primjenu SZB sukladno

    uputi za uporabu navedenoj na etiketi; strojevi za odravanje tla; maleri sa stalnom ili promjenjivom radnom irinom.

    7. BERBA I SKLADITENJE Poljoprivredni proizvoa treba potivati tehnoloke rokove berbe ovisno o sortnim karakteristikama. Potrebno je voditi detaljnu evidenciju o integriranoj proizvodnji sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10). Poljoprivredni proizvoa se brine za oznaavanje integrirano proizvedenog voa.

    8. INTEGRIRANA ZATITA VONIH VRSTA

    8.1 MJERE ZATITE

    8.1.1 Mehanike mjere Poljoprivredni proizvoa mora sprjeavati irenje tetnih organizama i korova mehaniki (npr.: izrezivanjem i odstranjivanjem dijelova voke s rakastim tvorevinama, izboja zaraenih pepelnicom, titastim uima, potkornjacima i parazitskim biljkama, odstranjivanjem trulih plodova zaraenih monilijom (mumija), lia zaraenog fuzikladijem, i dr.).

    8.1.2 Bioloke mjere

    Poljoprivredni proizvoa stvara pogodne ivotne uvjete za razvoj korisnih ivotinja tako da: uva i sadi ivu ogradu, grmlje i drugo raznovrsno raslinje, njeguje raznovrsne potkulture, za sklonite korisnih ivotinja ureuje kamenjare i hrpe granja, postavlja kuice za korisne ptice, postavlja visoke motke za privlaenje ptica grabljivica, prati, unosi i kontrolira korisnu faunu (prije svega grabeljive grinje, parazitske

    osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice i bubamare).

  • 9

    8.1.3 Biotehnike mjere Poljoprivredni proizvoa u okviru mogunosti koristi feromonske mamce (metodu zbunjivanja), druge naine lova kukaca, te akustine aparate za odbijanje ptica i glodavaca.

    8.1.4 Kemijske mjere Sukladno Zakonu o sredstvima za zatitu bilja (NN 70/05) poljoprivredni proizvoai smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi. Tehnoloke upute sadre samo SZB koja su u trenutku izdavanja tehnolokih uputa registrirana u Republici Hrvatskoj za predvienu primjenu i koja sadre aktivnu tvar doputenu za uporabu u integriranoj proizvodnji na odreenoj kulturi. SZB koja su navedena u tehnolokim uputama i kojima tijekom godine istjee rok valjanosti registracija, poljoprivredni proizvoa smije koristiti do propisanog roka za primjenu zaliha.

    Dozvoljena SZB smiju se koristiti samo u propisanim koncentracijama i dozama. Primjena SZB mora biti sukladna normama u istim uputama i prilagoena stanju vegetacije. Sva nova SZB koja e se na tritu pojaviti poslije izdavanja godinjih tehnolokih uputa, poljoprivredni proizvoai e smjeti koristiti sukladno rjeenju o registraciji i uputama za uporabu na etiketi, iako nee biti navedeni u tablicama tehnolokih uputa. O koritenim SZB poljoprivredni proizvoai duni su voditi evidenciju sukladno Pravilniku o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08) i Pravilniku o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 32/10).

    8.1.5 Mjere opreza Sukladno odredbama Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridravati korisnici SZB te uvjetima kojima moraju udovoljavati te uputama za uporabu na etiketi mora se sprijeiti da SZB dospiju na susjedne kulture, pridravati se ostalih mjera opreza, uvaavati naela dobre poljoprivredne prakse i zatite okolia. Potrebno je osigurati zatitne zone - pomo mogu biti razliite zatitne ograde ili pregrade. Ako proizvoa za proizvodnju vone vrste izabere povrinu na kojoj postoji mogunost pojave zanoenja sa susjednih povrina, rizik mora preuzeti na sebe.

    8.1.6 Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava tetnih organizama, te vrijeme, nain i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na internetskim stranicama (http://www.komora.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da se preporuke priblie to veem broju proizvoaa, Hrvatska poljoprivredna komora, Javna poljoprivredna savjetodavna sluba, na regionalnoj razini, objavljuje preporuke za suzbijanje u lokalnim medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.

    8.1.7. Struna osposobljenost i ekoloka svijest proizvoaa ukljuenih u integriranu proizvodnju

    Tijekom godine proizvoai trebaju prisustvovati predavanjima o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji u trajanju od 5 sati te za to dobiti odgovarajuu potvrdu. Proizvoai trebaju detaljno poznavati ciljeve i naela integrirane proizvodnje (tehnoloke upute za integriranu proizvodnju) i biti ekoloki osvijeteni u svim aspektima te proizvodnje.

    http://www.komora.hr/http://www.hcphs.hr/
  • 10

    8.2 INTEGRIRANA ZATITA JABUKA OD TETNIH ORGANIZAMA TETNI ORGANIZAM I OPIS

    MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI

    Cu-sulfat Modra galica, Plavi kamen 3x

    Cu-oksid Nordox 75 WG

    Cu-oksiklorid Bakreno vapno WP 50, Gypso, Kupropin, Cupro caffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG

    3x

    Cu-hidroksid Champion, Champion 50 WG, Blauvit, Champion tekui, Cuproline, Kocide DF

    2x

    Cu-hidroksid Ca-sulfat kompleks Bordoka suspenzija WP-20, Bordoka juha, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WP-manica, Bordoka juha 20 WP, Bordoka suspenzija S-20

    Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid

    Cuprablau Z, Cuprablau Z ultra

    3x

    kaptan Merpan 80 WDG, Stoper, Captan WP50, Merpan 50 WP

    3-5 x

    kapatn + penkonazol Topas- C 50 WP 4 x

    kapatn + trifloksistrobin Zato plus 3x

    ciprodinil Chorus 75 WG 4x

    flukinkonazol + pirimetanil Clarinet 3x

    Mrljavost lista i krastavost ploda jabuke Venturia inaequalis Zaraza se moe javiti od otvaranja pupa do kraja vegetacije na svim zelenim nadzemnim organima i plodovima. Listovi s velikim brojem maslinastih pjega poinju otpadati. Povrina zaraenih plodova raspucava se te oni trunu i otpadaju. Zaraza izbojaka vrlo je rijetka. Gljiva prezimi u obliku saprofitskog micelija u otpalom liu. Plodita iz kojih izlaze askospore potrebna su za primarne zaraze, a uglavnom dozore krajem oujka. Nakon toga tijekom kinih dana mogu se oekivati prve zaraze na liu.

    Agrotehnike mjere: - izbor prozranih i sunanih poloaja, - prozranost kronje, - sadnja tolerantnih sorata, - odstranjivanje otpalog lia iz vonjaka. Kemijske mjere: Povoljne agrometeoroloke uvjete za zarazu prate djelatnici HPK, JPSS. Pristup zatiti s fungicidima jest preventivi, a po potrebi kurativni. Broj prskanja ovisi o pritisku zaraze. Za prvo prskanje tijekom bubrenja pupova rabe se bakreni pripravci. Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja obino su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u lipnju. Do poetka cvatnje rabe se povrinski fungicidi, tijekom cvatnje pa do kraja lipnja sistemini fungicidi i strobilurini. Izbor pripravaka tijekom travnja i svibnja prilagoava se stanju zaraenosti pepelnicom. Uinak povrinskih fungicida slabiji je ako nakon aplikacije padne vie od 30 mm kie, a uinak izostaje ako padne vie od 50 mm kie. Zatitno djelovanje sisteminih triazolskih fungicida protiv krastavosti plodova u drugom dijelu vegetacijske sezone manje je nego tijekom proljea. Povrinski fungicidi imaju dosta dugo preventivno i kratko kurativno djelovanje (ciprodinil i pirimetanil 50 - 60 sati, ditianon do 48, kaptan i mankozeb do 36, metiram do 30 sati). Sistemini fungicidi imaju krae preventivno djelovanje i due kurativno djelovanje (70 - 96 sati), ako je temperatura oko 10 C. Pri viim temperaturama kurativno djelovanje se skrauje za 15 pa ak i za 20 sati. Veliki broj kurativnih prskanja moe utjecati na bri razvoj rezistentnosti gljive. U praksi se za poetak prskanja ne eka do kraja kurativnog djelovanja osim ako na to ne prisile vremenske prilike. Strobilurinski pripravci glede trajanja preventivnog i

    mankozeb Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP, Cadillac 80WP, Mankokal, Dithane DG neotec

    4x

  • 11

    ditianon Delan SC 750, Delan 500 SC, Delan 700 WDG

    4x

    metiram Polyram DF

    4x

    bitertanol Baycor WP 25

    3x

    tebukonazol Folicur WP 25

    2x

    krezoksim-metil Stroby WG

    3x

    fenbukonazol Indar 5 EW

    3x

    kinoksifen Crystal 4x difenkonazol Score 250 EC, Cros, Difcor, Scissor

    4x

    miklobutanil Systhane 12 E, Fond 12 E

    3x

    trifloksistrobin Zato 50 WG

    3x

    dodine Dodin S-65, Chromodin S-65

    3x

    boskalid + piraklostrobin Bellis

    3x

    propineb Antracol WP 70, Chromoneb S-70, upineb S-70

    2x

    piraklostrobin+ditianon Tercel 4x

    kurativnog djelovanja imaju sljedee karakteristike. Neposredno kurativno djelovanje traje do 48 sati, nakon isteka tog vremena mogu je razvoj gljive, iako ne stvara mnogo konidija. Za listove je to prihvatljivo, no za mlade plodove nije. Djelovanje triazolskih pripravaka, djelomino i strobilurinskih, pri niim temperaturama slabije je. Ciprodinil i pirimetanil dobro djeluju i pri niim temperaturama. Napomena: Pripravci na osnovi mankozeba i metirama imaju negativne uinke na predatorske grinje te je ogranien broj tretiranja tim pripravcima na najvie 4 godinje. Sistemini pripravci na osnovi triazola u kritinom periodu uvijek se mijeaju sa povrinskim fungicidima. Pri tome se doza kontaktnog fungicida moe smanjiti za 10 - 20%. Za pripravake na osnovi dodina potrebno je dosljedno potivati upute za mijeanje. Za pripravke na osnovi boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne skladiti.

    flusilazol Punch 10 EW

    sumpor Thiovit jet, Kumulus DF, Kalinosul 80 WG, Chromosul 80, Kossan WG, Sulfolac WG 80, Kvaljivi sumpor, Cosavet DF, Sumpor micro 80 WP, Sumpor moivi tiosam 80, Mikro, Sumpor SC-80, Tekui sumpor, Sulfolac 85 SC

    5x Pepelnica jabuke Podosphaera leucotricha Bolest se javlja na svim zelenim nadzemnim dijelovima kod nekih sorata i na plodovima tijekom itave vegetacijske sezone. Primarne zaraze poinju tijekom pupanja i tada bolest moe unititi cvatove. U veine sorata zaraza plodova potpuno je

    Agrotehnike mjere: - izbor prozranih poloaja, - prozrana kronja, - sadnja tolerantnih sorata, - uravnoteena gnojidba manjim koliinama duika da

    se ne bi javio trei porast, - viekratno odstranjivanje i spaljivanje zaraenih

    izboja. Kemijske mjere:

    flukvinkonazol + pirimetanil

    Clarinet 4x

  • 12

    difenkonazol Score 250 EC, Cros, Difcor, Scissor

    4x

    miklobutanil Systhane 12 E, Fond 12E

    3x

    penkonazol Topas 100 EC, Trapez

    4x

    krezoksim-metil Stroby DF 3x

    trifloksistrobin Zato 50 WG

    3x

    boskalid + piraklostrobin Bellis

    2x

    piraklostrobin+ditianon Tercel

    4x

    fenbukonazol Indar 5 EW

    beznaajna. Glavni problem su uniteni izbojci - osnova za razvoj rodnog drva i cvatova.

