28
3 ljeto Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj SAŽETAK SAŽETAK TOMAS Ljeto 2010. ■ Istraživanje stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj tijekom ljeta 2010. godine.  ■ Jedino kontinuirano istraživanje obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj koje Institut za turizam provodi već osmi put. TOMAS Ljeto 2010. - METODE Cilj istraživanja ■ Identifikacija tržišnog profila gostiju kao pretpostavka za seg- mentaciju tržišta.  ■ Utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti turističke ponude.  ■ Utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju.  ■ Kontinuirano praćenje trendova domaće i inozemne potražnje. Prostorni obuhvat ■ Sedam primorskih županija. Vremenski obuhvat ■ Lipanj – rujan 2010. Instrument istraživanja ■ Strukturirani upitnik tiskan na dvanaest jezika. Metoda ■ Osobni intervju. Uzorak – veličina ■ 4.973 ispitanika anketiranih u 85 mjesta. Uzorak – obuhvat ■ 4 vrste smještajnih objekata: hoteli, turistička naselja, kampovi, privatni smještaj.  ■ 15 zemalja porijekla turista: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Ita- lija, Češka, Austrija, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Mađarska, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Bosna i Hercegovina, Srbija te skupina ostalih zemalja. Uzorak – dizajn ■ Stratificirani slučajni uzorak. ■ Stratifikacija prema: • županiji, • vrsti smještajnog objekta, • zemlji porijekla turista. ■ Okvir za izbor uzorka – turistički promet u 2009. godini.  ■ Uzorak je reprezentativan na razini županija s obzirom na vrstu smještajnog objekta i zemlju porijekla turista.

Tomas Ljeto 2010

Embed Size (px)

Citation preview

  • 3ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj

    SAETAK

    SAETAK

    TOMAS Ljeto 2010. Istraivanje stavova i potronje turista u Hrvatskoj tijekom ljeta 2010. godine.

    Jedino kontinuirano istraivanje obiljeja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj koje Institut za turizam provodi ve osmi put.

    TOMAS Ljeto 2010. - METODECilj

    istraivanja Identifi kacija trinog profi la gostiju kao pretpostavka za seg-mentaciju trita.

    Utvrivanje glavnih prednosti i slabosti turistike ponude. Utvrivanje obiljeja potronje gostiju. Kontinuirano praenje trendova domae i inozemne potranje.

    Prostorni obuhvat

    Sedam primorskih upanija.

    Vremenski obuhvat

    Lipanj rujan 2010.

    Instrument istraivanja

    Strukturirani upitnik tiskan na dvanaest jezika.

    Metoda Osobni intervju.Uzorak veliina 4.973 ispitanika anketiranih u 85 mjesta.

    Uzorak obuhvat 4 vrste smjetajnih objekata: hoteli, turistika naselja, kampovi, privatni smjetaj.

    15 zemalja porijekla turista: Hrvatska, Njemaka, Slovenija, Ita-lija, eka, Austrija, Poljska, Slovaka, Nizozemska, Maarska, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Bosna i Hercegovina, Srbija te skupina ostalih zemalja.

    Uzorak dizajn Stratifi cirani sluajni uzorak. Stratifi kacija prema: upaniji, vrsti smjetajnog objekta, zemlji porijekla turista. Okvir za izbor uzorka turistiki promet u 2009. godini.

    Uzorak je reprezentativan na razini upanija s obzirom na vrstu smjetajnog objekta i zemlju porijekla turista.

  • 4ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj

    SAETAK

    Ponderiranje Svi rezultati ponderirani su ostvarenim prometom primorskih upanija u VI.- IX. 2010., na razini smjetajnog objekta i zemlje porijekla.

    SMJETAJNA PONUDA I TURISTIKA POTRANJA U PRIMORSKIM UPANIJAMA (2007. - 2010.)

    Smjetajna ponuda

    802 tisue stalnih postelja; svaka druga postelja je registrirana u privatnom smjetaju (49%), 27% u kampovima, a 12% u hotelima.

