Točkovi Kod Motornih Vozila

8/10/2019 Tokovi Kod Motornih Vozila

1/18

J U Mainsko saobraajnamjeovita srednjakola - Biha

MATURSKI RADTema: Tokovi kod motornih vozila

Uenik etvrtog (Is!":Mentor:#mrah $amard%i&ro' $animir Jogi

Biha) Maj !*+, godineUVOD

Bez obzira na &roizvodne trokove) koji konstrk.iji atomobila svakakoigraj znatn log) atomobilski tokovi moraj dovoljiti tono


2/18

odre/enim o&im zahtjevima:- moraj biti laki)- vrstih oblika) a i&ak i &omalo elastini- ras&ored te%ine na kotae mora biti to je moge jednakomjernije.

$lika + rste tokova

U veini svremenih atomobila kotai s &reani od elinog lima0ekadanji kotai sa %i.anim %bi.ama sada se mog nai samo jo &onekom eksklzivnom atomobil 1li sve se vie izra/j kotai od lakihslitina2 &rednost im je vrlo mala te%ina) a nedostatak im je visoka .ijena3tkako &ostoji atomobil) zahtijeva se da kotai bd laki i jedno vrsti) atrokovi &roizvodnje da ne bd visoki e od &oetka ovog stoljea je&roizvodnja atomobilskog kotaa znatno na&redovala tom smjer: .ijelikota se &ravi od kovine) a gme s dobile ntranje gme (zrani.e"Bdi da kotai dr%e smjer kretanja vozila i o njima ovisi tonost&ravljanja atomobilom) oni moraj biti dovoljno krti) a da &ri tome nebd krhki 4ma kotaa le%i na na&latk koji je obino dbok 5ad semontira) naj&rije se noga gme nave na dbljenje na&latka sjednestrane) a onda se noga drge strane &ove &reko obra na&latka 3dnosirine na&latka i irine gme koja je na njem montirana) znatno tjee navozne osobine atomobila 1ko je na&latak &rezak za gm) &ri br%imvo%njama zavojima gme se &revie de'ormiraj na bokovima2 ka%emo

da atomobil 6&liva7 1ko s &ak &reske gme na irokim na&la.ima)vo%nja je &retvrda) jer se bokovi gme nedovoljno &rilagodavaj dar.imas kolnika

TOKOVI OD ELINOG LIMA

5otai &reani od elinog lima danas s obiajeni dio o&reme osobnihvozila 3dlikj se &otrebnom vrstoom i relativno malom te%inom) amasovno se &rimjenjj &rije svega zbog je'tine izrade Bdi da satomobilske koni.e veinom gra/ene &rostor iza kotaa) na vanjskoj

strani kotaa s r&e raznih oblika koje omogavaj &rotok zraka zahla/enje koni.a

+


3/18

1. PRIVRENJE TOKOVA NA OSOVINE

Tokovi s &rivreni s tri) etiri ili &et svornjaka na kojima s rezaninavoji $vornja.i s jednakim razma.ima kr%no razvrstani na &rirbni.iglavine kotaa 5ota je nataknt na svornjake i vrsto &ritegnt

mati.ama

$lik ! 8rivrenje kotaa9a bi vo%nja bila jednakomjerna) vrlo je va%no da se kotai &rivrste tono sredinom &olo%aj) odnosno da se .entriraj ato s r&e &loikotaa sto%astog oblika) a mati.e za &ritezanje kotaa imaj eon&ovrin tako/er odgovarajeg sto%astog oblika) tako da tono nasjednna r& Bdi da takav sto%asti dodir mati.e i kotaa istodobno s&reavai odvijanje mati.e) va%no je da se mati.e montiraj tako da svojomsto%astom stranom bd okrente &rema kota Me/tim) obino i nemazabne) jer tvorni.e oblikj mati.e jednako na obim stranama

5ota i &rirbni.a glavine moraj biti dobro &ritegnti jedno z drgo 0ijedovoljno &ritezanje rkom ili obinim kljem) nego treba &otrebni kljza mati.e kotaa) koji ima dovoljno velik ri. 8onekad s ve kota iglavina oblikovani tako da sredino nalije% jedno na drgo U tom slajsamo svornja.i kotaa i mati.e dr%e kota na osovinia trkae atomobile) za koje je esto va%na mnjevita zamjena kotaa)obiajeno je sredino &rivrenje kotaa na glavin: glavina i otvorkotaa s ozbijeni i njihova se ozbljenja tono zahvataj) a treba ih&ritegnti velikom krnastom ili krilnom mati.om

$to%aste &ovrine otvor kotaa i na glavini osigravaj toan sredini&olo%aj i vrst s&oj 5ad s kotai tako &rivreni) mog se brzo zamijeniti

!