    Suzbijanje se provodi prije svega preventivno. Pepelnica se pokuava zaustaviti u travnju i svibnju, a kasnije se rezidbom odstranjuju zaraeni izbojci. Unato uporabi fungicida bolest se ne moe sasvim sprijeiti. Odstranjivanje zaraenih izboja kod osjetljivih sorata treba ponoviti vie puta. Uinkovitost dugo rabljenih triazolskih fungicida (penkanozol, difenkonazol) slabija je pa su se kao najuinkovitija pokazala sredstva na osnovi trifloksistrobina i krezoksim-metila. Samo ako je pred cvatnju toplo vrijeme (vie od 12 oC) ima smisla ve tada rabiti triazolske pripravke: miklobutanil ili strubilurine. U to vrijeme mogu se rabiti sumporni pripravci (0,3%). Jo uvijek prevladava miljenje da je za suzbijanje pepelnice potrebno vie od 500 litara kropiva po hektaru. U jako zaraenim bujnim vonjacima strobilurinske pripravke ima smisla rabiti i kasnije tijekom ljeta, da bi se sprijeila zaraza izbojaka. Napomena: Pripravci na osnovi sumpora imaju postrano akaricidno djelovanje na tetne, ali i na korisne grinje. Za pripravke na osnovi boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne skladiti.

    flusilazol Punch 10 EW

    Trule plodova Monila fructigena Gljiva uzrokuje trule plodova u vonjaku i u skladitu. Prezimi u obliku micelija u zaraenim plodovima, tzv. mumijama. Na jainu zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi imbenici koji oteuju plod.

    Agrotehnike mjere: - odstranjivanje mumija - prozrana i ne pregusta kronja prorjeivanje plodova Kemijske mjere: Prije svega mora se smanjiti mogunost oteivanja plodova na bilo koji naina (tetnici, ptice, vjetar i dr) Na trule u skladitu znatno utjeu oteenja prilikom berbe i transporta te uvjeti prije skladitenja (promjene temperature plodova i promjene vlanosti u ambalai).

    Rak kore Nectria galligena Bolest se vidi na povrini kore grana i

    Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih sadnica, - intenzivan rez zaraenih izbojaka, - uzgojni oblik s prozranom kronjom da se izbojci

    ciram Biopol V

  • 13

    debla u obliku rakastih rana. Ako rana obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio se osui. Infekcije s askosporama ili konidijama zbivaju se tijekom itavog ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme tijekom opadanja lia i intenzivnog rasta mladica do sredine svibnja.

    ne dodiruju, - izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do

    smrzavanja. Kemijske mjere: Rak kore uzrokuje najvie potekoa u planinskom podruju (vii vlani poloaji). Kemijskim suzbijanjem ne moe se potpuno suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za njezin razvoj. U osjetljivih sorata (npr. Gala, Braeburn, Jonagold, Golen delicious, Pinova i Fuji) izbjegava se rezidba koja uzrokuje nastanak velikih rana. Vee rane nastale pri rezidbi ili dugim zahvatima (maliranje, vezanje, ) potrebno je premazati. Tijekom proljea obavi se jedno kasno prskanje pripravcima na osnovi bakra, a kasnije se rabe preventivni fungicidi namijenjeni suzbijanju krastavosti jabuka. Neposredno nakon berbe moe se prskati pripravcima na osnovi bakra. Tijekom iznimno kiovitih i toplih jeseni potrebna su dva prskanja u periodu otpadanja listova.

    Rak korijenova vrata Phytophthora cactorum Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i raspukline na korijenovu vratu. Starenjem vonjaka osjetljivost se poveava. Kora na zaraenom mjestu postaje crvenkastoljubiasta i vlana. Gnjilo tkivo pjege ima miris po bademovom ulju. Kada gnjiloa obuhvati stablo - biljka propadne. Gljiva napada i korijen voke i plodove (smea gnjiloa plodova).

    Agrotehnike mjere: - vonjak se podie na prozranim, propusnim i dobro

    strukturiranim tlima, - tlo treba drenirati tako da se ne zadrava oborinska

    voda na povrini, - potrebno je sustavno suzbijati korove da je korijenov

    vrat to krae vlaan, - odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene. Za

    problematine poloaje ne izabiru se osjetljive podloge (jako su osjetljive MM 106, M 26 i M7),

    - oteenja koja nastaju tijekom obrade na deblu treba nastojati smanjiti,

    - zaraene plodove potrebno je odstraniti iz vonjaka. Mjere suzbijanja: Zaraena stabla potrebno je im prije iskriti. Pri podsaivanju treba prozraiti tlo i dodati veliku koliinu organskih gnojiva.

    metalaksil-M Fonganil Gold 2x

    Bakterijska pale jezgriavog voa Erwinia amylovora

    Agrotehnike mjere: - zdrav sadni materijal,

    Cu-oksid Nordox 75 WG

  • 14

    Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid

    Cuprablau Z Bakterijska pale najopasnija je bolest jabuke. Zaraena stabla izgledaju kao opaljena vatrom pa je po tome i bolest dobila ime. Zaraeno lie smee je boje i izgleda kao opreno. Primarna zaraza najee se ostvaruje preko cvijeta. irenju bakterije pogoduju visoka relativna vlaga zraka i temperature vie od 18 C. Prenosi se kiom, kukcima i sadnim materijalom.

    - mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo, a odrezane izbojke spaliti,

    - pri rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati, - ako je stablo potpuno zaraeno potrebno ga je

    iskriti i spaliti. Kemijske mjere: Provode se preventivno u poetku vegetacije primjenom pripravaka na osnovi bakra u dozama kao i za suzbijanje krastavosti jabuke, a u cvatnji primjenom fosetila.

    fosetil Aliette flash, Avi

    Bolesti u skladitu Schizothyrium pomi, Gloeodes pomigena, Gloeosporium sp. Prve dvije gljive javljaju se tijekom kinih jeseni u slabo prozranim nasadima. Gljive se nalaze na povrini ploda i smanjuju im trnu vrijednost, ali oni ne propadaju. Gorka trule (Gloeosporium sp.) opasnija je jer plodovi propadaju ve u nasadu i kasnije u skladitu.

    Kemijske mjere: Svi pripravci koji se rabe za suzbijanje skladinih bolesti tijekom kinih jeseni moraju se uporabiti dva puta pri tome je potrebno potivati karencu. Napomena: Za pripravke na osnovi boskalida karenca je 10 dana za jabuku koja se ne skladiti.

    boskalid + piraklostrobin Bellis 3x

    tiakloprid Calypso SC 480

    2x

    lufenuron Match 50 EC

    2x

    Jabuni savija Cydia pomonella Laspeyresia pomonella/Carpocapsa pomonella Gusjenice jabunog savijaa oteuju plodove jezgriavih voaka ubuujui se u njih te prouzroe crvljivost plodova. Jabuni savija ima dvije generacije godinje. Leptiri lete od kraja travnja do sredine rujna. Gusjenice su aktivne od sredine svibnja do zavretka listopada. Jabuni savija prezimi kao gusjenica

    Agrotehnike mjere: - prorjeivanje plodova, - odstranjivanje oteenih plodova, - obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i

    unitavanje zapredenih gusjenica. Kemijske mjere: Jabuni savija je tetnik koji se pojavljuje u vonjacima redovito u velikim populacijama te zahtjeva nekoliko tretiranja insekticidima. Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada ovog tetnika sprjeavamo nastanak velikih teta, s jedne strane, i izbjegavamo prekomjerna tretiranja insekticidima, s druge strane. Cilj pri suzbijanju

    tebufenozid Mimic

    2x

  • 15

    metoksifenozid Runner 240 EC

    3x

    klorpirifos-metil Reldan 40 EC, Lino, Rely 40

    2x

    teflubenzuron Nomolt SC

    1x

    fenoksikarb Insegar 25 WP

    2x

    klorpirifos-etil Pyrinex 250 ME

    2x

    u zapretku u raspuklinama kore. Leptiri najrae odlau jaja na sortama koje imaju sitne plodove u gronjama (npr. Elstar). Gusjenice se ubuuju u plodove odmah nakon izlaska iz jaja. Prije nego krene prema sjemenim zamecima gusjenica napravi spiralan hodnik. S poveanjem nadmorske visine i padanjem srednje dnevne temperature slabe uvjeti za razvoj jabunog savijaa.

    jabunog savijaa jest upotreba insekticida najvie etiri puta tijekom vegetacije. U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s velikim populacijama leptira (esto lete bez prekida izmeu dviju generacija i s djelominom rezistentnou na pojedine insekticide), takav pristup u zatiti jabuka ne zadovoljava. Unato tome, ne smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri svakom suzbijanju potrebno je upotrijebiti insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka. Insekticide rabimo na osnovi preporuka savjetodavne slube, na osnovi ulova na feromonske klopke, analize sume efektivnih temperatura, analize srednjih temperatura u poslijepodnevnim satima i na osnovi broja oteenih plodova. Za prag tetnosti prve generacije uzimamo 2% oteenih crvljivih plodova, za drugu 1% oteenih plodova. U zadnjim godinama let leptira poinje ve krajem travnja i traje jo i tijekom rujna. Zbog toga je vrijeme suzbijanja znatno produeno. Teko je odrediti optimalne rokove za suzbijanje samo na temelju ulova leptira. Prag ulova po feromonskoj klopki uzimamo 3 - 5 leptira, ovisno o rodnosti vonjaka. Regulatore razvoja upotrebljavamo kada suma efektivnih temperatura (prag 10 C) mjerena od kritinog ulova leptira na feromonsku klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne insekticide pri sumi 90 C. Slijedea tretiranja ovise o

    acetampirid Mospilan

    2x

  • 16

    letu leptira, perzistentnosti insekticida i oborinama. Za prskanje protiv jabunog savijaa potrebno je rabiti najmanje 400 l kropiva po hektaru, prska se po mogunosti pri visokoj vlazi zraka i temperaturama niim od 20 oC. Napomena: Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog savijaa moraju biti razdvojene od teta koje uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade rujna uzrokuje crvljivost plodova jabuka. Ako se napad ponavlja vie godina insekticide je potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci.

    lufenuron Match 50 EC

    1-2x

    metoksifenozid Runner 240 EC

    3x

    fenoksikarb Insegar 25 WP

    2x

    spinosad Laser 2x

    Savijai pupova Archips rosana, Spilonota ocellana, Hedya nubiferana Savijai koice ploda Adoxophyes reticulana, Archips podana, Pandemis heparana Gusjenice prve generacije nagrizaju i zapredaju pupove, cvjetne rosete i izboje, djelomino plodove, a gusjenice druge generacije vie oteuju plodove izgrizajui koicu ploda. Izgriena povrina ploda je nepravilnog oblika.

