Transportne Osobine Robe (Vjezbe)

7/28/2019 Transportne Osobine Robe (Vjezbe)

1/21

STANDARDIZACIJACiljevi: Tipizacija (sreivanje po vrstama, klasama) Unifikacija (ujednaavanje) Opta ekonominost Bezbjednost, zdravlje i zatita ivotne sredine Zatita interesa potroaa i interesa drutva Odstranjivanje prepreka za trgovinu Uvoenje jedinstvene terminologije Tolerancije i dr.

Predmeti standardizacije mogu biti: Proizvdi Metode ispitivanja Tehniki proizvodi Mjere, veliine Projekti, inenjering Opti pojmovi i dr.

Nivoi standardizacije:1. nivo meunarodni (ISO, IEC)2. nivo regionalni (Evropa: CEN, CENEL; Pan-Ameriki: COPANT)3. nivo nacionalni (BAS, JUS, DIN, USA)4. nivo interni

ZAKONSKA REGULATIVA VEZANA ZA TRANSPORT OPASNEROBE

Drumski ADR Vazduni ICAO-TI IATA

eljezniki RIDPomorski IMO

Zakonska regulativa

Domaa:ZakoniUredbe

Pravilnici

Meunarodna:ZakoniSporazumi

Direktive

1


2/21

Rijeni ADN ADNR Problemi pakovanja: Sve vrste ambalae nije mogue reciklovati Sve vrste ambalae nije mogue skupiti Sve vrste ambalae nije mogue unititi Samo mali dio ambalae je mogue pojesti sa proizvodom ili biorazgraditi

Zadaci ambalae: Da titi upakovan proizvod od spoljanjih uticaja Da svojim likovnim i estetskim izgledom pomae prodaju proizvoda Da pomae kupcu pri izboru i upotrebi proizvoda Da svojim praktinim rjeenjem izaziva interes kupca Da nosi upustvo za upotrebu proizvoda Da nosi oznake za zatitu ivotne sredine ili reciklau

Klasifikacija ambalae:1. Po namjeni: Komercijalnu (pojedinano pakovanje) Zbirnu (pakovanje flaa u kutiji) Transportnu

2. Po nainu upotrebe: Povratna (tekstilne vree, sanduci, baloni)Nepovratnu (ambalaa od papira, kartona, plastinih masa, stakla, konzervi)

3. Prema materijalu: Keramika

Kona Tekstilna Drvena Staklena Papirna Kartonska Metalna Plastina Kombinovana

4. Prema obliku:

Ambalaa pravougaonog presjeka Ambalaa okruglog-ovalnog presjeka

5. Prema osnovnoj funkciji: Zatitna Skladitno transportna Prodajna Upotrebna

2


3/21

6. Prema trajnosti: PovratnaNepovratna

7. Prema vrsti proizvoda: Za prehrambene proizvode Za hemijsku industriju Za kozmetiku industriju Za farmaceutsku industriju Za industriju prerade metala Za industriju prerade nemetala Za tekstilnu industriju Za konu industriju

8. Prema zatitnoj funkciji: Zatita od dinamikog naprezanja Dranje i uvrivanje predmeta Zatita predmeta od trenja Popunjavanje praznog prostora u ambalai Poveavaje uglova i ivica Poveanje otpora na pritisak u ambalai

9. Prema reciklinosti: Ambalaa koja se moe reciklovati Ambalaa koja se recikluje mehanikim putem Ambalaa koja se recikluje hemijskim putem Ambalaa koja se ne moe reciklovati

10. Prema unitivosti: Ambalaa koja se moe unititi fizikim ili hemijskim putem Ambalaa koje se ne moe unititi bez specijalnih postrojenja

Ispitivanje materijala:1. Vlaga, odnosno upijanje vode2. Propustljivost na tenost i gasove3. Uticaj temperature4. Indikativnost (da unutranja povrina ambalae ne reaguje sa upakovanom

robom)5. Otpornost prema koroziji, hemikalijama, rastvaraima, mastima i drugim

agensima

Ispitivanje gotove ambalae:1. Izdrljivost na padanje i bacanje2. Izdrljivost na udare i vibracije3. Izdrljivost na prevrtanje i kotrljanje4. Izdrljivost pri stvarnim uslovima transporta

Ispitivanje gotove ambalae od hartije:

3


4/21

1. Izdrljivost na pritisak2. Izdrljivost na prodiranje iljatim predmetima3. Izdrljivost na bone udare

Podjela skladita:1. Prema izvedbi:Nadzemna Poluukopana Podzemna

2. Prema vrsti namjene: Javna Priruna Regalna Visokoregalna Silosi Hladnjae

3. Prema materijalu od koga su izraene: Od tvrdog materijala Od lakih elemenata punjenih poliur. penom,Nasternice

4. Prema lokaciji: Skladita u posebno izraenom objektu Skladita u prostoru koji se nalaze u objektu druge namjene

5. Prema veliini: Mala (do 1000 m2) Srednja (od 1000 do 3000 m2) Velika (vie od 3000 m2)

6. Pema vrsti materijala koji se skladite

PALETIZACIJA ROBEPo obliku palete djelimo na: Ravne Sanduaste boks Stubne palete

Ravne palete (podjela): Tip 0 dimenzije: 600x800 [mm]; nosivost: 1000 do 4000 [kg]; masa: 18 [kg] Tip 1 (Euro paleta) dimenzije: 800x1200 [mm]; nosivost: 1000 do 4000 [kg]; masa:

22 [kg] Tip 2 (Standardna paleta) dimenzije: 1000x1200 [mm]; nosiovost: 1000 do 4000

[kg]; masa: 40 [kg]

4


5/21

Tip 3 dimenzije: 1200x1200 [mm]; nosivost: 1000 do 4000 [kg]; masa: 45 [kg]

KONTEJNERIPrema nosivosti i unutranjoj zapremini kontejneri se djele na: Male nosivosti 0.75 do 1.25[Mgt]1; V= 1 do 3 m3

Srednje nosivosti 2.50 do 5 [Mgt]; V= 5 do 10 m3 Teke ili velike nosivosti 5 do 10 [Mgt]; V= 10 do 25 m3

Vrlo teke (odnosno transkontejnere) 10 do 20 [Mgt], V= 25 do 30 m 3

PREGLED POJAVNIH OBILKA ROBA U TRANSPORTUUpotrebna vrednost robe zavisi od mnogih faktora i to od: Vrste i kvaliteta sirovine Savremenosti tehnolokog postupka dobijanjaNain pakovanja Skladitenje Transporta Upotrebe

Podjela robe se moe izvriti na vie naina: Prema porjeklu (organsku, neorgansku, sintetiku) Prema stepenu obrade (sirovine, poluproizvode, gotove-finalne proizvode) Prema kvalitetu (pravu, surogate-zamjene, falsifikate) Prema ekonomskoj namjeni (proizvodi za reprodukciju, investicije i potronju)

Roba se razvrstava u sledee kategorije:

Komadna roba Rasuta roba Tena roba Gasovita roba

U opte transportne osobine koje nepovoljno utiu na podobnost transporta rasutih teretatreba uvrstiti: Raspraljivost Raskvaljivost Ljepljivost

Drobljivost Krtost Zbijenost usled dugog odleavanja Otrovnost Korozivnost Zapaljivost

1 [Mgt] Mega tona

5


6/21

Eksplozivnost Sklonost ka smrzavanju itd.

Od optih transportnih osobina rasutih tereta koje imaju poseban znaaj treba prouiti: Granulometrijski sastav Zapreminsku masu Unutranje i spoljno trenje Abrazivnost ili habajue dejstvo

Granulacija se obiljeava sa 'a i podrazumjeva :

2

)(' minmax

aaa

+

= [mm]

Kod sortiranih rasutih tereta je 5.2: minmax aa , a kod nesortiranih 5.2: minmax >aa

Podjela rasutih tereta prema granulaciji je:

Krupno-komadasti'

a > 160 [mm] Srednje-komadasti 'a = 60 do 160 [mm] Sitno-komadasti 'a = 10 do 60 [mm] Zrnasti 'a = 0.5 do 10 [mm] Prakasti 'a < 0.5 [mm]

Zapreminska masa rasutih tereta

vV

m= [t/m3]

vV -zapremina uzeta sa upljinama i porama

Stepen stisnostiv

v

'= ; gdje je v -svei nasuti materijal, a 'v -masa stisnutog

teretaUnutranje trenje

=tgu - u stanju kretanja00 = tgu - u stanju mirovanja

Spoljno trenje00 = tg - u stanju mirovanja

=tg - u stanju kretanja

Prema stepenu habajueg dejstva rasuti tereti mogu biti:Nehabajui Malohabajui Srednje habajui i Jako habajui

6


7/21

Sa gledita transporta, komadni tereti mogu biti: Pojedinani komadi Upakovani u odabranu ambalau Paletizovani tereti Kontejnerizovani tereti

Komadni tereti zavisno od dimenzija mogu biti: Male Srednje i Velike

Komadni tereti zavisno do teine mogu biti: Laki (do 30 kg) Srednji (od 30 do 1000 kg) Vrlo teki (preko 1000 kg)

Za ukrupnjavanje tereta je bitna: Jedinica rukovanja Jedinica tereta Jedinica transporta Jedinica skladitenja

Jedinica rukovanja: 100 kg 100 do 250 kg

250 do 500 kg 500 kg pa nadalje

Jedinica tereta: Jedinica tereta od vie slobodnih komada Jedinica tereta nastala koritenjem paleta Jedinica tereta nastala koritenjem kontejnera

Jedinica transporta: Kamioni, vagoni, brodovi, teretni avioni

Jedinica skladitenja: Podrazumjeva optimalno koritenje skladinih prostora

Vrsta prevozaPrema prometnoj klasifikaciji teretna vozila su podeljena na: Vozila izuzetno male korisne nosivosti (do 0.5 tona) Vozila male korisne nosivosti (0.5 do 3 tona)

7


8/21

Vozila srednje korisne nosivosti (3 do 7 tona) Vozila visoke korisne nosivosti (7 do 12 tona) Vozila izuzetno visoke korisne nosivosti (preko 12 tona)

Podela prema vozilima: Dostavna vozila (Pikap) Transporteri do 2.8 tona Transporteri do 3.5 tona Laki kamioni 7.5 tona Srednja klasa kamiona 12 tona Kamioni do 18-40 tona Teki kamioni 18-40 tona Teki kiperi

Dimenzije vozila i uklupna masa

Najvea duina solo vozila: Solo teretna 12 metara Specijalna teretna vozila 17 metara

Prikljuna vozila (sa rudom) Jedna osovina 6 metara Dve osvine 10 metara Tri ili vie osovina 12 metara

Skupna vozila: Teglja sa poluprikolicom 16.5 m Vuna sa jednim ili dva prikljuna vozila 18.75 metara

Dozvoljena irina 2.5 metara i visina 4.0 metaraDozvoljena masa vozila na motorni pogon ili skup vozila je 40 tona: Jedna osovina 10 tona Jednostruke osovine ili vie osovina (meusobni razmak manji od 1 metar) 10 tona Dvostruke osovine (sa razmakom od 1 do 2 metra) 16 tona; pri emu nijedna osovina

ne smije prei 10 tona Trostruke osovine sa meusobnim razmakom susednih osovina od 1 do 2 metra 24

tone, pri emu nijedna osovina nemoe prei 10 tona, a ni dve susedne preko 16 tona

Najvei deo meunarodnog drumskog prevoza obavlja se sledeim tipovima kamiona: Kamion sa prikolicom leperi Hladnjae Cisterne Dambo kamioni Specijalni kamioni za prevoz kontejneraNiskonosee prikolice

8


9/21

Dambo prikolice

Prema nomenklaturi UIC, shodno svojim tehniko-tehnolokim i eksploatacionimkarakteristikama, eljeznika kola su grupisana u etiri grupe (vrste) i trinaest serija: Zatvorena kola serije G, H, I, T

Otvorena kola serije E, F Plato kola serije K, L, O, R, S Ostala kola serije Z, U

Specifina povrinska nosivost:blqq p = / [t/m2] Korisna nosivost/ korisna tovarna povrina {q-korisna nosivost

vozila; l-unutranja(korisna) duina tovarnog prostora; b-unutranja (korisna) irinatovarnog prostora}

Specifina zapreminska nosivost:hblqqv = / [t/m3] { q-korisna nosivost vozila; l-unutranja(korisna) duina tovarnog

prostora; b-unutranja (korisna) irina tovarnog prostora; h-visina stranica tovarnogprostora}

Specifina zapreminska nosivost za rasuti materijal:)(/' 1hhblqqv = [t/m3] { q-korisna nosivost vozila; l-unutranja(korisna) duina

tovarnog prostora; b-unutranja (korisna) irina tovarnog prostora; h-visina stranicatovarnog prostora; h1-rastojanje od gornje ivice stranice karoserije do dozvoljene visine}

Specifina zapreminska nosivost za kabaste terete:

+= )(/" 1hhblqqv [t/m3] ] { q-korisnanosivost vozila; l-unutranja(korisna) duina tovarnog prostora; b-unutranja (korisna)irina tovarnog prostora; h-visina stranica tovarnog prostora; h1-rastojanje od gornje ivicestranice karoserije do dozvoljene visine; - koeficijent smanjenja korisne zapremine uzavisnosti od dimenzija komadnih poiljki i oblika zapremine}

Koeficijent iskorienja zapreminske nosivisti:qvVv / = {V-zapremina tovarnog prostora; q-korisna nosivost vozila [t]; -

zapreminska masa tereta [t/m3]; v-koeficijent iskoritenja tovarnog prostora}

1. ZADATAK:Dimenzije tovarnog prostora: Duina 5880 [mm] irina 2430 [mm] Visina 800 [mm]

Upotrebna korisna nosivost: 10720 [kg]Povrina tovarnog prostora: P=2.43*5.88=14.2884 [m2]Zapremina tovarnog sanduka: V=2.43*5.88*0.8=11.4307 [m3]

9


10/21

Korisna zapremina (za rasuto stanje): Vk=2.43*5.88*0.72=10.2876 [m3]Specifina povrinska nosivost = 10720/14.2884=750.26 [kg/m2]Specifina zapreminska nosivost = 10720/11.4307=937.82 [kg/m3]

Penica u rasutom stanju:

Korisna zapreminska masa Vk=10.2876 [m3

] Koeficijent iskorienosti tovarnog prostora v=0.9 Zapreminska masa tereta =1.33 [t/m3] Korisna nosivost vozila q=10720 [kg] Koeficijent iskoritenosti zapreminske nosivosti

qvVv / = = 10.2876*0.9*1.33/10720=1.1787Penica u dakovima:

V=11.4307 [m3] v=1 =1.33 [t/m3]

q=10720 [kg] qvVv / = =1.5674

TRANSPORT OPASNIH MATERIJA

Prema ADR-u, transport opasnih materija je podeljen u 9 klasa: Klasa 1 Eksplozivne materije Klasa 2 Gasovi Klasa 3 Zapaljive tenosti Klasa 4.1 Zapaljive vrste materije Klasa 4.2 Materije sklone samozapaljenju

Klasa 4.3 Materije koje u dodiru sa vodom razvijaju zapaljive gasove Klasa 5.1 Oksidirajue materije Klasa 5.2 Organski peroksidi Klasa 6.1 Otrovi Klasa 6.2 Infektivne materije Klasa 7 Radioaktivne materije Klasa 8 Korozivne (nagrizajue) materije Klasa 9 Ostale opasne materije

Vozila koja prevoze opasne materije:

Table za obiljeavanje vozila su reflektujue narandaste boje dimenzija 400x300[mm] oiviena crnom linijom debljine 15 [mm]

Transportna dokumentacija vezana za prevoz opasnih roba:1. Sertifikat za vozaa2. Sertifikat za vozilo3. Isprava o prevozu4. Upustvo o posebnim mjerama bezbednosti

10


11/21

5. Odobrenje za prevoz6. Potvrda o osiguranju robe

Posebno odobrenje od nadlene ustanove se zahtjeva ukoliko se vri prevoz:1. Eksplozivnih materija

2. Infektivnih materija3. Otrovnih materija4. Radioaktivnih materija5. Opasnog otpada

Listice: 250x250 (ADR); 300x300

Tablice za obiljeavanje vozila

Dijamant opasnosti (kod prevoza opasnih materija u eljeznikom saobraaju): PLAVA tetnost po zdravlje CRVENA opasnost od zapaljivosti UTA opasnost od eksplozije BJELA ostale vrste opasnosti (radioaktivnost) ili pak posebne namjene kada je topotrebno

U klasu I opasnih roba spadaju: Eksplozivne materije Predmeti punjeni eksplozivnim materijama Sredstva za paljenje

U grupu eksplozivnih materijala (klasa Ia) spadaju sledee vrste eksploziva: Deflargantni (Puani) Brizantni (Dinamit, TNT, i dr) Sigurnisni i Inicijalni eksplozivi

11

Identifikacija stepena i vrsteopasnosti

Identifikacija materije


12/21

U grupu predmeta napunjenih eksplozivnim materijama (klasa Ib) spadaju: Kapisle Municija Fitilji Signalna sredstva Osjetljavajua sredstva

Opasne materije klase I, prema brzini odvijanja procesa, dele se na: Progresivne eksplozive (reakcija sporija) Brizantne eksplozive (reakcija trenutna)

Gasovi obuhvataju: Tene gasove Gasove pod pritiskom

Smjee vie gasova isti gasovi (dobijeni u procesu proizvodnje)

Prema ADR-u i RID-u, opasna roba klase II je podjeljena u 7 kategorija: Sabijeni ili komprimovani gasovi Utenjeni gasovi Rashlaeni gasovi Gasovi rastvoreni pod pritiskom Ureaji za raspravanje aerosoli i male posude sa gasom Ostale predmete koji sadre gas pod pritiskom

Nekomprimovani gasovi

Prema primarnim opasnostima koje se mogu prouzrokovati u toku prevoza, gasovi sesvrstavaju u 3 podklase:

2.1 Zapaljive2.2 Nezapaljive i neotrovne2.3 Otrovne

Klasifikacija opasne robe klase II (prema osobinama): A Zaguljivi O Oksidiui F Zapaljivi T Otrovni TF Otrovni, zapaljivi TC Otrovni, korozivni TO Otrovni, oksidiui TFC Otrovni, zapaljivi, korozivni TOC Otrovni, oksidiui, korozivni

12


13/21

Nain pakovanja gasova prema stanju u kome se alje u transportu moe se podeliti u 4osnovne grupe: Sabijeni ili komprimovani gasovi Gasovi prevedeni u tenost na normalnoj temperaturi

Gasovi prevedeni u tenost na niskoj temperaturi Pakovanje gasova upijanjem u posrednu tenost

Obiljeavaje gasova na bocama prilikom transporta:Kiseonik PLAVAVodonik CRVENAAcetilen BJELA

Hlor ZELENA

Prostorija namjenjena skladitenju boca mora ispuniti sledee kriterijume: Onemoguavanje prodora sunevih zraka Temperatura unutar skladita nesmije da bude visoka Posjedovanje dobre ventilacije Da prostorija u kojoj se skladiti opasna roba klase II posjeduje protivpoarni sistem

Drumska vozila koja se koriste za transport gasova su: Cisterne Baterijska vozila Vozila sanduari

Prema svojim karakteristikama, supstance i materije klase III mogu se rasporediti u

sledee grupe:F Zapaljive tenosti, bez dodatnog rizika:

F1 Zapaljive tenosti koje imaju taku paljenja manju ili jednaku 61 [oC]F2 Zapaljive tenosti koje imaju taku paljenja veu od 61 [oC]

FT Zapaljive, tene i otrovne tenosti:FT1 Zapaljive i otrovne tenostiFT2 Pesticidi

FC Zapaljive i korozivne tenostiFTC Zapaljive, otrovne i korozivne tenostiD Tenosti sa manjom eksplozivnou

Prema stepenu opasnosti robe klase III su svrstane u tri grupe pakovanja, odnosnoambalane grupe: Ambalana grupa I velike opasnosti Ambalana grupa II srednja opasnosti Ambalana grupa III male opasnosti

Materijali za izradu ambalae za transport opasne robe klase III su:

13


14/21

Metal Staklo Plastine mase Ostali materijali (porcelan , guma, kamenin i sl.)

Ambalaa koja se koristi za pakovanje i prevoz opasnih roba klase III prema obliku jepodeljena na:

Burad Boce Balone Sudove velikih zapremina (cisterne, tankovi)

U okviru opasnih roba klase IV razlikujemo tri najvanije podklase:4.1 Zapaljive vrste materije4.2 Materije sklone samozapaljenju

4.3 Materije koje u dodiru sa vodom razvijaju zapaljive gasove

U zapaljive vrste gasove spadaju: Supor Crveni fosfor CeluloidNitroceluloza

U materije sklone samozapaljenju spadaju: Beli i uti fosfor Otpaci Sirovi pamuk Upotrebljene krpeNitrocelulozni filmovi

U materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove spadaju:Natrijum Kalcijum

Kalcijum-karbid Cink u prahu Metalni magnezijum Alkalni silicid

Prema ADR-u i RID-u, zapaljive vrste materije klase 4.1 se klasifikuju na:F Zapaljive vrste materije, bez dodatnih opasnosti:

14


15/21

F1 Organska, vrsta materijaF2 Organska, vrsta materija, topljivaF3 Neorganska, vrsta materija

FO Zapaljive vrste materije, oksidirajueD vrsti desintetizovani eksplozivi, bez dodatnog rizika

DT- vrsti desintetizovani eksplozivi, otrovniSR Samoreagujue supstance:SR1 Zahtevaju kontrolu temperatureSR2 Ne zahtevaju kontrolu temperature

Prema ADR-u i RID-u, materije koje su sklone samozapaljenju se klasifikuju na:S Supstance sklone samozapaljenju, bez dodatnog rizika:

S1 Organska, tenaS2 Organska, vrstaS3 Neorgansa, tenaS4 Neorganska, vrsta

SW Supstance sklone samozapaljenju, koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljivegasoveSO Supstance sklone samozapaljenju, oksidirajueST Supstance sklone samozapaljenju, otrovne:

ST1 Organske, otrovne, teneST2 Organske, otrovne, vrsteST3 Neorganske, otrovne, teneST4 Neorganske, otrovne, vrste

SC Supstance sklone samozapaljenju, korozivne:SC1 Organske, korozivne, teneSC2 Organske, korozivne, vrsteSC3 Neorganske, korozivne, teneSC4 Neorganske, korozivne, vrste

Prema ADR-u i RID-u, materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove seklasifikuju na:

W Materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove, bez dodatneopasnosti:

W1 TeneW2 vrsteW3 Artikli

WF1 Materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove, tene, zapaljiveWF2 Materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove, vrste, zapaljiveWS Materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove, vrste,samozagrevajueWO Materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove, oksidirajue,vrsteWT Materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove, otrovne:

WT1 TeneWT2 vrste

15


16/21

WC Materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove, korozivne:WC1 TeneWC2 vrste

WFC Materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove, zapaljive,korozivne

U okviru opasnih roba klase V razlikujemo 2 grupe materija, i to:5.1 Oksidirajue materije5.2 Organske perokside

U oksidirajue materije (klasa 5.1) spadaju: Hloridi Vodeni rastvor vodonik-super-oksida Peroksidi alkalnih metala i njihove smee, i dr.

Oksidirajue materije (klasa 5.1) prema svojim opasnim osobinama su klasifikovane na:

O Oksidirajue supstance, bez dodatnog rizika:O1 TeneO2 vrsteO3 Artikli

OF Oksidirajue supstance, vrste, zapaljiveOS Oksidirajue supstance, vrste, samozagrevajueOW Oksidirajue supstance, vrste, koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljivegasoveOT Oksidirajue supstance, otrovne:

OT1 TeneOT2 vrste

OC Oksidirajue supstance, korozivneOC1 TeneOC2 vrste

OTC Oksidirajue supstance, otrovne, korozivne

Organski peroksidi (klasa 5.2) su podeljeni u dve velike grupe, i to:P1 Ne zahtjevaju kontrolu temperatureP2 Zahtjevaju kontrolu temperature

Organski peroksidi su podeljeni u SEDAM GRUPA koji su klasifikovani od A(najpasnije) do G (najneopasnije)

U okviru klase VI opasnih roba razlikujemo 2 grupe, i to:6.1 Otrovne materije6.2 Gadne, zarazne i infektivne materije

Otrovi prema poreklu mogu biti:1. Mineralni otrovi: Gasoviti: hlor, vodonik-fosfid, sumpordioksid, ugljendioksid i dr.

16


17/21

vrsti: jedinjenja arsena, ive, olova2. Biljni otrovi: Opijum, morfin, kokain

3. Sintetiki otrovi: Insekticidi (suzbijanje insekata) Rodenticidi (suzbijanje glodara) Fungicidi (suzbijanje biljnih bolesti) Herbicidi (suzbijanje korova)

Prema svojim opasnim osobinama, OTROVE klasifikujemo na:T Otrovne materije, bez dodatnog rizika (u zavisnosti od porekla i agregatnog stanja uokviru ove grupe razlikujemo 9 podgrupa od T1 do T92 ; npr. T1 Organski, teni)TF Otrovne materije, zapaljive:

TF1 TenostiTF2 Tenosti, koriste se kao pesticidiTF3 vrste materije

TS Otrovne materije, samozagrevajue, vrsteTW Otrovne materije, koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove:

TW1 TeneTW2 vrste

TO Otrovne materije, oksidirajue:TO1 TeneTO2 vrste

TC Otrovne materije, korozivne:TC1 Organske, teneTC2 Organske, vrsteTC3 Neorganske, teneTC4 Neorganske, vrste

TFC Otrovne materije, zapaljive, korozivne

Gadne, zarazne i infektivne materije; prema svojim opasnostima, klasifikovane su na:I1 Infektivne materije koje djeluju na ljudeI2 Infektivne materije koje djeluju na ivotinjeI3 Medicimski otpadI4 Dijagnostiki uzorci

Stepen opasnosti je definisan kao: Letalna doza (LD) ako je otrovnost dermalna Letalna kocentracija (LC) ako je otrovnost inhalaciona

LD50predstavlja koliinu otrova u [kg] po jednom [kg] mase tjela ivotinje, a dovoljna dausmrti 50% ispitanih ivotinja.

2 Vie o ovome u Transport opasnih materija ADR 2009.pdf

17
http://cid-7fcb76e3b880cd9f.skydrive.live.com/self.aspx/Saobra%C4%87ajni%20fakultet%20u%20Doboju%20-%20Skripte%20sa%20predavanja/2.%20semestar/Transport%7C_opasnih%7C_materija%7C_-%7C_ADR%7C_2009.ziphttp://cid-7fcb76e3b880cd9f.skydrive.live.com/self.aspx/Saobra%C4%87ajni%20fakultet%20u%20Doboju%20-%20Skripte%20sa%20predavanja/2.%20semestar/Transport%7C_opasnih%7C_materija%7C_-%7C_ADR%7C_2009.ziphttp://cid-7fcb76e3b880cd9f.skydrive.live.com/self.aspx/Saobra%C4%87ajni%20fakultet%20u%20Doboju%20-%20Skripte%20sa%20predavanja/2.%20semestar/Transport%7C_opasnih%7C_materija%7C_-%7C_ADR%7C_2009.zip


18/21

Jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora u kojem se raspada radioaktivno jezgro u 1sekundi naziva se bekerel (Bq).

Radioaktivne materije su materije kada je radioaktivnost iznad 74 bekerela po gramu

LLS vrste materije sa malom radioaktivnouLSA Materije sa malom specifinom radioaktivnou

Snaga doze zraenja kod radioaktivnih materija na rastojanju od jednog metra odpovrine pakovanja je TRANSPORTNI INDEKS (TI) (TI moe biti najvie 10)

Najpoznatija jedinjenja klase IIX (korozivne materije): sumporna kiselina, azotnakiselina, mravlja kiselina, brom, natrijum-hloroksid

Klasifikacija opasnih roba klase IIX3 :C1-C10 Korozivne materije, bez dodatne opasnosti:

C1-C4 KiselineC5-C8 BazeC9-C10 Ostale korozivne materije

C11 PredmetiCF Korozivne materije, zapaljive:

CF1 TeneCF2 vrste

CS Korozivne materije, samozagrevajue:CS1 TeneCS2 vrste

CW Korozivne materije, koje u dodiru sa vodom emituju zapaljive gasove:CW1 TeneCW2 vrste

CO Korozivne materije, oksidirajue:CO1 TeneCO2 vrste

CT Korozivne materije, otrovne:CT1 TeneCT2 vrste

CFT Korozivne materije, zapaljive, otrovne, teneCOT Korozivne materije, oksidirajue, otrovne

Kontrola transportujue robe: Kod izvoza:

1. Carinska2. Veterinarska3. Fitopatoloka4. Kontrola kvaliteta od strane spoljno-trgovinskih organa

Kod uvoza i prevoza:

3 Vie o klasifikaciji opasnih roba klase IIX u Transport opasnih materija ADR 2009.pdf

18
http://cid-7fcb76e3b880cd9f.skydrive.live.com/self.aspx/Saobra%C4%87ajni%20fakultet%20u%20Doboju%20-%20Skripte%20sa%20predavanja/2.%20semestar/Transport%7C_opasnih%7C_materija%7C_-%7C_ADR%7C_2009.ziphttp://cid-7fcb76e3b880cd9f.skydrive.live.com/self.aspx/Saobra%C4%87ajni%20fakultet%20u%20Doboju%20-%20Skripte%20sa%20predavanja/2.%20semestar/Transport%7C_opasnih%7C_materija%7C_-%7C_ADR%7C_2009.zip


19/21

1. Carinska2. Veterinarska3. Fitopatoloka

U unutranjem saobraaju:1. Veterinarska

2. Fitopatoloka

TERETI KOJI SE TRANSPORTUJUTovarenje tereta (hladnjaa)Izraunavanje potrebnih koliina sredstva za hlaenje

L koliina rashadnog sredstva [kg]Q koliina razmjene toplote hladnjae je 860 [kcal/oC]F povrina razmjene toplote na vagone-hladnjau je 115 [m2]G masa robe [kg]h trajanje prevoza u asovima [h]tr temperaturna razlika [oC]c specifina toplota robe [kcal/kg oC]:- Svjee voe 0.92- Riba 0.82- Za zaklanu ivinu, margarin 0.80- Za jaja 0.76- Za sir 0.64- Za ulje 0.40k koeficijent prodiranja spoljne toplote kroz povrinu razmjene kod vagona-hladnjaeje 0.32 [kcal/m2*h* oC]Tf toplota disanja robe toplotni faktor:- za temperaturu veu od +4 oC 200 [kcal/t*24h]- za temperaturu veu od +15oC 2500[kcal/t*24h]- za temperaturu veu od +30oC 6000[kcal/t*24h]Uinak hlaenja:1 [kg] vodenog leda na 0 [oC] je 80 [kcal/kg]1 [kg] suvog leda na 0 [oC] je 150 [kcal/kg]1 [kg] tenog azota na 0 [oC] je 96.5 [kcal/kg]

Temterature koje trebaanulirati upotrebom sredstvaza hlaenje

L koliina rashladnog sredstva [kg]

Vodeni led Suvi led Teni azot

Za hlaenje vozila:Q1=860*tr [kcal]

Q1/80 Q1/150 Q1/96.5

Za hlaenje robe:Q2=G*c*tr [kcal]

Q2/80 Q2/150 Q2/96.5

Za uticaj spoljne temperature:Q3=F*k*tr*h [kcal]

Q3/80 Q3/150 Q3/96.5

Za uticaj disanja robe: Q4/80 Q4/150 Q4/96.5

19


20/21

Q4=24*1000

)**( hTfG

L se uvjek zaokruuje na vei cjeli broj, a u ljetnim mjesecima se poveava za 5 do 7 %,ako je temperatura vea od 20 [oC]

ZADATAK I (Prevoenje od mjesta proizvodnje do trita):Od Doboja do Minhena treba prevesti 8000 [kg] sveeg voa (breskve, kajsije) tako da natrite stigne sa temperaturom od +15[oC]. Spoljna temperatura je +25[oC] (tr=10 [oC]) aprevoz traje 72 sata

-Za hlaenje vagona-hladnjae: Q1=860*tr=8600, tj. 8600/80=107.5 [kg] USVAJAMO:108 [kg]-Za hlaenje robe: Q2=G*c*tr=8000*0.92*10=73600, tj 73600/80 ili 920 [kg]-Za uticaj spoljne temperature: Q3=F*k*tr*h=115*0.32*10*72=26496, tj. 26496/80 ili332 [kg]

-Za uticaj disanja robe: Q4=24*1000

)**( hTfG=

24*1000

)72*2500*8000(= 60000, tj. 60000/80 ili

750[kg]-Koliina rashladnog sredstva: L=108+920+332+750=2110 [kg]Zbog sigurnosti uveava se za 6 % odnosno 127 [kg] L=2110+127=2237 [kg]Odjeljak vagona hladnjae moe da primi 2125 [kg] vodenog leda u ljetnim periodima.

ZADATAK II (Prevoenje iz hladnjae do trita):Iz Doboja za Cirih treba prevesti 9000 [kg] sveeg povra da na trite stigne sa 15 [oC].

Prije utovaranja povre je hlaeno na +4 [o

C]. Spoljna temperatura je 25 [o

C] (tr=10 [o

C]),a za robu (tr=11 [oC]). Prevoz traje 86 sati.

-Za hlaenje vagona-hladnjae: Q1=860*tr=8600, tj. 8600/80=107.5 [kg] USVAJAMO:108 [kg]-Za hlaenje robe (roba se ne treba hladiti zato to je ve ohlaena):Q2=G*c*tr=9000*0.92*11=91080-Za uticaj spoljne temperature: Q3=F*k*tr*h=115*0.32*10*86=31648, tj. 31648/80 ili396 [kg]


)**( hTfG=

24*1000

)86*200*9000(= 6450, tj. 6450/80 ili 81

[kg]-Koliina rashladnog sredstva: L=8600+31648+6450=46698 [kcal]

Suvi led

ZADATAK III (Prevoenje iz hladnjae u hladnjau):

20


21/21

Iz Doboja u Sarajevo treba prevesti 15000 kg rashlaenog sveeg mesa ija jetemperatura +4 [oC] i nju treba odrati svo vreme transporta, spoljna temperatura je24[oC] (tr je 20[oC]) prevoz traje 24 sata.

-Za hlaenje vozila: Q1=860*tr=17200, tj. 17200/150=114.66 [kg] USVAJAMO: 115

[kg]-Za hlaenje robe (ve ohlaena i Q2 se ne rauna jer se prevozi iz hladnjae u hladnjau)-Za uticaj spoljne temperature: Q3=F*k*tr*h=115*0.32*20*24=17664, tj. 17664/150 ili118 [kg]


)**( hTfG=

24*1000

)24*200*15000(= 3000, tj. 3000/150 ili 20

[kg]-Koliina rashladnog sredstva: L=115+118+20=253 [kg]Zbog sigurnosti uveava se za 6%Lu=253*0.06=16 [kg]L=253+16= 269 [kg]

Poto prevoz traje 24 sata dovoljno je oko 270 [kg] suvog leda, za odravanjetemperature na +4 [oC].

ZADATAK VI:Iz Brkog za Banja Luku treba prevesti 1200 [kg] smrznutog sveeg mesa utoravljenogna -15 [oC]. Spoljna tempreatura je +25 [oC] (tr = 40 [oC]). Prevoz traje 24 sata.

-Za hlaenje vagona: Q1=860*tr=34400, tj. 34400/150=229.33 [kg] USVAJAMO: 230[kg]-Za hlaenje robe (isto ne treba raunati, a temperaturu treba odravati)

-Za uticaj spoljne temperature: Q3=F*k*tr*h=115*0.32*40*24=35328, tj. 35328/150 ili236 [kg]-Za uticaj disanja robe (ne treba raunati zato to roba u smrznutom stanju ne die)-Koliina rashladnog sredstva: L=230+236=466 [kg]Zbog sigurnosti uveava se za 6%Lu=466*0.06=28 [kg]L=466+28= 494 [kg] USVAJAMO: 500 [kg]

Documents

Transportne Osobine Robe (Vjezbe)