UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

BANJA LUKA

SEMINARSKI RADIZ PREDMETA

„MEĐUNARODNA EKONOMIJA“

TEMA:“TRŽIŠTE“

PREDMETNI NASTAVNIK: STUDENT: Prof.dr Valentina Duvnjak Tanja Pandurević

0

Sarajevo, Decembar 2011. godine Međunarodna Ekonomija _________________________________________________________

Sadržaj;

1. Uvod................................................................................................................... 2 1.1. Pojam i značenje tržišta..................................................................................... 2 1.2. Podjela tržišta......................................................................................................2 2. Finansijska tržišta..............................................................................................3 2.1. Primjena segmentacije tržišta.............................................................................4 2.2 Mehanizam tržišta sa stanovišta njegove uloge..................................................5 3. Uspješno funkcionisanje tržišta...........................................................................5 3.1 Tipologija tržišta...................................................................................................6 3.2 Ttžište prema smjeru širenja................................................................................6 3.3 Tržište nabave i tržište prodaje............................................................................ 7 3.4 Tržište s obzirom na stupanj organizovanosti.................................................... 7 3.5 Klasifikacija tržišnih činitelja..............................................................................8 4. Cijene....................................................................................................................9

1

4.1 Vrste cijena...........................................................................................................9 4.2 Struktura cijena...................................................................................................10 5. Istraživanje tržišta..............................................................................................10 5.1 Metode istraživanja tržišta................................................................................11 5.2 Istraživanje konkurencije..................................................................................11 6 Zaključak.............................................................................................................12 7. Literatura..............................................................................................................14

1.1. Pojam i značenje „Tržišta“ !

Pojam „Tržište“ ima više značenja. U prvom redu taj se pojam koristi da bi se njime označilo mjesto gdje se kupuju i prodaju dobra. Sam pojam tržišta izuzetno je složen.Prema nekim definicijama ono predstavlja „oblik razmjene proizvoda i usluga posredstvom novca“, kao i „mjesto sučeljavanja ponude i potražnje i formiranje cijena“,odnosno“ sveobuhvatnost odnosa ponude i potražnje, te „ skup svih robnonovčanih vezaizmeđu ekonomskih subjekata , a u društvu u kome je izvršena podjela rada.“

2

Pod pojmom „tržište“ smatraće se skupna ljudi, koja bilo da se radi o pojedincima ili preduzećima treba neke proizvode u određenoj kategoriji proizvoda plasirati s tim da imaju odgovarajuću platežnu sposobnost, spremnost i ovlaštenje za kupovinu određene robe. Da bi se neka skupina ljudi mogla smatrati tržištem moraju se ispuniti određeni zahtjevi:1.Ljudi moraju trebati ili željeti neki proizvod, ako nemaju potrebu tada se ta skupina ljudi ne može smatrati tržištem.2. Ljudi u skupini trebaju imati sposobnost kupovine proizvoda, a ona je u funkciji njihove kupovne moći, koja se pak sastoji od izvora kao što su novac, dobra i usluge kojima se razmjenjuje3. Ljudi moraju htjeti upotrijebiti svoju kupovnu moć4. Ljudi u određenoj skupini moraju imati ovlast za kupovinu određene vrste robe

1.2. Podjela tržišta

Tržišta se mogu podijeliti u dvije kategorije:1.Tržište krajnje potrošnje2 Tržište poslovne potrošnje (organizacijsko i industrijsko tržište)

Tržište krajnje potrošnje čine kupci ili osobe u njihovim kućanstvima koji namjeravaju potrošiti ili iskoristiti kupljene proizvode.1

Tržište poslovne potrošnje (organizacijsko ili industrijsko tržište), sastoji se od pojedinaca ili skupina ljudi koji kupuju određenu vrstu proizvoda za jednu od tri namjene:1.radi dalje prodaje2.neposrednog korištenje u proizvodnji drugih proizvoda i ili korištenja u svakodnevnom poslovanju.

2. FINANSIJSKO TRŽIŠTE

Finansijsko tržište je organizovano mjesto i prostor na kome se traže i nude finansijsko-novčana sredstva i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje formira cijena tih sredstava. Cijena novčanih sredstava na finansijskom tržištu je, ustvari, kamatna stopa.Kamata zavisi od iznosa novčanih sredstava i od vremenaa. Ako je iznos novčanih sredstava veći, kamata je veća i obratno.Isto tako, ako je vremenski period duži i kamata je veća i obratno.Dakle, finansijska tržišta predstavljaju način, putem koga najčešće preduzeća i država pribavljaju dodatna sredstva za svoje investicione projekte i javne potrebe, ali i mogućnost za investitore da ulažu svoja slobodna sredstva, kako zbog realnog očuvanja protiv inflacije, tako i u nastojanju da kroz stope prinosa obezbjede njihovo realno uvećanje.1 Izvori:Prof. Dr. Zdravko Tolušić, Tržište poljoprivrednih proizvoda strana 352 , Beograd 2006

3

Kao predmeti sa kojima se trguje na tržištu javljaju se stvarna dobra, usluge, hartije od vrijednosti, valute, devize, krediti i radna snaga.S tim u vezi, uzimajući u obzir predmet razmjene , moguća su tri segmenta tržišta:

1. Tržište roba i usluga2. Tržište radne snage3. Tržište finansijskih sredstava (finansijsko tržište).

Finansijska tržišta su mjesta ili prostor gdje privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za svoje poslovanje . Polazeći od predmeta trgovanja, finansijska tržišta su specifična tržišta u odnosu na druge vrste tržišta. Na njima se trguje specifičnom robom:novcem, kapitalom, hartijama od vrijednosti i devizama. Trgovina se vrši na specifičan način i u specifičnim uslovima .2

Glavni elementi su:a) Finansijska štednja kao sadržaj-predmet transferisanjab) Glavni tokovi transferisanja finansijske štednje c) Finansijske institucije ili aktiva, kojima se štednja transferiše.d) Finansijske institucije koje učestvuju u transferisanju štednjee) Finansijska tržišta na kojima se ostvaruju promet instrumentima

Savremena finansijska tržišta su veoma dinamična . Stalnim kreiranjem novih finansijskih instrumenata brišu se granice između nacionalnih tržišta, usavršavaju telokomunikacioni sistemi i informacione tehnologije, što omogućava kontinuirano trgovanje i dematerijalizaciju trgovine.Nacionalna tržišta su integrisana u globalno svjetsko tržište , što doprinosi kreiranju novih, internacionalnih finansijskih instrumenata.

2.1.Primjena segmentacije tržišta

Tržišta na kojim potrošači imaju različite zahtjeve nazivaju se različitim tržištima.Segmentacija tržišta je proces u kojem se kupci razvrstavaju u manje, slične ili istovrsne segmente. Pri tome se nastoji uspostaviti ravnoteža kako bi se postigle dovoljno velike sličnost među njima.Nakon što preduzeće otkrije ili prepozna segmente tržišta, mora se odlučiti na kojim će segmentima poslovati.Izrađuju se potom programi marketinga. Pažljivo provedena segmentacija tržišta, olakšava preduzećima otkrivanje različitih povoljnih prilika na tržištu. U osnovi postoje četiri tržišne mogućnosti koje se mogu slijediti:

1. Prodor na tržište- predstavlja povećanje postotka prodaje2. Razvoj proizvoda – ponuda novih ili usavršenih proizvoda3. Razvoj tržišta – razvoj postojećih proizvoda na novim tržištima

2 Prof.dr Jovan Sejmenović, Tržište novca i kapitala, str.23. Banja Luka 2009 II izdanje

4

4. Diverzifikacija-ulazak na nova tržišta s ponudom novih proizvodaSegmentacija tržišta ima niz prednosti koje preduzećima olakšavaju pronalaženje povoljnih prilika na tržištima i njihovo djelotvorno iskorištavanje.Ukratko mogu se postavljati pitanja o tome : Kako, zašto i šta potrošači kupuju. Ako su bliskom kontaktu sa segmentima tržišta preduzeća mogu reagovati na najmanje promjene u željama potrošača ciljnog tržišta. Za većinu tržišta karakteristična je jaka konkurencija. Za preduzeća je vrlo bitno da upoznaju prirodu konkurencije, ko su glavni konkurenti ?Odgovori na ta i slična pitanja omogućiće preduzećima da odluče koja su za njih najbolja ciljna tržišta, te koju vrstu bi konkurentskih prednosti na njima valjalo ostvariti?Preduzeća koja ne shvataju podjelu tržišta riskiraju da uđu u konkurenciju sa većim resursima bogatijim sudionicima.Na tržištu poslovne potrošnje najčešnje korištene varijabile su:-Veličina kupca-Lokacija te-Primjena proizvoda

2.1 Mehanizam tržišta sa stanovišta njegove uloge

U robnom gospodarstvu tržište obavlja mnogobrojne funkcije od kojih su četiri najvažnije:1. tržište obavlja selekciju potrebnih proizvoda2. dovodi do efikasne alokacije( razmještaja) proizvodnih činioca i efikasnog izbora proizvodnih postupaka na čemu djeluje zakon vrijednosti (tkzv. alokativna funkcija tržišta).3 tržište obavlja primarnu raspodjelu novostvorene vrijednosti ili dohotka između svih sudionika u proizvodnji ( to je tkzv. distributivna uloga tržišta)Ali ako posmatramo tržište iz užeg ugla tada možemo zaključiti da tržište ima ulogu:

- funkciju povezivanja – povezuje ponuđače i potrošače- funkciju ponude i potražnje- (uspostavlja ravnotežu između ponude i potražnje- funkciju regulatora gospodarstva i raspodjele-utiče na cijene.

-3.Uspješno funkcionisanje tržišta

Treba ocijenjivati prema raspoloživosti roba s obzirom na oblike roba ,(ograničene, neograničene količine roba, mobilnost roba, elestičnost cijena u ponudi i potražnji)

3.1 Tipologija tržištaPod tipologijom tržišta podrazumjevamo znanstveno razvrstavanje tržišta po nekim zajedničkim svojstvima u tipove prema tome kako se na tržištu ponašaju kupci i prodavači kao akteri, kako stvaraju odluike i izvršavaju ih..To ponašanje stvara različite situacije na tržištu. Postoji više kriterija tipologije tržišta kao što su : prostorni aspekt tržišta, robni aspekt tržišta, tržište odnosa, aspekt tržišne tehnike itd....

3.2.. Tržište prema smjeru širenjaTržište se može povećavati u širinu i kombinovano, Prema tome ovisno o smijeru širenja tržišta razlikujemo:

5

- horizontalno tržište- vertikalno tržište i - kombinovano tržište

Horizontalno tržište predstavlja širenje tržišta povećanjem prostora. Tržište se širi iz jednog centra (sjedište ponuđača odnosno potrošača prema periferiji. To je centrifugalno povećanje tržišta

Širinu tržišta roba određuju ovi činioci:- količina i kvaliteta proizvodnje i njena vrijednost (ponuda)- vrsta, način pakovanja, troškovi pakovanja u ukupnoj cijeni proizvoda- odnosi transportnih troškova i vrijednosti proizvoda- razvijenost komunikacija- veličina pojedinog kupca i razmještaj kupaca- dislokacija konsignacionih skladišta i prodajnih mjesta- dogovorene prodajne zone- stupanj finalizacije proizvoda i pokretljivost roba- zatvorenost pojedinih tržišta- osvajanje novih tržišta- veličina troškova prometa itd...

Vertikalno tržište predstavlja povećanje potražnje na istom dijelu tržišta. Povećanje potražnje rezultira djelovanjem različitih činilaca kao što su:

- veličinu kupovnih fondova po stanovniiku- koncentraciju stanovništva- urbanizovanost- komunikacijske veze- koncentrisanost ponude itd...Dubina tržišta u jednoj grani određena je nivoom

produktivnost i nivoom cijena proizvoda u drugoj grani. Tako npr.. jeftiniji poljoprivredni proizvodi čine radnu snagu u industriji jeftinijom..

Kombinovano tržište- predstavlja povećanje tržišta u širinu i dubinu.Veliko tržište stvara se teritorijalnim širenjem i širenjem u „dubinu“

3.3. Tržište nabave i tržište prodajeTržište ima dva „pola“stranu koja traži tj. kupuje i stranu koja nudi tj. prodaje. S obzirom na funkciju gospodarskih subjekata tržište dijelimo na:1.tržište nabave- predstavlja ukupnost kupaca koji namjeravaju kupiti ili koji kupuju robu na tržištu. Kupci mogu biti pojedinci,preduzeća ili institucije ( škole, vojska, bolnice)Tržište nabave možemo klasifikovati sobzirom na mnogobrojne kriterijekoje smo naveli, u tipologiji tržišta među kojima ističemo, s obzirom na domicil:

- domaće tržište nabave- inozemno trđište nabave

Sobzirom na namjenu roba- tržište roba lične potrošnje- tržište roba faktora proizvodnje

Sobzirom na broj kupaca- monopson kupac diktira cijenu- duopson- oligopson

6

- polipson- konkurencija- kad je u ovom položaju kupac ne može uticat na nabavnu cijenu

Tržište prodaje predstavlja ukupnost ponuđača koji namjeravaju prodati ili koji prodaju robu na tržištuTržišni i prodajni potencijal, predstavlja ukupnu količinu proizvoda koju će potrošači kupiti u određenom vremenu uz određene aktivnosti marketinga, može se izraziti u finansijskim(novčanim) i količinskim (materijalnim) jedinicama i može se odnositi na cjelokupno tržište ili pojedine segmente tržišta. Proizvođač vrši i predviđanje prodajePredviđanje prodaje je količina proizvoda koju preduzeće očekuje da će prodati tokom određenog vremenskog razdoblja,uz određenu razinu marketinških aktivnosti.To vremensko razdoblje može biti:kratkoročno ( do godinu dana ili manje), srednjeročno (jedne do pet godina), dugoročno( duže od pet godina).Dužina razdoblja predviđanja prodaje ovisi o svrsi kojoj ona služi, stablnost tržišta, resursi,ciljevima preduzeća itd..

3.4. Tržištre s obzirom na stupanj organizovanostiSobzirom na stupanj organizovanosti razlikujemo dva tipa tržišta a to su:

- organizovano tržište- neorganizovano tržište

Organizovano tržište naziva se regulisano tržište gdje je potpuno usklađen odnos između ponude i potražnje.Neorganizovano tržište naziva se još slobodno, stihijsko i nekontrolisano tržište.Ovdje nisu usklađeni odnosi između ponude i potražnje.

Cjenovna konkurencija je osnovna metoda borbe za tržišni položaj.Poslijedice neorganizovanog tržišta su štetne;

- društvene potrebe nisu racionalno zadovoljene- raspored resursa je neoptimalan- postoje promašene investicije- jedan dio kapaciteta je nezaposlen

Poremećeni odnosi u proizvodnji i raspodjeli uzrok su neorganizovanom tržištu.Organizovano tržište je tržište gdje su usklađeni odnosi između ponude i potražnje. Takvo je tržište poslijedica usklađenih odnosa između proizvodnje, raspodjele,razmjene i potrošnje. Ovdje je odnos između ponuđača i potrošača više kordinacijski, a manje konkurencijski.Organizovano tržište zahtjeva nekoliko bitnih uslova,a to su:

- Usklađenost između ponude i tražnje- Kontinuiranjo otklanjanje uzroka nestabilnosti tržišta- Razvijene organizacijske oblike tržišta ( sajmovi,berze aukcije)- Razvijena distribucija- Usklađenu tržnu politiku između preduzeća u oblasti proiuzvodnje,prerade,

distribucije- Tržišni red itd...

7

Tržišni činitelji

zalihe roba uvoz broj stanovnika

kupovnifondovi navike izvoz cijene

krediti

štednja

NAPOMENA: „Na tržištu djeluje mnogo tržišnih činioca. Što je tržište razvijenije to djeluje veći broj činioca“.

3.5. Klasifikacija tržišnih činiocaPredstavlja razvrstavanje u pojedine grane prema kriterijima kako činioci djeluju na tržištu, pa tako postoje dvije osnovne skupine: -tržišne skupine -tržišne činiociTržišne skupine čine:

A) tehnološki činiociB) imovinsko kreativni činiociC) domaći uslovi privređivanjaD) međunarodni uslovi privređivanja

Tržišne činioce čine:A) potrebe,potražnjaB) ponudaC) cijenaD) konkurencijaE) navikeF) običaji

8

Poistoje i politički činioci koji djeluju na tržište a to su: ratno stanje, militarizam,izdaci za naoružanje, zabrana kupovanja iz pojedinih zemalja (embargo) itd..Špekulativni činioci su : očekivanje pada cijena,očekivanje porasta cijena itd...Budući da postoji mnogo tržišnih činioca analizirat ćemo samo najbitnije:Potrebe-su spona između ponude i potražnje, možemo ih definisati kao osjećaj pomanjkanja nekog prolizvoda ili usluge, kombinovan sa težnjim da se ta potreba ukloni, a težnja zadovolji. Potrebe mogu biti: pojedinačne, zajedničke (kolektivne) i društvene.Sobzirom na period zadovoljavanja mogu biti:primarne potrebe, sekundarne potrebe. S obzirom na kontinuitet zadovoljenja potrebe mogu biti : kontinuirane (stalne) potrebe, diskontinuirane (povremene) potrebe.Ponuda je namjera ponuđača da proda robu kupcu po cijeni koju prodavač zahtijeva ili po cijeni koju kupac želi platiti ili po cijeni o kojoj se dogovore.Možemo zaključiti da ponuda nije istovjetna prodaji. Svaka ponuda ne mora značiti i prodajuVrste ponude s obzirom na nivo posmatranja mogu biti ukupna (društvena,agregatna)Pojedinačna (individualna) sa aspekta pojedinačnih proizvođača. S obzirom na namjenu roba može biti ponuda potrošnih dobara, ponuda proizvodnih dobara (proizvodna reprodukcija). S obzirom na faze reprodukcije , ponuda inputa, ponuda intermedijalnih (finalnih) proizvoda., s obzirom na stalnost ponude nepromjenjiva (stalna,fiksna) ponuda, promjenjiva (varijabilna, sezonska), s obzirom na položaj pnuđača na tržištu: konkurentska ponuda i ograničena konkurentska ponuda, s obzirom na dovoljnost:Dovoljna (normalna), nedovoljna (deficitarna), suvišna (prekomjerna,suficitarna), s obzirom na domicil domaća ponuda i uvozna ponuda, zatim sobzirom na stupanj dorađenosti : ponuda sirovina, ponuda poluproizvoda i ponuda gotovih proizvoda finalna ponuda.

Potražnja predstavlja namjere jednog društva da kupi odgovarajuću količinu roba kojom će zadovoljiti svoje potrebe po cijeni potražnje. Osnovni elementi potražnje su : predmet potražnje- podrazumjeva one vrste roba kojim će kupac zadovoljiti potrebe.Subjekt potražnje su građanske osobe i organizacije koje na tržštu kupuju ili žele kupiti robu, pa možemo ih svrstati u: -pojedince ili njihove zajednice -državne organe - gospodarske jediniceVrste potražnje -:postoji više kriterija za razvrstavanje potražnje nabrojaćemo samo neke najvažnije a to su: Nivo posmatranja potražnje , ukupna (agregatna) pojedinačna (specifična) dobra, vrijeme potražnje prošla (retrospektivna) sadašnja (temporalna) potražnja, buduća (potencijalna) potražnja. Po namjeni proizvoda individualna (potrošačka) potražnja, reprodukcijska potražnja, investicijska potražnja.

4.CIJENE

„Uzeta sama po sebi , cijena nije ništa drugo do novčani izraz vrijednosti proizvoda“.Cijene su bitna komponenta tžišta, što znači da funkcija cijena proizilaze iz funkcija tržišta. Cijena je instrument primarne raspodjele, cijena ima više funkcija među kojima ističemo:

9

1. Vrijednosnu funkciju-cijena izražava pomoću novca, vrijjednost robe2. Alokativnu funkciju-cijena je faktor profitne stope i akumulacije, ona

utiče na raspored (alokaciju) resursa na pojedine oblasti,grane i grupacije.3. Distributivna funkcija- cijena utiče na raspodjelu (distribuciju) ukupne

mase dobara na pojedinačne kupce.4. Troškovna funkcija cijena utiče na visinu troškova proizvodnje, odnosno

cijena je činilac troškova života.5. Prirodnu funkciju- cijena utiče na visinu prihoda odnosno dohotka i

finansijskog rezultata.6. Inforativna funkcija –cijena kao ex post (tržna) i ex ante (planska) utiče

povratno i postaje bitan instrument odlučivanja.

4.1. Vrste cijena

Sobzirom na instituciju koja odlučuje o cijeni postoji:- Tržišna cijena- ona izražava samo prosječnu količinu društvenog rada,potrebnu

da se tržište pod prosječnim uslovima proizvodnje snadbije određenom količinom izvjesnog artikla.

- Cijena ponude-označava cijenu po kojoj se roba nudi na tržištu, ove su cijene određene mnogim činiteljima: troškovi proizvodnje, troškovi distribucije, rizik,broj i položaj konkurenata, nivo ptražnje, elastičnost ponude itd...

- Cijena potražnje-označava onu cijenu koju je potrošač spreman platiti za kupljenu robu u određenom vremenu i prostoru, te cijene ovise o potrebama,

nivou ponude ,dohotku ( kupovnoj snazi potrošača), tipu konkurencije, cijenama drugih roba, a posebno cijenama supstituta, sklonost kupovanju odnosno trošenju, elastičnost potražnje.- Ravnoteže cijena je ona cijena pri kojoj se ponuda i potražnja izjednačuje.- Neravnoteža cijena –zbog nejednakog odnosa između ponude i potražnje na

tržištu se formiraju neravnotežne cijene. Neravnotežne cijena u teorijskom smislu je svaka ona cijena na krivulji ponude i potražnje koja nije u njihovom sjecištu. Znači neravnotežne cijene su sve one cijene gdje su cijene ponude veće ili manje od cijene potražnje.

4.2.Struktura cijena

Cijena ima svoje sastavne elemente , odnos elemenata unutar cijene označava strukturu cijene. Elementi cijena su : materijalni troškovi, troškovi rada, amortizacija, porez na promet, marža...

10

Relativni odnosi među cijenama ili relativni odnosi cijena su odnosi vrijednosti cijena u razmjeni među robama i uslugama. U robno novčanom gospodarstvu vrijednost roba izražava se u novcu, odnosno u cijeni, pa se relativni odnosi vrijednosti roba nazivaju relativne cijene.. U osnovi mogu biti dva relativna odnosa među cijenama:

1. Proporcionalni odnos ( paritetni odnos)- paritet-jednak, jednaka vrijednost2. Neproporcijonalni odnos ( disparitetni odnos) disparitet je negacija pariteta

Nivo cijena je prosječno stanje cijena u odnosu na odgovarajuće mjerilo.Ponuđačima su redovno uvijek niske cijene, a kupcima visoke, očito je riječ o suprotnim ekonomskim interesima. Mjerila nivoa cijena mogu biti različita među kojima su najčešća:

- predhodno razdoblje- troškovi proizvodnje- kujpovni fondovi- cijene konkurencije

Nivo cijena se može izraziti za jedan proizvod, grupu proizvoda i ukupnu proizvodnju.Mikroekonomija pokušava da pronađe i formuliše odgovore na pitanja formiranja cijena pojedinačnih roba, njihove ponude i potražnje kao i pnašanja privrednih subjekata. Nasuprot tome mikroekonomija istražuje pojave, procese i probleme društvene privrede, kao cijeline proučavajući agregatne veličine (agregate) kao što su : društveni proizvod, nacionalni dohodak, ukupna zaposlenost, ukupne investicije i kada je riječ o cijenama njihov opšti nivo. Cijena predstavlja jednu od bazičnih ekonomskih kategorija. Prema tome na osnovu svega iskazanog možemo reći da cijena predstavlja novčani izraz vrijednosti robe,odnosno količina novca traženog (ponuđenog) za prodaju (kupovinu određene robe.

5. Istraživanje tržišta

Istraživanje tržišta je ekonomska disciplina koja proučava, analizira faktore koji utiču na formiranje potreba,potražnje i potrošnje kako bi se na temelju svega mogla izvesti predviđanja „prilika“ na tržištu i predviđanja prodaje.Cilj tog istraživanja je dobivanje informacija koje su potrebne za donošenje marketinških odluka.Zadaća istraživanja tržišta je utvrđivanje opštih i posebnih faktora koji uslovljavaju potrebe, potražnju i potrožnju.Istraživanje tržišta prodaje trgovinskog preduzeća treba da: -utvrdi potrebe, potražnju i potrošnju -utvrdi tržišni potencijal -utvrdi buduće tržište i buduću prodaju -utvrdi svoj položaj na tržištu i udio na njemu -utvdi budući splet ponude (marketinški) -utvrdi ponašanje potrošača

11

Područje istraživanja prodajnog tržišta obuhvata : istraživanje lokacija, istraživanje kupaca , istraživanje konkurencije, istraživanje imidža, prodajni test itd...Razlikuju se takođe i dvije zadaće primarnog istraživanja: Analiza tržišta, praćenje (promatranje) tržišta.Analiza izučava određeno stanje u vremenu ili razdoblju. Istraživanjem se mogu obuhvatiti pojedini tržišni faktori: proizvodi, potrebe, potražnja cijene, konkurencija, prodaja, nabava, uticaj vanjskih tržišta itd...

5.1. Metode istraživanja tržištaPosebno su važne metode predviđanja tržišta odnosno potražnje. Sve metode se mogu podijeliti na :

- kvantitativne- kvalitativne

Ciljevi kvantitativne analize tržišta su utvrđivanje količine (odnosno vrijednosi), moguće prodaje uz određene uslove ( cijene,troškovi, ponude i sl.) utvrđivanje tendencija razvoja tržišta, određivanje mogućnosti budućega prometa i potrebe nabavke i sl.Kvalitativnom analizom treba saznati ko su potrošači, a zatim gdje,kada, kako i koju robu kupuju. U pitanju su udaljenost i kretanje potrošača, navike potrošača, običaji, kupovna snaga, kupovna razina ....

5.2.. Istraživanje konkurencijeKod konkurencije važno je procjeniti njen udio na tržištu, njenu prednost u ( ponudi, popustima, akcijama) njezine reakcije na određene situacije. Informacije o konkurentima dobivaju se iz primarnih i sekundarnih izvora. Konkurencija se može posjećivati, posmatrati, kao sekundarne publikacije uzimaju se različite publikacije, dnevnik, štampa itd...

6. ZAKLJUČAK

12

Tema koju sam dobila za seminarski rad pod nazivom „Tržište“ je veoma zanimljiva , tako da sam sa aspekta posmatranja i pronalaženja bitnih sadržaja izabrala ono što sam smatrala da je najbitnije znati tj naučiti o tržištu i cijenama .Uvodni dio nam predstavlja pojam i značaj tržišta kao cjeline. Osnovna definicija tržišta je da tržište predstavlja „ oblik razmjene proizvoda i usluga posredstvom novca kao i mjesto sučeljavanja ponude i potražnje, te skup svih robnonovčanih veza između ekonomskih subjekata , a u društvu gdje je izvršena podjela rada. Tržište dijelimo na dvije osnovne kategorije, a to su: Tržište krajnje potrošnje i tržište poslovne potrošnje.Nakon što preduzeće prepozna segmente tržišta ono se mora odlučiti na kojim će segmentima poslovati, kako bi ostvarilo svoj konačni cilj, a to je uspjeh na tržištu.Pri tome je potreno izraditi programe marketinga , a među najvažnijima je povezivanje ponuđača i potrošača.Takođe uspješnost funkcionisanja tržišta treba ocijenjivati prema raspoloživosti roba s obzirom na oblike roba, mobilnost roba i elastičnost cijena u ponudi i potražnji. Potrebno je izvršiti i razvrsavanje tržišta prema svojstvima na tipove, prema tome kako se na tržištu ponašaju akteri ( kupci i prodavači)prema tome osnovni kriteriji tipologije tržišta su : prostorni aspekt, robni aspekt, aspekt tržišta, tržište odnosa i tržišne tehnike.Prema smijeru širenja tržište dijelimo na horizontalno, što predstavlja širenje tržišta povećanjem prostora, dok vertikalno predstavlja povećanje potražnje na istom dijelu tržišta i kombinovano koje predstavlja povećanje tržišta i u širinu i u dubinu.Slobodno možemo reći da tržište ima dva pola stranu koja traži i stranu koja nudi. Tržište nabave i tržište prodaje koja imaju niz radnji i zahtjeva koje trebaju ispunjavati kako bi dobro i uspježno funkcionisalo Tržište traži stalno praćenje klasificiranje koje čine i razni činioci. To su prije svega: potrebe, ponuda, potražnja, cijene, konkurencija itd...Kao što znamo potrebe predstavljaju sponu između ponude i tražnje, možemo ih definisti i kao osjećaj da se zatovolji potreba odnosno težnja kupca za određenom vrstom robe..One mogu biti potrebe pojedinca i podrebe zajednice odnosno društvene. Ponuda je opet namjera ponuđača da nam proda robu po cijeni koju prodavač zahtijeva, ili po cijeni koju je kupac spreman da plati ili pak po dogovorenoj cijeni.S obzirom na stabilnost ponuda može biti stalna i promjenjiva, zatim po domicilu domaća i uvozna s obzirom na stupanj dorađenosti može biti ponuda sirovina, ponuda poluproizvoda i ponuda gotovih proizvoda.Potražnja predstavlja namjere pojedinca ili društva za kupovinom određenim vrstama roba. Potražnju čine osnovni elementi a to su predmet potražnje i subjekt potražnje. Predmet potražnje podrazumjeva one vrste roba kojim će kupac zadovoljiti potrebe, a subjekt potražnje predstavlja osobe ili organizacije koje na tržištu kupuju ili žele kupiti robu.Cijena sama po sebi kao što je poznato ne predstavlja ništa drugo do novčani izraz vrijednosti roba.. Cijene su bitne komponente tržišta, pa tako one kao i tržište imaju više funkcija među kojima ističemo: vrijednosnu funkciju gdje cijenu izražava sama vrijednost robe, alokativnu funkciju gdje je cijena faktor profitne stope i akumulacije ona utiče na alokaciju resursa na pojedine oblasti, grane i grupacije.Troškovnu funkciju , gdje cijena utiče na visinu troškova proizvodnje,zatim prihodna funkcija gdje cijena utiče na visinu prihoda odnosno dohotka i informativna funkcija gdje cijena utiče povratno.Kao i tržište opet cijene možemo razvrstati na : tržišne cijene, cijene ponude cijene potražnje. O cijena ma se ima pino toga reći , ali kao najvažnije treba istaći da osnovnu

13

Nabavnu cijenu čine: materijalni troškovi, troškovi rada, amortizacija , porez na promet, marža itd . Prema tome možemo reći da cijena predstavlja novčani izraz vrijednosti robe odnosno količinu novca traženog ( ponuđeno g) za prodaju ( kupovinu ) određene robe. Obradila sam i oblast istraživanje tržišta koje kao posebna ekonomska disciplinaproučava i analizira faktore koji utiču na formiranje potreba potražnje i potrošnje kako bi se na temelju svega moglo izvesti predviđanje tržišta prodaje i ostvario uspjeh na tržištu, što automatski dovodi do pozitivnog poslovanja preduzeća. Jedan od najbitnijih elemenata istraživanja tržišta je konkurencija, ona se treba stalno pratiti, posjećivati , informisati se o konkurentima što sam navela i u segmentaciji tržišta.Na kraju bih zaključila da tržište i cijene predstavljaju dvije nerazdvojne i bitne komponenete koje proučavamo sada u okviru predmeta mikroekonomije , a proučavati ćemo ih , dalje i opširnije u učenju ekonomskih nauka uopšte.

LITERATURA:

14

Prof.dr Jovan Sejmenović, Tržište novca i kapitala, str.23. Banja Luka 2009 II izdanje

Prof. Dr. Zdravko Tolušić, Tržište poljoprivrednih proizvoda strana 352 , Beograd 2006

bs.wikipedia.org/wiki/Tržište

15

16