    Kemijske mjere: U veini vonjaka odvojene primjene insekticida za savijae koice ploda nisu potrebne, posebno ne onda kad insekticide protiv jabunog savijaa moramo rabiti 5 ili ak 6 puta. Mogue ih je pratiti pomou feromonskih klopki. Veu pozornost im treba obratiti tamo gdje su manje populacije jabunog savijaa i tamo gdje se primjenjuje metoda konfuzije. Tada moramo korekcijsku upotrebu insekticida prilagoditi ovim tetnicima, prije svega savijau koice ploda (A. reticulana). Gusjenice jesenje generacije savijaa koice ploda, javljaju se tik pred berbu, a prije odlaska na prezimljenje izgrizaju koicu ploda u obliku plitkih grizotina, te grizotine nisu meusobno spojene. Tada suzbijanje nije mogue zbog karence. Oteenja se skoro ne zamjeuju, ali uzrokuju ranije propadanje plodova u skladitu. Na takvim lokacijama smisleno je suzbijanje prezimjelih gusjenica rano u proljee prije cvatnje (prag je vie od 5 - 6% zapredenih pupova). Isti prag odnosi se i na prvu generaciju savijaa koice ploda dok se gusjenice hrane na izbojima (kraj lipnja). Drugu generaciju suzbijamo tijekom kolovoza, kada naemo vie od 3 5% zapredenih izbojaka ili poetke oteenja na 0,5% plodova.

    metoksifenozid Runner 240 EC 2x

  • 17

    Mali mrazova Operophtera brumata Gusjenice malog mrazovca u proljee izgrizaju pupove, listove, cvjetove, a mogu napasti i male plodie izgrizajui povrinu ploda u obliku jamica. Plod se deformira, a jamice prekrije pluto. leptira, koje se hrane listovima i cvjetovima.

    metoksifenozid Runner 240 EC

    2x

    acetamprid Mospilan 20 SP

    2x

    klorpirifos-metil Reldan 40 EC, Lino rely 40

    2x

    imidakloprid Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo

    2x

    tiakloprid Calypso SC 480

    2x

    fenoksikarb Insegar 25 WP

    2x

    teflubenzuron Nomolt

    1x

    spinosad Laser

    2x

    Moljac krunih mina Leucoptera malifoliella/Cemiostoma scitella Ova vrsta zbog uestalosti pojave i velikih teta koje ini u intezivnim nasadima jabuke je svakako najvanija od svih ostalih vrsta lisnih minera koji se javljaju na jabuci Gusjenice moljca okruglih minase nakon izlaska iz jaja, koja su pojedinano odloena na naliju lista, ubuuju se u list gdje kruno hranjenjem prave okruglu minu promjera od 10 - 12 mm dobro vidljivu s gornje strane lista. minu. Ovaj tetnik ima tri generacije. Miner prezimi kao kukuljica koja se nalazi u raljama grana ili na deblu.Kukuljice su bijele boje veliine i oblika sjemenki trava. Sve vie je informacija da moljac krunih mina postaje i sanitarni problem. Kukuljice se nalaze na plodovima uz peteljku i aku to smeta i odbija kupce.

    Agrotehnike mjere: - struganje stabala na kojima prezime kukuljice Kemijske mjere: napad Prisutnost velikog broja mina ovog tetnika u jesen te nazonost kukuljica tijekom zime je prvi signal o potrebi praenja leta leptira prve generacije, odlaganju jaja i poetku ubuivanja gusjenice u list. Praenje pojave leptira minera obavlja se feromonskim klopkama koje treba u vonjak postaviti ve u cvatnji jabuka. Nakon ulova leptira na feromonsku klopku trae se jaja tetnika. Jaja se u pravilu nalaze na naliju 4-tog lista od vrha izbojka, ali i na listovima u cvjetnoj roseti, a mogue ih je nai samo pomou lupe koja poveava najmanje 5 puta. Kritini broj je 100 jaja na 100 pregledanih listova. Prva se generacija javlja u cvatnji sorte Idared, a razvojni ciklus pojedine generacije traje oko mjesec dana. Minera pokuavamo takoer suzbiti zajedno s lisnim uima, jabunom osicom i savijaem. Katkad se rokovi poklope, a katkad i ne. Najuinkovitije suzbijanje postie se suzbijanjem prve generacije kada su razvojni stadiji meusobno odvojeni u odnosu na drugu i treu generaciju kada su prisutni svi razvojni stadiji. Suzbijanje ovog tetnika poinje ve u stadiju jaja nakon cvatnje jabuka i to biotehnikim insekticidima iz skupine regulatora razvoja kukaca. Drugo tretiranje treba obaviti u vrijeme izlaska gusjenica iz jaja tj. pojavom malih mina veliine 1 mm s insekticidima iz skupina neonikotinoida i naturalita. Uinak suzbijanja na kasnije stadije liinki znatno je slabiji. Za suzbijanje

    metoksifenozid Runner 240 EC 3x

  • 18

    se mogu rabiti neonikotinoidi ili regulatori razvoja kukaca. Organofosforni insekticidi, koje se rabe protiv lisnih ui i jabunog savijaa imaju slab postrani uinak na minere. Pri suzbijanju tree generacije na ranim sortama karenca je ograniavajui faktor primjene.

    Patuljasti moljac miner Stigmella/Nepticula malella Moljac vreastih mina Phyllonorycter/Lithocolletis corylifoliella Moljac vijugavih mina Lyonetia clekella Gusjenice na listovima rade mine razliitih oblika ovisno o vrsti. Mineri imaju dvije generacije godinje.

    Agrotehnike mjere: - unitavanje otpalog lia - struganje stabala na kojima prezime kukuljice - plitkom obradom tla unite se gusjenice koje prezime u tlu Nain suzbijanja: Mineri se redovito javljaju u vonjacima jabuka, no nije ih potrebno posebno suzbijati. Katkad se prenamnoi patuljasti moljac miner (S. malella), za kojeg je prag tetnosti 2 - 3 mine po listu. Rokovi za suzbijane i pripravci isti su kao i za moljca krunih mina. Napomena: Isto kao i za moljca krunih mina.

    Isto kao i za moljca krunih mina. Isto kao i za moljca krunih mina. Isto kao i za moljca krunih mina.

    acetamprid Mospilan 20 SP 2x

    tiametoksam Actara 25 WG 2x

    klorpirifos-metil Reldan 40 EC, Lino, Rely 40 2x

    tiakloprid Calypso SC 480 2x

    Jabuna zelena u Aphis pomi Jabuna pepeljasta u Dysaphis plantaginea Jabuna pepeljasta u izaziva kovranje lia, deformiranje i zastoj izboja u rastu i oteenja mladih plodova. Jabuna u ikarica Dysaphis devecta Ui sisanjem na izbojcima, granicama, cvjetnim rosetama i plodovima uzrokuju zastoj u rastu, izoblienje izbojaka i plodova. Izluivanjem medne rose oneiste

    Agrotehnike mjere: - umjeren rast i izbalansirana gnojidba - ouvanje prirodnih neprijatelja - suzbijanje korova koji su ljetni domaini lisnih uu - unoenje prirodnih neprijatelja Kemijske mjere: Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Ako se na izbojcima prilikom zimskog pregleda granica nae vie od 25 jaja na duni metar, primjenjuju se mineralna ulja koja za tu namjenu koristimo do faze bubrenja pupova najkasnije do fenofaze mije ui. Prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje prati se brojnost populacije i s obzirom na prag tetnosti odluuje se za suzbijanje. Prag tetnosti izraava se u postotku napadnutih izbojaka ili broju kolonija na 100 izbojaka. Visina praga prilagoava se vremenu pojave

    imidakloprid Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo

    2x

  • 19

    pirimikarb Pirimor 50 WG

    3x

    flonikamid Teppeki 3x

    dodatno plodove. Ui prezime u obliku crnih jaja veliine 0,5 mm odloenih na izbojcima. Najtetnija je jabuna pepeljasta u, koja svojim izluinama uzrokuje deformacije plodova, koji se ne razvijaju i ne dozrijevaju.

    i bujnosti voaka. U bujnim vonjacima tolerira se vii prag tetnosti. Poslije cvatnje za zelenu jabunu u iznosi 8 - 10 kolonija na 100 izbojaka, za pepeljastu u 1 - 2 kolonije, a za ui ikarice vie od 5 napadnutih listova na 100 pregledanih. Neposredno tretiranje provodi se najvie dva puta godinje, inae se regulacija populacije ostavlja prirodnim neprijateljima (osice najeznice, boje ovice, mreokrilka, predatorske stjenice, i dr.). Prednost pri suzbijanju lisnih uiju daje se pirimikarbu i flonikamidu, koji su aficidi i nemaju negativno djelovanje na prirodne neprijatelje, zatim neonikotinoidima koji su uinkoviti i za suzbijanje jabune osice koju treba suzbiti odmah nakon cvatnje., da bi se ublaio razvoj rezistentnosti na organofosforne insekticide, koji se esto rabe.

    klorpirifos Finish E-48

    tiakloprid Calypso SC 480

    2x

    acetamiprid

    Mospilan 20

    2x

    Jabuna osica Hoplocampa testudinea Osice zapoinju letjeti neposredno pred poetak cvatnje jabuka. Na napad ovog tetnika podlonije su sorte s bijelim laticama npr. Idared. Jaja ulau u aku cvijeta. Pagusjenice osica mlaih razvojnih stadija prave plitke vijugave hodnike ispod koice ploda koji rastom ploda oplutave Ti plodovi ostaju na stablu do berbe. Starije i vee pagusjenice ulaze u drugi plod, ubuuju se do sjemenog zametka kojeg izgrizaju. Takovi plodovi (veliine ljenjaka) prijevremeno otpadaju na tlo. Voari su esto u neodumici mislei dase radi o tetama od jabunog savijaa. raJedna pagusjenica oteti 4 - 5 plodia. Jae su napadnute sorte koje kasnije cvatu. Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje se tek krajem zime. tetnik ima jednu generaciju godinje.