4/18

jednostavno &o&taji mati.e mekim ekiem ili &osebnim kljem9odatna &rednost ovakvog sredinog naina &rivrienja je to s kotaivrlo tono .entrirani) a to je i te kako va%no za brzejrkae atomobile

2. PODEAVANJE PREDNJIH TOKOVA

4odine +;+; s njemakom izmitelj


5/18

5otai atomobila nis onako s&oredni) kao to se stjee dojam na &rvi&ogled 0aime) da s &rednji kotai s&oredni) oni bi se zbog elastinosti&ol%ja mehanizma za &ravljanje &ri vo%nji okrenli malo &rema van 9abi se to izbjeglo) kotai se &odeavaj) i to tako da se gledano odozgo

doimaj kao da s veni &rema sredini vozila To se obino mo%e&odesiti samo nekoliko milimetara1ko s &rednji kotai i &ogonski) &otrebno ih je negativno &odesiti) zato to&rednji kotai vozila s &rednjim &ogonom vk vozilo i zbog toga id&rema ntra 8ozitivan i negativan trag &rednjih kotaa treba &ovremeno&regledati) jer se gme vie troe ako kotai nis &ravilno &odeeni 1ko jegazea &ovrina gme nejednakomjerno istroena) to dokazje da je trag&rednjih kotaa ne&ravilno &odeen.

2.2 Prijenosni odnos u upravljau

8rijenosni odnos &ravlja je odnos izme/ kta za koji se zaokrene&ravlja i kta za koji se &ri tome zaokren rkav.i1ko se &ri jednom &nom zaokret &ravljaa za =>*?) rkava. okrene za=*?) &rijenosni odnos &rijenosnik je =>*:=* @ +!:+ 3bini osobniatomobili imaj &rijenosni odnos &ravlja od +,:+ dalje2 to znai daza &ni zaokret kotaa od lijeve do desne krajnje toke (oko >*?" trebazaokrenti &ravlja najmanje dva i &ol &ta 5od tekih je vozila (kamionaitd" &rijenosni odnos &ravlja znatno vei) jer je za zaokretanje kotaa&otrebno vie snage 8rijenosni odnos je najmanje !A:+) i da bi se kotai

&ot&no zaokrenli) &otrebno je A do , &ta zaokrenti &ravljaaokretanje &rednjih kotaa je krajnjim tokama mehaniki ogranieno5rajnje zaokretanje kotaa odre/je i kolotrani krg vozila) odnosno krgkoji vanjski &rednji kota vozila o&ie sa sasvim zaokrentim &ravljaem1 krg okretanja je krg koji &ri &nom zaokret &ravljaa o&ie vanjski&rednji gao karoserije

2.* Na&$+

8rednji kotai) koji imaj odlje znaenje za vozne osobine atomobila

zavoj) obino nis gra/eni &ot&no okomito) nego malo nagnto&rema ntra ili &rema van (nagib kotaa" 8ri &ozitivnom nagib s kotaigore nagnti &rema van (noge na 3") a &ri negativnom nagib &remantra (noge na " 0agib je me/ ostalim &otreban zato jer se osi okokojih se okre kotai kod atomobila ne mog &ostaviti okomit ravninkotaa kao kod bi.ikla ili aviona 1ko je nagib kotaa &ogreno &odeen)vozilom se te%e &ravlja i gme se br%e troe 1ko je nagib kotaa &revelik)gme se na rbovima vie izli% (vie skli%" 5od &ojedinano se ovjeenihkotaa nagib titranja kotaa na neravninama mo%e sve vrijeme mijenjati

To vrijedi &rije svega za os.ila.ijske osovine$talan negativan nagib kotaa (noge na ") &ogotov na stra%njoj osovini)

A


6/18

&oboljava &olo%aj vozila &ri brzoj vo%nji kroz zavoje ato takav nagibesto vidimo kod s&ortskih i trkaih atomobila

