Upload
sarazbakran
View
222
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
3ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj
SAETAK
SAETAK
TOMAS Ljeto 2010. Istraivanje stavova i potronje turista u Hrvatskoj tijekom ljeta 2010. godine.
Jedino kontinuirano istraivanje obiljeja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj koje Institut za turizam provodi ve osmi put.
TOMAS Ljeto 2010. - METODECilj
istraivanja Identifi kacija trinog profi la gostiju kao pretpostavka za seg-mentaciju trita.
Utvrivanje glavnih prednosti i slabosti turistike ponude. Utvrivanje obiljeja potronje gostiju. Kontinuirano praenje trendova domae i inozemne potranje.
Prostorni obuhvat
Sedam primorskih upanija.
Vremenski obuhvat
Lipanj rujan 2010.
Instrument istraivanja
Strukturirani upitnik tiskan na dvanaest jezika.
Metoda Osobni intervju.Uzorak veliina 4.973 ispitanika anketiranih u 85 mjesta.
Uzorak obuhvat 4 vrste smjetajnih objekata: hoteli, turistika naselja, kampovi, privatni smjetaj.
15 zemalja porijekla turista: Hrvatska, Njemaka, Slovenija, Ita-lija, eka, Austrija, Poljska, Slovaka, Nizozemska, Maarska, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Bosna i Hercegovina, Srbija te skupina ostalih zemalja.
Uzorak dizajn Stratifi cirani sluajni uzorak. Stratifi kacija prema: upaniji, vrsti smjetajnog objekta, zemlji porijekla turista. Okvir za izbor uzorka turistiki promet u 2009. godini.
Uzorak je reprezentativan na razini upanija s obzirom na vrstu smjetajnog objekta i zemlju porijekla turista.
4ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj
SAETAK
Ponderiranje Svi rezultati ponderirani su ostvarenim prometom primorskih upanija u VI.- IX. 2010., na razini smjetajnog objekta i zemlje porijekla.
SMJETAJNA PONUDA I TURISTIKA POTRANJA U PRIMORSKIM UPANIJAMA (2007. - 2010.)
Smjetajna ponuda
802 tisue stalnih postelja; svaka druga postelja je registrirana u privatnom smjetaju (49%), 27% u kampovima, a 12% u hotelima.
Turistika potranja
9,4 milijuna dolazaka turista i 54,2 milijuna turistikih noenja u primorskim upanijama; 96% ukupnih noenja u Hrvatskoj.
Od lipnja do srpnja ostvareno 88% ukupnih noenja primor-skih upanija.
U privatnom smjetaju ostvareno je 36%, dok je u hotelima i kampovima ostvarena po jedna etvrtina ukupnih noenja primorskih upanija.
Vodea inozemna trita u 2010. godini bila su Njemaka, Slovenija, Italija, Austrija i eka.
Promjena u 2010. u odnosu na 2007.
2% vie postelja; 6% vie u hotelima i 3% vie u kampovima. Udio srpnja i kolovoza u ukupnim noenjima primorskih upanija povean je sa 64% u 2007. na 66% u 2010. godini.
Noenja u hotelima su neznatno smanjena (0,4%), dok je porast noenja ostvaren u privatnom smjetaju (10%) i kampovima (6%).
Noenja domaih turista u promatranom su razdoblju sma-njena za 15%, dok su noenja inozemnih poveana za 6%.
TOMAS LJETO 2010. REZULTATI I PROMJENA Sociodemografski
profi l turista Najvie je turista u dobi od 30 do 49 godina (56%), 25% je u dobi od 50 i vie godina, a 19% mlae od 30 godina; prosjena starost iznosi 41 godinu.
Oko 60% gostiju sa zavrenom viom kolom ili fakultetom. Gotovo polovica (47%) gostiju dolazi iz kuanstava s mjese-
nim prihodima do 2 tisue eura, 36% iz kuanstava s 2 do 3 ti-sue eura, a 17% iz kuanstava s prihodima iznad 3 tisue eura mjeseno.
Obiteljski dolazak je dominantan (52%), oko jedne treine gostiju dolazi u pratnji partnera, 12% s prijateljima, a tek 3% bez pratnje.