    Agrotehnike mjere: - plitka obrada tla ispod stabala uniti dio pagusjenica, koje se nalaze u tlu - masovni ulov osica na velik broj bijelih ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju osica Kemijske mjere: Pred kraj cvatnje, kada je optimalni rok za suzbijanje, moe se upotrijebiti samo pripravak na osnovi tiakloprida, koji je selektivan za pele. Osobitu pozornost treba pridavati pelama i prskanje obaviti u sumrak, kada se opasnost za pele znatno smanjuje. Potreba za prskanjem odreuje se na osnovi ulova osica na bijelim ljepljivim ploama. Ploe se postave sedam dana prije poetka cvatnje (priblino 1 plou dimenzije 0,2 0,3 m po ha) u gornju treinu kronje da budu dobro vidljive. Ulov 20 osica po bijeloj ljepljivoj ploi smatra se pragom tetnosti, a u sluaju slabije cvatnje taj prag je i nii. S obzirom da je napad osica u vonjaku najee jak neravnomjeran i da jaina napada ne mora biti u skladu s ulovom na ploama, potrebno je obavljati pregled odloenih jaja i za suzbijanje se odluiti kada se odloena jaja ili oteenja nau na vie od 3% plodova. Ako je oplodnja bila slaba, prag odluke moe biti i nii.

    tiametoksam Actara 25 WG 2x

  • 20

    Jabuni cvjetar (cvjetojed) Anthonomus pomorum Imaga koja prezime ispod raslinja i u umama sele se kad srednja dnevna temperatura dosegne 10 C u vonjake u blizini uma. enke se dopunski hrane izbojcima i odlau jaja u pupove. Liinke poderu unutarnje organe cvijeta prije otvaranja latica. Napadnuti cvjetovi prepoznaju se po posmeenju latica koje se ne otvaraju, nalik su na oteenje od mraza.

    Agrotehnike mjere: -rezanje i unitavanje napadnutih izboja prije nego cvjetar zavri ivotni ciklus. Kemijske mjere: Napad cvjetara jai je u vonjacima u blizini ume. Kasnije sorte obino su jae napadnute. Napad ovisi o vremenskim uvjetima. to cvatnja dulje traje, to je napad jai. Stabla udaljena 50 - 80 metara od ume znatno su manje napadnuta pa ima smisla suzbijati samo rubne redove uz umu. Prag tetnosti odreuje se prema broju imaga, broju ubodenih pupova i broju odloenih jaja. Prag je takoer ovisan o sorti i broju cvjetova. Ako se metodom otresanja (klopf metoda) na 100 grana ulovi 20 - 30 imaga, mogu se oekivati tete. Potom se pregledavaju pupovi. U vonjaku s manjim brojem cvjetnih pupova odluujemo se za suzbijanje ako je vie od 20% ubodenih pupova ili vie od 15% pupova sa odloenim jajima. U vonjaku sa velikim brojem cvjetova prag je u oba primjera vii za 10% (30% ubodenih pupova ili 25% pupova s odloenim jajima). Djelotvornost doputenih insekticida na imaga i duboko odloena jaja kreu se izmeu 50 - 70%.

    Mineralno ulje Bijelo ulje 2x

    Jabuna krvava u Eriosoma lanigerum Prezime enke na izbojcima, korijenovom vratu ili na plitkom

    Agrotehnike mjere: - rezanje jako zaraenih grana i premazivanje rana Kemijske mjere: Krvava u posredno se suzbija suzbijanjem ostalih

    imidakloprid Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo

    2x

  • 21

    korijenju. Tijelo modrikasto smee ui koje ima crvenu limfnu tekuinu pokriveno je dugim votanim nitima koje je tite od negativnog utjecaja okoline i od kontaktnog djelovanja insekticida.

    vrsta ui, savijaa i drugih tetnika. esto to nije dovoljno i potrebno je provesti dodatno suzbijanje. Moe se provesti prije kretanja vegetacije ili nakon berbe. esto rabimo mjeavine mineralnih ulja s drugim insekticidima. Za suzbijanje je potrebno utroiti 800 l kropiva po hektaru. Kao prag tetnosti uzima se 5 - 8% napadnutih izbojaka, nekad i manje, ako je mlai vonjak i ui se nalaze na deblu na kojem prouzrokuju rakaste rane. Korjienovi izdanci i rak rane na korijenovu vratu mjesta su gdje se ove ui najbolje razmnoavaju zato je potrebno rasprskivae prskalica usmjeriti prema tim dijelovima. Najvaniji prirodni neprijatelj jest parazitska osica Aphelinus mali, u vonjacima u kojima se ne rabe insekticidi moe parazitirati i do 90% populacije te ui. Krvavu u najbolje suzbijaju insekticidi s dobrim povrinskim djelovanjem.

    pirimikarb Pirimor 50 WG 2x

    Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus Jabuna koma u Lepidosaphes ulmi Liinke i imaga kalifornijske titaste ui siu na izbojcima tijekom itave godine. Za jakog napada siu i na plodovima, gdje na mjestu sisanja oko tita nastaje crveni prsten. Izboji se sue, a kambijski sloj pod korom postaje crvenkast do ljubiast. Kalifornijska titasta u prezimi kao liinka, a jabuna koma u u obliku jaja, koja su skrivena ispod tita odrasle enke. tit jabune koma ui ima oblik zareza.

    Agrotehnike mjere: - sadnja sadnica na kojima nema ui - rezanje zaraenih izbojaka - unoenje parazitskih osica - uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju kronje susjednih stabala - struganje debla na kojima prezimljuju liinke. Kemijske mjere: titaste ui mogu se suzbijati tijekom triju razdoblja. U mirovanju, pupanju i izlaenju liinki prve i druge generacije. Tijekom pupanja upotrebljavaju se uljni pripravci ili mineralna ulja u kombinaciji s drugim insekticidima. Prag tetnosti nije tono odreen. Ako je napad manji, mogu se tretirati samo zaraena stabla, inae se tretira cijeli vonjak. Suzbijanje treba provesti ako se na 2 - 3% izboja nau titii ui. Uspjeh suzbijanja jabune koma ui tijekom pupanja slab je, jer su jaja vrlo dobro zatiena pod titovima enki. Zato je bolje suzbijati krajem prve ili druge dekade svibnja kada je iz jaja izaao velik broj liinki. Liinke kalifornijske titaste ui zadnjih godina pojavljuju se kasnije, pa se suzbija krajem svibnja i poetkom lipnja. Liinke druge generacije javljaju se poetkom kolovoza. Tada se moe suzbijanje titastih

    mineralno ulje

    Bijelo ulje

    2x

  • 22

    ui povezati sa suzbijanjem savijaa. Za uspjeno suzbijanje potrebno je 800 l kropiva po ha. Napomena: Osim ovih dviju vrsta titastih ui na jabukama se mogu nai i druge vrste koje obino nije potrebno suzbijati.

    mineralno ulje Bijelo ulje, Crveno ulje, Plavo ulje

    2x

    klofentezin Apollo 50 SC

    1x

    fenazakvin Demitan

    1-2x

    fenpiroksimat Ortus 5 SC

    1x

    abamectin Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC

    1x

    heksitiazoks Nissorun 10 EC

    1x

    spirodiklofen Envidor SC 240

    1x

    ulje uljane repice Prima

    2x

    Crveni voni pauk Panonychus ulmi Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri para nogu siu na listovima, to uzrokuje da listovi poprime bakrenastusmeu boju boju. tetnik ima 4 - 7 generacija. Prezimi u obliku crvenih jaja veliine 0,1 mm na izbojcima. Najvie jaja enka odloi u blizini pupova na dvogodinjem drvu.

    Agrotehnike mjere: - odravanje umjerene bujnosti - omoguavanje razvoja predatorskih grinja - unoenje predatorskih grinja iz drugih vonjaka - paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka Nain suzbijanja: Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog pauka u integriranoj proizvodnji jest odravanje ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih neprijatelja. Uporaba akaricida moe biti samo pomo u izvanrednim situacijama. Korisne grinje lako se unose, ali mora se paziti i da ih se ne uniti insekticidima irokog spektra. Prirodna ravnotea uspostavljena je, ako je prisutna jedna predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog vonog pauka. Dobro je sprijeiti razvoj prve generacije. Ako se pregledom dvo-godinjih granica nae vie od 1.000 jaja na duinski metar ima smisla provoditi suzbijanje. Mogu se rabiti uljni pripravci ili kasnije tijekom izlaenja liinki (krajem prve dekade travnja) klofentezin. Moe se rabiti fenazakvin ili fenpiroksimat, kad je 35 - 50% liinki prve generacije izilo iz jaja.Tijekom vegetacije prag tetnosti odreuje se prema broju pauka po listu. Kao praktian prag primjenjuje se pravilo produkt 500. Po tom pravilu zadovoljen je prag kada umnoak broja paukova po listu i broja dana do berbe vei od 500. Tako je prag sredinom svibnja 5 paukova po listu, kada je do berbe otprilike oko 110 dana i umnoak iznosi 550, to je vie od 500.

    etoksazol Zoom 11 SC

    1x

  • 23

    Hrasta grinja jabuke Aculus schlechtendali Hrasta grinja velika je oko 0,15 mm, sie s obje strane listova mladih bujnih izbojaka. Listovi se uvijaju prema gore i postaju krti. Ta grinja moe biti tetna prije svega u mladim vonjacima, kad uzrokuje zastoj u rastu i smanjenje rodnog drva. U mladim vonjacima ima velik utjecaj na obojenost plodova. Najee se prenamnoi tijekom druge polovine ljeta. Osjetljive sorte su Elstar i Jonagold, na kojima se grinje nasele i na plodove, na kojima uzrokuju mreavost.