2., Po-/$!e' #ao)'e%a!a

8ri okretanj &ravljaa &rednji se kota okree oko toke na kolnik) kojale%i tamo gdje se zamiljeno &rod%enje osi kotaa dodirje kolnika Toznai da kota &ri okretanj oko te toke o&isje mali kr%ni lk 8olmjerlka je &olmjer zaokretanja 5ada je sredite lka na ntranoj stranisrednje ravnine kotaa) to je &ozitivni &olmjer zaokretanja) a ako je oskotaa tako nagnta da njezino zamiljeno &rod%enje dodirje .est navanjskoj strani srednje ravnine kotaa) &olmjer zaokretanja je negativan9o nedavno s svi atomobili imali &ozitivan &olmjer zaokretanja) &rikojem sile koenja razline veliine na &rednjim kotaima zrokj da

vozilo ve smjer) gdje je koenje vee 8ri negativnom je &olmjerzaokretanja) koji ima sve vie atomobila) &olga kojom sila koenja&okava okrenti kota) na drgoj strani kotaa i on se atomatski okrene smjer s&rotnom od smjera koji ve vozilo 1tomobili s negativnim&olmjerom zaokretanja bolje dr%e smjer i kada kotai &rianjaj z &odlogkoja nije jednako skliska

2.0 a%'

8rednji kotai se nakon svake vo%nje kroz zavoj moraj sami vratiti

srednji &olo%aj i zadr%ati ga To nije samo radi toga da voza ne bi troiosnag okrei &ravlja jo i natrag) nego i da bi se odr%ao smjer vo%njekad atomobil vozi &o ravnoj .esti 9obro dr%anje smjera ovisi o vieinila.a) ali je i&ak najva%niji tehniki zahvat) tj zatr ili zaostajanjekotaa8okat emo objasniti o em je rije s&ore/ji kotae atomobila skotaima koli.a za &osl%ivanje: kamo god da ih grate) kotaii se naarkama vijek okren tako da bd smjer vo%nje Tono isto se doga/akod &rednjih kotaa atomobila: zatr ih atomatski namjesti smjervo%nje 8otreban se zatr atomobilskog kotaa &osti%e naginjanjemsvornjaka rkav.a malo natrag zd%nom smjer vozila 0a taj nainzamiljeno &rod%enje osi svornjaka rkav.a (dakle okretita kotaa" dolazina kolnik is&red toke) kojoj kota dodirje .est Tono &odeavanjezatra) dakle nagibnog kta osi svornjaka rkav.a) vrlo je va%no za vozneosobine atomobila bog &revelikog zatra i zranosti &ol%jmehanizma za &ravljanje med ostalim vibriraj i &rednji kotai 8ogotov&oslije nezgoda treba obavezno &regledati zatr &rednjih kotaa) a istotako i trag i nagib

*. SISTEM A UPRAVLJANJE MOTORNIM VOILOM

,


7/18

$istem za &ravljanje ima zadatak da mijenja i odr%ava &rava. kretanjavozila) te osigrava neo&hodan manevar vozila U o&tem slaj sistemza &ravljanje se sastoji od sklo&ova

$avremeni mehanizmi za &ravljanje moraj is&niti slijedee zahtjeve:

a" 3bezbijediti stabilno kretanje vozila &rilikom vo%nje &rav. Toak&ravljaa &olo%aj &ravolinijskog kretanja treba da ima minimalanslobodan hod

b" 3bezbijediti mal sil na tok &ravljaa (Cv": kod &tnikih vozila A-Dda0) a kod teretnih vozila i atobsa +,-!* da0) a kod teretnih vozila veihnosivosti i do =*-A* da0

." 5inematika mehanizma za &ravljanje mora biti takva da &rilikom

kretanja krivini osigra kotrljanje svih &ravljakih tokova vozila bezklizanja kako bi se s&rijeilo brzo troenje &nematike

d" $&ontano vraanje &ravljakih tokova &o izlask iz krivolinijskog &olo%aj &ravolinijskog kretanja &od dejstvom stabilizirajeg momenta

e" Mehanizam mora bla%iti dare izazvane neravninama &ta) tako da sena toak &ravljaa &renes samo neznatne sile koje nee zamarativozaa i time smanjiti sigrnost kretanja vozila

$lika A 8rikaz dijelova sistema za &ravljanje

8odjela sistema &ravljanja moze se izvriti na slijedee naine:

a" 5lasiEka.ija &o karakter &ravljanja:

&ravljanje to.kovima) &ravljanje osovinama) kombinovano &ravljanje) bo.no zanosenje) gsjeni.na vozila

>


8/18

b" 8rema &olozaj voza.kog mjesta:

&ravljanje sa lijeve strane vozila) &ravljanje sa desne strane vozila

." 5lasiEka.ija &rema karakter 'nk.ionisanja:

mehani.ki mehanizmi) servo-mehani.ki mehanizam

1ko se &odje od &rostenja da se &ravljanje motornog vozila vrsi sekrtim to.kovima) onda se moze re.i da .e biti zadovoljen osnovnikinematski kriterij) da se ose obrtanja to.kova sijek jednoj ta.ki3vdje

je dato nekoliko karakteristi.nih izvedbi motornih vozila koja zadovoljavajosnovni kinematski kriterij (&resjek ose obrtanja je jednoj ta.ki" 8ri

ovom slov ne.e do.i do &roklizavanja nijednog to.ka 0aravnomehanizam &ravljanja) koji obezbjedjje ove slove) je dosta slozeniji a&rostije (jednostavne" mehanizme &ravljanja ne ostavrje se osnovnikinematski kriterij obrtanja oko jednog &ola odnosno ose obrtanja to.kovase ne sjek jednoj ta.ki

U sklo& &ravlja.a s &ravlja.ki to.ak (volan" sa vratilom &ravlja.a i&ravlja.ki mehanizam 3vdje .e se &osebno ista.i i &ravlja.ki to.ak savratilom &ravlja.a 9imenzije &ravlja.kog to.ka se biraj tako da voza.sa obi.ajenom silom (Cv") bez velikog zamaranja) moze da &ravljavozilom Maksimalna sila koj voza. &renosi na &ravlja.ki to.ak ne bismijela biti ve.a od !** 0 0a osnov toga se deEnise &ol&re.nik to.ka0aravno) ako &ostoje &oja.iva.i kod &renosa sile od voza.a do to.kovavozila) onda je ovaj izbor daleko jednostvniji i osnovn log za dimenzijeto.ka &ravljanja ima 'nk.ionalnost i estetski izgled

U novije vrijeme na to.k &ravlja.a se montiraj i neki drgi elementi(Fair bagG) komande za radio) itd") sto direktno ti.e na dimenzije&ravlja.kog to.ka U&ravlja.ki to.ak nalazi se na vratil koje se izradjje

od .ijevi) a vratilo je oblozeno k.istem 5od nekih vozila se na k.istvolana nalazi r.i.a mjenja.a T s i ostale obi.ajene komande (svjetla)brisa.i) itd" 5od nekih vozila izradjje se) tzv sigrnosna konstrk.ijavratila Jedan je dio vratila izradjen od &er'orirane .ijevi Ta &er'ora.ija se)zbog naleta voza.a na volan &ri sdar sabija i tako zastiti voza.a od ve.ihozljeda grdnog kosa 5onstrk.ija ima .ijev koja je zdznim zlijebovimas&ojena s drgom .ijevi i &ri aksijalnom o&tere.enj nj lazi Tre.akonstrk.ija je najjednostavnija) &renosi samo torzij) a &ri djelovanjaksijalne sile telesko&ski se sklo&i

D


9/18

$lika , $istem za &ravljanje

,. UPRAVLJAKI TOAK vo-a3

U&ravlja.ki mehanizam slzi kao redktor koji omog.ava &ove.anjeobrtnog momenta kojim voza. djelje na to.ak &ravlja.a da bi izvrsiozaokretanje to.kova kojima se &ravlja 8renosni odnos &ravlja.kogmehanizma kod &tni.ikih vozila se kre.e grani.ama od +! do !*) a kodteretnih vozila i atobsa od +> do =! 3vaj &renosni odnos se ve.ava za&renosni odnos s&ona koji zavisi od konstrk.ije &ravlja.kog mosta Uzavisnosti od vrste &renosnih elemenata k.ist &ravlja.ki mehanizmise mog &odijeliti na:

- "#e4

5 "'av-!a6)$ /e7a$#/$ 8a #avo!$6o/ $ av'%)o/

5 #"6a8%e $

5 )o/+$ovae.

,.1 P9$ "'$!eo8$) &ravlja.kog mehanizma8zni &renosnik sesastoji od &za koji je .vrsto vezan za vratilo &ravlja.a i &znog to.ka ili&znog segmenta 8zni &ar je smjesten k.iste &ravlja.a kome senalazi lje za &odmazivanje &znog &ara 8zni &renosnik je jednostavan

&o konstrk.iji) a glavni nedostatak je veliki ot&or trenja klizanja &riokretanj

,.2 avo!$ "'$!eo8$) Mnoge konstrk.ije &ravlja.kih mehanizamabaziraj se na koris.enj zavojni.a i navrtka0aj.es.e kombina.ije s:

+ avojni.a-navrtak-klate.a &odloga! 5late.a zavojni.a-navrtka= avojni.a-&okretna navrtka

,.* U"'av-!a()$ #"(a8%$ /e7a$#/$

;


10/18

8rimjenjj se relativno rijetko 3va .injeni.a tma.i se &rvom redtesko.om ostvarenja zeljenog &renosnog odnosa &ri &rihvatljivimgabaritnim dimenzijama mehanizma) kao i izbog &renosa dara sljedneravnina na kolovoz 9anas se glavnom od &ravlja.kih z&.astih

mehanizama najvise koriste mehanizmi sa z&.astom letvom U&ravlja.kimehanizmi sa z&.astom letvom vrlo dobro se kla&aj sa &o&re.noms&onom) a njihova &rimjena kod vozila sa nezavisnim ovjsenjemomog.ava &ostojanje svega .etiri zgloba tra&ez &ravljanja) dok bi sl.aj gradnje drgih ti&ova &ravlja.kog mehanizma bilo &otrebnonajmanje sest zglobova

U&ravlja.ki mehanizam sa z&.astom letvom ima niz dobrih osobina:

jednostavna konstrk.ija)

visok ste&en korisnog dejstva) male gabaritne dimenzije) ne&osredan s&oj z&.aste letve i s&ona2

dok s osnovni nedostat.i:

osjetljivost na dare) ograni.ena d.ina s&ona i relativno mali vijek trajanja

,., Ko/+$ova$ "'av-!a()$ /e7a$#/$

rlo .esto na motornim vozilima se koristi kombinovani &ravlja.kimehanizmi)koji se sastoji obi.no od dva mehanizma kao n&r avojni.omsa navrtkom ili z&.astom letvom sa ozbljenim sektorom8renosni odnosovakvog &ravlja.kog mehanizma jednak je &roizvod &renosnih odnosasastavnih elemenata: zavojni.e H navrtke i &olge-z&.asti sektor

9irektni sektor korisnog dejstva je *;, a &ovratni oko *D 0edostat.iovog &renostnog mehanizma s nesaosnost lijevog i desnog izlaznogvratila)zbog .ega s &ravo razli.ite d.ine &odznih s&ona) sto narsavasimetrij zakretanja

0. PRIJENOSNI MEHANIMI

eza izmedj &ravlja.kog mehanizma sa to.kovima kojima se &ravljaostvarje se &reko &renosnog mehanizma koji slzi za obezbjedjenje&ravilne kinematike zaokreta to.kova $lobodno moze da se zaklj.i da&renosni mehanizam treba da obezbijedi ostvarivanje zeljene kinematike&ravljanja z manje greske &ri tome8ored toga &renosni mehanizammora biti &ot&no skladjen sa sitemom oslonjanja &ravljanih to.kova i totako da se njihova relativna &omijeranja odnos na okvir vozila ne


11/18

odrazavaj na sigrnost samog vozila 8redhodno &ostavljeni zadat.i seostvarj &ostavljanjem &renosnog mehanizma oblik tra&eza8remakonstrktivnom karakteristikama &ravlja.kih tra&eza mog biti sa

jednodijelnim i visedijelnim &o&re.nim s&onama

$lika > 8rikaz s&one kod sistema za &ravljanje

:. UPRAVLJAKI MOST

9a bi vozilo moglo mijenjati &rava.) mora se omogiti zaokretanjeto.kova koji se nalaze na &ravlja.kom most) bilo da s &ogonski iligonjeni 3sim ovoga zadatka) &ravlja.ki most mora omog.iti &renos sila)koje djelj izmedj kolovoza i rama ili karoserije vozila (vertikalnih)zdznih i bo.nih" a takodje i reaktivnih momenata 3ve sile i momenti&renose se elasti.nim i vode.im elementima sistema ovjesenja8ravilan&olozaj to.kova) kojim se &ostize lagano &ravljanje z ostvarenjeneo&hodne stabilnosti) zahtijeva &ravilan izbor glova &olozaja to.kova iosovini.a oko kojih se vrsi zaokretanje to.kova (osovini.e rkav.a"

3snovne geometrijske veli.ine &ravlja.kih to.kova s konstrktivnogkaraktera i odnose se na slijede.e:

5 a&$+ %o6)ova4

5 +o6$ a&$+ o8ov$$6e ')av6a4

5 #a%' %o6)ova #d#$ a&$+ o8ov$$6e %o6)a34

5 v-a6e!e %o6)ova.

+*


12/18

Na&$+ "'av-!a6)$7 %o6)ova&rema ntrasnjosti vozila &rovodi se izodredjenih tehni.koeks&loata.ionih razloga

;o6$ a&$+osovini.e to.ka se &rovodi iz osnovnog razloga smanjenjaot&ora &ravljanja i boljeg odrzavanja &rav.a Moment zakretanja to.ka se

&ojavljje kao &roizvod sile ot&ora izmedj to.ka i &odloge i kraka do oseokretanja

a%' %o6)ova $-$ #d#$ a&$+ o8ov$$6e %o6)a) ima &resdn log kvalitetnom vodjenj to.kova brzom is&ravljanj to.kova &ri izlask izkrivine

Uv-a6e!e "'av-!a6)$7 %o6)ovamotornog vozila &rav. voznje) imaosnovn 'nk.ij da &redna&regne to.kove &ravljanja i os&ori njihovevibra.ije 3vo je &osebno interesantno kod slobodnih &ravlja.kih to.kova

gdje je vanjska sila ot&ora kotrljanja relativno mala


13/18

5 7$d'a-$6)$ $

5 "e/a%8)$4

5 e-e)%'$($.

Bez obzira na konstrk.ij servoredjaj mora imati slijede.e osnovneelemente:

+ Izvor energije)kod hidrali.nog servoredjaja je to hidrali.na &m&akoja dobija &ogon od motora) a kod &nematskog servoredjaja izvorenergije je kom&resor sa rezervoarom

! $ervomotor slzi za &redaj sila na sistem &ravljanja 5od hidralinihi &nematskih servomehanizama je to radni .ilindar koji &retvara energijradnog ida (te.nosti ili zraka" sil koja dejstvje na sistem &ravljanja

=


14/18

0a kraj)naj.es.i kvarovi danasnjih mehanizama s:

istrosenje kglastih zglobova s&ona istrosenje krajeva s&ona de'orma.ije samih s&ona de'orma.ije z&.astih letvi l't na z&.anom &ar oste.enja z&.astih mandzetni .renje lja iz k.ista z&.astih letvi ( servo-redjaj" trosenje zglobova kardanske osovine volana

AKLJUAK

+=


15/18

$istem za &ravljanje ima zadatak da mijenja i odrzava &rava. kretanja

vozila) te osigrava neo&hodan manevar vozila $istem za &rvavljanje nasvim to.kovima &oboljsava &okretljivost vozila ( kamiona) &rikoli.a)atomobile " 5od standardnih vozila &omijeranje se vrsi &okretanjem

&rednjih to.kova dok zadnji to.kovi ne igraj aktivn loge.ina vozila sistema za &ravljanje o&remljena je na dva rezima rada:

- 8ri malim brzinama kretanja: zadnji to.kovi se okre. s&rotnom&rav. odnos na &rednje to.kove

- 8ri velikim brzinama kretanja: zadnji to.kovi se okre. istom&rav. odnos na &rednje to.kove

LITERATURA

+A


16/18

+ htt&s:KKsrs.ribd.omKdo.K!+!=,>+DKMotori-i-Motorna-ozila! htt&:KKLLL&rometna-zona.omKatodijelovi-*,*kota.i&h&= htt&:KKLLL&rometna-zona.omKatodijelovi-

*>*&odesavanje&rednjihkota.a&h&A Niki&ediahr

, $kri&ta Motorna vozila

SADR?AJ

+,
http://www.prometna-zona.com/autodijelovi-050_kotaci.phphttp://www.prometna-zona.com/autodijelovi-060_podesavanje_prednjih_kotaca.phphttp://www.prometna-zona.com/autodijelovi-060_podesavanje_prednjih_kotaca.phphttp://www.prometna-zona.com/autodijelovi-060_podesavanje_prednjih_kotaca.phphttp://www.prometna-zona.com/autodijelovi-060_podesavanje_prednjih_kotaca.phphttp://www.prometna-zona.com/autodijelovi-050_kotaci.php


17/18

U39 ++ 8


18/18

+D

Documents

Točkovi Kod Motornih Vozila