TRŽIŠTE I DRŽAVA U TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ EKONOMIJIMODERNOJ EKONOMIJI

dr Svetislav Polovinadr Svetislav Polovina

OBLICI KOORDINACIJEOBLICI KOORDINACIJE

• Temeljni problemi ekonomske Temeljni problemi ekonomske organizacije društva organizacije društva što, kako i za što, kako i za koga proizvoditikoga proizvoditi

• rješavaju se pomoću različitih oblika rješavaju se pomoću različitih oblika koordinacije.koordinacije.

• Oblici koordinacije su : Oblici koordinacije su : – a) tržište, a) tržište, – b) državna regulacija, b) državna regulacija, – c) planiranje, c) planiranje, – d) samoupravljanjed) samoupravljanje

TRŽIŠTETRŽIŠTE

• Tržište je takav oblik ekonomske Tržište je takav oblik ekonomske organizacije društva u kojem proizvođači organizacije društva u kojem proizvođači samostalno odlučuju što će i koliko samostalno odlučuju što će i koliko proizvoditi i po kojim cijenama proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potrošači slobodno odlučuju prodavati, a potrošači slobodno odlučuju što će i po kojim cijenama kupovati i što će i po kojim cijenama kupovati i trošiti.trošiti.

DRŽAVNA REGULACIJADRŽAVNA REGULACIJA

• Državna regulacija je takav oblik Državna regulacija je takav oblik ekonomske organizacije društva u kojem ekonomske organizacije društva u kojem država neposredno ili posredno odlučuje država neposredno ili posredno odlučuje o temeljnim ekonomskim problemima.o temeljnim ekonomskim problemima.

• Državnom regulacijom država utječe na Državnom regulacijom država utječe na događanja u proizvodnji, raspodjeli, događanja u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji.razmjeni i potrošnji.

PLANIRANJEPLANIRANJE

• Planiranje je način Planiranje je način upravljanja upravljanja ekonomijom u kojem se ekonomijom u kojem se neke robe proizvode neke robe proizvode prema unaprijed prema unaprijed određenim količinama određenim količinama i za poznatog i za poznatog potrošača.potrošača.

• Unaprijed se utvrđuje Unaprijed se utvrđuje ne samo količina već i ne samo količina već i cijene pri kojima će se cijene pri kojima će se takve robe prodavati.takve robe prodavati.

SAMOUPRAVLJANJESAMOUPRAVLJANJE

• Samoupravljanje je sustav koordinacije Samoupravljanje je sustav koordinacije u kojem radnici u poduzećima odlučuju u kojem radnici u poduzećima odlučuju o glavnim ekonomskim pitanjima i sami o glavnim ekonomskim pitanjima i sami biraju svoje poslovodstvo.biraju svoje poslovodstvo.

• Javlja se u različitim oblicima od kojih je Javlja se u različitim oblicima od kojih je najpoznatiji onaj poznat pod imenom najpoznatiji onaj poznat pod imenom radničke participacije.radničke participacije.

ODNOS TRŽIŠTA I DRŽAVEODNOS TRŽIŠTA I DRŽAVE

• Tržište i državna regulacija su dva Tržište i državna regulacija su dva glavna oblika koordinacije u glavna oblika koordinacije u suvremenoj ekonomiji. suvremenoj ekonomiji.

• Oni se međusobno isprepliću i Oni se međusobno isprepliću i kombiniraju čineći mješoviti oblik kombiniraju čineći mješoviti oblik ekonomije u kojem tržište djeluje ekonomije u kojem tržište djeluje unutar okvira i ciljeva određenih od unutar okvira i ciljeva određenih od strane državestrane države

OSNOVNI ELEMENTI OSNOVNI ELEMENTI TRŽIŠTATRŽIŠTA• Subjekti ponude robaSubjekti ponude roba• Subjekti potražnje robaSubjekti potražnje roba• robe i uslugerobe i usluge• cijene robacijene roba• tražena količina robetražena količina robe• nuđena količina robenuđena količina robe• razmjena robe za razmjena robe za

novacnovac• mjesto razmjenemjesto razmjene• vrijeme razmjenevrijeme razmjene

OSTALI ELEMENTI TRŽIŠTAOSTALI ELEMENTI TRŽIŠTA

• Način plaćanja robeNačin plaćanja robe

• kvaliteta roba i uslugakvaliteta roba i usluga

• vrijeme isporuke robavrijeme isporuke roba

• pravne norme koje reguliraju proces pravne norme koje reguliraju proces razmjenerazmjene