    Agrotehnike mjere: - iste kao i za crvenog vonog pauka. Nain suzbijanja: U starijim vonjacima ovu vrstu grinja nije potrebno suzbijati. Njezina je prisutnost naprotiv dobrodola, jer u vrijeme kad u vonjaku nema crvenog vonog pauka dobra su alternativna hrana prirodnim neprijateljima. Suzbijanje se provodi u mladim vonjacima ako je vie od 25% izbojaka napadnuto. Zadnji rok suzbijanja sredina je srpnja.

    Muica ikarica lia jabuke Dasyneura mali Liinke muice ikarice ive na vrnom liu izboja jabuke koje svojom ishranom uvijaju list prema gore. Napadnuto lie pocrveni, otvrdne i gubi svoju funkciju. Liinke tek izale iz jaja su bjelkaste, razvojem postaju ruiasto-crvene. Muica ikarica tjekom godine ima 34 generacije. Liinke prve generacije javljaju se nakon cvatnje jabuke.

    Agrotehnike mjere: Odstranjivanjem i spaljivanjem napadnutih listova zajedno s liinkama smanjuje se tetnost ali i pojava u narednim generacijama. Nain suzbijanja: Muica ikarica prvenstveno je tetna u mladim nasadima jabuke te u rasadnicima na sadnicama jer sprjeava rast napadnutih izboja potrebnih za oblikovanje kronje. Primjena insekticida za suzbijanje glavnih tetnika jabuke kao to je jabuna osa pilatka, jabuni savija, lisne i titaste ui ima uinaki na smanjenje populacije muice ikarice.

  • 24

    8.3 INTEGRIRANA ZATITA KRUAKA OD TETNIH ORGANIZAMA TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB

    MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI

    Cu-sulfat Modra galica, Plavi kamen

    3x

    Cu-oksid Nordox 75 WG

    Cu-oksiklorid Gypso GD, Kupropin, Cupro caffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG

    2-3x

    Cu-hidroksid

    Champion, Champion 50 WG, Blauvit, Champion tekui, Cuproline, Kocide DF

    2x

    Cu-hidroksid Ca-sulfat kompleks

    Bordoka suspenzija WP-20, Bordoka juha, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WP-manica, Bordoka juha 20 WP, Bordoka suspenzija S20

    3x

    Cu-hidroksid Ca-klorid kompleks + cink sulfid

    Cuprablau Z, Cuprablau Z ultra

    3x

    kaptan Merpan 80 WDG, Stoper. Captan 50 WP, Merpan 50 WP, Captan WP 50

    3-5x

    kapatn + penkonazol

    Topas C 50 WP

    4x

    kapatn + trifloksistrobin

    Zato plus

    3x

    mankozeb Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor 80 WP, Mankokal, Dithane DG neotec, Cadillac 80 WP

    4x

    folpet Folpan50WP, Futura 50 WP

    4X

    Mrljavost lista i krastavost ploda kruke Venturia pyrina Za razliku od krastavosti plodova jabuka, napad na krukama je jai. Zaraze krastavou kruaka moe se javiti od otvaranja pupa do kraja vegetacije na svim zelenim nadzemnim organima i plodovima. Listovi starenjem bre postaju otporni na zarazu, pa ne otpadaju tako brzo kao kod jabuka. Povrina zaraenih plodova raspucava, te oni trunu i otpadaju. Zaraza izbojaka vaan je izvor zaraze u rano proljee.

    Agrotehnike mjere: izbor prozranih i sunanih poloaja prozranost kronje sadnja tolerantnih sorata rezanje zaraenih izbojaka Kemijske mjere: Pristup zatiti s fungicidima jest preventivi, a po potrebi kurativni. Zaraza je kod kruaka u poetku vegetacije, prije cvatnje, esto jaa nego kod jabuka. Za prvo prskanje tijekom bubrenja pupova rabe se bakreni pripravci. Razmaci izmeu prskanja tijekom travnja obino su krai, a produavaju se u svibnju i najdui su u lipnju. Do poetka cvatnje rabe se povrinski fungicidi, tijekom cvatnje pa do kraja lipnja sistemini fungicidi. Razmaci izeu prskanja ovise o vremenskim prilikama.

    ditianon Delan SC 750, Delan 500 SC

    5X

  • 25

    bitertanol Baycor WP 25

    3X

    dodine Dodin S-65, Chromodin S-65

    3X

    propineb Antracol WP 70, Chromoneb S-70, upineb S-70

    Trule plodova Monila fructigena Gljiva uzrokuje trule plodova u vonjaku i u skladitu. Prezimi u obliku micelija u zaraenim plodovima, tzv. mumijama. Na jainu zaraze utjeu vremenski uvjeti i drugi imbenici koji oteuju plod.

    Agrotehnike mjere: - odstranjivanje mumija - prozrana i ne pre gusta kronja - prorjeivanje plodova. Prije svega mora se smanjiti mogunost oteivanja plodova na bilo koji naina (tetnici, ptice, vjetar i dr.). Na trule u skladitu znatno utjeu oteenja prilikom berbe i transporta te uvjeti prije skladitenja (promjene temperature plodova i promjene vlanosti u ambalai).

    Rak kore Nectria galligena Bolest se vidi na povrini kore grana i debla u obliku rakastih rana. Ako rana obuhvati itavu granu ili deblo, taj dio se osui. Infekcije s askosporama ili konidijama zbivaju se tijekom itavog ljeta. Za zarazu je najvanije vrijeme tijekom opadanja lia i intenzivnog rasta mladica do sredine svibnja.

    Agrotehnike mjere: - sadnja zdravih sadnica - intenzivan rez zaraenih izbojaka - uzgojni oblik s prozranom kronjom da se izbojci

    ne dodiruju - izbjegavati sadnju na mjestima gdje dolazi do

    smrzavanja. Rak kore uzrokuje najvie potekoa u planinskom podruju (vii vlani poloaji). Kemijskim suzbijanjem ne moe se u potpuno suzbiti bolest ako su prisutni optimalni uvjeti za njezin razvoj. Vee rane nastale pri rezidbi ili dugim zahvatima (maliranje, vezanje, ) potrebno je premazati.

    ciram Biopol V

    Rak korijenovog vrata Phytophthora cacatorum Glavno mjesto ulaza gljive jesu rane i raspukline na korijenovu vratu. Starenjem vonjaka osjetljivost se poveava. Kora na zaraenom mjestu postaje crvenkastoljubiasta i vlana. Gnjilo tkivo pjege ima miris po bademovom ulju. Kada gnjiloa

    Agrotehnike mjere: Vonjak se podie na prozranim, propusnim i dobro strukturiranim tlima. Tlo treba drenirati tako da se ne zadrava oborinska voda na povrini. Potrebno je sustavno suzbijati korove da je korjenov vrat to krae vlaan. Odabiru se sadnice koje su to vie cijepljene. Oteenja debla koja nastaju tijekom obrade treba to vie smanjiti. Zaraene plodove potrebno je odstraniti iz vonjaka.

  • 26

    obuhvati stablo-biljka propadne. Gljiva napada i korijenje sadnica i plodove (smea gnjiloa plodova).

    Mjere suzbijanja: Najee nisu uspjene, osobito ne sa standardnim nainima prskanja. Zaraena stabla potrebno je im prije iskriti. Pri podsaivanju treba temeljito prozraiti tlo i dodati veliku koliinu organskih gnojiva.

    Krukin pikac Gymnosporangium sabinae Do zaraze dolazi u svibnju, prvi znakovi zaraze javljaju se u lipnju i srpnju na listovima, vrlo rijetko i na plodovima. Na licu lista uoljive su naranaste pjege, a na naliju lista karakteristine izrasline. Tijekom srpnja jako zaraeno lie moe otpadati u veem broju.

    Krukin pikac je vrsta koja ima dva domaina jedan je kruka, a drugi borovica (Juniperus sabinae). Agrotehnike mjere: - najvanije je krenje borovica u blizini nasada. Mjere suzbijanja: Sredstva za zatitu od krastavosti kruaka uinkovita su u protiv krukinog pikca, a primjenjuju se u vrijeme kada dolazi do zaraze ovom bolesti, pa posebna prskanja nisu potrebna.

    Bakterijska pale jezgriavog voa Erwinia amylovora Bakterijska pale najopasnija je bolest kruaka. Zaraena stabla izgledaju kao opaljena vatrom pa je po tome i bolest dobila ime. Zaraeno lie crne je boje i izgleda kao opreno. Primarna zaraza najee se ostvaruje preko cvijeta. irenju bakterije pogoduje visoka relativna vlaga zraka i temperature vie od 18 C. Prenosi se kiom, kukcima i sadnim materijalom.

    Agrotehnike mjere: - zdrav sadni materijal - mehaniko odstranjivanje zaraenih izbojaka 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo, a odrezane izbojke spaliti - pri rezidbi alat (kare, pile) treba dezinficirati - ako je stablo potpuno zaraeno potrebno ga je iskriti i spaliti.

    Jabuni savija Laspeyresia pomonella Gusjenice jabunog savijaa oteuju plodove. Jabuni savija ima dvije generacije godinje. Leptiri lete od

    Agrotehnike mjere: - prorjeivanje plodova - odstranjivanje oteenih plodova - obavijanje debla u jesen valovitom ljepenkom i unitavanje zapredenih gusjenica.

    tiakloprid Calypso SC 480

    2x

  • 27

    lufenuron Match 50 EC

    1-2x

    tebufenozid Mimic

    2x

    klorpirifos-metil Reldan 40 EC, Lino, Rely 40

    2x

    teflubenzuron Nomolt SC

    2x

    fenoksikarb Insegar 25 WP

    2x

    klorpirifos-etil Pyrinex 250 ME

    2x

    kraja travnja do sredine rujna. Gusjenice su aktivne od sredine svibnja do zavretka listopada. Jabuni savija prezimi kao gusjenica u zapretku u raspuklinama kore. Gusjenice se ubuuju u plodove odmah nakon izlaska iz jaja. Prije nego krene prema sjemenim zamecima gusjenica napravi spiralan hodnik. S poveanjem nadmorske visine i padanjem srednje dnevne temperature slabe uvjeti za razvoj jabunog savijaa.