Profi l gostiju nije znatno promijenjen u odnosu na 2007. godinu.
5ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj
SAETAK
Udio obiteljskog dolaska raste s 47% u 2007. na 52% u 2010. godini.
Motivacija, lojalnost i izvori
informacija
Pasivni odmor i oputanje primarni je motiv dolaska koji privlai tri etvrtine gostiju. Slijedi zabava (44%) kao drugi primarni motiv dolaska te tri sekundarna motiva nova iskustva i doivljaji (25%), gastronomija (22%) i upoznavanje prirodnih ljepota (21%).
Inozemni gosti iznimno su lojalni Hrvatskoj kao destinaciji provoenja ljetnog odmora. Neto manje od tri etvrtine ino-zemnih gostiju (73%) ve je posjetilo Hrvatsku tri ili vie puta, a 40% je ve vie od dva puta bilo i u destinaciji anketiranja. U 2010. godini 14% inozemnih gostiju bilo je prvi put u Hrvatskoj.
Glavni izvor informacija je prijanji boravak na koji se oslanja 32% turista. Slijede mediji putem kojih informacije prikuplja 29% turista, preporuke rodbine i prijatelja na koje se oslanja 28% te internet kojeg koristi 27% turista.
Motiv odmora i oputanja raste sa 62% u 2007. na 75% u 2010. godini, blagi porast u istom razdoblju biljei i motiv gastronomije, dok se smanjuje udio dolazaka motiviranih prirodnim ljepotama, kulturom i sportom.
Raste udio inozemnih gostiju vjernih Hrvatskoj, sa 60% u 2007. na 73% u 2010.
Obiljejaputovanja
Automobilski je prijevoz dominantan (84%); slijedi zrani (8%) te autobusni prijevoz (5%).
Usluge turistike agencije prilikom organizacije putovanja koristilo je 34% gostiju, i to najee za organizaciju smjetaja.
Blago je povean udio dolazaka automobilom, a neznatno smanjen udio dolazaka zrakoplovom. Poveano je koritenje niskotarifnih zranih prijevoznika.
Boravak u destinaciji
U prosjeku, gosti u destinaciji ostvare oko 9,5 noenja. Najei su boravci na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noenja (47%).
Najvei dio gostiju koristi samo uslugu smjetaja, bez ukljuene usluge prehrane (69%), polupansion koristi 19%.
Najomiljenija je aktivnost plivanje/kupanje, a zatim slijede odlazak u slastiarnice, kafi e, restoran, kupnju i na etnje u prirodi, aktivnosti koje je istaknulo vie od 70% gostiju.
6ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj
SAETAK
Nastavlja se trend poveavanja udjela kraih dolazaka onih na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noenja. Pri tome se kontinu-irano smanjuje udio gostiju koji ostvaruju 11 i vie noenja. Prosjeni boravak u primorskim upanijama smanjuje se s 11,7 noenja u 2004. na 9,8 noenja u 2007. odnosno 9,5 noenja u 2010. godini.
Porast koritenja usluge smjetaja bez ukljuene prehrane (s 59% u 2007. na 69% u 2010. godini).
Gosti se, u odnosu na 2007. godinu, u znatno manjoj mjeri bave gotovo svim aktivnostima.
Zadovoljstvoponudom
Turisti primorskih destinacija su u ljeto 2010. godine bili iznim-no zadovoljni ukupnim boravkom. Za veinu pojedinanih elemenata ponude gosti su iskazali visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva.
Najbolje ocijenjeni elementi su ljepota prirode i krajolika, pogodnost za provoenje obiteljskog odmora, socijalni elementi koji ukljuuju ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovnitva i osobnu sigurnost, te kvaliteta hrane u smjetajnom objektu i restoranima.
U elemente kojima su gosti najmanje zadovoljni ubrajaju se elementi ponude destinacije, od raznolikosti kulturnih mani-festacija, opremljenosti i ureenosti plaa, mogunosti za kupnju do kvalitete lokalnog prijevoza.
Zadovoljstvo gotovo svim elementima ponude poraslo je u odnosu na 2007. godinu. Elementi ponude destinacije i dalje su meu posljednje rangiranim elementima na ljestvici stupnja zadovoljstva.
Konkurentnost hrvatske ponude u
odnosu na mediteranske
destinacije
Konkurentske prednosti hrvatskog turistikog proizvoda su ljepota krajolika i ekoloka ouvanost, istoa mjesta, sigurnost i gostoljubivost.
Nedostaci u odnosu na konkurentske destinacije - elementi ponude destinacije (zabava, sport i rekreacija i kupovina).
Prosjeni dnevni izdaci u destinaciji
Prosjeni dnevni izdaci u destinaciji provoenja ljetnog od-mora u 2010. godini iznosili su 58 eura.
Najvei dio prosjenih dnevnih izdataka u destinaciji, 43 eura (74%), odnosi se na izdatke za ugostiteljstvo: uslugu smjetaja (49%), prehrane u okviru usluge smjetaja (9%) te ostale usluge hrane i pia izvan usluge smjetaja (16%). Izdaci za sve ostale usluge iznose oko 15 eura (26% prosjenih dnevnih izdataka u destinaciji).
7ljetoStavovi i potronja turista u Hrvatskoj
SAETAK
Prosjeni dnevni izdaci gostiju u 2010. godini za 5% su poveani u odnosu na 2007. godinu kada su iznosili 55 eura. To poveanje rezultat je poveanja izdataka za usluge ugostiteljstva od 13% dok su svi ostali izdaci u destinaciji smanjeni (izdaci za kupnju smanjeni su za 17%, a za sve osta-le usluge poput sporta, rekreacije, kulture i zabave za 11%).
Udio izdataka za usluge ugostiteljstva povean je sa 68% u 2007. na 74% u 2010. godini, dok se istodobno, za po tri postotna boda, smanjio udio izdataka za kupnju i izdataka za ostale usluge.
Ministarstvo turizmaREPUBLIKE HRVATSKE
Sanda orakSanda orak
Zrinka Marui
i suradnicii suradnici
1Institut za turizam www.iztzg.hr
CroTOUR 11
Zagreb, oujak 2011.
TOMAS Ljetoj
KvantitativnoISTRAIVANJE Reprezentativno
KontinuiranoKontinuirano
Vertikalna i horizontalna analizaKORISTI
Vertikalna i horizontalna analizaPretpostavka stratekog upravljanja
RAZVOJirenje istraivanja
RAZVOJ Prilagoavanje promjenama potranje
2Institut za turizam www.iztzg.hr
METODA ISTRAIVANJAMetoda/instrument prikupljanja podataka Osobni intervju/upitnik Osobni intervju/upitnik
Obuhvat 7 primorskih upanija, komercijalni oblici smjetaja (hotel, p p j , j j j ( ,
naselje, kamp, privatni smjetaj), lipanj do rujan 2010.Ispitanik/lokacije Domai i inozemni turisti (21 zemlja porijekla), 85 mjesta
Veliina i dizajn uzorka4 973 ispitanika4.973 ispitanikaStratificirani sluajni uzorakReprezentativan prema upanijama, zemljama porijekla iReprezentativan prema upanijama, zemljama porijekla i
vrsti smjetajaAnaliza podataka
3Institut za turizam www.iztzg.hr
Ponderiranje rezultata fizikim prometom u 2010.
PRIKAZ REZULTATA ISTRAIVANJA
Profil turista Profil turista
Motivacija i priprema putovanjaj p p p j
Aktivnosti u destinaciji
Zadovoljstvo ponudom
Potronja u destinaciji Potronja u destinaciji
4Institut za turizam www.iztzg.hr
PROFIL TURISTATOMAS Ljeto 2010. TOMAS 2007 - 2010
Prosjena 41 godina Minimalni porast s 40 6 naProsjena dob
41 godinaVeina gostiju srednje ivotne dobi (56% u dobi od 30 do 49 godina)Jedna etvrtina starijih od 50
Minimalni porast s 40,6 na41,4 godine
Stabilni udio srednje dobiJedna etvrtina starijih od 50Jedna petina mlaih od 30
Obrazovanje 30% vie obrazovanje 30% f k lt t k b j
Nema30% fakultetsko obrazovanje
Mjesto 70% iz gradova s vie od 10.000 Porast gostiju iz ruralnihstalnog boravka
stanovnika podruja i manjih gradova
Mjesena primanja kuanstva
47% do 2 tisue eura mjeseno36% izmeu 2 i 3 tisue eura mjeseno17% iznad 3 tisue eura mjeseno
Nema
5Institut za turizam www.iztzg.hr
j
PRATNJA NA PUTOVANJU
Obit lj ki d l k
Samo s
S lanovima obitelji
33,1%
52,3% Obiteljski dolazak dominantanS partnerom ee od
S prijateljima (poznanicima)
Samo s partnerom
11,6%
, % S partnerom ee od prosjeka dolaze:
Nizozemci, Britanci,
Sam(a)
(p )
3,1%Austrijanci i Rusi
Gosti hotela i kampova
TOMAS 2007-2010 Poveanje obiteljskog dolaska s 47% na 52%
6Institut za turizam www.iztzg.hr
UESTALOST DOLASKA U HRVATSKU
Uestalost dolaska Dominiraju vjerni gosti Uestalost dolaska inozemnih gostiju u Hrvatsku
%j j g
(73% s vie od 2 posjeta)
Najvei udio novih gostiju meu:Prvi posjet 14,0Drugi posjet 12,7
Najvei udio novih gostiju meu: Britancima (47%), Rusima (41%) i
Francuzima (37%)
3 do 5 posjeta 34,16 i vie posjeta 39,2
Gostima hotela (22%)
TOMAS 2007-2010 Raste udio vjernih gostiju sa 60% na 73%
7Institut za turizam www.iztzg.hr
PRIJEVOZNO SREDSTVO TOMAS TREND83 82 81 84
8090
Automobilski
506070
i
j
u
a
b
i
l
o
v
o
v
o
v
o
v
b
i
l
b
i
l
b
i
l
prijevoz dominantan
304050
%
g
o
s
t
A
u
t
o
m
o
Z
r
a
k
o
p
l
o
Z
r
a
k
o
p
l
o
Z
r
a
k
o
p
l
o
Z
r
a
k
o
p
l
o
A
u
t
o
m
o
A
u
t
o
m
o
A
u
t
o
m
o Svaki drugi gost koji dolazi redovnim letom koristi usluge
4 69 8
01020 niskotarifnih
prijevoznika0
2001. 2004. 2007. 2010.
TOMAS 2007-2010
Porast dolazaka osobnim automobilom Raste koritenje niskotarifnih zranih prijevoznika
8Institut za turizam www.iztzg.hr
2007 2010 Raste koritenje niskotarifnih zranih prijevoznika
MOTIVACIJA%
1. Pasivni odmor, oputanje 75 Odmor na moru, p j2. Zabava 443. Nova iskustva i doivljaji 25
Odmor na moru dominantan
Akti i d4. Gastronomija 225. Upoznavanje prirodnih ljepota 216 VFR 9
Aktivni odmor -Francuzi i Slovenci
Zabava - Talijani6. VFR 97. Sport, rekreacija 88 Kulturne znamenitosti/dogaanja 7
j
Kultura - Rusi i Britanci
8. Kulturne znamenitosti/dogaanja 79. Zdravstveni razlozi 5
Porast pasivnog odmora (62% na 75%)TOMAS
2007-2010
Porast pasivnog odmora (62% na 75%) Porast gastronomije (20% na 22%) Blagi pad dolazaka motiviranih prirodnim
9Institut za turizam www.iztzg.hr
g p pljepotama, kulturom, sportom
MOTIVACIJA TOMAS TREND
50 Odmor na moru
36
43 43 44
404550
dominantan, ali
2620
25 26 25253035
s
t
i
j
u
a
1811
1820
152025
%
g
o
05
10
01994. 1997. 2001. 2004. 2007. 2010.
Zabava Nova iskustva i doivljaji
10Institut za turizam www.iztzg.hr
Zabava Nova iskustva i doivljaji
IZVORI INFORMACIJA
Prijanji boravak 31,5%Prijanji boravak
Mediji
,
29,4%Broure 19%lanci 10%Radio, TV 8%
Preporuke rodbineili prijatelja
Internet
28,2%
26,8% www turistikihInternet
Preporuke putnike agencije ili kluba
7,8%
4 8%
turistikih zajednica i smjetajnih objekata
Turistiki sajmovi,izlobe
4,8%
TOMAS 2007-2010
Rast vanosti prijanjeg boravka Blagi pad vanosti ostalih izvora
11Institut za turizam www.iztzg.hr
g p
IZVORI INFORMACIJA TOMAS TREND
3030
35
2219 21
25
19
23
2725
30
j
u
19 19
11 101015
20
%
g
o
s
t
i
j
7 68
11 10
5 4 5
108
2
9
5
10
20
1997. 2001. 2004. 2007. 2010.
Broure, oglasi, plakati lanci u novinama, asopisima
Radio, TV, film ili video Internet
12Institut za turizam www.iztzg.hr
DULJINA BORAVKA TOMAS TREND
46 45 4446
444550
2010.: 9,5 noenja
2932
3641
29354045
1 do 3
, j
2529
2421
16 15202530
%
g
o
s
t
i
j
u
1 do 3 4 do 78 do 1415 i vie
2 2 2
16 15
51015
15 i vie
1 2 2 2 105
1997. 2001. 2004. 2007. 2010.
TOMAS 2007-2010
Poveanje udjela boravaka od 4 do 7 noenja Smanjenje udjela boravaka od 11 do 14 noenja
13Institut za turizam www.iztzg.hr
2007 2010 j j j j
AKTIVNOSTI U DESTINACIJI
Vie od 70% gostiju:
Pliva i kupa se Odlazi u slastiarnice, kafie, restorane
Odl i k jVie od 70% gostiju: Odlazi u kupnju Odlazi na etnje u prirodi
Izmeu 50% i 70% gostiju: Posjeuje lokalne zabaveIzmeu 50% i 70% gostiju: j j Razgledava znamenitosti Posjeuje nacionalne parkove Odlazi na ples ili u disco
Izmeu 30% i 50% gostiju:Odlazi na ples ili u disco
Posjeuje koncerte, muzeje i izlobe Bavi se sportovima na vodi, ronjenjem Koristi zdravstveno-rekreacijske/wellnessj
programe
TOMAS 2007-2010
Gosti pasivniji; okreu se uslugama koje se ne naplauju
Pada sudjelovanje u gotovo svim ostalim aktivnostima
14Institut za turizam www.iztzg.hr
STUPANJ ZADOVOLJSTVAVrlo visok Visok
Ljepota prirode i krajolika Pogodnost za kratki odmorP d t j bit lj k d Slik it t i t j t ++Pogodnost za provoenje obiteljskog odmora Slikovitost i ureenost mjesta ++Ukupni boravak ++ Komfor smjetajaLjubaznost osoblja u smjetajnom objektu ++ Kvaliteta usluga u smjetajnom objektuK lit t h i j t j bj kt ++ B t t t k d j tKvaliteta hrane izvan smjetajnog objekta ++ Bogatstvo gastronomske ponude u mjestuOsobna sigurnost ++ istoa plaaGostoljubivost lokalnog stanovnitva ++ Ekoloka ouvanostK lit t h j t j bj kt K lit t i f ij d ti ijiKvaliteta hrane u smjetajnom objektu ++ Kvaliteta informacija u destinaciji ++
'Vrijednost za novac' gastronomske ponude'Vrijednost za novac' smjetajaP d i i ih i l t k liPonuda organiziranih izleta u okolicu ++Bogatstvo sportskih sadraja ++Prometna dostupnost mjesta ++Prezentacija kulturne batine ++++Kvaliteta oznaavanja znamenitosti ++++Bogatstvo sadraja za zabavu ++++
15Institut za turizam www.iztzg.hr
Bogatstvo sadraja za zabavu
STUPANJ ZADOVOLJSTVASrednjiRaznolikost kulturnih manifestacija ++Raznolikost kulturnih manifestacija ++Opremljenost i ureenost plaaMogunost za kupnjuKvaliteta lokalnog prijevoza ++g p j
TOMAS 2007-2010
Gosti zadovoljniji veinom elemenata I dalje najloije ocijenjeni elementi ponude
destinacije
16Institut za turizam www.iztzg.hr
USPOREDBA S KONKURENCIJOMPrednosti u odnosu na Hrvatsku
PANJOLSKA Veina elemenata ponude, posebice zabava, sport, PANJOLSKA rekreacija, kupnja, informacije
FRANCUSKA Imid, prometna dostupnost, smjetajna i FRANCUSKA j jugostiteljska ponuda te razni sadraji destinacije
ITALIJA Zabava i kupnja
CRNA GORA Zabava
ITALIJA Zabava i kupnja
CRNA GORA Zabava
GRKA Kvaliteta i raznolikost ugostiteljske ponude, GRKA g j p ,prezentacija kulturne batine, zabava i kupnja
TURSKA Zabava i kupnja; vrijednost za novac
17Institut za turizam www.iztzg.hr
TURSKA Zabava i kupnja; vrijednost za novac
USPOREDBA S KONKURENCIJOM
Prednosti NedostaciPrednosti NedostaciLjepota krajolika Zabava
Ekoloka ouvanost Sport i rekreacijaistoa mjesta Mogunosti za kupnju
SigurnostGostoljubivostGostoljubivost
TOMAS 2007 2010 Odnos prednosti i nedostataka bez promjena2007-2010
18Institut za turizam www.iztzg.hr
POTRONJA U DESTINACIJI
%Prosjena dnevna potronja po osobi
UKUPNO 58,00 100Smjetaj 28,62
74Hrana u objektu 5,27Hrana izvan objekta 6,43 UGOSTITELJSTVO
Pie 2,65Kupnja 7,92 14Sport i zabava 1,40
12Kultura 0,66Zabava 2 68 12Zabava 2,68Izleti 1,44Ostalo 0 94
19Institut za turizam www.iztzg.hr
Ostalo 0,94
POTRONJA U DESTINACIJIProsjena dnevna potronja po osobi u
Britanci 126Rusi 118
Hoteli 100Turistika naselja 74
Francuzi 107Nizozemci 63
Kampovi 47Privatni smjetaj 43
Talijani 67Austrijanci 63Nijemci 58Nijemci 58
20Institut za turizam www.iztzg.hr
POTRONJA U DESTINACIJI
4 5% j d t j 4,5% vea prosjena dnevna potronja (u eurima, u tekuim cijenama)
Izdaci za ugostiteljske usluge: + 13%
TOMAS
Izdaci za ugostiteljske usluge: + 13% Izdaci za kupnju: - 17%
TOMAS 2007-2010 Izdaci za ostale usluge: - 11%
Struktura prosjene dnevne potronje u 2010.: Udio izdataka za usluge ugostiteljstva povean za 6
postotnih bodova
Udio izdataka za kupnju smanjen je za 4 postotna boda, Udio izdataka za kupnju smanjen je za 4 postotna boda, a ostalih usluga za 2 postotna boda
21Institut za turizam www.iztzg.hr
TOMAS LJETO 2010.Poveanje zadovoljstva boravkomPo ratak jernih gostij smanjen dio no ih gostijPovratak vjernih gostiju, smanjen udio novih gostijuPoveanje obiteljskih dolazakaSmanjena potranja za dodatnim aktivnostima u destinacijiPoveanje prosjene dnevne potronjePoveanje prosjene dnevne potronje
Raste udio potronje na ugostiteljske uslugeSmanjenje udjela potronje na izvanugostiteljske usluge
TOMAS 2007-2010
Odraz gospodarske krize na emitivnim podrujimaTuristika ponuda zadrala korak s konkurencijom
22Institut za turizam www.iztzg.hr
Hvala na pozornosti!Hvala na pozornosti!
Institut za turizamVrhovec 5, 10000 ZagrebVrhovec 5, 10000 Zagreb
Tel: 01 3909 666F 01 3909 667Fax: 01 3909 667Email: [email protected]: www.iztzg.hrg
23Institut za turizam www.iztzg.hr