KLASIFIKACIJA TRŽIŠTAKLASIFIKACIJA TRŽIŠTA• Prema predmetu trgovanja: Prema predmetu trgovanja:

– a) tržište potrošnih dobar, a) tržište potrošnih dobar, – b) tržište proizvodnih faktorab) tržište proizvodnih faktora

• Obzirom na ulogu države: Obzirom na ulogu države: – a) slobodno tržište, a) slobodno tržište, – b) regulirano tržišteb) regulirano tržište

• Obzirom na strukturu tržišta: Obzirom na strukturu tržišta: – a) tržište potpune konkurencije, a) tržište potpune konkurencije, – b) tržište nepotpune konkurencijeb) tržište nepotpune konkurencije

TRŽIŠNA RAVNOTEŽATRŽIŠNA RAVNOTEŽA

• Stanje u kojem je ponuda jednaka Stanje u kojem je ponuda jednaka potražnji.potražnji.

• Cijena koja se formira pri tržišnoj Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena, a ravnoteži je ravnotežna cijena, a količina koja se razmjenjuje pri toj količina koja se razmjenjuje pri toj cijeni je ravnotežna količinacijeni je ravnotežna količina

• Ako je ponuda veća ili manja od Ako je ponuda veća ili manja od potražnje dolazi do tržišne potražnje dolazi do tržišne neravnoteženeravnoteže

POSLJEDICE TRŽIŠNE POSLJEDICE TRŽIŠNE NERAVNOTEŽENERAVNOTEŽE

• Ako je tržišna cijena veća od ravnotežne Ako je tržišna cijena veća od ravnotežne doći će do viška ponude. Pri takvim doći će do viška ponude. Pri takvim cijenama sva se roba ne može prodati, pa cijenama sva se roba ne može prodati, pa se cijene moraju smanjitise cijene moraju smanjiti

• Ako je tržišna cijena manja od ravnotežne Ako je tržišna cijena manja od ravnotežne doći će do viška potražnje. Posljedica će doći će do viška potražnje. Posljedica će biti porast tržišnih cijenabiti porast tržišnih cijena

• Pri ravnotežnoj cijeni nema viškova Pri ravnotežnoj cijeni nema viškova ponude i potražnje pa se zato ona naziva i ponude i potražnje pa se zato ona naziva i cijenom koja rasčišćava tržištecijenom koja rasčišćava tržište

KAKO TRŽIŠTE RJEŠAVA TRI KAKO TRŽIŠTE RJEŠAVA TRI EKONOMSKA PROBLEMA ?EKONOMSKA PROBLEMA ?

• ŠTO ĆE SE PROIZVODITI određuje se ŠTO ĆE SE PROIZVODITI određuje se veličinom kupovne moći potrošača kao i veličinom kupovne moći potrošača kao i visinom profita što će ga proizvođači visinom profita što će ga proizvođači ostvariti.ostvariti.

• KAKO PROIZVODITI određuje konkurencija KAKO PROIZVODITI određuje konkurencija među proizvođačima odnosno troškovi među proizvođačima odnosno troškovi proizvodnje.proizvodnje.

• ZA KOGA PROIZVODITI određuje se na ZA KOGA PROIZVODITI određuje se na tržištu proizvodnih faktoratržištu proizvodnih faktora

KRUŽNI TOK PRIVREDE (1)KRUŽNI TOK PRIVREDE (1)

• Funkcioniranje tržišne privrede Funkcioniranje tržišne privrede prikazuje se slikom kružnog toka prikazuje se slikom kružnog toka privrede.privrede.

• On se sastoji od tržišta finalnih On se sastoji od tržišta finalnih dobara i tržišta faktora proizvodnje.dobara i tržišta faktora proizvodnje.

• Na svakom od njih djeluju kućanstva Na svakom od njih djeluju kućanstva i poduzeća kao nositelji ponude i i poduzeća kao nositelji ponude i potražnjepotražnje

KRUŽNI TOK PRIVREDE (2)KRUŽNI TOK PRIVREDE (2)

• Na tržištu finalnih dobara kućanstva Na tržištu finalnih dobara kućanstva kupuju robe od poduzeća. Robe idu kupuju robe od poduzeća. Robe idu prema kućanstvima a novac prema prema kućanstvima a novac prema poduzećima.poduzećima.

• Na tržištu proizvodnih faktora kućanstva Na tržištu proizvodnih faktora kućanstva prodaju poduzećima proizvodne faktore prodaju poduzećima proizvodne faktore – rad, kapital i zemlju dobivajući – rad, kapital i zemlju dobivajući najamninu, kamatu i rentu.najamninu, kamatu i rentu.

KRUŽNI TOK PRIVREDE (3)KRUŽNI TOK PRIVREDE (3)

SMITHOVA NEVIDLJIVA RUKASMITHOVA NEVIDLJIVA RUKA

• Smith je utvrdio da slobodno djelovanje Smith je utvrdio da slobodno djelovanje tržišta daje optimalne rezultate ako ga nitko tržišta daje optimalne rezultate ako ga nitko ne sputava. Optimalni efekti se ostvaruju ne sputava. Optimalni efekti se ostvaruju automatski kao da su upravljani “nevidljivom automatski kao da su upravljani “nevidljivom rukom”.rukom”.

• Načelo “nevidljive ruke” tvrdi da sebično Načelo “nevidljive ruke” tvrdi da sebično nastojanje pojedinaca da ostvare svoj interes nastojanje pojedinaca da ostvare svoj interes istovremeno maksimalizira dobrobit za sve. istovremeno maksimalizira dobrobit za sve.

• Ovo vrijedi, međutim, samo u uvjetima Ovo vrijedi, međutim, samo u uvjetima savršene konkurencijesavršene konkurencije

SMITH O “NEVIDLJIVOJ SMITH O “NEVIDLJIVOJ RUCI”RUCI”• ““Svaki pojedinac teži da uposli svoj Svaki pojedinac teži da uposli svoj

kapital tako da njegov prinos ima kapital tako da njegov prinos ima najveću vrijednost. On općenito ne najveću vrijednost. On općenito ne kani podupirati javni interes niti zna kani podupirati javni interes niti zna koliki je on. On smjera samo na svoj koliki je on. On smjera samo na svoj vlastiti probitak. I pri tom je vođen vlastiti probitak. I pri tom je vođen nevidljivom rukom . . . Slijedeći svoj nevidljivom rukom . . . Slijedeći svoj vlastiti interes on često promiče vlastiti interes on često promiče interes društva djelotvornije nego interes društva djelotvornije nego kada bi to namjeravao.”kada bi to namjeravao.”

OBILJEŽJA SUVREMENE OBILJEŽJA SUVREMENE EKONOMIJEEKONOMIJE

• SPECIJALIZACIJA I SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADAPODJELA RADA

• NOVACNOVAC

• KAPITALKAPITAL

SPECIJALIZACIJA I PODJELA SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADARADA

• Specijalizacija se ostvaruje kada ljudi Specijalizacija se ostvaruje kada ljudi usmjeravaju svoje napore na jedan ili manji usmjeravaju svoje napore na jedan ili manji broj zadataka.broj zadataka.

• Posljedica specijalizacije je veća Posljedica specijalizacije je veća produktivnost, niži troškovi proizvodnje i veća produktivnost, niži troškovi proizvodnje i veća konkurentna sposobnost.konkurentna sposobnost.

• Specijalizacija pretpostavlja prethodnu Specijalizacija pretpostavlja prethodnu podjelu rada. O efektima podjele rada najbolje podjelu rada. O efektima podjele rada najbolje govori primjer proizvodnje igala što ga je govori primjer proizvodnje igala što ga je naveo Smithnaveo Smith

NOVACNOVAC

• Novac je opće prihvaćeno sredstvo Novac je opće prihvaćeno sredstvo plaćanja i služi za olakšavanje razmjene.plaćanja i služi za olakšavanje razmjene.

• Novac sam po sebi nije faktor proizvodnje Novac sam po sebi nije faktor proizvodnje

• Novac je mjerilo vrijednosti drugih robaNovac je mjerilo vrijednosti drugih roba

• Izgubi li novac vrijednost nastupa inflacija Izgubi li novac vrijednost nastupa inflacija i privredni poremećajii privredni poremećaji

KAPITALKAPITAL

• Kapital je proizvodni faktor namijenjen za Kapital je proizvodni faktor namijenjen za stvaranje dobara buduće potrošnjestvaranje dobara buduće potrošnje

• Za razliku od zemlje i rada koji su Za razliku od zemlje i rada koji su primarni faktori proizvodnje kapital je primarni faktori proizvodnje kapital je izvedeni ili sekundarni proizvodni čimbenikizvedeni ili sekundarni proizvodni čimbenik

• Da bi se stvorio kapital potrebno je Da bi se stvorio kapital potrebno je prethodno odreći se tekuće potrošnje. prethodno odreći se tekuće potrošnje. Štednja je pretpostavka stvaranja kapitalaŠtednja je pretpostavka stvaranja kapitala

• Druga pretpostavka kapitala je privatno Druga pretpostavka kapitala je privatno vlasništvo koje omogućava njegovo vlasništvo koje omogućava njegovo korištenjekorištenje

PREDNOSTI SLOBODNOG PREDNOSTI SLOBODNOG TRŽIŠTATRŽIŠTA

• Tržište pretpostavlja i omogućava Tržište pretpostavlja i omogućava formalno pravnu slobodu i jednakost formalno pravnu slobodu i jednakost građana kao poduzetnika i potrošača bez građana kao poduzetnika i potrošača bez diskriminacijediskriminacije

• Tržište potiče inicijativu, produktivnost i Tržište potiče inicijativu, produktivnost i poduzetništvo nagrađujući uspješne poduzetništvo nagrađujući uspješne profitom a neuspješne kažnjava gubicimaprofitom a neuspješne kažnjava gubicima

• Tržište je mehanizam alokacije rijetkih Tržište je mehanizam alokacije rijetkih dobara i resursadobara i resursa

NEDOSTACI SLOBODNOG NEDOSTACI SLOBODNOG TRŽIŠTATRŽIŠTA

• pojava monopolapojava monopola

• pojava masovne nezaposlenostipojava masovne nezaposlenosti

• zagađivanje okoliša i negativne zagađivanje okoliša i negativne eksternalijeeksternalije

• neravnomjerna raspodjela dohotkaneravnomjerna raspodjela dohotka

• ciklično kretanje privredeciklično kretanje privrede

• nedostatak brige za razvoj javnih dobaranedostatak brige za razvoj javnih dobara

EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE (1)(1)

• Nedostatke slobodnog tržišta uklanja Nedostatke slobodnog tržišta uklanja “vidljiva ruka”države“vidljiva ruka”države

• Državu definiramo kao instituciju koja se Državu definiramo kao instituciju koja se bavi političkom organizacijom društva i bavi političkom organizacijom društva i rješavanjem kolektivnih i političkih rješavanjem kolektivnih i političkih problema neke društvene zajedniceproblema neke društvene zajednice

• Država je specifična institucija koja ima Država je specifična institucija koja ima monopol uporabe sile i regulacije velikih monopol uporabe sile i regulacije velikih društvenih sustavadruštvenih sustava

EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE (2)(2)

• Zaštita privatnog vlasništva i utvrđivanja Zaštita privatnog vlasništva i utvrđivanja pravila ekonomske igrepravila ekonomske igre

• Otklanjanje tržišnih nedostatakaOtklanjanje tržišnih nedostataka• Briga o javnim dobrimaBriga o javnim dobrima• Korekcija raspodjele dohotka u smjeru Korekcija raspodjele dohotka u smjeru

veće pravičnosti pomoću progresivnih veće pravičnosti pomoću progresivnih poreza i transfernih plaćanjaporeza i transfernih plaćanja

• poticanje privrednog rasta i održavanje poticanje privrednog rasta i održavanje opće ekonomske ravnotežeopće ekonomske ravnoteže

NEDOSTACI DRŽAVNE NEDOSTACI DRŽAVNE REGULACIJEREGULACIJE

• Duga i spora procedura donošenja Duga i spora procedura donošenja odluka što može stvoriti vremensko odluka što može stvoriti vremensko kašnjenje (time lag)kašnjenje (time lag)

• Nedostatak znanja i moralne Nedostatak znanja i moralne odgovornosti nositelja vlasti odgovornosti nositelja vlasti

• uzurpacija i zloporaba državne vlasti uzurpacija i zloporaba državne vlasti radi ostvarivanja osobnih interesaradi ostvarivanja osobnih interesa

• česte promjene subjekata državne česte promjene subjekata državne vlastivlasti

ISHODI DRŽAVNE ISHODI DRŽAVNE REGULACIJEREGULACIJE

• pozitivni (porast zaposlenosti, efikasnosti, pozitivni (porast zaposlenosti, efikasnosti, životnog standarda na pr.)životnog standarda na pr.)

• negativni (pad zaposlenosti, efikasnosti i negativni (pad zaposlenosti, efikasnosti i sl.)sl.)

• neutralni (reprodukcija stanja koje je neutralni (reprodukcija stanja koje je prethodilo državnoj intervenciji)prethodilo državnoj intervenciji)