    Kemijske mjere: Jabuni savija je tetnik koji se pojavljuje u vonjacima redovito u velikim populacijama te zahtjeva viekratna tretiranja insekticidima. Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada ovog tetnika sprjeavamo nastanak velikih teta, s jedne strane, i izbjegavamo prekomjerna tretiranja insekticidima, s druge strane. Cilj pri suzbijanju jabunog savijaa jest upotreba insekticida najvie etiri puta tijekom vegetacije. U zadnje vrijeme u mnogim vonjacima s velikim populacijama leptira koji esto nemaju prekid izmeu dviju generacija i djelominom rezistentnou na neke insekticide takav pristup u zatiti jabuka ne zadovoljava potpuno. Unato tome, ne smijemo lakomisleno poveati broj prskanja. Pri svakom suzbijanju potrebno je upotrijebiti insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka. Insekticide rabimo na osnovi preporuka savjetodavne slube, na osnovi ulova na feromonske klopke, analize sume efektivnih temperatura, analize srednjih temperatura u poslijepodnevnim satima i na osnovi broja oteenih plodova. Za prag tetnosti prve generacije uzimamo 2% oteenih crvljivih plodova, za drugu 1% oteenih plodova. U zadnjim godinama let leptira poinje ve krajem travnja i traje jo i tijekom rujna. Zbog toga je vrijeme suzbijanja znatno produeno. Teko je odrediti optimalne rokove za suzbijanje samo na temelju ulova leptira. Prag ulova po feromonskoj klopki uzimamo 3 - 5 leptira, ovisno o rodnosti vonjaka. Regulatore razvoja upotrebljavamo kad suma efektivnih temperatura (prag 10 C) mjerena od kritinog ulova leptira na feromonsku klopku dosegne 75 - 85 C, a kontaktne insekticide pri sumi 90 C. Slijedea tretiranja ovise o letu leptira perzistentnosti insekticida i oborinama. Za prskanje protiv jabunog savijaa potrebno je rabiti najmanje 400 l kropiva po hektaru, prska se po mogunosti pri visokoj vlazi zraka i temperaturama niim od 20 oC. Napomene:

    metoksifenozid Runner 240 SC

    2x

  • 28

    Pri analizi oteenih plodova - tete od jabunog savijaa moraju biti razdvojene od teta koje uzrokuju drugi tetnici. tete se mogu lako zamijeniti sa tetama od breskvina savijaa i kukuruznog moljca. Breskvin savija vrlo esto tijekom zadnje dekade kolovoza i prve dekade rujna uzrokuje crvljivost plodova jabuka. Ako se napad ponavlja vie godina insekticide je potrebno upotrijebiti najkasnije sukladno karenci.

    Krukina osica Hoplocampa brevis Osice zapoinju letjeti neposredno pred poetak cvatnje sorte. Jaja ulau u aku cvijeta. Pagusjenice osice izgrizaju tkivo tek zametnutih plodova. Jae su napadnute sorte koje kasnije cvatu. Pagusjenice prezime u tlu, zakukulje se tek krajem zime. tetnik ima jednu generaciju godinje.

    Agrotehnike mjere: - plitka obrada tla ispod stabala uniti dio pagusjenica, koje se nalaze u tlu - masovni ulov osica na velik broj bijelih ljepljivih ploa moe znatno smanjiti populaciju osica. Mjere suzbijanja: Kritini broj odreuje se na osnovi ulova osica na bijelim ljepljivim ploama. Ploe se postave sedam dana prije poetka cvatnje (priblino 1 plou dimenzije 0,2 0,3 m po ha) u gornju treinu kronje da budu dobro vidljive. S obzirom da je napad osica u vonjaku najee jako neravnomjeran i da jaina napada ne mora biti u skladu s ulovom na ploama, potrebno je obavljati pregled odloenih jaja i za suzbijanje se odluiti kada se odloena jaja ili oteenja nau na vie od 3% plodova. Ako je oplodnja bila slaba, prag odluke moe biti i nii.

    tiametoksam Actara 25 WG

    2x

    klorpirifos-metil

    Reldan 40 EC, Lino, Rely 40

    2x

    tiakloprid Calypso SC 480

    2x

    Krukina pepeljasta u Dysaphis piri Smea krukina u Melanaphis pyraria Krukina u ikarica Anuraphis farfare Jabuna zelena u Aphis pomi Ui sisanjem na izbojcima, granicama, cvjetnim rosetama i plodovima uzrokuju zastoj u rastu,

    Agrotehnike mjere: -umjeren rast i izbalansirana gnojidba, - ouvanje prirodnih neprijatelja, -suzbijanje korova koji su ljetni domaini lisnih uiju, -unoenje prirodnih neprijatelja. Kemijske mjere: Ui pokuavamo suzbiti u dva roka. Kritini broj je 25 jaja na duni metar. Prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje prati se brojnost populacije i s obzirom na prag tetnosti odluuje se za suzbijanje. Neposredno tretiranje provodi se najvie dva puta godinje, inae se regulacija populacije ostavlja prirodnim

    imidakloprid Confidor SL 200, Boxer 200 SL, Rapid, Magnum 200 SL, Kohinor 200 SL, Dali, Congo

    2x

  • 29

    pirimikarb Pirimor 50 WG 3x izoblienje izbojaka i plodova. Izluivanjem medne rose oneiste dodatno plodove. Ui prezime u obliku crnih jaja veliine 0,5 mm odloenih na izbojcima. Najtetnija je jabuna pepeljasta u, koja svojim izluinama uzrokuje deformacije plodova, koji se ne razvijaju i ne dozrijevaju.

    neprijateljima (osice najeznice, boje ovice, mreokrilka, predatorske stjenice, i dr.). Prag tetnosti izraava se u postotku napadnutih izbojaka ili broju kolonija na sto izbojaka. Visina praga prilagoava se vremenu pojave i bujnosti voaka. U bujnim vonjacima tolerira se vii prag tetnosti. Poslije cvatnje za zelenu jabunu u iznosi 8 - 10 kolonija na 100 izbojaka, za pepeljastu u 1 - 2 kolonije, a za u ikaricu vie od 5 napadnutih listova na 100 pregledanih. Prednost pri suzbijanju daje se specifinim aficidima koji nemaju negativno djelovanje na prirodne neprijatelje.

    klorpirifos Finish E-48

    teflubenzuron

    Nomolt SC

    2x

    novoluron

    Rimon 10 EC

    2x

    Abamectin

    Kraft 18 EC

    1x

    tiametoksam Actara 25 WG

    Krukina buha Cacopsylla pyri Odrasle buhe i njihove liinke siu na granicama, listovima i plodovima. Buhe izluuju puno medene rose, koja oneisti plodove i tako dodatno smanjuju njihovu trinu vrijednost.

    Agrotehnike mjere: - sve mjere koje smanjuju bujan rast kruaka (uravnoteena gnojidba i rezidba) znaajno smanjuju mogunosti za razvoj krukine buhe, - ljetna rezidba izboja na kojima ive liinke krukine buhe. Kemijske mjere: Suzbijanje krukine buhe sloeno je i to zbog njene otpornosti na mnoge insekticide, ali i obilnog izluivanja medne rose koja umanjuje uinkovitost insekticida. Samo preciznim praenjem pojave i intenziteta napada krukine buhe kao i poznavanjem nazone populacije prirodnih neprijatelja (npr. predatorske stjenice, bubamare, mreokrilke) koji utjeu na smanjenje populacije buhe, sprjeavamo nastanak velikih teta. Vano je da uspjeno zaustavimo razvoj prve generacije protiv koje poduzimamo mjere kada brojnost tetnika prijee prag tetnosti. Kasnije odravanje ravnotee prepustimo prirodnim neprijateljima grabeljivim stjenicama (npr. stjenice roda Anthocoris) i drugim prirodnim neprijateljima. Ako prije pupanja metodom otresanja uhvatimo vie od 100 prezimjelih enki, kemijsko suzbijanje ima smisla. Opasnost da pri tome suzbijemo prirodne neprijatelje je tada mala. Suzbijanje liinki mora se obaviti u mlaim razvojnim stadijima, tj. u stadiju mladih liinki nakon to su izale iz jaja i prije obilnijeg luenja medne rose Izbor pripravaka za suzbijanje drugih tetoina mora biti

    klorpirifos Finish E-48

  • 30

    prilagoen buhi i njenim prirodnim neprijateljima, inae se buha prerazmnoi. Cilj kod suzbijanja je da insekticide protiv buhe namjenski rabimo. Kod suzbijanja savijaa i lisnih ui suzbijamo je posredno. Prednost dajemo uporabi inhibitora razvoja kukaca. Ako populacija izmakne kontroli moemo upotrijebiti abamektin.

    Velika krukina buha Cacopsylla pyrisuga ini slinu tetu kao obina krukina buha. Opseg tete je daleko manji jer ima samo jednu generaciju godinje. tetna je prije svega u mladim nasadima gdje deformira i iprjeava rast izbojaka i time rodnog drva. Izluivanje medene rose nije tako obilno kao kod krukine buhe.

    Agrotehnike mjere: Isto kao kod krukine buhe. Mjere suzbijanja: Suzbijanje je potrebno jedino u mladim nasadima. Moe se pojaviti neto kasnije od krukine buhe, zato je kod ranih prskanja ne suzbijemo potpuno. Ako je potrebno moemo protiv nje u svibnju rabiti iste pripravke kao kod krukine buhe. Prag tetnosti u mladom nasadu je vie od 15% napadnutih izbojaka. Kemijske mjere: Isto kao kod krukine buhe.

    klorpirifos Finish E-48

    Krukin cvjetar Anthonomus piri Za razliku od jabunog cvjetara liinke tog kukca izjedu pupove ve tijekom zime ili u rano proljee a ne u cvatnji. Jai napadi mogu je u nasadima koji su u blizini ume. Ponekad napadnuti pupovi izgledaju kao pupovi zaraeni bakterijskom palei.

    Agrotehnike mjere: Izrezivanje i spaljivanje granica s napadnutim pupovima prije nego to liinka zavri svoj razvoj. Mjere suzbijanja: U veini sluajeva suzbijanje tog tetnika nije potrebno. Suzbijamo ga samo iznimno ako se jak napad pojavi vie godina uzastopce. Prag tetnosti je premaen ako na jesen krajem rujna poslije berbe kruaka primijetimo ubode enki na vie od 30% pupova.

  • 31

    Kalifornijska titasta u Quadriaspidiotus perniciosus Jabuna koma u Lepidosaphes ulmi Liinke i imaga kalifornijske titaste ui siu na izbojcima tijekom itave godine. Za jakog napada siu i na plodovima, gdje na mjestu sisanja oko tita nastaje crveni prsten. Izboji se sue, a kambijski sloj pod korom postaje crvenkast do ljubiast. Kalifornijska titasta u prezimi kao liinka, a jabuna koma u u obliku jaja, koja su skrivena ispod tita odrasle enke. tit jabune koma ui ima oblik zareza.