    Turistika potranja

    9,4 milijuna dolazaka turista i 54,2 milijuna turistikih noenja u primorskim upanijama; 96% ukupnih noenja u Hrvatskoj.

    Od lipnja do srpnja ostvareno 88% ukupnih noenja primor-skih upanija.

    U privatnom smjetaju ostvareno je 36%, dok je u hotelima i kampovima ostvarena po jedna etvrtina ukupnih noenja primorskih upanija.

    Vodea inozemna trita u 2010. godini bila su Njemaka, Slovenija, Italija, Austrija i eka.

    Promjena u 2010. u odnosu na 2007.

    2% vie postelja; 6% vie u hotelima i 3% vie u kampovima. Udio srpnja i kolovoza u ukupnim noenjima primorskih upanija povean je sa 64% u 2007. na 66% u 2010. godini.

    Noenja u hotelima su neznatno smanjena (0,4%), dok je porast noenja ostvaren u privatnom smjetaju (10%) i kampovima (6%).

    Noenja domaih turista u promatranom su razdoblju sma-njena za 15%, dok su noenja inozemnih poveana za 6%.

    TOMAS LJETO 2010. REZULTATI I PROMJENA Sociodemografski

    profi l turista Najvie je turista u dobi od 30 do 49 godina (56%), 25% je u dobi od 50 i vie godina, a 19% mlae od 30 godina; prosjena starost iznosi 41 godinu.

    Oko 60% gostiju sa zavrenom viom kolom ili fakultetom. Gotovo polovica (47%) gostiju dolazi iz kuanstava s mjese-

    nim prihodima do 2 tisue eura, 36% iz kuanstava s 2 do 3 ti-sue eura, a 17% iz kuanstava s prihodima iznad 3 tisue eura mjeseno.

    Obiteljski dolazak je dominantan (52%), oko jedne treine gostiju dolazi u pratnji partnera, 12% s prijateljima, a tek 3% bez pratnje.

    Profi l gostiju nije znatno promijenjen u odnosu na 2007. godinu.

  • 5ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj

    SAETAK

    Udio obiteljskog dolaska raste s 47% u 2007. na 52% u 2010. godini.

    Motivacija, lojalnost i izvori

    informacija

    Pasivni odmor i oputanje primarni je motiv dolaska koji privlai tri etvrtine gostiju. Slijedi zabava (44%) kao drugi primarni motiv dolaska te tri sekundarna motiva nova iskustva i doivljaji (25%), gastronomija (22%) i upoznavanje prirodnih ljepota (21%).

    Inozemni gosti iznimno su lojalni Hrvatskoj kao destinaciji provoenja ljetnog odmora. Neto manje od tri etvrtine ino-zemnih gostiju (73%) ve je posjetilo Hrvatsku tri ili vie puta, a 40% je ve vie od dva puta bilo i u destinaciji anketiranja. U 2010. godini 14% inozemnih gostiju bilo je prvi put u Hrvatskoj.

    Glavni izvor informacija je prijanji boravak na koji se oslanja 32% turista. Slijede mediji putem kojih informacije prikuplja 29% turista, preporuke rodbine i prijatelja na koje se oslanja 28% te internet kojeg koristi 27% turista.

    Motiv odmora i oputanja raste sa 62% u 2007. na 75% u 2010. godini, blagi porast u istom razdoblju biljei i motiv gastronomije, dok se smanjuje udio dolazaka motiviranih prirodnim ljepotama, kulturom i sportom.

    Raste udio inozemnih gostiju vjernih Hrvatskoj, sa 60% u 2007. na 73% u 2010.

    Obiljejaputovanja

    Automobilski je prijevoz dominantan (84%); slijedi zrani (8%) te autobusni prijevoz (5%).

    Usluge turistike agencije prilikom organizacije putovanja koristilo je 34% gostiju, i to najee za organizaciju smjetaja.

    Blago je povean udio dolazaka automobilom, a neznatno smanjen udio dolazaka zrakoplovom. Poveano je koritenje niskotarifnih zranih prijevoznika.

    Boravak u destinaciji

    U prosjeku, gosti u destinaciji ostvare oko 9,5 noenja. Najei su boravci na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noenja (47%).

    Najvei dio gostiju koristi samo uslugu smjetaja, bez ukljuene usluge prehrane (69%), polupansion koristi 19%.

    Najomiljenija je aktivnost plivanje/kupanje, a zatim slijede odlazak u slastiarnice, kafi e, restoran, kupnju i na etnje u prirodi, aktivnosti koje je istaknulo vie od 70% gostiju.

  • 6ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj

    SAETAK

    Nastavlja se trend poveavanja udjela kraih dolazaka onih na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noenja. Pri tome se kontinu-irano smanjuje udio gostiju koji ostvaruju 11 i vie noenja. Prosjeni boravak u primorskim upanijama smanjuje se s 11,7 noenja u 2004. na 9,8 noenja u 2007. odnosno 9,5 noenja u 2010. godini.

    Porast koritenja usluge smjetaja bez ukljuene prehrane (s 59% u 2007. na 69% u 2010. godini).

    Gosti se, u odnosu na 2007. godinu, u znatno manjoj mjeri bave gotovo svim aktivnostima.

    Zadovoljstvoponudom

    Turisti primorskih destinacija su u ljeto 2010. godine bili iznim-no zadovoljni ukupnim boravkom. Za veinu pojedinanih elemenata ponude gosti su iskazali visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva.

    Najbolje ocijenjeni elementi su ljepota prirode i krajolika, pogodnost za provoenje obiteljskog odmora, socijalni elementi koji ukljuuju ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovnitva i osobnu sigurnost, te kvaliteta hrane u smjetajnom objektu i restoranima.

    U elemente kojima su gosti najmanje zadovoljni ubrajaju se elementi ponude destinacije, od raznolikosti kulturnih mani-festacija, opremljenosti i ureenosti plaa, mogunosti za kupnju do kvalitete lokalnog prijevoza.

    Zadovoljstvo gotovo svim elementima ponude poraslo je u odnosu na 2007. godinu. Elementi ponude destinacije i dalje su meu posljednje rangiranim elementima na ljestvici stupnja zadovoljstva.

    Konkurentnost hrvatske ponude u

    odnosu na mediteranske

    destinacije

    Konkurentske prednosti hrvatskog turistikog proizvoda su ljepota krajolika i ekoloka ouvanost, istoa mjesta, sigurnost i gostoljubivost.

    Nedostaci u odnosu na konkurentske destinacije - elementi ponude destinacije (zabava, sport i rekreacija i kupovina).

    Prosjeni dnevni izdaci u destinaciji

    Prosjeni dnevni izdaci u destinaciji provoenja ljetnog od-mora u 2010. godini iznosili su 58 eura.

    Najvei dio prosjenih dnevnih izdataka u destinaciji, 43 eura (74%), odnosi se na izdatke za ugostiteljstvo: uslugu smjetaja (49%), prehrane u okviru usluge smjetaja (9%) te ostale usluge hrane i pia izvan usluge smjetaja (16%). Izdaci za sve ostale usluge iznose oko 15 eura (26% prosjenih dnevnih izdataka u destinaciji).

  • 7ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj

    SAETAK

    Prosjeni dnevni izdaci gostiju u 2010. godini za 5% su poveani u odnosu na 2007. godinu kada su iznosili 55 eura. To poveanje rezultat je poveanja izdataka za usluge ugostiteljstva od 13% dok su svi ostali izdaci u destinaciji smanjeni (izdaci za kupnju smanjeni su za 17%, a za sve osta-le usluge poput sporta, rekreacije, kulture i zabave za 11%).

    Udio izdataka za usluge ugostiteljstva povean je sa 68% u 2007. na 74% u 2010. godini, dok se istodobno, za po tri postotna boda, smanjio udio izdataka za kupnju i izdataka za ostale usluge.

  • Ministarstvo turizmaREPUBLIKE HRVATSKE

    Sanda orakSanda orak

    Zrinka Marui

    i suradnicii suradnici

    1Institut za turizam www.iztzg.hr

    CroTOUR 11

    Zagreb, oujak 2011.

  • TOMAS Ljetoj

    KvantitativnoISTRAIVANJE Reprezentativno

    KontinuiranoKontinuirano

    Vertikalna i horizontalna analizaKORISTI

    Vertikalna i horizontalna analizaPretpostavka stratekog upravljanja

    RAZVOJirenje istraivanja

    RAZVOJ Prilagoavanje promjenama potranje

    2Institut za turizam www.iztzg.hr

  • METODA ISTRAIVANJAMetoda/instrument prikupljanja podataka Osobni intervju/upitnik Osobni intervju/upitnik

    Obuhvat 7 primorskih upanija, komercijalni oblici smjetaja (hotel, p p j , j j j ( ,

    naselje, kamp, privatni smjetaj), lipanj do rujan 2010.Ispitanik/lokacije Domai i inozemni turisti (21 zemlja porijekla), 85 mjesta

    Veliina i dizajn uzorka4 973 ispitanika4.973 ispitanikaStratificirani sluajni uzorakReprezentativan prema upanijama, zemljama porijekla iReprezentativan prema upanijama, zemljama porijekla i

    vrsti smjetajaAnaliza podataka

    3Institut za turizam www.iztzg.hr

    Ponderiranje rezultata fizikim prometom u 2010.

  • PRIKAZ REZULTATA ISTRAIVANJA

    Profil turista Profil turista

    Motivacija i priprema putovanjaj p p p j

    Aktivnosti u destinaciji

    Zadovoljstvo ponudom

    Potronja u destinaciji Potronja u destinaciji

    4Institut za turizam www.iztzg.hr

  • PROFIL TURISTATOMAS Ljeto 2010. TOMAS 2007 - 2010

    Prosjena 41 godina Minimalni porast s 40 6 naProsjena dob

    41 godinaVeina gostiju srednje ivotne dobi (56% u dobi od 30 do 49 godina)Jedna etvrtina starijih od 50

    Minimalni porast s 40,6 na41,4 godine

    Stabilni udio srednje dobiJedna etvrtina starijih od 50Jedna petina mlaih od 30

    Obrazovanje 30% vie obrazovanje 30% f k lt t k b j

    Nema30% fakultetsko obrazovanje

    Mjesto 70% iz gradova s vie od 10.000 Porast gostiju iz ruralnihstalnog boravka

    stanovnika podruja i manjih gradova

    Mjesena primanja kuanstva

    47% do 2 tisue eura mjeseno36% izmeu 2 i 3 tisue eura mjeseno17% iznad 3 tisue eura mjeseno

    Nema

    5Institut za turizam www.iztzg.hr

    j

  • PRATNJA NA PUTOVANJU

    Obit lj ki d l k

    Samo s

    S lanovima obitelji

    33,1%

    52,3% Obiteljski dolazak dominantanS partnerom ee od

    S prijateljima (poznanicima)

    Samo s partnerom

    11,6%

    , % S partnerom ee od prosjeka dolaze:

    Nizozemci, Britanci,

    Sam(a)

    (p )

    3,1%Austrijanci i Rusi

    Gosti hotela i kampova

    TOMAS 2007-2010 Poveanje obiteljskog dolaska s 47% na 52%

    6Institut za turizam www.iztzg.hr

  • UESTALOST DOLASKA U HRVATSKU

    Uestalost dolaska Dominiraju vjerni gosti Uestalost dolaska inozemnih gostiju u Hrvatsku

    %j j g

    (73% s vie od 2 posjeta)

    Najvei udio novih gostiju meu:Prvi posjet 14,0Drugi posjet 12,7

    Najvei udio novih gostiju meu: Britancima (47%), Rusima (41%) i

    Francuzima (37%)

    3 do 5 posjeta 34,16 i vie posjeta 39,2

    Gostima hotela (22%)

    TOMAS 2007-2010 Raste udio vjernih gostiju sa 60% na 73%

    7Institut za turizam www.iztzg.hr

  • PRIJEVOZNO SREDSTVO TOMAS TREND83 82 81 84

    8090

    Automobilski

    506070

    i

    j

    u

    a

    b

    i

    l

    o

    v

    o

    v

    o

    v

    o

    v

    b

    i

    l

    b

    i

    l

    b

    i

    l

    prijevoz dominantan

    304050

    %

    g

    o

    s

    t

    A

    u

    t

    o

    m

    o

    Z

    r

    a

    k

    o

    p

    l

    o

    Z

    r

    a

    k

    o

    p

    l

    o

    Z

    r

    a

    k

    o

    p

    l

    o

    Z

    r

    a

    k

    o

    p

    l

    o

    A

    u

    t

    o

    m

    o

    A

    u

    t

    o

    m

    o

    A

    u

    t

    o

    m

    o Svaki drugi gost koji dolazi redovnim letom koristi usluge

    4 69 8

    01020 niskotarifnih

    prijevoznika0

    2001. 2004. 2007. 2010.

    TOMAS 2007-2010

    Porast dolazaka osobnim automobilom Raste koritenje niskotarifnih zranih prijevoznika

    8Institut za turizam www.iztzg.hr

    2007 2010 Raste koritenje niskotarifnih zranih prijevoznika

  • MOTIVACIJA%

    1. Pasivni odmor, oputanje 75 Odmor na moru, p j2. Zabava 443. Nova iskustva i doivljaji 25

    Odmor na moru dominantan

    Akti i d4. Gastronomija 225. Upoznavanje prirodnih ljepota 216 VFR 9

    Aktivni odmor -Francuzi i Slovenci

    Zabava - Talijani6. VFR 97. Sport, rekreacija 88 Kulturne znamenitosti/dogaanja 7

    j

    Kultura - Rusi i Britanci

    8. Kulturne znamenitosti/dogaanja 79. Zdravstveni razlozi 5

    Porast pasivnog odmora (62% na 75%)TOMAS

    2007-2010

    Porast pasivnog odmora (62% na 75%) Porast gastronomije (20% na 22%) Blagi pad dolazaka motiviranih prirodnim

    9Institut za turizam www.iztzg.hr

    g p pljepotama, kulturom, sportom

  • MOTIVACIJA TOMAS TREND

    50 Odmor na moru

    36

    43 43 44

    404550

    dominantan, ali

    2620

    25 26 25253035

    s

    t

    i

    j

    u

    a

    1811

    1820

    152025

    %

    g

    o

    05

    10

    01994. 1997. 2001. 2004. 2007. 2010.

    Zabava Nova iskustva i doivljaji

    10Institut za turizam www.iztzg.hr

    Zabava Nova iskustva i doivljaji

  • IZVORI INFORMACIJA

    Prijanji boravak 31,5%Prijanji boravak

    Mediji

    ,

    29,4%Broure 19%lanci 10%Radio, TV 8%

    Preporuke rodbineili prijatelja

    Internet

    28,2%

    26,8% www turistikihInternet

    Preporuke putnike agencije ili kluba

    7,8%

    4 8%

    turistikih zajednica i smjetajnih objekata

    Turistiki sajmovi,izlobe

    4,8%

    TOMAS 2007-2010

    Rast vanosti prijanjeg boravka Blagi pad vanosti ostalih izvora

    11Institut za turizam www.iztzg.hr

    g p

  • IZVORI INFORMACIJA TOMAS TREND

    3030

    35

    2219 21

    25

    19

    23

    2725

    30

    j

    u

    19 19

    11 101015

    20

    %

    g

    o

    s

    t

    i

    j

    7 68

    11 10

    5 4 5

    108

    2

    9

    5

    10

    20

    1997. 2001. 2004. 2007. 2010.

    Broure, oglasi, plakati lanci u novinama, asopisima

    Radio, TV, film ili video Internet

    12Institut za turizam www.iztzg.hr

  • DULJINA BORAVKA TOMAS TREND

    46 45 4446

    444550

    2010.: 9,5 noenja

    2932

    3641

    29354045

    1 do 3

    , j

    2529

    2421

    16 15202530

    %

    g

    o

    s

    t

    i

    j

    u

    1 do 3 4 do 78 do 1415 i vie

    2 2 2

    16 15

    51015

    15 i vie

    1 2 2 2 105

    1997. 2001. 2004. 2007. 2010.

    TOMAS 2007-2010

    Poveanje udjela boravaka od 4 do 7 noenja Smanjenje udjela boravaka od 11 do 14 noenja

    13Institut za turizam www.iztzg.hr

    2007 2010 j j j j

  • AKTIVNOSTI U DESTINACIJI

    Vie od 70% gostiju:

    Pliva i kupa se Odlazi u slastiarnice, kafie, restorane

    Odl i k jVie od 70% gostiju: Odlazi u kupnju Odlazi na etnje u prirodi

    Izmeu 50% i 70% gostiju: Posjeuje lokalne zabaveIzmeu 50% i 70% gostiju: j j Razgledava znamenitosti Posjeuje nacionalne parkove Odlazi na ples ili u disco

    Izmeu 30% i 50% gostiju:Odlazi na ples ili u disco

    Posjeuje koncerte, muzeje i izlobe Bavi se sportovima na vodi, ronjenjem Koristi zdravstveno-rekreacijske/wellnessj

    programe

    TOMAS 2007-2010

    Gosti pasivniji; okreu se uslugama koje se ne naplauju

    Pada sudjelovanje u gotovo svim ostalim aktivnostima

    14Institut za turizam www.iztzg.hr

  • STUPANJ ZADOVOLJSTVAVrlo visok Visok

    Ljepota prirode i krajolika Pogodnost za kratki odmorP d t j bit lj k d Slik it t i t j t ++Pogodnost za provoenje obiteljskog odmora Slikovitost i ureenost mjesta ++Ukupni boravak ++ Komfor smjetajaLjubaznost osoblja u smjetajnom objektu ++ Kvaliteta usluga u smjetajnom objektuK lit t h i j t j bj kt ++ B t t t k d j tKvaliteta hrane izvan smjetajnog objekta ++ Bogatstvo gastronomske ponude u mjestuOsobna sigurnost ++ istoa plaaGostoljubivost lokalnog stanovnitva ++ Ekoloka ouvanostK lit t h j t j bj kt K lit t i f ij d ti ijiKvaliteta hrane u smjetajnom objektu ++ Kvaliteta informacija u destinaciji ++

    'Vrijednost za novac' gastronomske ponude'Vrijednost za novac' smjetajaP d i i ih i l t k liPonuda organiziranih izleta u okolicu ++Bogatstvo sportskih sadraja ++Prometna dostupnost mjesta ++Prezentacija kulturne batine ++++Kvaliteta oznaavanja znamenitosti ++++Bogatstvo sadraja za zabavu ++++

    15Institut za turizam www.iztzg.hr

    Bogatstvo sadraja za zabavu

  • STUPANJ ZADOVOLJSTVASrednjiRaznolikost kulturnih manifestacija ++Raznolikost kulturnih manifestacija ++Opremljenost i ureenost plaaMogunost za kupnjuKvaliteta lokalnog prijevoza ++g p j

    TOMAS 2007-2010

    Gosti zadovoljniji veinom elemenata I dalje najloije ocijenjeni elementi ponude

    destinacije

    16Institut za turizam www.iztzg.hr

  • USPOREDBA S KONKURENCIJOMPrednosti u odnosu na Hrvatsku

    PANJOLSKA Veina elemenata ponude, posebice zabava, sport, PANJOLSKA rekreacija, kupnja, informacije

    FRANCUSKA Imid, prometna dostupnost, smjetajna i FRANCUSKA j jugostiteljska ponuda te razni sadraji destinacije

    ITALIJA Zabava i kupnja

    CRNA GORA Zabava

    ITALIJA Zabava i kupnja

    CRNA GORA Zabava

    GRKA Kvaliteta i raznolikost ugostiteljske ponude, GRKA g j p ,prezentacija kulturne batine, zabava i kupnja

    TURSKA Zabava i kupnja; vrijednost za novac

    17Institut za turizam www.iztzg.hr

    TURSKA Zabava i kupnja; vrijednost za novac

  • USPOREDBA S KONKURENCIJOM

    Prednosti NedostaciPrednosti NedostaciLjepota krajolika Zabava

    Ekoloka ouvanost Sport i rekreacijaistoa mjesta Mogunosti za kupnju

    SigurnostGostoljubivostGostoljubivost

    TOMAS 2007 2010 Odnos prednosti i nedostataka bez promjena2007-2010

    18Institut za turizam www.iztzg.hr

  • POTRONJA U DESTINACIJI

    %Prosjena dnevna potronja po osobi

    UKUPNO 58,00 100Smjetaj 28,62

    74Hrana u objektu 5,27Hrana izvan objekta 6,43 UGOSTITELJSTVO

    Pie 2,65Kupnja 7,92 14Sport i zabava 1,40

    12Kultura 0,66Zabava 2 68 12Zabava 2,68Izleti 1,44Ostalo 0 94

    19Institut za turizam www.iztzg.hr

    Ostalo 0,94

  • POTRONJA U DESTINACIJIProsjena dnevna potronja po osobi u

    Britanci 126Rusi 118

    Hoteli 100Turistika naselja 74

    Francuzi 107Nizozemci 63

    Kampovi 47Privatni smjetaj 43

    Talijani 67Austrijanci 63Nijemci 58Nijemci 58

    20Institut za turizam www.iztzg.hr

  • POTRONJA U DESTINACIJI

    4 5% j d t j 4,5% vea prosjena dnevna potronja (u eurima, u tekuim cijenama)

    Izdaci za ugostiteljske usluge: + 13%

    TOMAS

    Izdaci za ugostiteljske usluge: + 13% Izdaci za kupnju: - 17%

    TOMAS 2007-2010 Izdaci za ostale usluge: - 11%

    Struktura prosjene dnevne potronje u 2010.: Udio izdataka za usluge ugostiteljstva povean za 6

    postotnih bodova

    Udio izdataka za kupnju smanjen je za 4 postotna boda, Udio izdataka za kupnju smanjen je za 4 postotna boda, a ostalih usluga za 2 postotna boda

    21Institut za turizam www.iztzg.hr

  • TOMAS LJETO 2010.Poveanje zadovoljstva boravkomPo ratak jernih gostij smanjen dio no ih gostijPovratak vjernih gostiju, smanjen udio novih gostijuPoveanje obiteljskih dolazakaSmanjena potranja za dodatnim aktivnostima u destinacijiPoveanje prosjene dnevne potronjePoveanje prosjene dnevne potronje

    Raste udio potronje na ugostiteljske uslugeSmanjenje udjela potronje na izvanugostiteljske usluge

    TOMAS 2007-2010

    Odraz gospodarske krize na emitivnim podrujimaTuristika ponuda zadrala korak s konkurencijom

    22Institut za turizam www.iztzg.hr

  • Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!

    Institut za turizamVrhovec 5, 10000 ZagrebVrhovec 5, 10000 Zagreb

    Tel: 01 3909 666F 01 3909 667Fax: 01 3909 667Email: [email protected]: www.iztzg.hrg

    23Institut za turizam www.iztzg.hr