    Agrotehnike mjere: - sadnja sadnica na kojima nema ui - rezanje zaraenih izbojaka - unoenje parazitskih osica - uzgoj u vonjacima tako da se ne dodiruju kronje

    susjednih stabala - struganje debla na kojima prezimljuju liinke Napomena: Osim ovih dviju vrsta titastih ui na jabukama se mogu nai i druge vrste koje obino nije potrebno suzbijati.

    mineralno ulje

    Bijelo ulje

    2x

    mineralno ulje Bijelo ulje

    2x

    klofentezin Apollo 50 SC

    1x

    fenazakvin Demitan

    1-2x

    abamectin Vertimec 018 EC, Kraft 18 EC

    1x

    spirodiklofen Envidor SC 240

    1x

    ulje uljane repice Prima 2x

    Crveni voni pauk Panonychus ulmi Priblino 0,4 mm veliki pauci sa etiri para nogu siu na listovima, to uzrokuje da listovi poprime bakrenastusmeu boju. tetnik ima 4 - 7 generacija. Prezimi u obliku crvenih jaja veliine 0,1 mm na izbojcima. Najvie jaja enka odloi u blizini pupova na dvogodinjem drvu.

    Agrotehnike mjere: - odravanje umjerene bujnosti, - omoguavanje razvoja predatorskih grinja, - unoenje predatorskih grinja iz drugih vonjaka, - paljiv izbor fungicida i insekticida koji ne suzbijaju prirodne neprijatelje crvenog pauka. Nain suzbijanja: Pojava crvenog vonog pauka na krukama nije esta. Osnovno naelo suzbijanja crvenog vonog pauka u integriranoj proizvodnji jest odravanje ravnotee izmeu pauka i njegovih prirodnih neprijatelja. Korisne grinje lako se unose, ali mora se paziti i da ih se ne uniti insekticidima irokog spektra. Prirodna ravnotea uspostavljena je, ako je prisutna jedna predatorska grinja na 10 - 20 jedinki crvenog vonog pauka. Dobro je sprijeiti razvoj prve generacije. Pragovi tetnosti isti su kao kod jabuka.

    etoksazol Zoom 11 SC 1x

  • 32

    Krukina grinja ikarica Eriophyes pyri Hrasta grinja kruke Epitrimerus pyri Hrasta grinja sie s obje strane listova mladih bujnih izbojaka.Listovi postaju hrasti i krti. Ta grinja moe biti tetna prije svega u mladim vonjacima, kad uzrokuje zastoj u rastu. Najee se prenamnoi tijekom druge polovine ljeta kada grinje nasele i na plodove, na kojima uzrokuju mreavost. Grinja ikarica uzrokuje formiranje mjehurastih iki zbog kojih lie otpadne prije vremena. Plodove obino ne napada.

    Agrotehnike mjere: Iste kao i za crvenog vonog pauka. Nain suzbijanja: Te dvije grinje posebno ne suzbijamo, na njih posredno utjeemo kod suzbijanja drugih vrsta.

    Mali mrazovac Operophtera brumata

    metoksifenozid Runner 240 SC 2x

    8.4 INTEGRIRANA ZATITA LJIVA OD TETNIH ORGANIZAMA TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB

    MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI

    Roga ljive Taphrina pruni Prepoznaje se po deformiranim plodovima koji su 2 - 3 puta vei od zdravih i izgledaju poput "rogaa". Kasnije rogai pocrne i osue se te otpadnu ili ostanu visjeti na stablu.

    Kemijske mjere: Prvo preventivno prskanje provodi se rano u proljee poetkom pupanja (faza B - C), kada su pupovi ve dobro nabubrili. Prednost se daje proizvodima na osnovi bakra.

    Naranasta pjegavost lia ljive (plamenjaa)

    Kemijske mjere: Prvo prskanje protiv plamenjae provodi se odmah

    kaptan Stoper, Captan 50, Merpan 50 WP, Captan WP 50

    3x

  • 33

    folpet Folpan 50 WP, Futura 50 WP

    4x Polystigma rubrum Na listovima se pojavljuju ute, a kasnije utocrvene pjege. Jak napad plamenjae moe uzrokovati prijevremeno opadanje listova.

    nakon cvatnje.

    mankozeb Caiman WP, Crittox MZ 80, Dithane M-45, Mankokal

    3x

    bakreni sulfat Modra galica, Plavi kamen

    3x

    bakreni oksiklorid Bakreno vapno WP 50, Gypso GD, Kupropin, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram

    2x

    bakreni hidroksid Ca-sulfat kompleks

    Bordoka suspenzija WP-20, Bordoka juha 20, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WP manica, Bordoka suspenzija S-20

    bakreni hidroksid Ca-klorid kompleks + Zn-sulfid

    Cuprablau-Z, Cuprablau-Z ultra

    3x

    kaptan Stoper WP, Captan 50 WP, Merpan 50 WP, Captan WP 50

    3x

    upljikavost lista Stigmina carpophila Na listovima, mladicama i plodovima nalaze se okruglaste do ovalne crveno-smee pjege obrubljene tamnijim rubom. Na listovima ispada unutarnji dio pjege pa oni postaju upljikavi. Zaraeni plodovi mogu biti deformirani, lue smolu, koa plodova puca. Zaraene se mladice sue.

    Agrotehnike mjere: - ograniiti gnojidbu duikom, - ukloniti i spaliti zaraene grane. Kemijske mjere: Prskanje provesti nakon opadanja lia proizvodima na osnovi bakra. Ako je zaraza jaka, prskati nakon cvatnje organskim fungicidima. Napomena: Sredstva na osnovi bakra imaju postrano djelovanje i na roga ljive.

    ditianon Delan SC 750 6x

    tebukonazol Folicur EW 250, Foliar 250, Folicur WP 25

    2x

    karbendazim Bavistin FL, Zino

    fenheksamid Teldor SC 500

    3x

    boskalid+piraklostrobin Signum 3x

    Monilija Monilinia laxa Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana.

    Agrotehnike mjere: Jako osjetljive sorte ljiva ne treba saditi na vlane i neprozrane poloaje. Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Treba orezati zaraene izbojke i odstraniti ih iz nasada. Prilikom zimske rezidbe odstranjuju se sve mumije plodova iz prethodne sezone. Kemijske mjere: Kod osjetljivih sorata, npr. Stanley, spomenuta gljiva uzrokuje trule cvjetova i odumiranje jednogodinjih izbojaka zajedno sa cvjetovima. Samo jako osjetljive sorte tretiraju se jednim od navedenih proizvoda u poetku cvatnje, kad je otvoreno do 10% cvjetova. Ako je tijekom cvatnje kiovito vrijeme takve se sorte prskaju jo jednom,

    prokloraz Octave 50 WP

    2x

  • 34

    kada poinju otpadati latice.

    fludioksonil Switch 6,25 WG 2x

    folpet Folpan WP-50, Futura 50 WP 4x

    fenheksamid Teldor SC 500 3x

    Trule plodova Monilinia fructigena, M. laxa Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana. Rane na plodovima mogu nastati pucanjem, mehanikim oteenjima ili oteenjima od insekata i ptica.

    Kemijske mjere Tretiranje provesti 5 - 6 tjedana nakon cvatnje. Prskanje ponoviti nakon 15 - 20 dana.

    fludioksonil Switch 6,25 WG 2x

    arka ljive: Plum Pox Potyvirus Najopasnija virusna bolest ljive, posebno u sorte Bistrica. Tipini svijetli prstenasti znakovi zaraze uoavaju se na listovima i sjemenci ljiva te na plodovima koji se smeuraju i imaju gorki okus.

    Agrotehnike mjere: Osnovna preventivna mjera je sadnja sadnog materijala nezaraenog arkom ljive. Ako je mogue treba poduzeti preventivu prostornu izolaciju izmeu postojeih nasada kotiavog voa i novih nasada. Sadnja tolerantnih sorata. Suzbijanje lisnih, titastih ui i drugih vektora virusa.

    pirimikarb Pirimor 50 WG

    2X

    flonikamid Teppeki 50 WG 3X

    klorpirifos Finish E-48

    ljivina u uvijalica Brachycaudus helichrysi ljivina u uvijalica uzrokuje uvijanje listova i ograniava rast izbojaka. ljivina zelena u Hyalopterus pruni ljivina zelena u stvara velike kolonije na donjoj strani listova i izluuje obilato mednu rosu. ljivina velika u Brachycaudus cardui jivina velika u izaziva kovranje lia, zastoj izboja u rastu i oteenja mladih plodova.

    Prag tetnosti: Vie od 5% izbojaka napadnutih uima. Napomena; Suzbijanje je opravdano samo ako je brojnost vea od praga tetnosti. Najpogodnije vrijeme za pregled i suzbijanje jest nakon cvatnje.

    tiakloprid Calypso SC 480

  • 35

    ljivin savija Cydia funebrana Gusjenice savijaa hrane se tkivom ploda i izazivaju tzv. crvljivost plodova

    ljivin savija po ivotnom ciklusu vrlo je slian jabunom savijau i pojavljuje se manje vie istovremeno. Prva generacija leptira leti tijekom svibnja i poetkom lipnja i uzrokuje crvljivost ljiva tijekom lipnja, ali ne uzrokuje vee tete, zato se obino suzbija prva generacija. Znaajnija je druga generacija. Leptiri lete od sredine srpnja do kraja kolovoza i uzrokuju tzv. crvljivost plodova. Prag tetnosti: Od 5 do 10 ulovljenih leptira na feromonske mamce tjedno Napomena: Pri svakom suzbijanju potrebno je rabiti insekticid iz druge kemijske skupine. Naalost, izbor dostupnih proizvoda nije velik, to pri poveanoj potrebi suzbijanja smanjuje optimalan izbor pripravka.

    fenoksikarb Insegar 25 WP

    Mali mrazovac Operophtera brumata Gusjenica izgriza cvjetne i lisne pupove.

    Prag tetnosti: Vie od 5% napadnutih izboja.

    uta ljivina osica Hoplocampa flava Crna ljivina osica Hoplocampa minuta Liinke osica ubuuju se u zametnute plodie i izgrizaju sjemenku pa plodii opadaju.

    Tjedan dana prije cvatnje u nasad se objese ljepljive ploe. Rabimo bijele ljepljive ploe (35 x 20 cm). Ploe pregledamo neposredno nakon cvatnje. Suzbijamo je ako je prekoraen prag tetnosti, kada otpadne veina latica (precvjetavanje). ljivine osice uzrokuju tzv. ranu crvljivost plodova. Prljavo bijele pagusjenice nalazimo u plodovima ve kada su veliine omanjeg ljenjaka. Prag tetnosti: Vie od 30 ulovljenih osica na bijele ljepljive ploe.

    Tripsi Thrips spp.

  • 36

    Tripsi sisanjem na plodnici oteuju koicu ploda. Jako oteeni plodovi ostaju maleni i deformirani, a na manje oteenim plodovima stvara se plutasto tkivo i smanjuje se trna vrijednost plodova. ljivina titasta u Eulecanium corni titaste ui siu biljne sokove i na taj nain iscrpljuju stabla. Obilno izluuju mednu rosu.

    Kemijske mjere: Kemijsko suzbijanje opravdano je samo ako se tetnici prenamnoe. Optimalno vrijeme za njihovo suzbijanje jest u fazi pupanja. Napomena: Mineralna ulja rabe se dok su pupovi jo zatvoreni ili u smanjenim dozama tijekom vegetacije.

    mineralno ulje

    Bijelo ulje, Crveno ulje, Plavo ulje

    2X

    Crveni voni pauk Panonychus ulmi Pauci siu na naliju listova. Lice listova ljive poprima srebrnkastu boju.

    Ako se dosljedno potuju naela integrirane zatite, crveni voni pauk rijetko se kada prenamnoi. Tijekom svibnja i u lipnju svakih 14 dana treba pregledati vonjak na prisutnost tetnika, da on svojom pojavom ne iznenadi u vrijeme kada se zbog karence akaricidi vie ne mogu rabiti.

    8.5 INTEGRIRANA ZATITA TREANJA I VIANJA OD TETNIH ORGANIZAMA TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA AKTIVNA TVAR PRIPRAVAK SZB

    MAX. BROJ PRSKANJA U GODINI

    bakreni sulfat Modra galica, Plavi kamen

    3x

    bakreni oksiklorid Bakreno vapno WP 50, Gypso GD, Kupropin, Cupro caffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram

    2x

    upljikavost lista Stigmina carpophila Prvi znakovi zaraze na listovima su okrugle tamno crvene pjege obrubljene klorotinim prstenom. Kasnije sredina pjege posmei, tkivo u okviru pjege nekrotizira i na kraju nekrotizirano tkivo ispada. Na mjestu

    Agrotehnike mjere: Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Ljetnom rezidbom poveavamo prozranost kronje i reduciramo bujnost rasta. Kemijsko suzbijanje: Protiv upljikavosti lista prskamo ve u jesen neposredno nakon otpadanja listova, ili tijekom zime u feno-fazi B. Prednost dajemo proizvodima na osnovi

    bakreni hidroksid Champion, Blauvit, Champion tekui, Cuproline,

    2-3x

  • 37

    bakreni hidroksid Ca-sulfat kompleks Bordoka juha 20, Bordoka juha caffaro 20 WP, Bordoka juha 20 WP manica, Bordoka juha 20 WP, Bordoka suspenzija, Bordoka suspenzija S-20

    ditianon Delan SC 750

    6x

    bakreni hidroksid Ca-klorid kompleks

    Cuprablau Z,CuprablauZultr

    3x

    pjege ostaju okrugle rupice, pa lie izgleda upljikavo. Na mladicama primjeuju se crvene pjege koje se ire, a tkivo ispod ranice nekrotizira pa se stvaraju rak rane. Na stapkama plodova (slika ) primjeuju se crvene pjege koje se ire isto kao i na mladicama. Na zaraenim plodovima (slika ) pojavljuju se pjege tamnog ruba, a svjetlije sredine.

    bakra.U kinim godinama je potrebna dodatna zatita u feno-fazama H-I kaptanom. Protiv upljikavosti lista najee je potrebno prskati, ovisno o koliini oborina i nakon berbe. U to vrijeme zatita se uklapa u mjere suzbijanja koziavosti lista vinje i trenje (Blumeriella jaapii). Napomena: Bakrene pripravke rabiti do 2 puta u sezoni. Kaptan rabiti 1puta u sezoni dok se plodovi ne svuku.

    kaptan Stoper, Captan 50, Merpan 50 WP, Captan WP 50

    2-3x

    Siva plijesan Botrytis cinerea

    fenheksamid Teldor SC 500

    3x

    tebukonazol Folicur WP 25

    2x

    fenheksamid Teldor SC 500

    boskalid Signum

    Suenje granica i trule plodova (monilija) Monilinia laxa, M. fructigena Zaraza se primjeuje na cvjetovima koji se sue. Gljiva se iz cvijeta iri u izbojke na kojima se pojavljuju rane koje smole i sue se. Zaraza plodova ostvaruje se iskljuivo putem rana. Rane na plodovima mogu nastati uslijed pucanja, mehanikih oteenja ili oteenja od insekata i ptica.

    Agrotehnike mjere: Vinje i trenje potrebno je saditi na prozranim poloajima. Potrebno je izbalansirati gnojidbu duikom. Zaraene izboje odreemo i odstranimo iz nasada. Vinje i trenje potrebno je obrati temeljito kako se gljiva ne bi zadrala na stablima u obliku mumija. Pucanje i trule kao posljedicu moemo sprijeiti pokrivanjem nasada u asu zriobe treanja. Kemijske mjere: Vinje i jako osjetljive sorte treanja prskamo jednim od navedenih proizvoda na poetku cvatnje, kada je otvoreno oko 10% cvjetova. Ako je tijekom cvatnje kiovito vrijeme, prskamo jo jedan puta kada latice ponu otpadati ili prije prognoziranih oborina. Napomena: Karenca za fenheksamid, ako se koristi u sprijeavanju trulei plodova je 2 dana.

    fludioksonil Switch 6,25 WG 2x

    bitertanol Baycor WP 25

    3x

    prokloraz Octave 50 WP

    2x

    Koziavost lia vinje i trenje Blumeriella jaapii, Phleoeosporella padi Znakovi zaraze nalaze se na listovima, rjee na peteljkama listova, stapkama plodova, plodovima i

    Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje protiv upljikavosti lista smanjuje i pojavu koziavosti vinje. Dodatna 2 - 3 prskanja obavimo poslije berbe vianja ili treanja. Protiv bolesti poinjemo s prskanjem im se pojave prvi znaci bolesti. To je obino poslije berbe, posebno

    mankozeb Dithane M-45, Pinozeb M-45, Mankozeb, Star 80 WP, Crittox MZ

    3x

  • 38

    80, Caiman WP, Mankonor 80 WP, Cadillac 80 WP, Mankokal, Dithane DG Neotec

    dodine Dodine S-65, Chromodin S-65

    3x

    mladicama. Pjege na licu lista nisu otro omeene, prvo su crveno-lubiaste, a kasnije tamno-smee. Na naliju lista pjege su omeene lisnim ilama. Pjege se prvo javljaju na rubovima listova, a kasnije na itavoj plojci

    ako je ljeto kiovito. Pri tome pratimo vremensku prognozu i prskamo prije najavljenih oborina. Osjetljive sorte vianja moramo ponekad prskati i prije berbe obino se vrijeme prskanja poklapa sa prskanjem protiv muhe. Ako je to po iskustvima iz prijanjih godina nuno potrebno, prskamo po zavretku cvatnje, do vremena, kada su plodovi veliki kao zrno graha.

    bakreni hidroksid Cuproline 2x

    tiakloprid Calypso SC 480 Crna trenjina u Myzus cerasi Na mladim izbojima i vrnom liu stvara brojne kolonije. Lie se kovra, a ui izluuju obilje medne rose.

    Suzbijanje je opravdano samo ako, je prekoraen prag tetnosti. Najpogodnije vrijeme za pregled i suzbijanje je neposredno poslije cvatnje. Prag tetnosti: 3% napadnutih izbojaka poslije cvatnje

    klorpirifos Finish E-48

    2x

    Trenjina muha Rhagoletis cerasi Odlae jaja u plodove kada oni poinju mijenjati boju i postaju meki. Najee se u plodu razvije samo jedna liinka. Na mjestu uboda, plod omeka, mijenja boju i podloan je truljenju.

    U integriranoj proizvodnji obavezno je praenje leta trenjine muhe pomou utih ljepljivih ploa. Ploe postavljamo, pred promjenu boje treanja. tetnika suzbijamo samo, ako je brojnost vea od praga tetnosti. *Koristiti samo jedan puta tijekom vegetacije. Najvia dozvojena koncentracija sredstva je 0,0375%. Djeluje i protiv crne trenjine ui. Prag tetnosti: Jedna muha na dvije ploe do faze, kada trenje ponu mjenjati boju iz zelene u crvenu. Kod ranijih sorata treanja trenjinu muhu nije potrebno suzbijati.

    acetampirid Mospilan 2x

    Mali mrazovac Operophtera brumata i drugi savijai lista

    Mehanike mjere: Prije prvih jesenskih mrazeva stabla obavijamo irokom ljepljivom trakom koja sprijei enke malog mrazovca da se popne na drvo i tamo poloi jaja. Prag tetnosti: Vie od 5% napadnutih izbojaka.

    ilogriz Capnodis tenebrionis

    Agrotehnike mjere: U vonjacima je potrebno provoditi navodnjavanje. Osim toga, potrebna je meuredna obrada i obrada tla

  • 39

    tete rade odrasli kukci i liinke. Odrasli kukci izgrizaju pupove, listove i mlade izbojke. Liinke ilogriza ubuuju se u krojenje i korijenov vrat gdje se intenzivno hrane.

    u redovima, posebno u razdoblju odlaganja jaja (lipanj - srpanj). Pri takvoj obradi unitavaju se i korovi koji slue enkama kao sklonite pri odlaganju jaja. Trenjom stabala i skupljanjem kukaca u jutarnjim satima moe se smanjiti populacija tetnika.

    titaste ui titaste ui siu sokove uslijed ega voka slabi, daje manji prirod, a nakon viegodinjeg napada mogu se osuiti cijela stabla. Neke vrste lue mednu rosu koja ini dodatne tete uslijed naseljavanja aavice.

    Rijetko kada je potrebno suzbijanje titastih ui na vinjama i trenjama. Spomenuta sredstva koristimo samo, ako se pri zimskom pregledu izbojaka ustanovili jai napad. Napomena: Mineralna ulja rabimo, dok su pupovi jo zatvoreni. U nekim zemljama EU registrirani su i pripravci na osnovi diazinona (K = 21 dan).

    mineralno ulje Bijelo ulje

    2x

  • 40

    8.6 INTEGRIRANA ZATITA MARELICA OD TETNIH ORGANIZAMA

    TETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA