U ovom broju - HEP grupa

HEP VJESNIK 182 (222), oùjak 2006.2

Sastanak Uprave s Kolegijem direktora

Društvena odgovornost: HEP najbolji

Zapo~inje unutrašnja (re)organizacija

Otkriven spomenik poginulim braniteljima HEP-a: ûvajmo svjetlo nad Hrvatskom

HEP i kupci: HEP dobar primjer

Tko se treba založiti za nuklearnu opciju?

Branitelji vjeruju Udruzi

Godina Nikole Tesle: Važna uloga HEP-a

Energiji nova energija

Središnji položaj operatora prijenosnog sustava

Mini forum jugoisto~ne Europe u Dubrovniku

Program Dubrovnik: Kona~no rješenje složenih okolnosti

Hvaru prijeti mrak u turisti~koj sezoni: HEP ne može u~initi ~udo

Uskrs – razlog ~ovjekove sre e

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

Za krš ansku kulturu, u životu krš ana – Uskrs je najve i blagdan. Krš ani ga, zacijelo, najprije doživljavaju kao središnji doga|aj povijesti spasenja i kao nadu u vlastito uskrsnu e. Stoga ga slave svojim okupljanjima u crkvama, u svojim domovima, uz brojne narodne obi~aje koji su se zadržali u hrvatskoj kulturi od davnina. Uskrsom se naglašava sam doga|aj uskrsnu a jer Isus je živ, a bio je mrtav te se upozorava da njegovim uskrsnu em zapo~inje novi poredak, novi život za ljude

Ti dani su prigoda za dublje promišljanje o sadržaju, smislu i porukama Uskrsa i svega onoga što mu prethodi. To je prigoda da krš ani jedni drugima, a i onima koji nisu krš ani, kažu svoju poruku o životu. Da potvrde kako razumiju Uskrs, a još više da potvrde da znaju da nema Uskrsa bez muke, bez brige za sebe, a posebice za one koji su ugroženi, ostavljeni. Uskrs doista pruža razloge za ~ovjekovu sre u.

Uskrsu prethodi korizma, a prema latinskoj rije~i "quadragesima" , ozna~ava 40 dana, od Pepelnice ili îste srijede pa do Uskrsa. Budu i da je Isus 40 dana postio u pustinji prije po~etka njegova propovijedanja, naviještanja Evan|elja, korizma je vrijeme posta i nemrsa, odricanja, pokorni~kih djela i molitve.

Pu~ke korizmene pobožnosti, u nekim krajevima uklju~uju pokorni~ke procesije i pu~ko pjevanje dirljive pjesme Pla~ Gospin, gdje je pozornost usredoto~ena na žalost i bol Isusove majke Marije. Doga|aje Isusove muke i smrti nekosu naši stari slavili tzv. pasionskim igrama. U naše je vrijeme op a korizmena pobožnost Križni put, kao izraz suživljavanja s Kristovom mukom i smr u.

Osam dana prije Uskrsa je Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje. Njom zapo~inje Veliki ili Sveti tjedan, kada u osam dana slavimo najve etajne krš anstva: Isusovu muku, smrt, pokop i uskrsnu e. Misa Cvjetnice ima i dva posebna obreda: prvi je povorka s blagoslovljenim palminim i drugim granama, koja ozna~ava Isusov slavni ulazak u Jeruzalem, a drugi je izvješ e o Isusovoj muci. Ti obredi izražavaju dva glavna oblika vazmenog otajstva: Isusovo bolno umiranje i uskrsnu pobjedu. Obi~aj je nositi posve ene gran~ice u svoje domove i ostavljati ih u ku i i nakon što su se osušile. Taj je

222182

55

28,29

3-5

7

8

9

10

10,11

12

13

15

16-18

19

20,21

22-24

obi~aj strogo krš anski, a najvjerojatnije je stariji obi~aj ki enja cvije em bunara na Cvjetnicu. Obi~aj je poznat u nekim dijelovima Slavonije, a ozna~ava po~etak prolje a.

Veliki ~etvrtak, dan je spomena na Isusovu Posljednju ve~eru, koju je prije muke proslavio sa svojim u~enicima i na uhi enje u Maslinskom vrtu. U~enicima je ostavio trostruki dar: euharistiju, odnosno misu i pri~est, dar sve eništva u Crkvi te simboli~nu pouku o važnosti bratske ljubavi.Veliki ~etvrtak je prigoda koja ljudske odnose, koja prijateljstvo proglašava neprekinutim odnosom ~ovjeka s drugim ~ovjekom.

Veliki petak podsje a na osudu i smrt Isusovu. Spomen u crkvi sadrži tri dijela. Prvi je Služba rije~i koja uklju~uje izvješ e o Isusovoj muci evan|eliste Ivana, Isusovog "ljubljenog u~enika", a završava sve~anom molitvom vjernika. Drugi dio je Klanjanje križu s ljubljenjem križa i pjevanjem tužaljki. Veliki petak pokazuje snagu i zrelost ~ovjekove odluke, odluke da prihvati odgovornost, obvezu, svoj dio zemaljskog posla - da prihvati najzna~ajniju odluku krš anskog življenja: odluku da prihvati križ i da ga nosi za druge.

Velika subota dan je Isusova po~inka u grobu, koje Vazmenim bdijenjem prelazi u veliki obrat, u iznena|enje Isusova uskrsnu a. Taj veliki obrat uskrsnu a slijedilo je Isusovo uzašaš e i slanje Duha Svetoga, koje spominjemo 50 dana poslije Uskrsa, na blagdan Duhova.

Slavljenja Uskrsa prate uskrsni obi~aji. Primjerice, na poseban na~in ukrašavaju se uskrsna jaja - pisanice, pale se uskrsni krijesovi, blagoslivlja se jelo, a poznati su obi~aji ophod tzv. raspetnika, šibanje i polijevanje vodom, sklapanje posestrinstava…

Uskrsni obi~aji siromašniji su od boži nih, ali su crkveniji i nekako dublji. Svakako, temeljno im je usmjerenje oja~ati slavljenje Uskrsa, posebno u obitelji, obnoviti dobre odnose me|u ljudima - ro|acima, susjedima i ostalim bližnjima.

Poruke i pouke Velikog ili Svetog tjedna i Uskrsa neka nas ponukaju na promišljanje o vlastitu životu, jer Uskrs može biti svaki dan, ali mu se treba otvoriti, treba ga otkriti i doživjeti. Doživjeti otvorena srca.

HEP VJESNIK 182 (222), oùjak 2006. 3

U sjedi{tu HEP-a u Zagrebu, 30. oùjka o.g. odràn je sastanak Uprave s Kolegijem direktora Hrvatske elektroprivrede. U svom izlaganju o aktualnim poslovnim aktivnostima HEP grupe, predsjednik Uprave HEP-a, mr.sc. Ivan Mravak osvrnuo se na proces restrukturiranja HEP grupe, koji se – kako je rekao - provodi u skladu s novom zakonskom regulativom, donesenom u prosincu 2004. godine. Od podzakonskih akata, u velja~i su doneseni Op}i uvjeti za opskrbu elektri~nom energijom te Pravilnik o naknadi za priklju~enje na elektroenergetsku mreù i za pove}anje priklju~ne snage. HEP OPS treba donijeti Pravilnik o energiji uravnoteènja te Pravila o dodjeli i kori{tenju prijenosnih kapaciteta na granicama Republike Hrvatske. U tijeku je izrada kona~nog prijedloga Pravila djelovanja trì{ta elektri~nom energijom.

I. Mravak je podsjetio na pravno, funkcionalno i ra~unovodstveno razdvajanje HEP grupe te na nu`nost o~uvanja njezine cjelovitosti. Govore}i o subjektima na trì{tu elektri~ne energije, ukazao je na skoro ustrojavanje HEP Operatora distribucijskog sustava te izdvajanje HROTE-a iz okrilja HEP-a, nakon ~ega }e uslijediti i nova organizacija Hrvatske elektroprivrede. Do kraja ove godine treba proraditi nova aplikacija za prodaju elektri~ne energije, koja }e omogu}iti jasan pregled svih stavki koje ~ine cijenu kWh. Sve ve}u va`nost, naglasio je I. Mravak, dobiva opskrba povla{tenih kupaca, kojih trenuta~no ima 39, {to je pribli`no 13 posto potro{nje elektri~ne energije. Prvog srpnja ove godine trì{te postaje otvoreno za kupce s godi{njom potro{njom ve}om od 9 GWh.

PORAST UKUPNOG PRIHODA

U odnosu na 2004., ukupna potro{nja elektri~ne energije u 2005. godini porasla je 3,8 posto. Potro{nja toplinske energije porasla je ~etiri, a plina 8,5 posto. Ukupan prihod porastao je 12 posto, a neto dobit 0,5 posto, ~emu, napomenuo je I. Mravak, nisu doprinijele samo dobre hidrolo{ke okolnosti. Gledaju}i prema djelatnostima, elektri~na energija i distribucija plina ostvarile su dobit, dok su toplinarstvo, APO i HEP ESCO poslovali s gubitkom. Varijabilni tro{kovi (energetsko gorivo i kupnja elektri~ne energije) porasli su za 30 posto, a fiksni za 5,2 posto. S obzirom na ~injenicu da se na varijabilne tro{kove te{ko moè utjecati, potrebno je, poru~io je I. Mravak, obratiti ve}u pozornost na kontrolu fiksnih. Ukupna potraìvanja

porasla su 7,7 posto. Ubrzana je naplata potraìvanja te je vezivanje smanjeno s 56 na 53 dana.

- Ide se u dobrom smjeru. No, posebno najve}a distribucijska podru~ja, moraju poja~ati napore da se taj trend potraìvanja jo{ popravi, rekao je I. Mravak.

Me|u kapitalnim investicijama izdvojio je planiranu izgradnju novih proizvodnih kapaciteta: TE-TO Zagreb, TE Sisak, TE Osijek, TE Plomin i HE Le{}e. U pripremi je izgradnja Bloka L u TE-TO Zagreb (100 MWel i 80 MWt), a u svibnju se o~ekuje po~etak glavnih radova na izgradnji brane HE Le{}e, snage 42,29 MW.

Prvog oùjka u HEP-u je bilo 14.661 zaposlenih, a sukladno ciljevima Uprave, broj zaposlenih }e se i dalje smanjivati, kazao je I. Mravak. Prvi korak je posti}i razinu manju od 14500 zaposlenika, provo|enjem poticajnih mjera za umirovljenje. I. Mravak je podsjetio da je Kolektivni ugovor s HES-om sklopljen 30. prosinca 2005. godine te da je u provedbi osnivanje dobrovoljnog mirovinskog fonda (tre}i stup). U tijeku su zavr{ne pripreme za raspored sredstava za rje{avanje stambenih potreba zaposlenika.

U cilju {irenja HEP-a na druga trì{ta, podsjetio je predsjednik Uprave, pro{le godine je osnovano predstavni{tvo HEP-a u Mostaru.

- Na{a misija, a to je sigurna i pouzdana opskrba kupaca elektri~nom energijom uz minimalne tro{kove – dobro se ostvaruje, kazao je I. Mravak, naglasiv{i da ostvarenje vizije HEP grupe - cjelovite korporacije koja postaje regionalni trì{ni igra~, hrvatski energetski cluster, obveza je svih zaposlenika HEP-a.

NAJVE]I NOMINALNI IZNOS INVESTICIJA

Direktor Direkcije za ekonomske poslove Ante Matijevi} predstavio je rezultate poslovanja HEP grupe u 2005. godini. Posebno je naglasio da su investicije porasle za 31 posto, {to je - kako je rekao - u povijesti HEP-a njihov najve}i nominalni iznos u jednoj godini. One se najve}im dijelom odnose na ulaganja u nove energetske objekte, a manje u zamjene i rekonstrukcije.

- Za HEP grupu je 2005. bila vrlo dobra poslovna godina, premda je neto dobit ostvarena u ne{to

nepovoljnijim uvjetima poslovanja nego u 2004. godini, uz rast cijena goriva i te~aja dolara te redukcije u isporuci plina, naglasio je A. Matijevi}.

Pro{lu godinu je obiljeìo rast potro{nje elektri~ne i toplinske energije te plina, kao i dobre hidrolo{ke okolnosti, premda ne tako povoljne kao u 2004. kada su dotoci voda bili za 33 posto ve}i od o~ekivanih, dok su lani bili za 14 posto.

Pro{le je godine, 1. rujna, pove}ana prodajna cijena elektri~ne energije za tarifne kupce (pet posto za potro{a~e na niskom naponu i {est posto za ostale). Uspje{no je provedena revizija kreditnog rejtinga Standard&Poorsa, koji je HEP-u pove}ao ocjenu na BBB.

Proizvodnja hidroelektrana bila je 15 posto ve}a od planirane, a smanjeni su gubici u mreì. Od ukupne prodaje elektri~ne energije, 19 posto je prodano izvan Hrvatske. U poslovnim prihodima, najve}i udjel ima elektri~na energija (84 posto), a slijede toplinska energija, plin, izgradnja i usluge. Prihod od prodaje elektri~ne energije ve}i je 13,5 posto. Prodajom elektri~ne energije na europskom trì{tu ostvareno

POSLOVNA PRAKSA

Uprava s Kolegijem direktora HEP-a

Pozitivan trend se nastavlja Tatjana Jalu{i}

Snimio: Ivan Su{ec

Mr. sc. I. Mravak: na{a misija dobro se ostvaruje, a ostvarenje vizije da HEP grupa kao cjelovita korporacija postane regionalni trì{ni igra~, obveza je svih zaposlenika HEP-a

A. Matijevi}: za HEP grupu je 2005. bila vrlo dobra poslovna godina, usprkos rastu cijena goriva i te~aja dolara te redukcije u isporuci plina

Sastanke najodgovornijih ljudi HEP-a obiljeàva velika brojnost, a ovaj posljednji bio je jedan od najbrojnijih


je 11 posto prihoda. Uslijed rasta potro{nje, ve}i je prihod od prodaje toplinske energije (za 3,7 posto), kao i prihod od prodaje plina (za 8,5 posto). Prihodi od usluga i vlastite izgradnje energetskih objekata porasli su 15 posto. Zbog optimiranja izvora elektri~ne energije za doma}u potro{nju i trgovanja energijom, tro{kovi nabave elektri~ne energije izvan sustava ve}i su 75 posto. U odnosu na 2004. godinu, tro{kovi za energetsko gorivo porasli su deset posto. Proizvodnja elektri~ne energije u termoelektranama bila je manja za 238 GWh, uz manji udjel plina, zbog redukcije u njegovoj isporuci te rasta cijena svih goriva, uve}anog rastom te~aja dolara.

PLAN ZA 2006. GODINU I MOGU]I RIZICI

Gospodarski plan i Plan investicija za 2006. godinu predstavio je mr.sc. Goran Slipac, direktor Sektora za razvoj. Za temeljne pretpostavke Gospodarskog plana uzet je rast potro{nje u odnosu na pro{lu godinu - elektri~ne energije za 3,3 posto, toplinske za 0,7 posto te plina za 0,3 posto.

Pretpostavljen je porast nabavnih cijena goriva (plina i lo` ulja), elektri~ne energije iz uvoza, uz tro{kove odràvanja i fond rizika kao u 2005. godini, smanjenje op}ih tro{kova poslovanja za pet posto i zadràvanje sada{nje razine zaduènosti. Kao najzna~ajnije rizike G. Slipac je naveo hidrolo{ke okolnosti nepovoljnije od planiranih, ve}i rast cijena energetskog goriva od predvi|enog, manju isporuku plina od ugovorene te rast te~aja dolara i eura.

Planira se da }e u 2006. godini proizvodnja hidroelektrana iznositi 5,8 TWh. Odstupanje od takvog plana, naglasio je G. Slipac, moè zna~ajno utjecati na tro{kove poslovanja. Tako, primjerice, zbog nepovoljnih hidrolo{kih okolnosti supstitucija 100 GWh moè pove}ati tro{kove i do 38 milijuna kuna! Sli~an je slu~aj i s porastom cijene plina (porast od jednog ameri~kog centa po m3 zna~i 44 milijuna kuna ve}e tro{kove) ili manjom isporukom plina od ugovorene.

Plan investicija za 2006. godinu G. Slipac je nazvao jednim od najambicioznijih. Najve}a ulaganja

predvi|ena su u HEP ODS-u i u HEP Proizvodnji. Osim izgradnje HE Le{}e i Bloka L u TE TO Zagreb, me|u kapitalnim investicijskim projektima veliku pozornost, naglasio je G. Slipac, valja usmjeriti u izgradnju zamjenskog bloka u TE Plomin, bez kojeg HEP ne}e mo}i rije{iti pitanje energetske sigurnosti. U planu su i pripremni radovi za termoelektrane Sisak i Osijek, revitalizacija ICT-a, dovr{etak programa Ernestinovo i @erjavinec, Zagreb, Rijeka Split, DV 2x220 kV Plomin-Vodnjan, stanica i vodova u Programu Banovina i drugo.

DOBRO GOSPODARILI ELEKTRI^NOM ENERGIJOM

- U prva tri mjeseca ove godine HEP je osigurao dovoljne koli~ine elektri~ne energije za sve svoje

kupce, naglasio je direktor Sektora HEP Trade Ante Jel~i}, koji je govorio o aktualnim elektroenergetskim okolnostima. U spomenutom razdoblju hidrolo{ke okolnosti bile su iznimno povoljne. S druge strane, isporuka prirodnog plina za pogon toplana smanjena je u odnosu na predvi|enu pribli`no 30 posto. Rad proizvodnih i prijenosnih objekta bio je pouzdan. Cijene elektri~ne energije na trì{tu su visoke, a HEP ostvaruje zna~ajan izvoz elektri~ne energije, kroz plasman hidrovi{kova i komercijalni izvoz. Proizvodnja hidroelektrana u prva tri mjeseca bila je 20 posto ve}a od planirane, a u odnosu na lanjsku godinu pove}ana je 16 posto. Uvoz elektri~ne energije ve}i je deset posto, a izvoz 40 posto.

- To zna~i da smo imali dovoljne koli~ine energije i da smo dobro gospodarili, ocijenio je A. Jel~i}.

U prva tri mjeseca ukupan promet elektri~ne energije bio je 2,3 TWh. Sadràj akumulacijskih bazena je za 44 posto ve}i od bilancom predvi|enog. Prema rije~ima A. Jel~i}a, u opskrbi elektri~nom energijom u ovoj godini ne bi smjelo biti te{ko}a, uz prosje~ne dotoke, dobru pogonsku spremnost proizvodnih kapaciteta, potrebne koli~ine energetskog goriva te pouzdan rad superponirane prijenosne mreè. Zna~ajne rezerve u proizvodnim

kapacitetima predstavljaju, rekao je, rije~ka i sisa~ka termoelektrana.

DO 1. SVIBNJA - SVI PODZAKONSKI AKTI

O restrukturiranju HEP grupe govorio je mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za prijenos. Uz kronolo{ki pregled dosada{njeg tijeka reforme, ocijenio je da je uspje{no uhva}en korak sa zahtjevnim procesom promjena u energetskom sektoru. Napomenuo je da je ove godine donesena EU direktiva o sigurnosti opskrbe, s kojom je u skladu i HEP-ovo opredjeljenje za uvo|enje TSO modela te da uskoro slijedi po~etak screeningao energetici. Me|u donesenim podzakonskim aktima, posebice je izdvojio zna~aj Mre`nih pravila elektroenergetskog sustava (uskoro }e biti objavljena u Narodnim novinama), ocijeniv{i ga jednim od klju~nih stru~nih propisa. Takvim je nazvao i Pravila djelovanja trì{ta elektri~nom energijom, za koje se

uskoro o~ekuje suglasnost HERE. Do 1. svibnja ove godine, napomenuo je, planira se dovr{enje svih podzakonskih akata. U pogledu restrukturiranja HEP grupe, u potpunoj funkciji je HEP Operator prijenosnog sustava, 1. sije~nja ove godine aktivirana je HEP Opskrba, a u tijeku je izrada nove organizacijske sheme HEP Operatora distribucijskog sustava. S ciljem ujedna~avanja organizacije u cijelom HEP-u, osnovan je Tim za definiranje osnovnih organizacijskih kriterija, ~iji je voditelj Bernarda Peji}, direktorica Sektora za kadrovske poslove.

I. Toljan je predstavio brojne me|unarodne aktivnosti HEP grupe. Spomenuo je strate{ku suradnju s austrijskim Verbundom te suradnju s ma|arskim partnerom MVM Rt (izgradnja 400 kV interkonekcijskog voda Ernestinovo-Pecs, uskoro zajedni~ke dra`be prekograni~nog kapaciteta) i s talijanskim partnerima (priprema izgradnje podmorskog kabelskog voda Konjsko – Villanova). Suradnja je ostvarena s ELES-om, ÊZ-om, AEP-om EDF/RTE-om. HEP je aktivni i punopravni ~lan u

Mr.sc. G. Slipac upozorio na najzna~ajnije rizike: hidrolo{ke okolnosti, cijenu goriva te te~aj dolara i eura

A. Jel~i}: HEP ostvaruje zna~ajan izvoz elektri~ne energije, kroz plasman hidrovi{kova i komercijalni izvoz

U izlaganju o restrukturiranju HEP grupe, mr. sc. I. Toljan je ocijenio da je uspje{no uhva}en korak sa zahtjevnim procesom promjena u energetskom sektoru

KADROVSKE PROMJENE

Na po~etku sastanka, predsjednik Uprave HEP-a I. Mravak izvijestio je o kadrovskim promjenama. Novim ~lanom Uprave HEP-a za ekonomsko – financijske poslove Nadzorni odbor HEP-a d.d. je 7. oùjka o.g. imenovao Velimira Lovri}a, dipl. oec., a dotada{nji ~lan mr.sc. Darko Beli}, dipl. oec. imenovan je savjetnikom Predsjednika Uprave HEP-a.

U Elektrani-toplani Zagreb, novim direktorom imenovan je Mladen Beljo, dipl.ing., a dotada{nji direktor Elektrane toplane Zagreb, Josip Perica, dipl.ing. raspore|en je na odgovaraju}e poslove u HEP Proizvodnji.

Velimir Lovri}, u svom kratkom obra}anju najodgovornijim ljudima HEP-a, . izrazio je zadovoljstvo {to je do{ao u HEP, sna`nu i dobro vo|enu kompaniju te poru~io:

- Vjerujem da }u svojim znanjem i iskustvom jo{ vi{e oja~ati Upravu HEP-a i pomo}i da HEP bude jo{ bolji te da se {to kvalitetnije pripremi za trì{nu utakmicu koja slijedi. HEP treba postati respektabilna kompanija u cijeloj regiji, u kojoj }e svi zaposlenici jo{ bolje ìvjeti.


EURELECTRIC-u te pridruèni ~lan EFET-a (European Federation of Energy Traders). Stru~njaci HEP OPS-a aktivno sudjeluju u radnim grupama UCTE-a i u dono{enju njegovih klju~nih pravilnika. HEP OPS predsjedava SUDEL-om u dvogodi{njem mandatu, a tijekom ove godine nastojat }e ostvariti ~lanstvo u ETSO, kako bi u ETSO/EU ITC mehanizmu sudjelovao 2007. godine. HEP grupa, naglasio je I. Toljan, aktivno je uklju~ena u proces screeninga – uskla|ivanja hrvatskog energetskog zakonodavstva s pravnom ste~evinom EU.

NOVA ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA HEP OPERATERA DI STRIBUCIJSKOG SUSTAVA

Mr.sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju, u svom izlaganju osvrnuo se na reorganizaciju distribucijske djelatnosti.

- Premda se o~ekivalo da }e se HEP Distribucija

reorganizirati do po~etka ove godine, zbog sloènosti tog posla u djelatnosti u kojoj radi 70 posto zaposlenika HEP-a, to nije ostvareno. No, aktivnosti se privode kraju te se o~ekuje da }e biti zavr{ene do 1. svibnja ove godine i da }e zapo~eti primjena nove organizacije i sistematizacije. Pripremljeni su Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji i Pravilnik o radu HEP Operatora distribucijskog sustava. Zavr{eno je mapiranje organizacijskih jedinica, sistematizacija radnih mjesta za svako distribucijsko podru~je i svi pripadaju}i

dokumenti, a izra|ena je aplikacija koja omogu}ava unos podataka o zaposlenicima u bazu podataka, izvijestio je K. Vranki}.

HES NE @ELI BITI MARGINALIZIRAN

Nakon izlaganja, otvorena je rasprava. Jedini za

rije~ javio se Dubravko ôrak, predsjednik Hrvatskog elektrogosdpodarskog sindikata. Uz ~estitke za postignute dobre poslovne rezultate u pro{log godini, upozorio je na ~injenicu da se u HEP-u ne vodi istinski socijalni dijalog, kako je predvi|eno Kolektivnim ugovorom. HES, naglasio je, èli aktivno sudjelovati u neizbje`nim procesima u HEP-u te se ne moè zaobi}i u raspravama o organizacijskim promjenama u distribucijskoj djelatnosti, osobito stoga {to u njoj HES ima 7900 svojih ~lanova.

- Mi èlimo biti sudionici, a ne promatra~i. Neprihvatljivo je da nas se marginalizira, rekao je D. ôrak. Osim toga, izrazio je mi{ljenje da su za dobre poslovne rezultate zaslu`ni svi zaposlenici HEP-a pa, sukladno tomu, i oni o~ekuju primjerenu nagradu.

I. Mravak je naglasio da Uprava po{tuje sve odredbe potpisanih ugovora, a {to se ti~e pitanja pla}a i standarda zaposlenika, stanje }e biti puno jasnije nakon provedbe nove organizacije i sistematizacije HEP Operatora distribucijskog sustava, u kojem je dvije tre}ine zaposlenih u HEP-u.

PREDSTAVLJAMOVELIMIR LOVRI], ^LAN UPRAVE HEP-a ZA EKONOMSKO-FINANCIJSKE POSLOVE

Velimir Lovri} diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, Sveu~ili{ta u Osijeku te se kao stipendist \ure \akovi}a, zaposlio u tom slavonsko-brodskom poduze}u, gdje je radio od 1980. do 1989. godine. Nakon pripravni~kog staà, bio je direktor ra~unovodstva, potom financijski direktor te direktor Montaè \ure \akovi}a.

Svoju poslovnu karijeru nastavio je 1990. godine kao direktor u Poslovnoj jedinici Slavonske banke u Slavonskom Brodu, a 1991. godine imenovan je na~elnikom Uprave za financije 157. brigade Hrvatske vojske i na~elnikom Uprave za financije Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

U razdoblju od 1992. do 1995. godine bio je predsjednik Uprave Hrvatske banke d.d. Mostar, prve hrvatske banke u to vrijeme u Bosni i Hercegovini, koja danas posluje kao Uni credit Zagreba~ka banka BiH. Od 1995. do 1998. V. Lovri} je bio savjetnik generalnog direktora Privredne banke Zagreb.

Godine 1998. bio je prvi direktor Hercegova~ke banke d.d., Mostar, a 1999. godine imenovan je savjetnikom hrvatskog ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine za gospodarstvo i financije. Potom je 2000. godine bio zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, a od 2001. - do 2005. godine ~lan Nadzornog odbora i savjetnik predsjednika Uprave Agrokora d.d.

Od 1. sije~nja ove godine do imenovanja ~lanom Uprave HEP-a, na sjednici Nadzornog odbora HEP-a 7. oùjka o.g., obavljao je poslove savjetnika za bankarstvo i financije u privatnoj tvrtki Optimum d.o.o. Zagreb.

Velimir Lovri} dragovoljac je Domovinskog rata i bojnik je Hrvatske vojske.

@ELJKO DORI], DIREKTOR HEP PROIZVODNJE:

Ostvarenje Gospodarskog plana u 2005. godini je zadovoljavaju}e, a dinamika njegova ostvarenja u ovoj godini u o~ekivanim je granicama. Od investicija, u tijeku je zajedni~ki projekt

s HEP OPS-om, pod nazivom ICT-o (sekundarna regulacija HE Obrovac i HE Dubrovnik). U tijeku su pripreme izgradnje novih objekata - TE TO Zagreb – Blok L i HE Le{}e.

MIROSLAV MESI], DIREKTOR HEP OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA:

Gospodarski plan poslovanja za 2005. godinu u cijelosti je ostvaren, {to se o~ituje u visokoj raspoloìvosti prijenosne mreè, a Plan investicija ostvaren je u najve}em postotku u zadnjih pet godina. U ovoj

godini ostvarenje odgovara planiranoj dinamici, projekcija njihova ostvarenja od 95, odnosno od 85 posto - glavni su poslovni ciljevi Dru{tva.

MI[O JURKOVI], DIREKTOR HEP OPERATORA DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

U 2005. godini Gospodarski plan je proveden u okviru postavljenih ciljeva, a u okviru visokog ostvarenja Plan investicija pu{teni su u pogon klju~ni objekti programa Rijeka, Split i Zagreb te ostali planirani

kapitalni objekti. Za ovu godinu, u tijeku je zavr{etak provedbe javnih nadmetanja za nabavu strate{kih roba i usluga na razini Dru{tva te nadmetanja za realizaciju kapitalnih objekata programa SIO, SNP i NOV NAP te ostalih programa.

MR.SC. MLADEN @UNEC, DIREKTOR HEP OPSKRBE:

Potraìvanja od kupaca za isporu~enu elektri~nu energiju su u prosincu 2005. godine iznosila 11 posto te pokazuju trend pada (za usporedbu, u prosincu 2000. godine iznosila su 17,9

posto). Vezivanje kod tarifnih i povla{tenih kupaca elektri~ne energije iznosilo je ukupno 47 dana. Najve}i broj dana vezivanja je u Elektri [ibenik

(133), a najmanji u Elektri Koprivnica (23). Najvi{e su broj dana vezivanja smanjili DP-i: Zagreb, Virovitica, Split, Kri` i Vinkovci.

BRANIMIR POLJAK, DIREKTOR HEP TOPLINARSTVA:

Najzna~ajnije investicije u HEP Toplinarstvu bili su novi objekti kod spajanja naselja Pre~ko

na centralizirani toplinski sustav (tre}a faza), toplifikacija naselja Jaku{evac te spajanje KBC Rebro na CTS. U ovoj godini ostvarenje Gospodarskog plana je u skladu s planiranim te se

procjenjuje da do kraja godine ne}e biti zna~ajnijih odstupanja. Me|u investicijama u ovoj godini, o~ekuje se zavr{etak projekta u KBC Rebro.

ZDRAVKO FADLJEVI], DIREKTOR HEP PLINA:

Plan investicija u 2005. godni ostvaren je sa 70 posto. Prodaja plina sukladna je planiranoj, ali je za osam posto ve}a u odnosu na jednako razdoblje 2005. godine. Rastu i prihodi, a investicije za

2006. ostvaruju se sukladno Planu.

Direktori dru{tava o ostvarenju Gospodarskog plana i Plana investicija

Zbog sloènosti distribucijske djelatnosti, reorganizacija nije provedena do po~etka ove godine, kako je bilo planirano, ali aktivnosti se privode kraju, rekao je mr. sc. K. Vranki}

D. ôrak je naglasio da HES èli aktivno sudjelovati u neizbje`nim procesima u HEP-u i ne moè ga se zaobi}i u raspravama o organizacijskim promjenama u distribucijskoj djelatnosti

POSLOVNA PRAKSA


ODNOSI

HEP Proizvodnja – HEP Toplinarstvo – Toplinarstvo Sisak

Primjenom metodologije obra~una, zbog rada proizvodnih energetskih jedinica u spojnom procesu, postiè se konkurentnost proizvodnje elektri~ne energije i konkurentnost isporuke toplinske energije kod potro{a~a

Slijede}i dugogodi{nji na~in reguliranja me|usobnih poslovnih odnosa unutar HEP grupe, HEP Proizvodnja d.o.o. i HEP Toplinarstvo, d.o.o. te HEP Proizvodnja d.o.o. i Toplinarstvo Sisak d.o.o. su sredinom oùjka o.g. potpisali Sporazum o tehni~kim i komercijalnim uvjetima isporuke toplinske energije u 2006. godini. Sporazumom je regulirana isporuka tehnolo{ke pare i ogrjevne topline iz proizvodnih pogona TE-TO i EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek te TE Sisak za potrebe toplinarstva.

U okviru definiranih poslovnih odnosa dru{tava HEP grupe, najva`niji elementi Sporazuma su: maksimalna zakupljena toplinska snaga po lokacijama; dinami~ki plan proizvodnje toplinske

energije prema Toplinskoj bilanci; planirana struktura izvora za proizvodnju toplinske energije; tehni~ki uvjeti isporuke (radni parametri, dijagrami reìma rada, kvaliteta vode i pare); obra~unska mjesta - popis mjernih pragova (brojila); na~in obra~una zakupljene snage i isporu~ene toplinske energije (metodologija); izra~un jedini~nih cijena proizvoda toplinske energije (klizna skala za cijenu toplinske energije, ovisno o promjeni cijena goriva na trì{tu).

Metodologija obra~una temelji se na prihva}enoj europskoj praksi primjene usugla{enih pravila o raspodjeli u{teda energije goriva zbog rada proizvodnih energetskih jedinica u spojnom procesu (kogeneracija: istodobna proizvodnja elektri~ne i toplinske energije). Primjenom takve metodologije postiè se konkurentnost proizvodnje elektri~ne energije iz termoelektrana-toplana u odnosu na ostale termoenergetske objekte HEP-a, kao i konkurentnost isporuke toplinske energije kod potro{a~a u odnosu na ostale na~ine opskrbe toplinom. Time se u ozra~ju europskih energetskih smjernica i pravila valorizira kogeneracijska proizvodnja koja, osim ekonomskih u~inaka, donosi brojne ekolo{ke i tehni~ko-tehnolo{ke prednosti u odnosu na odvojenu proizvodnju elektri~ne i toplinske energije.

D. K.

Valorizirana kogeneracijska proizvodnja

^lanovi Uprave: mr. sc. Kaìmir Vranki}, Ante Despot i Ivo ôvi}, predstavnici HEP Proizvodnje: direktor @eljko Dori}, Dubravko Luka~evi} i Damir Kopjar, HEP Toplinarstva: direktor Branimir Poljak i direktor Toplinarstva Sisak Robert Krklec, prigodom potpirivanja Sporazuma

Ugovor HEP-a i ElektroprivredeHZ Herceg Bosne

RJE[AVANJE PITANJA NA GRANI^NIM PODRU^JIMA Ugovorom je regulirana me|usobna kupnja i prodaja elektri~ne energije radi opskrbe kupaca na grani~nim podru~jima

U sjedi{tu HEP-a u Zagrebu je 17. oùjka o.g. izme|u HEP-a i Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne potpisan Ugovor o rje{avanju tehni~kih i ekonomskih pitanja elektroenergetskih postrojenja na grani~nim podru~jima tih elektroprivrednih tvrtki.

Ugovorom, kojeg su potpisali predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak i generalni direktor JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne Vlado Mari}, regulirana je me|usobna kupnja i prodaja elektri~ne energije radi opskrbe kupaca na grani~nim podru~jima. Njime je utvr|eno odràvanje i upravljanje elektroenergetskim postrojenjima i objektima na grani~nim podru~jima te pove}anje kapaciteta mreè i prijem novih kupaca.

Mr.sc. I. Mravak je zaklju~io da je to korak dalje u dosada{njoj uspje{noj poslovnoj suradnji dviju elektroprivrednih tvrtki. Zadovoljstvo suradnjom iskazao je i V. Mari}, posebice u realizaciji projekta billinga - elektronske obrade podataka potro{a~a prema HEP-ovoj aplikaciji, ~ija je uspje{na primjena nedavno zapo~ela u Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

T.J.

Vlado Mari} i Ivan Mravak iskazali su zadovoljstvo dosada{njom suradnjom dviju elektroprivrednih tvrtki


DRU[TVENA ODGOVORNOST

Rezultati istraìvanja o izvje{}ivanju hrvatskih tvrtki o dru{tvenoj odgovornosti

Prema nedavno objavljenim rezultatima istraìvanja o korporacijskom upravljanju i dru{tvenoj odgovornosti u Hrvatskoj, HEP je u podru~ju izvje{}ivanja o dru{tvenoj odgovornosti, uz Inu, najbolje ocijenjena tvrtka. Op}enito gledano, izvje{}ivanje o korporacijskom upravljanju i dru{tvenoj odgovornosti pobolj{alo se tijekom pro{le godine, potvrdilo je istraìvanje Zagreba~ke {kole ekonomije i managementa (Z[EM) i East-West ManagementInstituta (EWMI). Podaci pokazuju da se u aspektu javnog izvje{}ivanja, pobolj{ala investicijska klima u Hrvatskoj.

OCJENA IZ KUTA DRU[TVENO SVJESNOG INVESTITORA

To su najsaètiji i za HEP najva`niji rezultati istraìvanja o praksi javnog izvje{}ivanja u 48 vode}ih hrvatskih kompanija, koje je Z[EM proveo krajem 2004. i krajem 2005. godine. Istraìva~ki tim Leslie Matthews [ulenta, Mirne Kori~an i Andrijane Mu{ura analizirao je internetske stranice i godi{nja izvje{}a koriste}i se dvjema anketama – On-line odnos s investitorima (IRO) i korporacijska dru{tvena odgovornost (CSR). U provedbi ankete, istraìva~i su se stavili u poloàj potencijalnog dru{tveno svjesnoginvestitora i s tog motri{ta analizirali javno dostupne materijale kako bi utvrdili jesu li zadovoljene potrebe investitora za informacijama.

Prva anketa, “On-line odnos s investitorima”, iscrpno je analizirala informacije dostupne na

internetskim stranicama hrvatskih tvrtki. Temeljem ankete, istraìva~i su primijetili pozitivan trend; naime, ukupno gledaju}i, kompanije sve vi{e i bolje koriste internetske stranice u odnosima s investitorima. Na àlost, jo{ uvijek se mali broj tvrtki izdvaja kvalitetom te se moè pohvaliti dobrom praksom on-line odnosa s investitorima. Najboljih deset tvrtki koje mogu sluìti kao primjeri dobre prakse u on-line izvje{}ivanju su: Pliva, Podravka, Ericsson Nikola Tesla, Privredna banka, Adris grupa, HVB Splitska banka, Zagreba~ka banka, Kon~ar–Elektroindustrija, Istraturist Umag i Hrvatski telekom. Istraìva~i primje}uju da je mogu}e zna~ajno

pobolj{anje, jer ~ak oko polovice promatranih tvrtki jo{ uvijek investitorima ne daje dovoljno zanimljivih informacija. Tako|er, primjetno je zaostajanje Hrvatske za praksom u dràvama Europske unije.

NEDOVOLJNO IZVJE[]IVANJE O KORPORACIJSKOM UPRAVLJANJU

Drugom su anketom analizirane informacije o korporacijskoj dru{tvenoj odgovornosti vode}ih hrvatskih tvrtki, javno dostupne na internetskim stranicama i godi{njim izvje{}ima. Radi razumijevanja pojma dru{tveno odgovornog poslovanja (DOP) i rezultata ovog istraìvanja, valja napomenuti da DOP pokriva tri podru~ja: korporacijsko upravljanje, politiku za{tite okoli{a i socijalnu, odnosno dru{tvenu politiku. U ocjeni izvje{}ivanja o korporacijskom upravljanju razmatrani su sljede}i aspekti: informacije o vlasni~koj i upravlja~koj strukturi tvrtke (sastav uprave, nadzornog odbora i menad`menta), upoznavanje s pravima dioni~ara, informacije o

revizoru i obavljenim revizijama financijskih izvje{}a, uskla|enost poslovanja s kodeksom korporacijskog upravljanja i postojanje te poslovanje prema internom (eti~kom) kodeksu poslovanja. Kod ocjene izvje{}ivanja o politici za{tite okoli{a, razmatrane su informacije o odgovornim osobama, odnosno odjelu zaduènom za aktivnosti upravljanja okoli{em, o po{tivanju doma}ih i me|unarodnih propisa, utro{ku vode i energije, stupnju one~i{}enja okoli{a i nadzoru nad aktivnostima tvrtki u dobavlja~kom lancu. Dru{tvena politika, pak, uklju~uje po{tivanje propisa koji reguliraju za{titu ljudskih prava, politiku zapo{ljavanja, razvoj i standard zaposlenika, za{titu zdravlja i sigurnost zaposlenika te naposlijetku sponzorstva i donacije te druge oblike uklju~enosti tvrtke u zajednicu.

Rezultati ankete pokazali su da tvrtke u prosjeku

najvi{e izvje{}uju na podru~ju dru{tvene politike, dok je izvje{}ivanje o korporacijskom upravljanju vrlo {turo. Izvje{}ivanje o okoli{noj politici se blago pobolj{alo u promatranom razdoblju. Jezikom brojki, glavni su rezultati istraìvanja sljede}i: visok postotak tvrtki ima svoju internetsku stranicu (92 posto), a 83 posto ih ima na engleskom jeziku; 56 posto tvrtki objavljuje imena ~lanova uprave; broj tvrtki koje pruàju dodatne informacije o upravi pove}ao se u jednoj godini s devet na 21 posto; samo tre}ina tvrtki izvje{}uje o sastavu nadzornog odbora, dok dodatne informacije o njima pruà tek sedam posto; samo 42 posto tvrtki na internetskim stranicama objavljuje svoja godi{nja izvje{}a; tek 13 posto tvrtki izvje{}uje o potro{nji vode i energije, a 38 posto o sponzorstvima i donacijama.

HEP-ovo GODI[NJE IZVJE[]E NAJBOLJE

Istraìva~i su konstatirali da hrvatske tvrtke u ovom podru~ju bitno zaostaju za tvrtkama u dràvama Europske unije. Na podru~ju dru{tveno odgovornog izvje{}ivanja, znatno se izdvaja tek nekoliko najboljih tvrtki kao {to su INA, HEP, Ericsson Nikola Tesla, Pliva i Hrvatski telekom, za koje se moè re}i da izvje{}uju na razini kakva se o~ekuje u me|unarodnoj poslovnoj areni. Pritom nas raduje da je HEP, uz Inu, najbolje ocijenjena tvrtka. Ove su dvije tvrtke osvojile po 19 bodova (od mogu}ih 30). Promatraju li se odvojeno dva istraìvana sredstva izvje{}ivanja, HEP je za izvje{}ivanje u Godi{njem izvje{}u najbolje ocijenjena tvrtka s devet od 15 mogu}ih bodova. Premda je za izvje{}ivanje na internetskim stranicama ocjena jo{ povoljnija (osvojeno je deset od mogu}ih 15 bodova), u kori{tenju ovog medija HEP ipak zaostaje za Ericsson Teslom i Inom. Promatrano po podru~jima dru{tvene odgovornosti koja su predmet izvje{}ivanja, HEP je najvi{e bodova (devet) dobio za izvje{}ivanje o okoli{noj politici (za primjere dobre prakse izdvojeni su objava izvje{}a o okoli{u na internetskim stranicama i dio Godi{njeg izvje{}a posve}en za{titi okoli{a), {to je i najvi{e od svih tvrtki. Skromnije ocjene dobilo je izvje{}ivanje o korporacijskom upravljanju (~etiri) i dru{tvenoj politici ({est). HEP se nalazi me|u vode}im tvrtkama i prema kriteriju najve}eg ostvarenog napretka u izvje{}ivanju o dru{tvenoj odgovornosti u 2005. u odnosu na 2004. godinu. Najve}i je skokostvarila INA, a potom Ericsson Nikola Tesla i HEP, koji je ocjenu s deset u 2004. godini popravio na 19 u 2005.

Istraìva~i su zaklju~ili da vode}e tvrtke iskazuju sve ve}u odgovornost prema svim zainteresiranim dijelovima javnosti, tzv. dionicima (stakeholders). Ipak, smatraju da ima jo{ dosta prostora za pobolj{anja. Kretanja u sli~nim dràvama ukazuju da se mogu o~ekivati daljnja pobolj{anja u izvje{}ivanju o dru{tvenoj odgovornosti. Nama, pak, u HEP-u, da upotrijebimo izlizanu, ali u ovom slu~aju potpuno to~nu frazu, rezultati ovog istraìvanja predstavljaju iznimno i dobrodo{lo priznanje, ali zacijelo i obvezu da dobre aktivnosti prepoznate u istraìvanju dobiju i odgovaraju}e sustavno organizacijsko utemeljenje.

Darko Alfirev

HEPnajbolji

Na podru~ju dru{tveno odgovornog izvje{}ivanja, znatno se izdvaja tek nekoliko najboljih tvrtki kao {to su INA, HEP, Ericcson Nikola Tesla, Pliva i Hrvatski telekom, za koje se moè re}i da izvje{}uju na razini kakva se o~ekuje u me|unarodnoj poslovnoj areni.


UPRAVA

Najzna~ajnije odluke

Uprava HEP-a je na sedmoj ovogodi{njoj sjednici, odrànoj 1. oùjka donijela Odluku o preseljenju dizelskih agregata Jertovec i pripadaju}ih rezervnih dijelova iz Vukovara u KTE Jertovec. Ti }e se dizelski agregati koristiti kao jedinica za pobolj{anje crnog starta postrojenja KTE Jertovec sukladno potrebama sustava. Uprava je zaduìla HEP Proizvodnju da organizira i provede preseljenje te njihovo spajanje u 110 kV energetski sustav preko rasklopnog postrojenja KTE Jertovec. HEP Proizvodnja je zaduèna da nakon spomenutog posla Upravi predloì reaktiviranje interventnih agregata, kao osnovnih sredstava HEP-a, a u suradnji s HEP Operatorom prijenosnog sustava da prema potrebi elektroenergetskog sustava, sukladno Mre`nim pravilima, utvrdi na~in i pravila kori{tenja interventnih jedinica.

Uprava je HEP Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. odobrila sredstva za realizaciju investicija sanacije i obnove elektrodistribucijskih objekata te primila na znanje Informaciju o prijedlogu organizacije HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o.

Na tom sastanku, nakon Prezentacije Programa Dubrovnik, Uprava je prihvatila informaciju Sektora za razvoj HEP-a o Programu pobolj{anja sigurnosti opskrbe elektri~nom energijom za grad Dubrovnik, odnosno Povjerenstva koje je imenovao predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak prije godinu dana.

Nakon prezentacije rada Tima za NE Kr{ko i poslovanja NE Kr{ko u 2005. godini, Uprava je primila na znanje informaciju o radu spomenutog Tima te stanju poslovanja s osnovnim smjernicama za djelovanje hrvatskog ~lana Uprave NE Kr{ko.

Na sjednici odrànoj 9. oùjka o.g., Uprava HEP-a se suglasila s Prijedlogom Sektora za nabavu Direkcije za ekonomske poslove za ugovaranje nabave loìvog ulja iz uvoza za potrebe HEP Proizvodnje d.o.o.

USKLA\ENJE UNUTRA[NJE ORGANIZACIJE RADA S ENERGETSKIM PROPISIMA

[to se ti~e nove organizacije i sistematizacije rada, Uprava je prihvatila prijedlog Sektora za kadrovske poslove. Prema obrazloènju tog Sektora, vaè}i pravilnici o organizaciji i sistematizaciji u dru{tvima HEP grupe

temelje se na na~elima utvr|enim prije desetak godina, a u me|uvremenu su se dogodile brojne promjene i u HEP-u i izvan njega. Tako je zbog otvaranja energetskog trì{ta, negda{nji HEP d.d. preoblikovan u HEP grupu s HEP-om d.d. kao vladaju}im i dru{tvima s ograni~enom odgovorno{}u, kao ovisnim dru{tvima HEP grupe. HEP d.d. i ostala dru{tva u sastavu HEP grupe du`ni su uskladiti svoju unutra{nju organizaciju i me|usobne odnose s odredbama energetskih zakona. Dijelom je to napravljeno u HEP Operatoru prijenosnog sustava d.o.o. te HEP Opskrbi d.o.o. U tijeku je izrada nove organizacije HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o., a jednako }e uslijediti i u ostalim dru{tvima. S ciljem o~uvanja jedinstvene HEP grupe, nu`no je definirati zajedni~ka na~ela i klju~ne elemente organizacije i sistematizacije dru{tava HEP grupe, uvaàvaju}i potrebu primjene multidisciplinarnog pristupa radi sagledavanja svih, za sustav, bitnih i zajedni~kih elemenata. Stoga je predloèno imenovanje tima, ~iji }e ~lanovi biti predstavnici HEP-a d.d. i dru{tava temeljnih djelatnosti – proizvodnje, prijenosa i distribucije.

Uprava je, sukladno Prijedlogu, imenovala Tim za izradu na~ela i razradu klju~nih elemenata organizacije i sistematizacije dru{tava HEP grupe

^lanovi Tima su: Bernarda Peji}, dipl. iur. - voditelj Tima, mr.sc. Dubravko Luka~evi}, Miroslav Mesi} dipl. ing., Mi{o Jurkovi} dipl. ing., Sanja Viski} Vurdelja dipl. iur. i Franjo Crnkovi} dipl. oec. Zada}a Tima je izrada prijedloga na~ela i razrada klju~nih elemenata organizacije i sistematizacije dru{tava HEP grupe i to:

- definiranje korporativnih funkcija i funkcionalnih nadle`nosti u odnosu prema dru{tvima u sastavu HEP grupe;

- organizacijski ustroj (nazivi i rang organizacijskih jedinica) i uspostavljanje fleksibilne organizacije s rukovodnim i funkcionalnim nadle`nostima;

- na~in ostvarivanja i sadràj rukovodne i funkcionalne nadle`nosti u poslovanju;

- katalog zanimanja s popisom poslova,- elasti~no angaìranje zaposlenika u okviru njihove

stru~ne osposobljenosti prema potrebama poslovnog sustava;- model vrednovanja poslova i radnih zadataka te ocjene,

selekcije i motivacije zaposlenika u dru{tvima HEP grupe.Pritom Tim mora uvaàvati vaè}e propise, najbolju

poslovnu praksu, program rada Uprave HEP-a d.d. za razdoblje 2004.-2008. godine i Ugovore o me|usobnim odnosima izme|u HEP-a d.d. i ovisnih dru{tava, potpisan 30. prosinca 2005. godine. Uprava je zaduìla Tim da najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanje izradi i Upravi dostavi prijedlog na~ela i klju~nih elemenata za izradu organizacije i sistematizacije dru{tava HEP grupe.

Na toj sjednici Uprava je prihvatila Informaciju o aktualnim elektroenergetskim okolnostima u sije~nju i velja~i ove godine te prihvatila Dono{enje izmjena i dopuna ra~unovodstvenih politika HEP-a.

(Ur)

Zapo~inje unutra{nja (re)organizacija

Umirovljeno 172 zaposlenika

U okviru poslovnog restrukturiranja HEP-a, predvi|eno je smanjenje tro{kova poslovanja, {to uklju~uje i smanjenje, odnosno optimiranje broja i strukture zaposlenika. Stoga je u svim dru{tvima HEP grupe u 2005. godini nastavljena provedba programa poticajnih mjera za prestanak radnog odnosa. Poticajne mjere bile su namijenjene zaposlenicima koji su do 31. prosinca 2005. godine stekli uvjete za odlazak u prijevremenu ili starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Poticajne mjere je do 31. prosinca 2005. godine prihvatilo ukupno 172 zaposlenika, {to ~ini 18 posto od ukupnog broja zaposlenika (954) koji su na taj dan imali uvjete za mirovinu. Odziv zaposlenika na ponu|eni Program u 2005. godini ve}i je u odnosu na 2004. godinu za 2,63 posto.

Ukupno je u HEP grupi s 31. prosincem 2005. godine umirovljeno 26 zaposlenika s VSS kvalifikacijom, deset V[S, 33 SSS, ~etiri NSS, 53 VKV, 31 KV, {est PKV i devet NKV.

Program poticajnih mjera za prestanak radnog odnosa u HEP grupi po dru{tvima je ostvaren kako slijedi.

U vladaju}em dru{tvu HEP d.d., od 49 zaposlenika koji su imali uvjete za provedbu Poticajnih mjera, prihvatilo ih je petoro i to troje sa VSS kvalifikacijom i po jedan sa VKV i kV.

U HEP Proizvodnji je uvjete za provedbu Poticajnih mjera imalo 188 zaposlenika, a prihvatilo ih je 35 (pet VSS, tri V[S, pet SSS, 13 VKV, {est KV, jedan PKV i dva NKV). Najvi{e zaposlenika umirovljeno je u PP HE Zapad (sedam) te PP HE Sjever i PP HE Jug (po {estorica).

U HEP Operatoru prijenosnog sustava umirovljeno je ~etiri zaposlenika (tri VSS i jedan VKV) od 101, koliko ih je imalo uvjete za provedbu poticajnih mjera. Dvojica su iz sjedi{ta i po jedan iz PrP Rijeka i PrP Zagreb.

Uvjete za provedbu poticajnih mjera u HEP Operatoru distribucijskog sustava imalo je 597 zaposlenika, a prihvatilo ih je 123 i to 14 VSS, sedam V[S, 26 SSS, ~etiri NSS, 37 VKV, 24 KV, ~etiri PKV i sedam NKV. Najvi{e zaposlenika umirovljeno je u DP Elektra Zagreb (28), potom u DP Elektrodalmacija Split (14), DP Elektroistra Pula (12) te DP Elektroslavonija Osijek (10).

U HEP Toplinarstvu, od 17 zaposlenika koji su imali uvjete za provedbu Poticajnih mjera, prihvatilo ih je petoro (jedan VSS, dva SSS, jedan VKV i jedan PKV).

U HEP Plinu, dvojica zaposlenika koji su imali uvjete za provedbu Poticajnih mjera, nisu ih prihvatili.

B.P.

ZAPOSLENICI

Poticajne mjere 2005.


BRANITELJI

Ispred sjedi{ta HEP-a u Zagrebu otkriven spomenik poginulim braniteljima

Mi vaši kolege, prijatelji, suborci, koji smo ostali iza vas, ~uvat

emo svjetlo i darivati ga svima u Hrvatskoj za ~ije svjetlo ste sami dali svoje živote

U Zagrebu je 31. ožujka o.g. otkriven spomenik ispred sjedišta HEP-a d.d., kao znak sje anja na 43 poginula i nestala branitelja iz HEP-a. Uz brojne okupljene branitelje i zaposlenike HEP-a predvo|ene predsjednikom Uprave mr.sc Ivanom Mravkom i ~lanovima Uprave HEP-a, ovoj su sve~anosti nazo~ili i Zoran Komar, pomo nik ministrice Ministarstva obitelji, branitelja i me|ugeneracijske solidarnosti, Vladimir Vrankovi , državni tajnik Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i predsjednik Skupštine HEP-a te Andrija Marka~, izaslanik vojnog ordinarija biskupa Jurja Jezerinca. Nakon intorniranja hrvatske himne, minutom šutnje odana je po~ast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata.

Okupljenima na prigodnoj sve~anosti, uvodno se obratio Tihomir Lasi , predsjednik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a:

- Osobita mi je ~ast, radost i zadovoljstvo pozdraviti vas u ime 3.300 hrvatskih branitelja iz HEP-a. Ponosni smo što smo danas u prigodi, nakon dugogodišnjeg ~ekanja, na dostojanstven na~in odati po ast svim našim poginulim braniteljima, pravim junacima Domovinskog rata.

Ovom se prigodom T. Lasi zahvalio svima koji su dali svoj doprinos za ostvarenje davne želje branitelja iz HEP-a, koji potkraj ove godine obilježavaju 10 godina od osnutka svoje Udruge. Otkrivanjem i ovog spomenika poginulim braniteljima HEP-a, rekao je T. Lasi , iskazuju zahvalu kolegama koji su svoje živote ugradili u temelje neovisne i slobodne Hrvatske. .

Osobito ganutljivim rije~ima, I. Mravak, i sam branitelj Domovinskog rata, izme|u ostalog je naglasio da se danas ostvaruje dug prema našim ljudima koji su za Domovinu dali najviše što su mogli - svoje živote.

- Ovo je trenutak kad ispunjavamo dug onima s kojima smo i sami bili, s onima koji su se nesebi~no, neusporedivo žrtvovali, neusporedivo s bilo ~ime u našoj dugoj hrvatskoj povijesti... Ako je do sada ovaj mali kutak ispred ulaza u Hrvatsku elektroprivredu bio obi~an djeli zelene površine, ovim ~inom on to prestaje biti. Mjesto je to na kojem e se zaustavljati naši pogledi, naše misli, mjesto koje e nas podsje ati na svetost naše obveze, na dragocjenost naše misije, mjesto protiv zaborava!

… Evo prizivam u naše misli, prizivam pred naše o~i scene vašeg puta, vašeg stradanja za Hrvatsku. Morali ste – jer to je jedino bilo logi~no za vas, ali i za sve nas – biti uz Domovinu koja strada... Mi vaši kolege, prijatelji, suborci, koji smo ostali iza vas, ~uvat emosvjetlo i darivati ga svima u Hrvatskoj za ~ije svjetlo ste sami dali svoje živote. Vi ste omogu ili da budemo to što jesmo, da budemo ovdje gdje jesmo.

Dragi prijatelji, prenosim svima vama osje aj ponosa i zahvalnosti uz poruku: ûvajmo ostavštinu naših prijatelja, suboraca i kolega, ~uvajmo svjetlo nad Hrvatskom u našem vremenu, i u onom koje slijedi. Heroji i odlu~ni ljudi, trebaju svakom naraštaju!

Zoran Komar, pomo nik ministrice Ministarstva obitelji, branitelja i me|ugeneracijske solidarnosti, naglasio je da je ovo spomen-obilježje za naše poginule branitelje, ali i za sve nas i našu djecu, kako se ne bi zaboravio Domovinski rat. Zahvalio je HEP-u, koji potvr|uje da je skrb o braniteljima zajedni~ka skrb svih nas.

Nakon što su, u okviru programa primjerenog dignitetu naših poginulih i nestalih branitelja, pro~itana njihova imena i organizacijske jedinice u kojima su radili, T. Lasi i I. Mravak otkrili su spomenik, položili cvije e i zapalili svije e. U ime regionalnih odbora Udruge, svije e su zapalili Vladimir âle, Mišo Veraja, Davor Tomljanovi i Ivica Kopf. Spomenimo da je idejni autor spomenika Ante Guberina

Sve~anost je vodio radijski novinar Dubravko Sidor, a prigodne tekstove govorio je glumac Jasmin Novljakovi . Uz primjerene pjesme poput Planula zorai Bože, smijem li?, na kraju je pro~itan i epitaf zapisan na spomeniku:

NE BOJ SE NISI SAM! IMA I DRUGIH NEGO TI, KOJI NEPOZNATI OD

TEBE ŽIVE TVOJIM ŽIVOTOM. I ONO SVE ŠTO BJE; ]U I SNI, GORI U NJIMA ISTIM ŽAROM, LJEPOTOM I ÎSTOTOM.

Uz blagoslov i molitvu, ova tužna i dostojanstvena sve~anost, završila je stihovima pjesme Iza polja makova, koja poru~uje - zauvijek e živjeti hrvatski ratnici!

Dragica Jurajev~iSnimio: Ivan Su{ec

ûvajmo svjetlo nad Hrvatskom

Tihomir Lasi : ponosni smo što smo danas u prigodi, nakon dugogodišnjeg ~ekanja, na dostojanstven na~in odati po~ast svim našim poginulim braniteljima

T. Lasi i I. Mravak otkrili su spomenik i zapalili svije e

Andrija Marka~, izaslanik vojnog ordinarija biskupa Jurja Jezerinca, posvetio je spomenik, a uz blagoslov i molitvu svatko je bio sa svojim mislima na nekog od svojih poginulih kolega

Ovaj mali kutak ispred zgrade HEP-a bit e mjesto protiv zaborava, poru~io je Ivan

Mravak

Zoran Komar se u ime Ministarstva obitelji, branitelja i me|ugeneracijske solidarnosti zahvalio HEP-u na velikoj skrbi o braniteljima


STRUKA

Tribina Hrvatskog nuklearnog dru{tva: «Restrukturiranje elektroenergetskog sustava i opcije za zadovoljenje elektroenergetskih potreba»

Na Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva, Sveu~ili{ta u Zagrebu odràna je 10. oùjka o.g. tribina Hrvatskog nuklearnog dru{tva, na kojoj je gostovao dr.sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik ministra gospodarstva Republike Hrvatske i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a. Govorio je o restrukturiranju elektroenergetskog sektora i opcijama za zadovoljenje budu}ih elektroenergetskih potreba u Hrvatskoj.

RESTRUKTURIRANJE ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA

Energetski sektor, naglasio je @. Tom{i}, doìvio je u posljednjih 15 godina velike promjene. Deregulacija i liberalizacija trì{ta, restrukturiranje, privatizacija (koja, kako je rekao, nije nu`na!), razdvajanje temeljnih elektroenergetskih djelatnosti... procesi su koji su neminovno zahvatili i Hrvatsku. Glavna aktivnost trenuta~no je uskla|ivanje na{eg zakonodavstva s EU direktivama. Osim utemeljenja HERE, najve}a novina u procesu uskla|ivanja, odnosno u zakonskim promjenama, je uvo|enje TSO modela, odnosno razdvajanje operatora prijenosnog i trì{nog sustava. Za pra}enje njihove stvarne neovisnosti ovla{tena je HERA, koja je neovisna i nije podlo`na politi~kim utjecajima.

- Glavninu zakonodavstva smo uskladili, no slijedi implementacija, koja je puno teì korak,naglasio je @. Tom{i}.

Pri kraju je, primjerice, izrada Pravilnika o ozna~avanju energetske u~inkovitosti, no valja donijeti jo{ niz podzakonskih akata. @. Tom{i} je najavio otvaranje trì{ta za sve kupce 1. srpnja 2008. godine {to je, kako je ocijenio, tako|er vrlo sloèn proces.

Govore}i o HEP grupi, kazao je:- Unato~ pritiscima, èlimo da HEP ostane

cjelovita tvrtka. Od HEP-a, jedne od najve}ih hrvatskih tvrtki, o~ekuje se da bude pokreta~ novog investicijskog ciklusa te je va`no da se odrì kao takav.

Premda privatizacija HEP grupe nije nuàn uvjet za razvoj trì{ta, ona }e se vjerojatno provesti kroz koju godinu, smatra @. Tom{i}. U novim hrvatskim energetskim zakonima, koje je Europska komisija ocijenila iznimno dobrim, omogu}en je opstanak cjelovite HEP grupe koja }e, rekao je @. Tom{i}, postati hrvatski energetski cluster.

Podsjetio je i na Sporazum o Zajednici za energiju zemalja jugoisto~ne Europe, potpisan u listopadu pro{le godine, za koji se o~ekuje da }e ga ve}ina zemalja potpisnica ratificirati, me|u kojima uskoro i Hrvatska. Njime se uspostavlja cjelovito trì{te prirodnim plinom i elektri~nom energijom, koje se temelji na zajedni~kom interesu i me|unarodnoj suradnji. Cilj mu je stvaranje stabilnog regionalnog trì{nog okvira sposobnog za privla~enje novih ulaganja.

Tko }e se nuklearnu

HEP I KUPCI

Informiranje o za{titi potro{a~a u 2005. i pravo potro{a~a na predstavljanje

HEP dobar primjer

Predstavnicima HEP-a Ani Mari} i Ivanu Mrljaku bilo je ugodno slu{ati pohvale ~elnika Saveza i Potro{a~a, Ilije Rkmana i Jadranke Kolarevi}, o kvalitetnom radu 21 povjerenstva za reklamacije potro{a~a HEP-a

U organizaciji Potro{a~a, Hrvatskog saveza udruga za za{titu potro{a~a, u Novinarskom domu u Zagrebu je 23. oùjka o.g. odràna prezentacija o informiranju o za{titi potro{a~a za 2005. godinu i rasprava u okviru okruglog stola o termi Pravo potro{a~a na predstavljanje. U okviru tematske cjeline Povjerenstva za reklamacije u sustavu za{tite potro{a~a, predstavnici HEP Operatora distribucijskog sustava Ana Mari} i Ivan Mrljak, predstavili su rad HEP-ovih povjerenstava ustrojenih u 21 distribucijskom podru~ju.

- Ova je godina, godina edukacije potro{a~a kojeg treba iz pasivnog konzumera pretvoriti u aktivnog potro{a~a. Nikada ne treba sumnjati u sposobnost gra|ana da ne{to promijene, naglasio je predsjednik Saveza udruga Potro{a~, Ilija Rkman. Voditeljica projekta Informiranje o za{titi potro{a~a,Jadranka Kolarevi}, primijetila je da gra|ani jo{ uvijek ne vjeruju dovoljno u institut àlbe i smatraju da su pritu`be uzaludne.

- To treba mijenjati, jer je samo educiran i informiran potro{a~ za{ti}en i od objekta postaje subjekt trì{nog ìvota, poru~ila je J. Kolarevi}. Na skupu je re~eno da su naj~e{}i razlozi reklamacija razina kvaliteta usluga, nepo{tivanje obveza iz jamstvenog lista te nepo{tivanje dobrih poslovnih obi~aja. U okviru prezentacija, predstavljeno je djelovanje Saveza udruga Potro{a~ u 2005. godini, uz zaklju~ak da je Savez ispunio svoju edukacijsku komponentu.

KUPCE ELEKTRI^NE ENERGIJE INFORMIRATI O RADU POVJERENSTVA

Za kupce elektri~ne energije ustrojena su povjerenstva za reklamacije potro{a~a u 21 distribucijskom podru~ju. Povjerenstva djeluju u

sastavu od pet ~lanova - tri predstavnika DP-a i dva predstavnika udruga za za{titu potro{a~a. Ukupno je za reklamacije u HEP-u uklju~eno 105 stru~njaka, 63 predstavnika HEP-a i 42 predstavnika udruga za za{titu potro{a~a. O suradnji HEP-a s Udrugom Potro{a~, iskustvu iz dosada{njeg rada i o tomu za{to se HEP odlu~io na takav sloèn ustrojbeni sustav Povjerenstva za reklamacije potro{a~a, govorila je Ana Mari}, pravnica u HEP ODS-u. Tom je prigodom naglasila da potro{a~e svakako treba informirati o radu povjerenstava. Naime, predstavnici HEP-ovih povjerenstava tijekom 2005. godine odlu~ivali su o 96 reklamacija, od kojih je 43 prihva}eno, dok je ostatak odbijen kao neutemeljen. Najvi{e reklamacija odnosilo se na obra~un elektri~ne energije i na neispravnost brojila.

Ivan Mrljak, rukovoditelj Slu`be za prodaju i odnose s potro{a~ima DP Elektra Karlovac najavio je o~ekivanje ve}eg broja reklamacija, budu}i da se od 1. travnja o.g. primjenjuju novi Op}i uvjeti za opskrbu elektri~nom energijom. Naime, reklamacije se najve}im dijelom upu}uju zbog nepoznavanja pravnih propisa. Prema novim Op}im uvjetima, kupac elektri~ne energije dobiva puna prava kao korisnik javne usluge.

- Na{a pozitivna iskustva rada povjerenstava trebalo bi vi{e popularizirati kao primjer kako se moè raditi s ciljem da se problem rije{i. Na{ poslovnik posluìo je i drugima kao dobar primjer – naglasio je I. Mrljak.

Okrugli stol

Sve pohvale HEP-uTijekom rasprave u okviru okruglog stola,

J. Kolarevi} predloìla je da se kupcima elektri~ne energije ukazuje jo{ vi{e na njihovo pravo za{tite preko povjerenstava za reklamacije. Preporu~ila je da se u prostorima za potro{a~e distribucijskih podru~ja na vidljivom mjestu izvjesi uputa o mogu}nosti reklamacije.

Ilija Rkman pohvalio je Hrvatsku elektroprivredu kao tvrtku koja bi trebala sluìti kao primjer drugima u odnosu s potro{a~ima zbog primjerenog podru~nog ustroja, kao i broja angaìranih predstavnika potro{a~kih udruga te redovitog periodi~kog izvje{}ivanja o primljenim reklamacijama i poduzetim mjerama. Posebno je naglasio da je na skupu u Bruxellesu, pri predstavljanju rezultata provedbe Zakona o za{titi potro{a~a - organizacija, rje{enja, poslovnik, broj i sastav povjerenstva u HEP-u dobio sve pohvale.

Raspravljalo se i o tomu tko bi trebali biti stru~njaci - predstavnici potro{a~a kao ~lanovi budu}ih povjerenstava za reklamacije potro{a~a, koje bi kvalifikacije i reference trebali imati te treba li svaki trgovac – davatelj javnih usluga imati petero~lano povjerenstvo za reklamacije, budu}i da ima poduze}a koja imaju jako malo zaposlenih.

Provedena rasprava uz aktivan udjel sudionika, svakako }e posluìti Potro{a~u uosmi{ljavanju daljnjih akcija.

Lucija Kutle


zaloìti za opciju?

Sudionicima tribine obratio se i predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan Mravak, poru~iv{i da ponajprije valja uhvatiti korak s porastom potro{nje elektri~ne energije kroz {to brì investicijski ciklus

SURADNJA

HEP-Verbund

U okviru suradnje dviju elektroprivrednih tvrtki, 28. oùjka o.g. su u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu predstavnici Verbunda odràli predavanje o upravljanju rizicima. Günter Rabensteiner i Josef Bogensperger predstavili su ~lanovima Uprave i poslovodstvu HEP-a model upravljanja rizicima u Verbund Austrian Power Tradingu.

Uz preporuku HEP-u da prona|e svoju specifi~nu matricu provo|enja upravljanja rizicima, re~eno je da su kao glavne grupe rizika u Verbund APT-u odre|eni trì{ni, kreditni, operativni i investicijski rizik. Potrebno je, savjetovali su, dobro definirati podru~ja rizika koja se odnose na pojedine dijelove tvrtke.

Upravljanje rizicima uklju~uje njihovu identifikaciju, analizu, kvantifikaciju, monitoring, upravljanje i kontrolu te kao takvo predstavlja mjerljiv doprinos ekonomskom razvoju kompanije.

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak i ~lan Uprave HEP-a za prijenos mr.sc. Ivica Toljan zahvalili su austrijskim kolegama na razmjeni iskustava. Predavanju je nazo~io i dr.sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik ministra gospodarstva Republike Hrvatske i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a te Marijan Kokol, predstavnik Verbund APT-a u Sloveniji.

T. J.

Upravljanje rizicima - mjerljiv doprinos razvoju

Josef Bogensperger i Günter Rabensteiner predstavili su upravljanje rizicima u Verbund APT-u

Uz poslovodstvo HEP-a, predavanju je nazo~io i dr.sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik ministra gospodarstva RH i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a

ENERGETSKE OPCIJE U HRVATSKOJ

Plin, ugljen, obnovljivi izvori, nuklearna energija – opcije su za zadovoljenje elektroenergetskih potreba u Hrvatskoj, koje imaju svoje «za i protiv», napomenuo je @. Tom{i}, pojasniv{i:

- Kod plina, dvojbu izaziva problem dobave. Ugljen je lak{e dobaviti, no tu je upitan ekolo{ki ~imbenik. Kod hidroenergije je ostalo malo mogu}nosti. Nuklearna opcija je otvorena, no postoji problem njenog prihva}anja u javnosti. Tu bi HND trebao imati ve}u ulogu.

Budu}i da je energetska ovisnost prepreka gospodarskom i socijalnom napretku, sve je aktualnije pitanje energetske sigurnosti, posebice izraèno zbog porasta cijene nafte. Osim toga, tu je i obveza ograni~avanja emisija stakleni~kihplinova, koja proizlazi iz Kyoto protokola. U rje{enju pitanja energetske sigurnosti i klimatskih promjena, razmatraju se obnovljivi izvori, energetska u~inkovitost te nuklearne elektrane. Prema mi{ljenju @. Tom{i}a, nuklearna energija moè imati sna`nu ulogu, ali je upitno kako u javnosti smanjiti percepciju njenog rizika.

Osvrnuv{i se na pitanje lobija u hrvatskoj energetici, @. Tom{i} je rekao kako oni ne postoje, a ponajmanje nuklearni. Postoje, kazao je, tek lobiji

pro i kontra pojedinih energetskih opcija. Kako je zaklju~io, bez obzira na sve potencijalne prednosti, nitko se ne trudi propagirati nuklearnu energiju.

Predsjednik HND-a Nikola âvlina smatra da bi Hrvatska trebala razmotriti ideje koje su za nju primjenljive, posebice primjere iz malih, sli~nih zemalja. Izdvojio je Finsku, koja je donijela parlamentarnu odluku o izgradnji pete nuklearke. O ulozi HND-a je rekao:

- Na{e Dru{tvo nije lobisti~ko, nego edukacijsko te HND ne moè rije{ti problem prihva}anja nuklearne opcije u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak je napomenuo da su za HEP sve opcije otvorene. No ponajprije, naglasio je, valja uhvatiti korak s porastom potro{nje elektri~ne energije kroz {to brì investicijski ciklus, izgradnjom izvora s prijenosnom mreòm. Potrebni novi megavati za sada se osiguravaju kroz izgradnju hidroelektrana i plinskih elektrana.

Na tribini se ~ula i ocjena da se nuklearci ne mogu boriti protiv mo}nog plinskog lobija, ali i da se politi~ke strukture boje iza}i u javnost s nuklearnom opcijom. Mi{ljenja su podijeljena: na komu je red da se zaloì za nuklearnu opciju - na slu`benoj politici ili na Hrvatskom nuklearnom dru{tvu?

Tatjana Jalu{i}

Dr.sc. @eljko Tom{i}, pomo}nik ministra gospodarstva Republike Hrvatske: Hrvatsko nuklearno dru{tvo trebalo bi intenzivnije djelovati u javnosti u pogledu percepcije rizika nuklearne opcije


BRANITELJI

5. Glavna izborna skup{tina UHB HEP-a 1990-1995.

Za predsjednika Udruge ponovno je jednoglasno izabran dosadašnji predsjednik Tihomir Lasi , koji je dosadašnjim radom potvrdio da je pravi ~ovjek na pravom mjestu

Posljednjeg dana ožujka, Udruga hrvatskih branitelja HEP-a održala je sjednicu 5. Glavne izborne skupštine. Uz 95 sabornika, nazo~ili su i brojni gosti - presjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak, ~lanovi Uprave Ivo ôvi i Ante Despot, direktor DP-a Elektra âkovec Ratimir Orlovac, direktor DP Elektra Slavonski Brod Zdenko Veir i drugi.

Nakon izbora radnih tijela Skupštine, prihva enisu prijedlozi izmjena i dopuna Statuta Udruge. Potom je dosadašnji predsjednik Tihomir Lasi nazo~ne izvijestio o brojnim aktivnostima Središnjeg odbora Udruge, koji je u prethodnom dvogodišnjem razdoblju održao ~ak 15 sjednica. Udruga branitelja je tijekom svog uskoro desetogodišnjeg djelovanja uspjela ostvariti svoju temeljnu zada u - okupljanje i me|usobno pomaganje branitelja i zaštita dostojanstva i promicanja istine o Domovinskom ratu. I ovom je prigodom T. Lasi naglasio zadovoljstvo što se kona~no ostvarila davna želja branitelja HEP-a, a to je otkrivanje spomenika ispred središnjice HEP-a u Zagrebu za 43 poginula i nestala branitelja iz HEP-a. Zahvalio je na potpori Predsjedniku Uprave i cijeloj Upravi.

Izvješ uju i o najvažnijim aktivnostima i ~lanstvu regionalnih odbora Udruge, skupu su se obratili donedavni njihovi predsjednici. Zvonimir Vavro, podsje aju i na okruglu 10. obljetnicu Udruge, iscrpno je govorio o aktivnostima Regionalnog odbora za središnju Hrvatsku, ocijenivši da su u prethodne dvije godine u~inili jako puno, a sve je više branitelja koji se u~lanjuje u njihovu Udrugu.

Predsjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak u svom je pozdravnom govoru naglasio da je ovo sretan naraštaj, koji je svjedo~io povijesnom doga|aju stvaranja hrvatske države. Komentiraju i sve~ani doga|aj, otkrivanje spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz HEP-a ispred zgrade sjedišta HEP-a, rekao je da je to rezultat dobre suradnje Udruge i Uprave te ~estitao Udruzi na izvanrednoj organizaciji ovog zna~ajnog doga|aja. Na kraju je poželio uspjeh onima koji e biti izabrani na ~elo Udruge, poru~ivši im da su im vrataHEP-a uvijek otvorena za još bolju budu u suradnju.

Nakon obra anja još nekih od gostiju Skupštine, prišlo se izboru predsjednika Udruge, Središnjeg odbora, Nadzornog odbora i Suda ~asti. Za predsjednika Udruge ponovno je jednoglasno izabran dosadašnji predsjednik Tihomir Lasi , koji je dosadašnjim radom potvrdio da je pravi ~ovjek na pravom mjestu. Stari-novi predsjednik zahvalio je na ukazanom povjerenju te obe ao da e se on osobno kao prvi ~ovjek Udruge, kao i ostali njeni ~lanovi, truditi da se i u budu em razdoblju održi dosadašnja razina kvalitete rada, odnosno nastojati je još poboljšati.

Dragica Jurajev~i

Branitelji vjeruju Udruzi

T. Lasi , koji je ponovno jednoglasno izabran za predsjenika Udruge, zahvalio je na ukazanom povjerenju

HRVATSKO ENERGETSKO DRU[TVOZAKLADA “HRVOJE PO@AR”

Glavni odbor Zaklade “Hrvoje Poàr”, na temelju Poslovnika o dodjeli godi{nje nagrade “Hrvoje Poàr” te Poslovnika o stipendiranju mladih energeti~ara, objavljuje

N A T J E ^ A JI. Znanstvenim i stru~nim djelatnicima dodjeljuju se godi{nje nagrade “Hrvoje Poàr”, u obliku plakete i povelje: - za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku energetike;- za inovacije u podru~ju energetike;- za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom; - za unaprje|enje kvalitete okoli{a, vezano uz energetske objekte;- za popularizaciju energetike.Nagrada za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku energetike u pravilu se dodjeljuje pojedincu.Ostale nagrade se mogu dodijeliti pojedincu, grupi stru~njaka koji su zajedno ostvarili nagra|eno djelo, ili organizaciji - nositelju nagra|enog projekta.Prijedlog za dodjelu godi{njih nagrada, s pisanim obrazloènjem i s priloènom dokumentacijom, mogu podnijeti znanstvene i znanstveno-nastavne organizacije, znanstvena i stru~na dru{tva, pojedini znanstveni i javni radnici, te ostale ustanove i trgova~ka dru{tva.II. Studentima energetskog usmjerenja, zavr{nih godina studija i diplomantima, dodjeljuje se pet (5) godi{njih nagrada “Hrvoje Poàr”, u obliku povelje i u nov~anom iznosu:- za izvrstan uspjeh u studiju, i/ili za posebno zapaèn diplomski rad iz podru~ja energetike.Prijedlog za dodjelu godi{nje nagrade najboljim studentima energetskog usmjerenja mogu podnijeti znanstveno-nastavne organizacije, sveu~ili{ni nastavnici, ili sami studenti.Prijedlozi se podnose pisano, s obrazloènjem.III. Studentima energetskog usmjerenja dodjeljuje se pet (5) jednogodi{njih stipendija za zavr{ne godine dodiplomskog studija. Prijedlog za dodjelu stipendija mogu podnijeti sveu~ili{ni nastavnici ili sami studenti. Kandidati koji se èle natjecati za nagradu ili stipendiju du`ni su popuniti upitnik koji mogu dobiti u tajni{tvu Hrvatskog energetskog dru{tva te na WEB stranici HED-a: www.hed.hr.IV. Natje~aj je otvoren od 1. do 30. travnja 2006. godine. Prijedlozi se podnose tajni{tvu Hrvatskog energetskog dru{tva, Zagreb, Savska cesta 163, p.p.141. Prijava mora sadràvati ime/naziv i adresu predloènika s brojem telefona.Stipendije Zaklade “Hrvoje Poàr”, bit }e dodijeljene kandidatima koji ne primaju druge stipendije.

Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 01/ 60 40 609, 63 26 134, e-mail: hedÁeihp.hr, mmoricÁeihp.hrOdluka Glavnog odbora o dodjeli nagrada bit }e objavljena u dnevnim listovima i stru~nim publikacijama te na WEB stranici HED-a: www.hed.hr.

Predsjednik Uprave I. Mravak poru~io je braniteljima da su im vrata HEP-a uvijek otvorena za još bolju suradnju

Glavnoj izbornoj skupštini su, uz 95 sabornika, nazo~ili i brojni gosti


OBLJETNICE

Godina Nikole Tesle

U tijeku su brojne aktivnosti obiljeàvanja Godine Nikole Tesle u Hrvatskoj, {to ih pod koordinacijom Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske organizira dvadestak institucija, udruga i tvrtki, me|u kojima jednu od va`nijih uloga ima i HEP. Izdvajamo nekoliko aktualnosti:

SMILJAN I GRAD GOSPI]

• Po~elo je cjelovito ure|enje Memorijalnog centra Nikole Tesle u Smiljanu, koje uklju~uje ure|enje Tesline rodne ku}e s dijelom dokumentarne gra|e o Teslinu djetinjstvu, mjesne crkve i tematskog parka sa spomenikom Tesli. HEP }e u okviru projekta obaviti rekonstrukciju lokalne niskonaponske mreè.

TEHNI^KI MUZEJ ZAGREB

• U Tehni~kom muzeju u Zagrebu, zapo~ela je realizacija projekata koje provodi Muzej u kojima, tako|er, temeljem Sporazuma iz srpnja 2005. godine - sudjeluje HEP. To je cjelovita obnova i dopuna novim eksponatima kabineta Nikole Tesle, odljev u bronci Tesline biste autora Emila Bohutinskog, izdavanje (prve) doktorske dizertacije o temi Tesle i njegovih izuma prof. emeritusa Vladimira Muljevi}a i drugi projekti.

PROMOCIJA, MEDIJI• Pokrenute su internetske stranice

www.nikolatesla.hr, koje }e biti sredi{nji medij za prikaz aktivnosti obiljeàvanja Godine Nikole Tesle, ali i op}enito informacija o ìvotu i djelima Nikole Tesle. Na stranici je objavljen natje~aj za izbor slogana i znaka Obljetnice te za oblikovanje internetske stranice. Za obiljeàvanje Godine Nikole Tesle u Republici Hrvatskoj izabran je slogan Nikola Tesla - 150

godina genija.

ME\UNARODNI ZNANSTVENO-STRU^NI SKUP

• U tijeku je realizacija i priprema znanstveno-stru~nog skupa, koji }e se odràti 28. i 29. lipnja u Zagrebu u kojem sudjeluje i HEP, a nositelj je Hrvatska akademija tehni~kih znanosti (vi{e na www.hatz.hr). Podsje}amo: HEP svoje sudjelovanje ostvaruje ~lanstvom u Po~asnom odboru (mr. Ivan Mravak predsjednik Uprave), u Organizacijskom odboru (mr. Ivica Toljan, ~lan Uprave), Znanstvenom odboru (dr. Alfredo Vi{kovi}, Sektor za razvoj). Otvorena je mogu}nost prijave sudionika iz HEP-a s referatima o raznim temama iz podru~ja energetike.

Rok za prijavu sudjelovanja i slanja saètaka radova za Znanstveno-stru~ni skup „@ivot i djelo Nikole Tesle“, bio je produljen do 31. oùjka o.g.

M.B. Matkovi}, ~lan Operativnog odbora za

obiljeàvanje Godine Nikole Tesle

Va`na uloga HEP-a

HEP I KUPCI

Novi Op}i uvjeti za opskrbu elektri~nom

energijom i i Pravilnik o naknadi za priklju~enje na elektroenergetsku mreù i

pove}anje priklju~ne snage

Nakon prilagodbe hrvatskih energetskih zakona europskoj elektroenergetskoj regulativi, uslijedila je izrada podzakonskih akata. Jedan od najva`nijih svakako su Op}i uvjeti za opskrbu elektri~nom energijom, koji su stupili na snagu 1. travnja ove godine.

Rije~ je o dokumentu kojim su bitno promijenjeni odnosi izme|u isporu~itelja i kupaca elektri~ne energije u Hrvatskoj te su preciznije utvr|eni uvjeti za ugovaranje svih vrsta usluga. Valja naglasiti da se tim dokumentom stvaraju uvjeti za trì{ne odnose, osobito glede promjene opskrbljiva~a elektri~ne energije, jer 2008. godine se predvi|a potpuno otvaranje trì{ta elektri~ne energije. Tada }e, naime, svi kupci elektri~ne energije u Hrvatskoj imati pravo na izbor opskrbljiva~a.

Jednako tako, preciznije su utvr|eni uvjeti za priklju~enje na elektroenergetsku mreù, odnosno izdavanje energetske suglasnosti, a iscrpno su razra|eni odnosi u svezi s obra~unom mjernog mjesta, kao i pristupa mjernom mjestu. Utvr|ena je i nova metodologija za odre|ivanje neovla{tene potro{nje te obveza ugradnje limitatora, sukladno obvezi HEP-a da uredi priklju~no i mjerno mjesto kako bi se mreà za{titila od nekontroliranog optere}enja te pripremila za rad u trì{nim uvjetima.

Osim Op}ih uvjeta, spomenimo da je donesen i Pravilnik o naknadi za priklju~enje na elektroenergetsku mreù i pove}anje priklju~ne snage.

Oba ova va`na dokumenta, koji ure|uju temeljne odnose Hrvatske elektroprivrede i kupaca elektri~ne energije objavljena su u Biltenu Vjesnika HEP-a broj 165, od 27. oùjka 2006. godine, a i na Infohepu.

\.S.

Preciznije utvr|eni odnosi

O pripremi i sudjelovanju Hrvatske elektroprivrede na me|unarodnom skupu „@ivot i djelo Nikole Tesle“, koji }e se odràti u Zagrebu i Smiljanu 28. i 29. lipnja o.g., u HEP-u je 31. oùjka o.g. odràn radni sastanak prof. dr.Zlatka Kniewalda, predsjednika Hrvatske akademije tehni~kih znanosti i predsjednika Organizacijskog

odbora spomenutog skupa i mr. sc. Ivice Toljana, ~lana Uprave HEP-a i ~lana Organizacijskog odbora skupa. Sastanku su nazo~ili i Mihovil-Bogoslav Matkovi}, koordinator programa obiljeàvanja Godine Nikole Tesle u HEP-u i Tomislav Bituh, zanstveni novak i organizacijski tajnik Skupa.

(Ur)

Radni sastanak u HEP-u o temi skupa „@ivot i djelo Nikole Tesle“

PROMIJENJENA RAZDOBLJA DNEVNIH TARIFA

U nedjelju 26. oùjka 2006. godine, po~etkom ljetnog ra~unanja vremena, promijenila su se i razdoblja, u kojima vrijede dnevni tarifni stavovi za elektri~nu energiju.

Naime, od 26. oùjka, elektri~na energija obra~unava se prema vi{oj tarifi u razdoblju od 8 do 22 sata, a prema niòj tarifi no}u, od 22 do 8 sati.

(Ur)


Gdje se afirmira znanje, gdje se kreira budu}nost na{e zemlje i gdje se promi~e Hrvatska, kao {to je to slu~aj s ~asopisom „Meridijani“, logi~no je da je tu i Hrvatska elektroprivreda

U Gradskom muzeju Vukovar, 14. oùjka o.g. predstavljen je 103. broj ~asopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja „Meridijani“, koji je ve}im dijelom posve}en Vukovaru. Zahvaljuju}i odluci predsjednika Uprave HEP-a mr. sc. Ivanu Mravku, svaki u~enik osnovnih i srednjih {kola u Vukovaru dobit }e po jedan primjerak 103. broja „Meridijani“. Predstavljanje je, u ime doma}ina, vodila ravnateljica Muzeja i autorica jednog od tekstova o Vukovaru (Suza u oku, ponos u srcu), Ruìca Mari}.

- Razaranje na{eg grada 1991. godine skrenula je pozornost doma}e i svjetske javnosti na Vukovar. Pokreta~ „Meridijana“, prof.dr.sc. Dragutin Feletar - dekan PMF-a u Zagrebu, kroz monografiju Tisu}ljetni grad na Dunavu, zapo~eo je skupljati dokumentaciju o gradu, zapo~eo pri~u o povijesti Vukovara. Bio je to po~etak svega onoga u ~emu }e kasnije sudjelovati povjesni~ari, geografi, umjetnici. Zanimljivo je da se o Vukovaru u ovom ~asopisu ve} tre}i puta pi{e te da }e svaki ~itatelj na dar dobiti Vukovarsku bijelu golubicu akademske kiparice iz Zagreba Dore Kova~evi}, rekla je R. Mari}.

Vukovara se mnogi sjete samo jedan ili dva puta godi{nje, na Dan grada 3. svibnja ili 18. studenog na Dan kada je grad doìvio ratnu kataklizmu. Mnogi nisu mogli ni zamisliti da bi Vukovar, koji je jo{ 18. studenoga 1998. bio golema hrpa ru{evina, mogao ponovno zapo~eti drugi ìvot. Ljiljana Alvir napisala je upravo takvu pri~u, pri~u koju Vukovar ìvi danas.

- Ne trebamo ìvjeti u pro{losti, ali je moramo dobro zapamtiti kako bismo se mogli okrenuti budu}nosti. Zato, ako jo{ niste bili u Vukovaru nakon rata, svakako to u~inite, to je obveza svakoga od nas. Zato je cjelokupno uredni{tvo „Meridijana“ do{lo u Vukovar, kako bi i na taj na~in zahvalili svima koji su branili ovaj grad. Posjetili smo Memorijalno groblje `rtava Domovinskog rata te razgledali hrvatski grad-heroj. Zahvaljujemo HEP-u, a posebno predsjedniku Uprave mr. sc. Ivanu Mravku {to su odlu~ili sponzorirati na{ 103. broj, kojeg }e dobiti svaki u~enik ovoga grada. Zahvaljujemo i Optima telekomu, koji je sponzorirao Vukovarsku bijelu golubicu, naglasila je urednica ~asopisa „Meridijani“ Petra Somek.

Okupljene u Dvorcu Eltz, u kojem je smje{ten Muzej, pozdravili su i dogradona~elnik Vukovara Vladimir Emedi te Petar Tumir, izvr{ni direktor

slavonsko-baranjske regije Optima Telekoma. U ime HEP-a, predstavljanju su prisustvovali Vladimir âvlovi} - direktor DP Elektra Vinkovci, Tomislav Salamon – rukovoditelj Pogona Vukovar i Mihovil Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u HEP-a.

U ime predsjednika Uprave HEP-a, nazo~nima se obratio V. âvlovi}:

- Drago mi je da sudjelujemo u ovom projektu {to je i logi~no, jer gdje se afirmira znanje, gdje se kreira budu}nost na{e zemlje i gdje se promi~e Hrvatska, kao {to je to slu~aj s ovim ~asopisom, tu je i Hrvatska elektroprivreda. Neka uspije va{ trud za Vukovar i za sve nas.

Posebno je nadahnuto govorio rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u HEP-a, Mihovil Bogoslav Matkovi}:

- Ovdje se, bez obzira na sav profesionalizam, ne moète oteti emocijama. Svaki put sam u ovom gradu ostao zate~en. Da, logi~no je da je tu Hrvatska elektroprivreda, da smo ovdje mi, njeni predstavnici. Bili smo tu 1991., kada smo „dràli upaljeno svjetlo“, sve do studenoga te godine, kada smo protjerani i kada se to svjetlo ugasilo. HEP je nastavio ~uvati to svjetlo na druk~iji na~in - susretima s Vukovarcima, s vukovarskim muzejom pa 1996., kada smo do{li snimiti {tete na elektroenergetskom sustavu, prije po~etka priprema Sporazum o reintegraciji Hrvatskog Podunavlja u hrvatski elektroenergetski sustav. Za{to HEP nije ostao ravnodu{an na „Meridijane“? Za jednu je svjetsku knjièvnicu re~eno da ona ima o~i svoje zemlje, a ja bih za ovaj ~asopis rekao da gleda o~ima Hrvatske. Budu}i da su „Meridijani“ o~i, mi im dajemo svjetlost da bolje vide Hrvatsku.

Prisje}aju}i se toga vremena, M.B. Matkovi} je pro~itao svoj tekst „Svjetlost koja ostaje“, objavljen u rujnu 1997. godine u posebnom broju HEP Vjesnika, HEP u Podunavlju.

„…Evo traì se rije~, ali je nema da ocrta i posvjedo~i prizor Vukovara. Hoda{ komornim slomljenim siluetama grada i ~uje{, doista ~uje{: ru{evine zovu na molitvu i pomo}! Zovu te da ostane{ tamo, a kako }e{ ostati ako jo{ nisi ni do{ao?! Evo jo{ jedno mjesto s plamte}im hrvatskim krièm, evo svjetlosti koja ostaje, koja osvjetljava budu}nost…

…Nitko neka ne traì oprosta, izuze}a od Vukovara: tamo svatko mora do}i nekim svojim putem – dnevnim ili imaginarnim. Kartu, sinopsis zla, zamijeniti kartom dobra, rastegnuti ju iznad grada do njegove vje~nosti. Jer ako do sada nije, odsada Vukovar postaje vje~an. Vje~an kao ostav{tina. Kao i narod koji ga sanja i kojem pripada.“

Predstavljanje „Meridijana“ zaokruìo prof.dr.sc. Dragutin Feletar, koji je nazo~ne upoznao s ciljevima ure|iva~ke politike tog ~asopisa te 103. broja, koji je bio razlogom posjeta Vukovaru.

Denis Karna{

SPONZORSTVA

HEP sponzorirao 103. broj ~asopisa „Meridijani“ predstavljenog u Vukovaru

Svjetlost - da bolje vide Hrvatsku

Drago mi je da sudjelujemo u ovom projektu i neka uspije va{ trud za Vukovar i za sve nas, poru~io je V. âvlovi}

Pokreta~ „Meridijana“, prof.dr.sc. Dragutin Feletar, ravnateljica Muzeja Vukovar Ruìca Mari} i urednica ~asopisa „Meridijani“ Petra Somek predstavili su 103. broj ~asopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja

M.B. Matkovi}: za jednu je svjetsku knjièvnicu re~eno da ima o~i svoje zemlje, a ja bih za ovaj ~asopis rekao da gleda o~ima Hrvatske


PREDSTAVLJANJE

Prvo me|unarodno dvojezi~no izdanje ~asopisa Energija

Osmog oùjka 2006. godine u Muzeju Mimara u Zagrebu, predstavljeno je prvo me|unarodno dvojezi~no izdanje znanstveno-stru~nog ~asopisa Energija, kojeg izdaje Hrvatska elektroprivreda, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta. Uz novo uredni{tvo, predstavljena je nova ure|iva~ka politika, koncepcija i grafi~ki izgled ovog ~asopisa s tradicijom izlaènja duljom od pola stolje}a

Mr.sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a i predsjednik Ure|iva~kog savjeta Energije, kazao je da }e taj ~asopis doprinositi stru~noj osposobljenosti, koja je preduvjet za rje{avanje energetskih pitanja. Energija, napomenuo je, objavljuje aktualne energetske teme, a otvorena je za objavljivanje radova svim znanstvenicima i stru~njacima koji mogu dati svoj doprinos razvoju energetike.

Prema rije~ima glavnog urednika Nikole Brukete, savjetnika predsjednika Uprave HEP-a, temeljita promjena Energije bila je nu`na, s obzirom na nove okolnosti, vezane za prelazak na trì{ni na~in poslovanja. Uz dosada{nje teme iz podru~ja tehnike i tehnologije, ~asopis }e ubudu}e imati i nove sadràje koji se odnose na ekonomske, pravne i organizacijske aspekte elektroprivredne djelatnosti i energetike. Dvojezi~nim hrvatsko-engleskim izdanjem te pro{irenim popisom primatelja, Energiju}e se nastojati pribliìti ~itateljima i autorima u regionalnom okruènju.

- @elimo da to bude moderan, koristan i stru~an ~asopis, s fokusom na elektroprivrednu djelatnost,naglasio je N. Bruketa.

JEDAN OD PUTOVA RAZMJENE I MULTIPLICIRANJA ZNANJA

Posebice se osvrnuv{i na zna~aj upravljanja znanjem u Hrvatskoj elektroprivredi, predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak je rekao:

- Ovo nije ovo novi ~asopis u smislu njegova ustanovljenja, njegova po~etka – ~asopis ima polustoljetnu tradiciju. On je nov, prije svega po svojoj misiji. Njime }emo pokazati, da je Hrvatska elektroprivreda kao njegov vlasnik, tvrtka znanja i da kao takva radi na stvaranju znanja. Autoritetom nove misije ~asopisa, podupirat }emo gospodarstvo znanja na{e dràve, pokazuju}i izravno da smo upravo mi njegov konstitucijski dio.

Postoji ne{to {to svaka ozbiljna dràva mora imati, a to je energetski put, smjer, strategija... Takav put izravno vodi, izravno je u funkciji razvoja, i on }e biti glavni oslonac Hrvatske elektroprivrede na putu Hrvatske u Europsku uniju.

Mi kao izdava~i, naravno, ne èlimo biti tutori uredni{tvu ili autorima. âk {tovi{e: kriti~ka snaga znanja koju }e kristalizirati Energija bit }e obvezuju}a u poslovnoj praksi HEP-a. Energija moè tu istu praksu i provjeravati.

Kao potvrda da odnos HEP-a prema znanju predstavlja na{u autenti~nu vrijednost, spomenut }u ovom prigodom i Nastavno-obrazovni centar Velika kod Poège, kojeg koncepcijski i sadràjno razvijamo kao sredi{te za obuku i stru~no usavr{avanje razli~itih profila na{ih zaposlenika, prema najrecentnijim

primjerima permanentnog obrazovanja u svijetu. Nema razloga da i Energija ne bude jedno od potpornih sredstava za izgradnju provjerenih i ~vrstih temelja energetskog okruènja. Znanjem i obrazovanjem }emo izgra|ivati i, kako smo konstatirali u Programu Uprave, zadràvati na{ klju~ni menad`ment i najva`nije osoblje koje nosi na{u funkciju, i koje }e biti nositelj promjene za prijelaz na nove trì{ne okolnosti. Upravljanje znanjem, kao novi interdisciplinarni poslovni model u na{oj tvrtki, podrazumijeva poticanje i stvaranje znanja, njegovu ponudu i razmjenu sa svijetom, i kona~no primjenu u svrhu pove}anja vrijednosti poduze}a. Energija }e svojim dvojezi~nim izdavanjem, inicirati jedan od putova spomenute razmjene i multipliciranja znanja.

O~ekujemo da }e Energija, ostvaruju}i svoju misiju, biti bliska realnom ìvotu u energetskoj sferi. Ona }e identificirati realna rje{enja u sve zahtjevnijem energetskom ambijentu u kojem nitko ne moè sa sigurno{}u anticipirati doga|aje u idu}ih pet, a kamoli dvadeset godina. Energiju vidimo kao graditelja standarda, kriterija struke, verifikatora vjerodostojnosti na{ih opcija. Energija }e provjeravati odgovornost “decision makera”. @elimo kona~no da ~asopis Energija osvoji i predstavlja referencu za svog izdava~a, ali naravno i za svoje autore i sve koji }e na tome raditi. I kao malu digresiju, izdvajam poticajnu ~injenicu da se nova koncepcija âsopisa doga|a u godini u kojoj obiljeàvamo veliki jubilej velikana Nikole Tesle: 150 obljetnicu njegova ro|enja, u kojem u brojnim projektima sudjeluje Hrvatska elektroprivreda.

Zbog svega iznesenog, odlu~ili smo na{em ~asopisu Energija dati novu energiju. I ovaj dana{nji doga|aj, va{ odziv na promociju prvog broja nove Energije, doprinos je na{oj namjeri.

ENERGIJA NAJBOLJIM STUDENTIMA FER-a I FSB-a

Obnovljenu Energiju pozdravili su i dràvni tajnici: Nikola Ruìnski iz Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva, Vladimir Vrankovi} iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva te Slobodan Uzelac iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta.

Suradnici u prvom ovogodi{njem broju, prof. Danilo Fereti}, s Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva i prof. Vjekoslav Afri} s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstavili su dvije sredi{nje teme Energije.D. Fereti} je govorio o temeljnim problemima proizvodnje elektri~ne energije u Hrvatskoj u kratkoro~nom i srednjero~nom razdoblju, a V. Afri} o upravljanju znanjem i odrìvom razvoju HEP grupe.

Najboljim studentima energetskih usmjerenja na Fakultetu elektrotehnike i ra~unarstva (Stipi Mikuli}u, Josipu Rado{u, Ivanu Raj{lu i Ivanu Matovini) te na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu(Stanku [kecu, Vasku Plevniku, Sandiju Ribari}u i Borisu Majcenu), koje je HEP kao izdava~ uvrstio na popis primatelja, mr.sc. I. Mravak je uru~io primjerke prvog ovogodi{njeg broja Energije.

Tatjana Jalu{i}Snimio: Ivan Su{ec

Energiji nova energija

Nikola Bruketa, mr. sc. Kaìmir Vranki}, prof. Danilo Fereti} i prof. Vjekoslav Afri} prigodom predstavljanja ~asopisa Energija, koje je vodio Kre{imir Mi{ak

Obnovljenu Energijupozdravili su dràvni tajnici Nikola Ruìnski…

Mr. sc. Ivan Mravak uru~io je Energiju najboljim studentima energetskih usmjerenja na zagreba~kom FER-u i FSB-u

…Vladimir Vrankovi}… …i Slobodan Uzelac


STRUKA

Izgradnja europskog trì{ta elektri~ne energije

Sredi{nji poloàj operatora prijenosnog sustava André Merlin, predsjednik Uprave RTE-a (Francuska) i predsjednik Europskog foruma za promet i energetiku, odrào je predavanje tijekom Simpozija CIGRE-IEEE, San Antonio, SAD, odrànom od 5. do 7. listopada 2005. godine, a prilago|eni tekst objavljen je u ~asopisu CIGRE-a, ELECRA u velja~i ove godine. Budu}i da je rije~ o aktualnoj temi i za ~itatelje HEP Vjesnika pou~nom {tivu, prenosimo ga u cijelosti

Na izgradnju europskog unutra{njeg trì{ta elektri~ne energije, tijekom posljednjeg desetlje}a utjecala su tri temeljna zakona (tri europske direktive) donesena 1996., 2003. i 2005. godine, a jednako tako i njihovo uskla|ivanje s razli~itim doma}im zakonima (prva dva).

Prihva}anje na~ela o regulaciji trì{ta elektri~ne energije zapravo spada u ovlast Europskog parlamenta i Europskog vije}a, na temelju prijedloga Europske komisije. Europska komisija prati jedan neformalni proces poznat pod nazivom Firentinski forum, na kojem se redovno okupljaju uklju~ene strane radi razmatranja razli~itih mogu}nosti i zajedni~kog dono{enja rje{enja.

To trì{te trenuta~no se sastoji od 25 dràva ~lanica s 380 milijuna stanovnika (slika 1). Od 2007. godine trì{ta }e biti potpuno otvorena, {to zna~i da }e svi europski kupci, pa tako i oni doma}i, biti u mogu}nosti izabrati svog opskrbljiva~a, bez obzira na njegovu lokaciju u Europi.

Struktura i nesmetani rad trì{ta oslanjaju se, prema na{em mi{ljenju, na {est klju~nih ~imbenika.

• Regulirani pristup tre}e strane prijenosnoj mreì s tarifom koja se ne temelji na udaljenosti te koja je unaprijed definirana i objavljena.

• Nezavisni operator prijenosnog sustava (OPS), koji je odgovoran za objekte prijenosne mreè kojih je, u ve}ini slu~ajeva, i vlasnik te koji je zaduèn za tokove snage u pojedinoj dràvi ~lanici, na razini Europe sura|uje unutar ETSO-a (Europske udruge operatora prijenosnog sustava).

• Nezavisni regulator u svakoj dràvi ~lanici, koji nadzire po{tivanje pravila o djelovanju trì{ta u suradnji s tijelima ovla{tenim za trì{no natjecanje.

• Mehanizam «dra`be» za upravljanje zagu{enjem na interkonekcijama izme|u dràva.

• Nepostojanje pristupne pristojbe na granicama pojedine dràve.

• Neobvezne burze elektri~ne energije kao dopuna bilateralnim transakcijama.

U izgradnji tog unutra{njeg trì{ta, jednako tako se uvaàvaju i zahtjevi za sigurnost opskrbe krajnjeg korisnika kroz ostvarivanje visoke razine pouzdanosti sustava, posebice nakon {to je donesena Direktiva iz 2005. Uspje{nost izgradnje trì{ta bio je mogu} isklju~ivo zahvaljuju}i zajedni~koj izradi trì{nih pravila, u ~emu su sudjelovale sve zainteresirane strane, uklju~uju}i operatore prijenosnog sustava, koji su imali i nadalje imaju bitnu ulogu kroz poslove koji su im povjereni.

ORGANIZACIJA REGULACIJE

U skladu s europskom Direktivom iz 2005. godine, svaka dràva ~lanica mora imenovati regulatora za elektroenergetski sektor. Taj zahtjev se razli~ito provodi u pojedinim zemljama pa postoje i velike razlike u opsegu ovlasti. Pokrivena podru~ja mogu obuhva}ati samo elektroenergetiku, ali i plin pa ~ak i telekomunikacije i druge djelatnosti. U pogledu ovlasti regulatora, one tako|er variraju. Primjerice, izdavanje suglasnosti za naknade za pristup prijenosnoj mreì moè biti ostvareno unaprijed ili naknadno. Na~in na koji su podijeljeni poslovi izme|u regulatora i tijela ovla{tenih za trì{no natjecanje, tako|er se razlikuje od zemlje do zemlje.

U budu}nosti bi svakako trebalo nastojati posti}i ve}u sli~nost ovlasti regulatora kako bi se olak{ala kvalitetna izrada trì{nih pravila. U tom pogledu vrlo je va`na u~inkovita suradnja izme|u regulatora u okviru ERGEG-a (European Regulators Group for Electricity and Gas – Grupacija europskih regulatora za elektri~nu energiju i plin) i CEER-a (Council of European Energy Regulators – Vije}e europskih regulatora za energiju).

ORGANIZACIJA OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA

U Europi su aktivnosti operatora prijenosnog sustava posve}ene dvjema glavnim zada}ama. Prva zada}a se sastoji od vo|enja, odràvanja i razvoja objekata prijenosne mreè, ~iji su u ve}ini slu~ajeva oni vlasnik. Druga je upravljanje fizi~kim tokovima i pristupom prijenosnoj mreì. Operatori prijenosnog sustava (OPS) osiguravaju ravnoteù izme|u dobave i potro{nje u realnom vremenu te na transparentan i nediskriminaraju}i na~in raspore|uju tro{kove odstupanja na strane koje

su za njih odgovorne. Prema tom sustavu, OPS je jedini kupac na trì{tu koje se naziva «trì{te uravnoteènja», na kojem mu razli~ite ponude za energiju podnesene od proizvo|a~a ili kupaca omogu}uju odràvanje ravnoteè izme|u predane i preuzete energije u realnom vremenu. Rezultiraju}i tro{ak takvih nabava prenosi se na uklju~ene strane - proizvo|a~e, potro{a~e, distributere i trgovce, razmjerno njihovim naknadno izmjerenim odstupanjima. Te strane, u na~elu, imaju mogu}nost grupiranja u subjekte koji se nazivaju «subjekti odgovorni za odstupanje», {to im omogu}uje me|usobno poravnanje odstupanja i smanjenje njihovih tro{kova.

Takav model OPS-a se trenuta~no koristi u mnogim europskim zemljama: Ma|arska i Italija su ga upravo prihvatile tako da su objedinile subjekt zaduèn za upravljanje objektima prijenosne mreè i subjekt zaduèn za vo|enje elektroenegetskog sustava.

Postojanje samo jednog subjekta za obavljanje tih nu`nih zada}a je svakako rje{enje koje najbolje jam~i pouzdanost sustava, odnosno smanjuje rizik prekida opskrbe. Naime, TSO nije samo zaduèn za upravljanje tokovima snage u mreì, ve} i osigurava odràvanje i razvoj mreè te uskla|ivanje s njenim zahtjevima.

Jo{ je jedan klju~ni element u organizaciji OPS-a - nu`na nezavisnost, koju mora imati da bi obavljao svoje zada}e na transparentan i nediskriminarju}i na~in.

Europska Direktiva iz 2003. godine zahtijeva pravno odvajanje OPS-a od konkurentskih djelatnosti, ali istodobno ne zahtijeva da integrirane dugogodi{nje elektroprivredne tvrtke odbace svoje djelatnosti prijenosne i distribucijske mreè, koje se mogu i dalje obavljati preko dru{tava-k}eri. Ako je OPS dru{tvo-k}i proizvo|a~a, od iznimne je va`nosti da njegova pravila o poslovodnom ustroju jam~e poslovnu nezavisnost, kao i ra~unovodstvenu i financijsku nezavisnost, kao {to je to slu~aj u Francuskoj.

Naposlijetku, Direktiva iz 2005. godine zaokruùje misiju operatora prijenosnog sustava s obzirom na ~injenicu da predvi|a uvjete koji jam~e sigurnost opskrbe, odnosno zahtijeva od svake dràve ~lanice podno{enje predvi|anja o energetskoj ravnoteì. Budu}i da ima i potrebne tehni~ke vje{tine i stru~nost, OPS je u najboljoj poziciji za preuzimanje te zada}e. OPS je u stvari u najboljoj poziciji za definiranje uskla|enih pravila za utvr|ivanje rezervnog kapaciteta potrebnog za ostvarivanje sigurnosti pogona elektroenergetskog sustava u realnom vremenu i predvi|anje potreba za ostvarenjem ravnoteè izme|u potro{nje i proizvodnje na srednjoro~nom i dugoro~nom utemeljenju.


Osim toga, nijedna dràva ~lanica ne moè se sustavno oslanjati na vi{ak proizvodnje svojih susjeda u slu~aju prenapregnute ravnoteè izme|u proizvodnje i potro{nje u vlastitom elektroenergetskom sustavu. Upravo stoga bi ideja o izradi predvi|anja ravnoteè na razini Europe trebala postati pravilo, ~ime bi se svim stranama koje sudjeluju na europskom trì{tu elektri~ne energije omogu}io cjeloviti uvid u proizvodnju i interkonekcijske kapacitete, koji su potrebni tijekom pet do deset godina.

PRISTUP MRE@I

U Direktivi iz 1996. godine postoji mogu}nost izbora izme|u dva sustava za pristupanje prijenosnoj mreì: dogovoreni pristup tre}e strane i regulirani pristup tre}e strane. Odustaju}i od prvog rje{enja, sve dràve ~lanice su sada uspostavile sustav reguliranog pristupa na temelju tarifa koje se unaprijed objavljuju, a pripremaju se zajedno s regulatorom. Na~ela tarifne metodologije i strukture su relativno sli~na u svim zemljama: proizvo|a~i i korisnici moraju platiti naknadu za pristup - proizvo|a~i prigodom predaje, korisnici prigodom preuzimanja (slika 2), ali tarifa ne ovisi o udaljenosti izme|u mjesta isporuke i mjesta preuzimanja, a obra~un pristupa prijenosnoj mreì je odvojen od ugovora o isporuci elektri~ne energije.

[tovi{e, nakon pla}anja naknade za pristup mreì, mogu}e su sve vrste komercijalnih sporazuma, bilo bilateralno ili posredstvom burzi elektri~ne energije.

Iznosi naknade za pristup mreì razlikuju se od zemlje do zemlje i tarife za predaju u mreù znatno su niè (manje su od 1,5 eura/MWh) od tarifa za preuzimanje (3-7 eura/MWh): u [panjolskoj, Portugalu, Njema~koj i drugdje, tarife za predaju u mreù koju pla}aju proizvo|a~i su ustvari besplatne. Sigurno }e biti potrebno posti}i ve}u uskla|enost tarifa za predaju u mreù, tako da proizvo|a~i budu u ravnopravnom poloàju u odnosu na konkurenciju, bez obzira u kojoj se zemlji nalaze.

TR@I[TE BURZE ELEKTRI^NE ENERGIJE

Uz mogu}nost danu kupcima da izaberu svog opskrbljiva~a, mnoge zemlje su uspostavile burzu elektri~ne energije, ne samo radi stvaranja organizirane razmjene elektri~ne energije, ve} i radi iskazivanja, za jedan dan unaprijed, satnih cijena elektri~ne enrgije koje mogu posluìti kao orijentir za trì{te temeljeno na bilateralnim ugovorima. Samo jedna burza elektri~ne energije, Nordpool,pokriva nekoliko zemalja, a osim OMEL-a u [panjolskoj, nijedna nije obvezna.

Premda uloga operatora prijenosnog sustava u Europi nije da budu operatori takvih burzi, srodnost tih dviju vrsti aktivnosti pove}ava

proto~nost trì{ta, budu}i da burza osigurava odnose izme|u opskrbe i potro{nje, a uloga TSO-a vezana je uz omogu}avanje fizi~ke isporuke energije.

UPRAVLJANJE ZAGU[ENJIMA NA INTERKONEKCIJAMA

S obzirom na raznolikost proizvodnih objekata od zemlje do zemlje u Europi, otvaranjem trì{ta do{la je do izraàja velika razlika u razini cijena.

Komercijalni igra~i stalno nastoje smanjiti tro{kove nabave elektri~ne energije, jer se komercijalne transakcije temelje na razlikama u cijeni. To je dovelo do zasi}enja prekograni~nih vodova iz smjera zemalja s niskim cijenama u one s vi{im cijenama. (slika 3)

U Europi, odnosno u Francuskoj, koja je zona s niskom cijenom, stanje je takvo da je ve}ina interkonekcija sa susjednim zemljama zasi}ena. To se posebno odnosi na Englesku i

Slika 1: Elektroenergetska Europa u brojkama

Slika 2: Struktura tarifa prijenosa


STRUKA

Izgradnja europskog trì{ta elektri~ne energije

Italiju. Ili stanje sa [panjolskom, koje na Iberijskom poluotoku ovisi o hidrolo{kim uvjetima, rezultira da se u su{nim razdobljima javlja jako zagu{enje u smjeru od Francuske do [panjolske. Jedna od najzna~ajnijih odluka donesenih u Europskoj uniji u pogledu regulative zajedni~kog trì{ta bila je da se raspoloìvi kapaciteti na granicama dodjeljuju isklju~ivo na temelju trì{nih mehanizama. Sukladno tomu, RTE u Francuskoj sada raspoloìve kapacitete na interkonekcijama sa susjedima, osim sa [vicarskom, dodjeljuje kroz eksplicitne dra`be. Taj mehanizam je zamijenio rje{enje tipa «tko prvi njegova djevojka», koje se koristilo na po~etku otvaranja europskih trì{ta. Drugo rje{enje, tipa implicitne dra`be, koje skandinavske zemlje koriste izme|u sebe, sastoji se u kanaliziranju razmjene izme|u zemalja kroz jednu ili vi{e burzi: termini koji se pri tomu koriste su «spajanje trì{ta» (kad ima nekoliko trì{ta) ili «dijeljenje trì{ta» (kad postoji samo jedno trì{te razmjene). Skandinavija se odlu~ila za ovo drugo rje{enje.

NEMA PRISTUPNE PRISTOJBE NA GRANICAMA POJEDINE DR@AVE

Kada su se trì{ta po~ela otvarati , nametnulo se pitanje cijene koju bi trebalo platiti za tokove snage razmjene, a koji nisu nastali niti su namijenjeni zemlji kroz koju se prenose. Prva i najednostavnija opcija, koju su ~esto koristile mnoge dràve ~lanice, bila je uvo|enje uvoznih i izvoznih tarifa za tokove. To je dovelo do «efekta pala~inki» prikupljenih pristojbi za kori{tenje pojedinog prijenosnog sustava. Takva je praksa stvorila realnu prepreku me|unarodnim razmjenama unutar europske elektroenergetske mreè.

Stoga su 2002. godine operatori sustava, ~lanovi ETSO-a, stvorili mehanizam koji omogu}uje ukidanje toga sustava grani~nih pristojbi. Na temelju jedinstvene metode, svaki OPS utvr|uje svoje tro{kove mreè nastale tranzitom, a zbroj tih tro{kova na europskoj razini ulazi u kompenzacijski fond u koji svaki OPS potom upla}uje doprinos, razmjerno svom uvozu i izvozu. Taj fond se potom raspore|uje na tranzitne operatore prijenosnog sustava na temelju izmjerenih fizi~kih tokova, koji su pre{li preko njihovih granica. Fond je u 2004. bio teàk 300 milijuna eura.

Od kada je 1. oùjka 2002. taj mehanizam uspostavljen sa devet zemalja (slika 4), postupno se pove}ava njegovo kori{tenje i sada pokriva ve}inu dràva ~lanica te Norve{ku i [vicarsku. Europska regulativa je zajedni~ki dogovor izme|u operatora prijenosnog sustava pretvorila u pravilo Zajednice, koje bi tijekom sljede}ih godina trebalo potaknuti sve dràve ~lanice da postanu dio tog sustava koji se sada naziva ITC (Inter-TSO Compensation). Izvan Europske unije, sli~an pristup je razvijen i na

podru~ju Balkana.

ZAKLJUÂK: [TO SMO NAUÎLI OD IZGRADNJE EUROPSKOG TR@I[TA ELEKTRI^NE ENERGIJE

Europski model ima nekoliko va`nih prednosti.Razvijene su burze zajedno s trì{nim

mehanizmima, ~ime je omogu}eno upravljanje interkonekcijskim kapacitetima.

Pristup mreì se temelji na reguliranoj tarifi.Svaka dràva ~lanica sada ima regulatorno

tijelo.Operatori prijenosnog sustava su

odgovorni za tok elektri~ne energije i prijenosnu infrastrukturu. U suradnji s regulatornim tijelom i Europskom komisijom, uspjeli su razviti mehanizam financijske kompenzacije, koji je omogu}io ukidanje prekograni~nih pristojbi.

Zna~ajan je doprinos operatora prijenosnog sustava u izgradnji europskog unutra{njeg trì{ta elektri~ne energije, vezano uz stvaranje trì{nih pravila, a posebice u pogledu trì{nih mehanizama za dodjelu interkonekcijskih kapaciteta. Zbog zada}a koje uspje{no obavljaju, tehni~kih vje{tina i zbog svoje nezavisnosti, operatori prijenosnog sustava zauzimaju sredi{nji poloàj na europskom trì{tu. Njihovo poznavanje tehni~ke sloènosti elektroenergetskog sektora i stalni svakodnevni kontakti sa svim trì{nim igra~ima, bitni su ~imbenici koji su doveli do njihovog dalekose`nog

anga`mana u izradi trì{nih pravila. Taj anga`man se moè samo oja~ati na uskla|enoj europskoj razini, prema daljnjem unaprje|enju koordinacije i integracije europskog trì{ta elektri~ne energije.

Slika 3: Primjeri zagu{enih granica u Europi

Slika 4: Pro{irenje ITC mehanizma


Na àlost, ovaj skup bio je i prvi od pokretanja Atenskog procesa na kojem nije sudjelovao Antonio Serrani, jedan od njegovih najaktivnijih sudionika. Naime, sredinom oùjka smrtno je stradao kao `rtva prometne nesre}e u Rimu. Ovom prigodom, svi sudionici prisjetili su ga se s po{tovanjem i minutom {utnje odali mu po~ast.

Premda }e ga se sudionici Atenskog procesa prije svega sje}ati kao predsjednika SETSO (zajedni~ke radne grupe ETSO i SUDEL, operatora prijenosnih sustava jugoisto~ne Europe), A. Serrani je istodobno bio i dopredsjednik UCTE-a te koordinator UCTE tehni~kog odbora za pripremu uklju~ivanja albanskog operatora prijenosnog sustava u ~lanstvo UCTE. Tijekom svoje bogate stru~ne karijere, obna{ao je niz visokih funkcija u djelatnostima prijenosa i vo|enja pri talijanskim elektroprivrednim organizacijama ENEL i GRTN, koje je predstavljao i u nizu me|unarodnih organizacija (UCTE, ETSO, SUDEL, UNIPEDE, MEDELEC, CIGRE, ETSO). Bio je i predsjednik SUDEL-a, a izme|u vi{e javnih priznanja, potrebno je izdvojiti nedavno dodijeljeni naziv "Viteza zasluga talijanske Republike". Dugo godina intenzivno je i blisko sura|ivao s vi{e hrvatskih predstavnika na multilateralnom, ali i bilateralnom podru~ju. Sje}at }emo ga se kao ~ovjeka iznimne energije, upornosti i srda~nosti.

STRUKA

Mini-forum jugoisto~ne Europe u Dubrovniku

U Dubrovniku je 27. i 28. oùjka 2006. godine odràn 2. Mini-forum jugoisto~ne Europe u organizaciji Europske komisije (Op}e uprave za energiju i promet) i «Privremenog Tajni{tva Energetske zajednice» (sa sjedi{tem u Be~u).

Skup su uvodno pozdravili predsjednik Upravnog vije}a HERE Tomo Gali} i ~lan Uprave HEP-a za prijenos mr.sc. Ivica Toljan poèljev{i dobrodo{licu, uspje{an rad i ugodan boravak za osamdesetak predstavnika nacionalnih regulatornih tijela i operatora prijenosnih sustava iz Albanije, Austrije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Gr~ke, Hrvatske, Italije, Ma|arske, Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Turske i UN Misije na Kosovu, kao i niza me|unarodnih organizacija (uz Europsku komisiju, «Privremeno Tajni{tvo Energetske zajednice», CEER/SEER, ETSO/SETSO, EFET, EURELECTRIC i USAID; CIDA/SEETEC, Svjetska banka i EBRD).

SEDAM REGIONALNIH TR@I[TA

Ina~e, 1. Mini-forum jugoisto~ne Europe odràn je u listopadu 2005. godine u Ateni, kao preslika regionalnih mini-foruma uvedenih u Europskoj uniji nakon 11. Firentinskog Foruma(krajem 2004.). Njihov zemljopisni opseg slijedi tzv. regionalna trì{ta koja bi se, prema viziji Europske komisije, trebala zbog ve}e sli~nosti brè integrirati prije njihovog me|usobnog ~vr{}eg povezivanja u stvarno jedinstveno (elektro)energetsko trì{te EU. Ima ih ukupno sedam: sjeverna Europa, Velika Britanija s Irskom, jugozapadna Europa, balti~ke zemlje, sredi{nja zapadna Europa, sredi{nja isto~na Europa i sredi{nja ju`na Europa. Izvorni elektroenergetski regulatorni forum nazvan je prema mjestu odràvanja - Firentinski Forum, a osnovan je 1998. godine (usporedo je pokrenut i tzv. Madridski forum za plin). Svrha im je stvoriti okvir za rasprave usmjerene stvaranju jedinstvenog energetskog trì{ta EU, okupljaju}i predstavnike zemalja ~lanica (vlada), tijela EU, nacionalnih regulatornih tijela, operatora prijenosnih sustava, trgovaca energijom, kupaca energije, korisnika mreà i burzi energije.

MINI FORUMI - UPRAVLJANJE ZAGU[ENJIMA U PRIJENOSNOJ MRE@I

Mini-forumi u EU, u na~elu, okupljaju samo predstavnike nacionalnih regulatornih tijela i operatora prijenosnih sustava i usmjereni su na konkretnije probleme upravljanja zagu{enjima u prijenosnoj mreì, s ciljem usugla{avanja na~ina i rasporeda uvo|enja tzv. koordiniranih trì{nih metoda upravljanja zagu{enjima (poput dodjele prekograni~nih prijenosnih mo}i/kapaciteta putem dra`bi) do vremenske razine dana.

Kako je na inicijativu EC u jugoisto~noj Europi u ljeto 2002. godine pokrenut tzv. Atenski proces u okviru kojeg je do kraja 2005. odràno sedam tzv. Atenskih foruma (kao svojevrsne «replike» Firentinskog foruma, uz namjere pokretanja

posebnog za plin ili njegove integracije u jedan forum), uz neke «regionalne» specifi~nosti u pogledu tema i sudionika (prije svega niza me|unarodnih organizacija – financijskih ili «za tehni~ku pomo}», za koje se uvrijeìo zbirni naziv «donori») - pokretanje Mini-foruma bio je logi~an nastavak, opet uz ne{to {iri krug sudionika te prezentiranih i raspravljenih tema preteìto u regionalnom okviru. Rije~ je o temama kao {to su, uz iskustva iz probnog razdoblja koordiniranih eksplicitnih dra`bi prekograni~nih prijenosnih mo}i/kapaciteta, prijedlog projekta podregionalnog trì{ta energijom uravnoteènja, izvje{}a o zaprekama trgovini, benchmarking tarifnih sustava, prijedlog neovisnog nadzora trì{ta, pregled mehanizama za poticanje investicija u proizvodne kapacitete te problemi aktualnog mehanizma me|ukompenzacije tro{kova prijenosnih mreà nastalih uslijed tranzita elektri~ne energije u jugoisto~noj Europi s izgledima za mogu}e spajanje s odgovaraju}im mehanizmom u EU sljede}e godine. Dakako, uz osvrte na iskustva iz EU (najnoviji prijedlog smjernica za upravljanje zagu{enjima i inicijative za pobolj{avanje razvidnosti trì{ta).

ATENSKI PROCES PRERASTAO U ENERGETSKU ZAJEDNICU

U me|uvremenu je Atenski proces prerastao, u Energetsku zajednicu utemeljenu Ugovorom potpisanim 25. listopada 2005. (od svih zemalja ne~lanica EU sudionika Dubrova~kog mini-foruma,osim Turske, i EC uime 25 zemalja ~lanica EU), kojim se najkra}e re~eno zajedni~ka pravna ste~evina EU s podru~ja energetike, za{tite okoli{a i za{tite trì{nog nadmetanja {iri i na podru~je svih potpisnica. Premda je taj Ugovor tek u procesu ratifikacije po dràvama potpisnicama, u mnogo ~emu se ve} slijedi njegove odredbe. Primjerice, s 1. oùjkom o.g. zapo~elo je djelovati i «Privremeno tajni{tvo Energetske zajednice». Budu}i da je njegovo uhodavanje, kao i uhodavanje njegovih odnosa s EC, moglo dovesti u pitanje uspje{nu organizaciju i rad 2. Mini-foruma, usko~ilaje Hrvatska kao zemlja doma}in (ali ujedno i polugodi{nji supredsjedatelj /uz EC/ Energetske zajednice, po abecednom redu nakon dosada{njih supredsjedatelja Atenskog procesa).

Zahvaljuju}i prije svega pomo}i HEP-a i anga`mana niza predstavnika HEP OPS-a, na{e doma}instvo je ostavilo besprijekoran dojam na sve sudionike, {to je predsjedavaju}i 2. Mini-foruma Maati Supponen iz EC (Op}e uprave za energiju i promet) vi{e puta naglasio, uz zahvalu doma}inima i poziv svim sudionicima da i ubudu}e nastave rad u «dubrova~kom duhu», uspostavljenom ovom prigodom, kao pozitivnom i konstruktivnom u jedinstvenom povijesnom ambijentu i ozra~ju.

Damjan Me|imorec

Nastaviti budu}i rad u dubrova~kom duhu

Doma}ini iz HEP-a, predstavnici HEP OPS-a, zahvaljuju}i kojima je Hrvatska ostavila besprijekoran dojam na sve sudionike

edavno nske

e i blinika nodrune e

o

lisn

ue

lisn

ue

lisn

e

isn~en

isn~en

isna~en

isna~n

ska

~n

ska

~n

ska

~jn

ska

~jn

skajne

skoajne

skoajne

koa

e

ko

ue

ko

ue

ko

ue

ko

ue

ko

uer

ko

uer

o

uer

o

ur

o

rg

o

.rg

o

.rg.rgrgggggigigijgijij

SO).{e

nedjan

o jvpm


U ju`nom dijelu hrvatskog elektroenergetskog sustava najvi{e su izraèni problemi naslije|ene konfiguracije sustava i to u sve tri temeljne djelatnosti. Rije~ je o neizgra|enosti prijenosnog i distribucijskog sustava te nesigurnoj evakuaciji elektri~ne energije proizvedene u HE Dubrovnik. Takvi su problemi jo{ potencirani tijekom ratnih sukoba, koji su u ovom dijelu Hrvatske bili vrlo intenzivni.

Zbog takvoga stanja, ~esti su prekidi u isporuci elektri~ne energije kupcima u dubrova~kom podru~ju s tim da naponske okolnosti nisu na zadovoljavaju}oj razini. Naime, kupci dubrova~kog podru~ja spojeni su s elektroenergetskim sustavom Hrvatske preko TS Komolac vodom 110 kV Komolac-Ston. Zbog obilje`ja tog voda, kao i obilje`ja pogona, generiraju se neprimjereno veliki gubici, {to ~esto predstavlja i ograni~enje za evakuaciju elektri~ne energije proizvedene u HE Dubrovnik u elektroenergetski sustav Hrvatske.

POTREBAN RAZVOJ I PROIZVODNE I PRIJENOSNE I DISTRIBUCIJSKE DJELATNOSTI – PODJEDNAKO

Kao rezultat sna`nog razvoja dubrova~ke regije kao atraktivnog svjetskog turisti~kog podru~ja, potro{nja elektri~ne energije raste po stopi koja je iznad prosje~ne stope porasta potro{nje elektri~ne energije u Hrvatskoj. Tako je u 2005. godini zabiljeèn porast od pribli`no 11 posto. Nedvojbeno je da se takva stopa porasta moè o~ekivati i u skoroj budu}nosti. Uz redovan porast potro{nje postoje}ih kupaca, pojavljuju se novi sa zahtjevima za priklju~enje na elektroenergetsku mreù. U planovima razvoja te regije, predvi|ena je i izgradnja nove autoceste kao novog kupca elektri~ne energije, potom izgradnja razli~itih objekata kao {to su golf tereni, a u skoroj budu}nosti treba ra~unati i s postupnim naseljavanjem prostora Prevlake, {to zna~i i nove zahtjeve za elektrifikacijom novih kupaca elektri~ne energije. Osim obveze Hrvatske elektroprivrede za brigu o pove}anoj potro{nji, tu su i zahtjevi za pove}anjem razine sigurnosti opskrbe i kvalitete isporu~ene elektri~ne energije, {to se u postoje}im elektroenergetskim okolnostima - te{ko moè zajam~iti.

Za proizvodnju dodatnih kilovatsati elektri~ne energije, razmatraju se razli~ite mogu}nosti rekonstrukcije postoje}ih agregata HE Dubrovnik i ugradnje sna`nijih turbina i generatora. Povrh toga, razmatra se i mogu}nost izgradnje novih turbina i generatora, kako bi se bolje iskoristila voda rijeke Trebi{njice, {to bi u kona~nici osiguralo ukupnu instaliranu snagu od pribli`no 580 MW, s o~ekivanom godi{njom proizvodnjom od pribli`no 2000 GWh. Ali, ostaje pitanje na koji na~in tako veliku snagu i energiju evakuirati u hrvatski elektroenergetski sustav? Rje{enje sloènog problema ju`nog dijela elektroenergetskog sustava, stoga, mogu}e je posti}i samo podjednakim razvojem djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije elektri~ne energije. Krenimo redom.

PLANIRANO I STVARNO KORI[TENJE SLIVA RIJEKE TREBI[NJICE

Danas se vode rijeke Trebi{njice, nakon izviranja u Bile}kom polju, ulijevaju u akumulacijsko jezero

Bile}a te se prolaskom kroz turbine HE Trebinje I, na brani Gran~arevo, ulijevaju u kompenzacijski bazen Gorica. Iz tog bazena voda odlazi tunelom prema HE Dubrovnik, ili prolazom kroz turbine HE Trebinje II, koja se nalazi s nizvodne strane brane Gorica, kanalom dugim 68 km kroz Popovo polje do gornjeg kompenzacijskog bazena RHE âpljina. Nakon prolaska kroz turbine RHE âpljina, vode se slijevaju u doljnji kompenzacijski bazen RHE âpljina te utje~u u rijeku Neretvu i njome teku do Metkovi}a, gdje se Neretva ulijeva u Jadransko more. Zna~ajniji pritoci Trebi{njice su buji~ni vodotoci êpelica s u{}em na po~etnom dijelu akumulacije Bile}a i Su{ica s u{}em uzvodno od brane Gorica.

Vodoprivrednom osnovom sliva rijeke Trebi{njice iz 1954. godine, dana je temeljna koncepcija vi{enamjenskog kori{tenja voda na {irem podru~ju sliva Trebi{njice. Investicijskim programom za izgradnju hidrosustava Trebi{njice iz 1956., kojim su odre|ene dimenzije objekata i postrojenja na na~in maksimalnog energetsko-ekonomskog u~inka ~itavog sustava, bili su predvi|eni: brana Gran~arevo s akumulacijskim jezerom Bile}a volumena 1100 x106 m3; HE Gran~arevo (pribranska elektrana) 3x54 MW, 600 GWh godi{nje proizvodnje; brana Gorica s kompenzacijskim bazenom volumena

9,5x106 m3; dovodni tunel brana Gorica-HE Dubrovnik 2x16,4 km, Ø 6m i HE Dubrovnik 4x108 MW, 2000 GWh godi{nje. Od toga su iz te prve faze sustava izgra|eni brana Gran~arevo s akumulacijskim jezerom Bile}a, HE Gran~arevo (pribranska elektrana pu{tena u pogon 1968, kasnije nazvana HE Trebinje I) 2x54 MW, 500 GWh godi{nje proizvodnje, brana Gorica s kompenzacijskim bazenom (izgra|ena 1965.), dovodni tunel brana Gorica-HE Dubrovnik I HE Dubrovnik 2x108 MW, 1600 GWh godi{nje proizvodnje (u pogonu od 1965.)

Radi omogu}avanja naknadne izgradnje druge faze sustava hidroelektrana na Trebi{njici do veli~ina predvi|enih investicijskim programom, u prvu fazu izgradnje uklju~ena je izgradnja dijela gra|evinskih radova za drugu fazu: ulazne gra|evine dovodnog tunela, dijela galerije leptirastih zatvara~a i tla~nih cijevi, iskop strojarnice HE Dubrovnik za drugu fazu i dio odvodnog tunela.

U drugoj fazi hidrosustava Trebi{njice, trebali su biti izgra|eni objekti, koji nisu realizirani prvom fazom, a to su: tre}a proizvodna jedinica 54 MW u HE Trebinje I, dovodni tunel 16,4 km, Ø 6m za HE Dubrovnik i dvije proizvodne jedinice u HE Dubrovnik snage 108 MW svaka.

NARU[ENO ENERGETSKI OPTIMALNO GOSPODARENJE SLIVOM TREBI[NJICE – NA [TETU DRUGE FAZE HE DUBROVNIK

Nakon izgradnje objekata prve faze, zapo~ele su aktivnosti za nastavak izgradnje sustava predvi|enog drugom fazom. Izra|en je investicijski elaborat i pristupilo se prikupljanju ponuda za glavne gra|evinske radove. U tijeku tih aktivnosti Uprava HET-a na Trebi{njici s pogonima u Trebinju, a bez suglasnosti Pogona HE Dubrovnik, promijenila je plan druge faze izgradnje koji je bio predvi|en vodoprivrednom osnovom i kojim se trebalo ostvariti pove}anje snage u HE Dubrovnik i HE Trebinje I i donijela odluku o izradi alternativnog rje{enja za izgradnju druge faze. Jednako tako, Uprava HET-a je 1970. godine, bez suglasnosti Pogona HE Dubrovnik, donijela odluku o izgradnji RHE âpljina snage 2x215 MW, HE Trebinje II snage 8 MW na brani Gorica i tre}e proizvodne jedinice HE Trebinje I, ~ime se odustalo od izgradnje sustava prema investicijskom programu iz 1956. godine. Zna~i, daljnja izgradnja hidrosustava Trebi{njica usmjerena je prema hidroelektranama na teritoriju BiH na {tetu interesa Republike Hrvatske i Pogona HE Dubrovnik. (RHE âpljina pu{tena je u pogon 1978, TE Trebinje II 1981. a 3. proizvodna jedinica HE Trebinje I 1975. godine.)

Slika 1. Prikaz hidrosustava rijeke Trebi{njice

Druga faza izgradnje HE Dubrovnik, prema Investicijskom programu, nikad nije dovr{ena nego je ostala na radovima prve faze. Na taj na~in naru{en je temeljni koncept energetski optimalnog gospodarenja vodama sliva rijeke Trebi{njice – na {tetu HE Dubrovnik.

NEDOVOLJNO IZGRA\ENA PRIJENOSNA MRE@A

Prijenosnu mreù na podru~ju Dubrova~ko-neretvanske ùpanije ~ine vodovi nazivnog napona 110 kV: Starigrad – Blato; Blato – Ston; Ston – Neum; Ston – Komolac; Neum – Opuzen; Opuzen – âpljina; Opuzen – Makarska; Komolac - HE Dubrovnik i Komolac – Trebinje. Na podru~ju @upanije su i dva relativno kratka 220 kV voda, kojima je HE Dubrovnik od izgradnje bila vezana na prijenosnu mreù (danas je jedan izvan pogona).

Stjecajem razli~itih, pojanprije politi~kih, okolnosti u kojima se razvijao elektroenergetski sustav, podru~je ju`ne Hrvatske je s ostalim dijelom hrvatskog elektroenergetskog sustava bilo povezano tek jednim 110 kV vodom Komolac – Ston, {to je slaba, nepouzdana i nedostatna veza. Napajanje TS Komolac, kao glavne to~ka napajanja grada Dubrovnika i ju`ne

RAZVOJ

Program Dubrovnik – izgradnja i modernizacija distribucijske i prijenosne elektroenergetske mreè

Kona~no rje{enje sloènih okolnosti

a kum u la c ija Bile a402,0 m n .m .

VU= X 10 6 m 3

VK= 1100 X 10 6 m 3

d o to k

VU= 15,6 X 10 6 m 3

VK= 9 X 10 6 m 3

HE Dub ro vnik 1 2

HE Tre b in je

m e ud o to k

a kum u la c ija G o ric a295,0 m n .m . vo d na

ko m o raza s uns ka

ko m o ra

tla n ic je vo vo d

d o vo d n i tun e l

vo d o vo d


Hrvatske, ovisilo je i o 110 kV vezi na Trebinje, vodu Komolac - Trebinje. Izravnih veza izme|u izvora i kupaca na tom podru~ju nije bilo. Zbog iznimno niske rapoloìvosti tog voda, s njim se skoro nije moglo ra~unati za sigorno napajanje kupaca elektri~nom energijom.

Nakon oslobo|enja dubrova~kog podru~ja, premotan je jedan blok transformator HE Dubrovnik (s napona 14.4/242 kV na 14.4/115 kV) pa je jedan agregat spojen novoizgra|enim dvosistemskim 110 kV vodom na Komolac. Drugi agregat ostao je raditi vezan 220 kV vodom radijalno na Trebinje.

Budu}i da se sva energija koju proizvodi jedan agregat HE Dubrovnik priklju~en na 110 kV ne moè potro{iti u Komolcu, jedan dio se mora prenijeti 110 kV vodom Komolac - Ston u Ston i dalje u sustav. Vod 110 kV Komolac – Ston bio je razoren u Domovinskom ratu pa je nakon oslobo|enja ovog dijela okupiranog teritorija bilo potrebno iznimno brzo obaviti rekonstrukciju ovog vrlo va`nog voda. To se i u~inilo u vrlo kratkom vremenu i uz iznimne napore zaposlenika HEP-a. Vod je obnovljen ugradnjom tzv. vru}ih vodi~a malog presjeka (154 mm2 BTAL), a kako je prijenos snage velik, na tom su vodu izraèni gubici elektri~ne energije.

Poseban problem predstavlja prekid rada HE Dubrovnik, {to uzrokuje lo{e naponske okolnosti u distribucijskoj mreì DP Elektrojug. U slu~aju ispada voda Ston-Komolac, pogor{ava se sigurnost opskrbe distribucijske mreè u Dubrovniku, jer je potro{a~ko podru~je grada manje nego {to je tehni~ki minimum hidroelektrane. Sve ove okolnosti, i povijesne i ratne, u~inile su da je podru~je grada Dubrovnika relativno nesigurno napajano elektri~nom energijom.

DISTRIBUCIJSKI SUSTAV POTREBNO REKONSTRUIRATI I MODERNIZIRATI

Uè i {ire podru~je grada Dubrovnika napaja se iz transformatorske stanice Komolac 110/35/10 kV, u kojoj su instalirane dvije transformatorske jedinice ukupne snage 126 MVA. Ona je i jedina napojna to~ka iz koje se elektri~na energija distribuira do transformatorskih stanica 35/10 kV, od Slanoga (mjesta u Dubrova~kom primorju) do Plo~ica (mjesta na krajnjem jugu Hrvatske – Konavle).

U gradu Dubrovniku su dvije distribucijske transformatorske stanice 35/10 kV povezane na 35 kV sabirnice u TS Komolac 110/35 kV. Interpolacijom i pu{tanjem u pogon ure|aja diferencijalne za{tite kabela i dalekovoda u lipnju 2004 godine, stvoreni su uvjeti za selektivan rad 35 kV mreè u prstenu. U slu~aju kvara jednog od kabela ili kvara na dalekovodu, prekida~ima se isklju~uje samo ona dionica koja je u kvaru, tako da zbog toga nema prekida u opskrbi kupaca elektri~nom energijom.

Kontinuirani trend porasta potro{nje elektri~ne energije na uèm podru~ju grada Dubrovnika zahtijeva promi{ljanje i pripremu za nova ulaganja u visokonaponsku mreù i nove objekte (nove distribucijske transformatorske stanice), jer kapaciteti postoje}ih visokonaponskih 35 kV kabela u skoroj budu}nosti ne}e mo}i zadovoljiti sve potrebe. Stoga se u HEP-u pri{lo sustavnoj analizi i promi{ljanju razvoja distribucijske mreè, koja }e na optimalan na~in i uz najmanje tro{kove mo}i ispuniti zahtjeve za sigurnom i pouzdanom opskrbom kupaca elektri~ne energije.

KAKO RIJE[ITI SLO@ENE PROBLEME?

Proizvodnja

U proizvodnoj djelatnosti, planovima razvoja proizvodnje HE Dubrovnik revitalizirat }e se postoje}i agregati, a razmatra se i izgradnja novih proizvodnih agregata na lokaciji HE Dubrovnik, kao i na {irem podru~ju @upanije (HE Ombla).

Na temelju raspoloìve ocjene stanja turbinske

opreme, na~ina dosada{njeg kori{tenja HE Dubrovnik te ~injenice da postoje}i turbinski rotori imaju vrlo nizak stupanj korisnosti pri ve}im protocima, revitalizacijom postoje}ih turbina moè se pove}ati nazivna snaga, proizvodnja i stupanj iskori{tenja turbina, odnosno cijele hidroelektrane.

[to se ti~e mogu}nosti daljnje izgradnje sustava hidroelektrana na Trebi{njici (vode objekata prve faze hidrosustava sliva rijeke Trebi{njice - HE Trebinje I, kao i vode gornjih horizonata -HE Nevesinje, Dabar i Bile}a, preko do sada izgra|enih i budu}ih objekata, dovode se u HE Dubrovnik) vode toga hidrosustava, s uklju~enim vodama gornjih horizonata, mogle bi se koristiti u HE Dubrovnik, uz potrebnu revitalizaciju i dogradnju njenih postrojenja. Dosada{njim istraìvanjima razvoja HE Dubrovnik utvr|ena su tri mogu}a scenarija druge faze razvoja HE Dubrovnik; izgradnja tre}e jedinice od 108 MW, odnosno druge faze sa dvije nove jedinice 2 x 108 MW te druge faze sa dvije nove jedinice 2 x 150 MW.

Raspodjela elektri~ne energije iz svih budu}ih objekata izme|u Bosne i Hercegovine i Hrvatske treba se odrediti posebnim me|udràvnim Ugovorom.

Od ostalih proizvodnih objekata treba spomenuti hidroelektranu Ombla od 63 MW i godi{nju proizvodnju elektri~ne energije od 171,8 GWh. To bi bio vi{enamjenski objekt s branom, akumulacijom i strojarnicom pod zemljom. Osim proizvodnje elektri~ne energije, njenom izgradnjom bi se pobolj{ala vodoopskrba okolnog turisti~kog podru~ja.

Budu}i da postoje odre|ena idejna rje{enja za izgradnju novih i rekonstrukciju postoje}ih postrojenja, uslijedit }e izrada studija opravdanosti izgradnje te isho|enje slu`benog stava Elektroprivrede Bosne i Hercegovine o mogu}nosti izgradnje novih dovodnih tunela za potrebe izgradnje novih agregata.

Prijenos

Ostvarenje projekata proizvodne djelatnosti bitno utje~e na ostvarenje projekata izgradnje prijenosne mreè.

U sljede}em razdoblju prijenosna mreà se treba tako razvijati da u svakom trenutku moè osigurati suverenost hrvatskog elektroenergetskog sustava te pouzdan i kvalitetan rad elektroenergetskog sustava u svim dijelovima Republike Hrvatske. Na dubrova~kom podru~ju, stoga, treba izgraditi dalekovod kojim }e se kvalitetno spojiti HE Dubrovnik, odnosno cijelu distribucijsku mreù te regije, s ostalim dijelom elektroenergetskog sustava. Potrebno je stoga izgraditi vod od predvi|ene TS Zagvozd do TS Plat. U HEP-u se razmatraju razli~ite tehni~ke mogu}nosti povezivanja s obzirom na mogu}nosti izgradnje elektroenergetskih objekata. Ukupan projekt podrazumijeva izgradnju voda na trasi dugoj 146 km.

U prvoj fazi formiralo bi se 220 kV postrojenje Plat i transformacija 220/110/35 kV, ~ime bi se odmah pobolj{ala sigurnost opskrbe distribucijske mreè u Dubrovniku, ali i u ~itavoj @upaniji.

Zna~i, {to prije treba zapo~eti izgradnju TS Plat 220/110 kV. Time se problem opskrbe elektri~nom energijom privremeno rje{ava i omogu}uje dovoljno vremena za izgradnju prijenosnih kapaciteta izme|u HE Dubrovnik i hrvatskog elektroenergetskog sustava. Tek nakon izgradnje voda Zagvozd-Plat, problem opskrbe ju`nog dijela elektroenergetskog sustava moè se smatrati primjereno rije{enim.

Distribucija

Izgradnja distribucijske mreè posebno je osjetljiva s obzirom na ~injenicu da je rije~ o dijelu koji spaja elektroenergetski sustav i kupce i, {to se ti~e kupaca elektri~ne energije – odgovoran je za pouzdanu i kvalitetnu opskrbu elektri~nom energijom. Zbog trenda velikog rasta potro{nje elektri~ne energije,

potrebno je izgraditi novu distribucijsku mreù. Kao prvi objekt u projektu izgradnje distribucijske mreè predlaè se izgradnja TS Sr| 110/20(10) kV sa dvije transformatorske jedinice. Energetski gledano, ta nova transformatorska stanica rasteretila bi postoje}u ~vornu transformatorsku stanicu Komolac 110/35/10 kV te bi dugoro~no zajam~ila sigurnije napajanje uèg podru~ja Dubrovnika. Transformatorsku stanicu Sr| treba povezati na 110 kV dalekovod Plat – Komolac (sjeverna trojka) sustavom ulaz – izlaz te na taj na~in implementirati je u hrvatski elektroenergetski sustav.

Kao prioritetno rje{enje predvi|a se ugradnja sklopnih blokova za rekonstrukciju 35 kV postrojenja u TS 110/35/10 kV Komolac, a u transformatorskoj stanici 35/10 kV Lapad, postoje}e transformatorske jedinice zamijenit }e se novima. U budu}nosti se ova TS predvi|a rekonstruirati u TS 110/10(20) kV.

Prema tomu, prvi korak za pobolj{anje stanja ju`nog dijela hrvatskog elektroenergetskog sustava je izgradnja TS 220/110/35 kV Plat i izgradnja TS Sr| 110/20(10) kV, uz pripadaju}i kabelski rasplet 20(10) kV do gradskih transformatorskih stanica.

(Ur)

POVJERENSTVO

Pripreme za izgradnju TS Sr| i TS Plat te rekonstrukciju TS Komolac

Povjerenstvo za rje{avanje ju`nog dijela hrvatskog elektroenergetskog sustava temeljem Odluke predsjednika Uprave HEP-a, mr. sc. Ivana Mravka, sastavljeno je od predstavnika HEP Proizvodnje, HEP OPS-a i HEP ODS-a te Sektora za razvoj HEP d.d. Mr. sc. Goran Slipac (HEP d.d. Sektor za razvoj) voditelj je Povjerenstva, a ~lanovi su: Vinko Ba{i} i Marijan Ratkajec (HEP-Proizvodnja), Marko Lovri}, @eljko Ko{~ak i Mladen Jeli} (HEP-Operator prijenosnog sustava), mr. sc. Milivoj Bender, Darko Vidovi} i Vlado Mikuli} (HEP-Operator distribucijskog sustava).

Na posljednjoj sjednici odrànoj krajem oùjka o.g., raspravljalo se o daljnjim aktivnostima u svezi s pripremom izgradnje TS Sr| i TS Plat. Zaklju~eno je da treba ubrzati zapo~etu izradu Osnovnog rje{enja TS 110/x kV Sr| s priklju~nim vodovima 110 i 20 kV, na temelju kojeg }e se ishoditi suglasnost Grada Dubrovnika na predloèno rje{enje i lokaciju te eventualnu izmjenu GUP i PPU Grada Dubrovnika. Kroz Osnovno rje{enje odredit }e se potrebni istra`ni radovi, a ono }e biti i podloga za isho|enje lokacijske dozvole, za TS 110/x kV Sr|, priklju~ak TS Sr| na 110 kV mreù, kao i za pripadni kabelski rasplet 20(10) kV.

Priprema potrebnih planskih dokumenata za TS 220/110/35 kV Plat provodi se prema predvi|enom planu. Povjerenstvo je prihvatilo GIS izvedbu kao povoljnije i prihvatljivije rje{enje s obzirom na lokacijske uvjete.

Jedan od problema za brè ostvarenje izgradnje TS 220/110/35 kV Plat s pripadaju}im raspletom vodova 110 kV i 220 kV moglo bi biti rje{avanje imovinsko pravnih odnosa.

Rekonstrukcija postoje}e TS 110/35/10 kV Komolac (postrojenje 35 kV i 20(10) kV) prioritetna je tijekom 2006. godine.

Za sve dogovorene poslove odre|eni su rokovi, a za njjhovo provo|enje zaduèni su pojedini ~lanovi Povjerenstva.


HEP I LOKALNA SAMOUPRAVA

Hvaru prijeti mrak u turisti~koj sezoni

HEP ne moè u~initi ~udo

Ni na{ dana{nji zapis s otoka Hvara ne}e, kao i u mnogim slu~ajevima dosad, imati reporta`ni timbar. Ne}e se u njemu na}i ni trunak onog izletni~ko-turisti~kog ozra~ja, {to ga sadrì svako drugo izvje{}e s ovog mjesta doga|aja. Ali, na{a svaka, ali ba{ svaka izre~ena i neizre~ena misao bit }e podre|ena i sluìti upravo turizmu, gospodarskoj grani koja hrani veliku ve}inu, ako ne i sve ìtelje ovog nadaleko znanog otoka. I elektri~noj energiji ~iju se va`nost, uz ~asne iznimke, najbolje shvati tek onda kada je nema. Me|utim, ponekad, kako }e nam to hvarski primjer pokazati, ne shvati se ni tada.

Za najbolji prikaz (ne)razumijevanja elektroenergetske slike nije trebalo lutati otokom. Sve potrebno na{li smo u njegovom glavnom gradu i najbliòj okolici. Napominjem da }emo na svaki spomen Hvara u nastavku teksta mislit na grad, a ne na otok.

SVE ZA DOBROBIT SELA

Put smo zapo~eli u naselju Milna koje ima status hvarskog izleti{ta. Zgodno mjesta{ce, okruèno brojnim uvalicama i plaàma, s pedesetak ku}a i stotinjak stalnih ìtelja naraste ljeti za jo{ petsto prijavljenih kreveta. I najmanje tisu}u kupa~a koji svakoga dana stiù iz prenapu~enog Hvara. U ovom smo trenutku, krajem oùjka, zatekli u naselju veliko gradili{te. Na jednoj se strani popravljaju ceste, na drugoj Pogon Hvar u sastavu splitske Elektrodalmacije kopa kanale i polaè nove kabele. Iz nedavno izgra|ene GTS 10(20)/0,4 kV ide nova niskonaponska mreà i rasplet, a grad Hvar je investitor javne rasvjete. Na{i sugovornici, Jurica Tudor – ~lan poglavarstva grada Hvara i ~lan mjesnog odbora Milne i Duje Tudor – jedan od najaktivniih ìtelja Milne, bili su suglasni u razmi{ljanjima da bi se tijekom izgradnje kanalizacijskog mjesnog sustava trebala rije{iti i cjelovita elektri~na mreà, pripadaju}i

priklju~ci i ukupna javna rasvjeta. Kako su naglasili, dobrom dosada{njom suradnjom pokazali su primjer koji bi i svi ostali trebali slijediti. S jedne strane imali su predstavnika mjesta, koji je znao i htio pokrenuti rje{avanje svih akcija od op}eg interesa. Imali su ~ovjeka koji danono}no ìvi sa svojim mjestom, koji ne oklijeva zakucati na svaka vrata ne bi li {to brè problem bio otklonjen i koji je imao snage okupiti sumje{tane na zajedni~ke radne akcije. I sam ugledni obrtnik, J. Tudor je rano spoznao nu`nost kvalitetne elektroenergetske infrastrukture kao temelja svakog daljnjeg razvoja.

- Nema goreg ni za nas, ni za HEP, nego kada ljeti do|e do iskap~anja struje, pa onda treba ~uda ~initi da bi je se stvorilo.

Za takva ~uda ljeti je prekasno. I zato je pun hvale za na{e zaposlenike koji }e sve u~initi kada se poslovi na vrijeme pripreme i s kojima je uvijek pronalazio svako rje{enje. Dobri su poslovni, a time i ljudski odnosi ponukali Duju Tudora da bez ikakve naknade pokloni Pogonu Hvar dio svoje parcele, kako je rekao, na najatraktivnijem mjestu,za smje{taj stupne trafostranice. To je za dobrobit na{eg sela, naglasio je. S druge strane, doma}i elektra{i su zahvalni za sve dobre poteze ìtelja Milne, nagla{avaju}i da od njih o~ekuju dodatne napore u obnovi ku}nih priklju~aka, koje je nu`no {to prije izmjestiti iz zgrada na vanjske fasade. Jednako tako, o~ekuju da njihovi predstavnici u hvarskom poglavarstvu doprinesu brèm i lak{em pronalaènju lokacija za lokaciju novih trafostanica.

NI PO PLANU – VE] PO STRIÊVIMA

Evo smo upravo izrekli i pravi razlog na{ega dolaska u Hvar, jedan od najljep{ih i najstarijih malih hrvatskih gradova.

U njemu bi se na{ daljnji obilazak mogao nazvati „tragom neostvarenih èlja“. Da to lak{e prebrodimo,

HEP nema nikakvog nadzora nad rastom potro{nje, svatko kupuje {to ho}e, ugra|uje {to ho}e, investira {to ho}e…ali elektri~na energija, kada je treba rje{avati, svima je samo smetnja; svima je buka, svima zra~i, a kada je nestane nakon tri minute svi zovu i polude; lokalne vlasti pona{aju se neodgovorno, a u Distribucijise stalno najavljuje obvezna ugradnja limitatora radi lak{eg nadzora nad potro{njom

>

Nova trafostanica10(20)/0,4 kV U Milni

Vero~ka Garber


Dva Tudora iz Milne, Duje i Jurica, nad kanalima koje je Pogon Hvar pripremio za polaganje kabela

na putovanju su nam se pridruìli ~elni ljudi Pogona Hvar. Uz rukovoditelja Ivu Udovi~i}a, tu su i stari pogonski znalci Andro Tadi} i Zoran Hulji}. Mjesto prvog neostvarenja zove se TS Ograde – Pais. U ovom je gradskom naselju predvi|ena trafostanica Detaljnim urbanisti~kim planom iz 1992. godine. Premda je Plan bio uredno prihva}en, trafostanica ni do danas nije na tom mjestu izgra|ena. Razlog: vlasnici zemlji{ta nisu bili suglasni s njenim smje{tajem, a lokalna samouprava nije znala udarit {akom o stol i provesti plan. I tako je izra|en novi, 2003. godine i odre|ena je nova obli`nja lokacija za na{ objekt. Jo{ lopata nije ni zagrebla zemljom, a ve} je do{lo do nove pobune prvih susjeda. Prisjetili smo se pri~e splitskog kolege Zdenka Dra{kovi}a, pravnika za rje{avanje imovinsko-pravnih poslova, koji je dugo vremena proveo uz papire {to su pratili i jo{ uvijek prate izgradnju ove trafostanice. On nam je rekao da svako dono{enje DPU-a prati dugotrajan i sloèn postupak dogovaranja i pregovaranja gradskih i ùpanijskih te slu`bi resornih ministarstava, da su na{i ve} dvaput radili premjeravanja i parcelaciju zemlji{ta, kretali u postupak izmjene plana, ishodili sve dokumente i suglasnosti ponovno, potro{ili nepotrebno puno novca za posao koji nijednom nije donio rezultata. Zaklju~ak je svejednako nepovoljan. Posao ste priveli ve} kraju,

a onda vas netko prisili da opet kre}ete od po~etka. I to samo zbog pomicanja objekta pribli`no 13 metara zapadnije od planom ucrtanog.

Evo nas (ve}) u oùjku 2006. Danas imamo izvod iz Plana s to~nom lokacijom trafostanice, ali nije jo{ zaklju~eno dok ne dobijemo gra|evnu dozvolu. A HEP…? Zbog sve te neodlu~nosti lokalne samouprave, HEP i dalje trpi golemu {tetu.

ZA ISTU TS – ÊTIRI GRA\EVNE DOZVOLE

Sljede}a neizgra|ena, bolje re~eno – nedovr{ena - trafostanica zove se Gojava 19. Naime, prva gra|evna dozvola za ovu TS izdana je jo{ u pro{lom stolje}u, 1990. godine. Tada su izvedeni i svi gra|evinski radovi, a objekt je doveden do useljenja opreme. U tom trenutku, obli`nji su stanovnici uloìli àlbu, a potom i tu`bu Upravnom sudu Republike Hrvatske. Od tada do danas izdavane su i pobijane ~ak ~etiri gra|evne dozvole za jednu jedinu trafostanicu. U ovom trenutku, a nakon rje{enja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kojim nas se osloba|a od obveze obavljanja mjerenja elektromagnetskih polja za objekte ne ve}e od 1000 kVA... udaljene barem dva metra od objekata boravka ljudi...(jer, bilo je i takvih prigovora za smje{taj ove trafostanice u neposrednu blizinu privatnih ku}a), Elektrodalmacija se sprema

po peti put zatraìti gra|evnu dozvolu za TS Gojavu 19. Gradski ~elnici – s kojima zbog njihove zauzetosti nismo uspjeli stupiti u kontakt, ne èle dati suglasnost na ovu lokaciju i ne èle natovariti sebi na vratnezadovoljstvo gra|ana. Zanimljivo je naglasiti da su se àlbe odnosile na „zra~enje i buku motora“, a da su o buci transformatora raspravljale i neke ozbiljneinstance.

«VEÊRAS DAJTE STRUJU!»

Me|utim, na{e su pozornosti vrijedne brojne neke druge ~injenice. Ova se trafostanica nalazi u sredi{njem dijelu grada, locirana u samom srcupotro{a~kog podru~ja pa su zbog njene neizgra|enosti na{i pogona{i imali velikih pote{ko}a tijekom turisti~kih sezona. Lani su, primjerice, tijekom cijelog srpnja i kolovoza morali neprekidno, 24 sata, dràti ljude u TS Hvar 2 pokraj razvodnih ormara kako bi mijenjali osigura~e nakon pregaranja, a to se doga|alo po desetak puta dnevno.

- Gra|ani su nas htjeli ubiti, a mi smo im rekli neka po|u gradona~elniku i ako on da dozvolu - imat }e trafostanicu za pet dana, govore nam na{i kolege.-

Nakon izgaranja dijela niskonaponske mreè („rastopili se kabeli u zemlji“) na predjelu Gojave, na{ je Pogon istog trenutka, u 4 sata ujutro, bio prisiljen

Ovdje je trebala biti TS Ograde – Pais Tehni~ki presedan - sre}om kabeli vi{e nisu u funkciji


HEP I LOKALNA SAMOUPRAVA

Hvaru prijeti mrak u turisti~koj sezoni

poloìti nove kabele. U~inili su to po cesti, bez iskopanih kanala.

- To je bio presedan u tehni~kom smislu, jer je vrijedila samo zapovjed: Ve~eras dajte struju! Da je trafostanica bila izgra|ena kad je trebala, ni{ta se od ovoga ne bi doga|alo, s pravom se ljute na{i zaposlenici. Tragove tog doga|aja zatekli smo i danas, jer se ovih dana dovr{ilo polaganje pod zemlju. Jo{ uvijek stari kabeli stoje na ogradi i ubrzo }e biti uklonjeni.

VRHUNSKI TURIZAM S AGREGATOM (?!)

Samo stotinjak metara od kostura trafostanice nalaze se hoteli Palace i Park. Na ovom potonjem zapo~eta je prije dvije godine cjelovita obnova, u okviru Programa Vlade Republike Hrvatske nazvanog Pod stoljetnim krovovima. Investitor i vlasnik objekta te tvrtke Grip je Boris Vukasovi}, koji je do sada uloìo u blizu dva milijuna eura. Jo{ vi{e od novaca uloìo je svojih ìvaca. - Nismo o~ekivali da }emo u 21. stolje}u imati problema s elektri~nom energijom i da moramo razmi{ljati kako }emo struju proizvesti u sredi{tu Hvara, najelitnijem turisti~kom mjestu na srednjem Jadranu. Shodno tomu, bili smo prisiljeni kupiti vlastiti dizelskil agregat i slu{ati o trafostanicama koje nikako da se izgrade. U Pogonu Hvar rekli su nam da ne mogu isporu~iti traènih 60 kW do izgradnje postoje}e ili neke nove TS. Spreman sam, ako nitko ne}e, obloìti objekt kamenom da nimalo ne «odska~e» od okoli{a. Smije{no je i tragi~no da smo ishodili sve papire za bavljenje vrhunskim turizmom, ali ne i vrhunsku elektri~nu energiju, rekao nam je B. Vukasovi}.

Utje{no je jedino to da se kao alternativno, zamjensko, rje{enje za TS Gojavu ponudila izgradnja trafostanice u vrtu hotela Palace odakle bi se osiguralo 400 kW traène snage za tvrtku «Sun~ani Hvar» i spomenuti objekt na kojem ubrzo zapo~inje obnova.. Ali sada su se oglasili konzervatori. I… ~eka se odluka.

[to kaù ~elni ljudi Pogona? Kaù da HEP nema nikakvog nadzora nad rastom potro{nje, da svatko kupuje {to ho}e, ugra|uje {to ho}e, investira {to

ho}e, a mi, tvrtka koja ta tro{ila treba opsluìti, nismo niti moèmo tomu odgovoriti. Kaù da je elektri~na energija svima samo smetnja kada je treba rje{avati. Svima je buka, svima zra~i, a kada je nestane, nakon tri minute svi zovu i polude. Lokalne se vlasti pona{aju neodgovorno, a u Distribuciji se stalno najavljuje obvezna ugradnja limitatora radi lak{eg nadzora nad potro{njom. Uskrs je pred vratima – i jo{ ni{ta.

Tijekom samo protekle godine odràn je cijeli niz sastanaka na najvi{oj razini izme|u predstavnika HEP-a i lokalne samouprave, na kojima je jedina tema bila energetika i njeno kvalitetno rje{avanje. Ru`no bi bilo re}i, ali gledaju}i ljutnju i nemo} oto~kih zaposlenika Pogona, moè se zaklju~iti da je rezultat – bez rezultata prema izrjeci trla baba lan.

- Kako u takvim okolnostima na pravi na~in odgovoriti zahtjevima turizma? – pita rukovoditelj Pogona I. Udovi~i}. – Nitko ne shva}a da je temeljni uvjet turizmu - pouzdana opskrba elektri~nom energijom. [to nama preostaje? U ovakvom stanju pristupiti za{titi elektroenergetskog sustava, na {to imamo pravo i obvezu. To zna~i ugraditi limitatore svim potro{a~ima koji koriste snagu ve}u od snage definirane elektroenergetskom suglasno{}u. Stoga mogu re}i da se u ovom trenutku u na{em Pogonu na ovom rje{enju intenzivno radi. O na{im idu}im potezima obavijestili smo poglavarstvo grada Hvara i ostalu lokalnu samoupravu, jer smatramo da }e ovoga ljeta u sredi{tu grada biti redukcija – mjera koja je svima najmanje draga. HEP je itekako svjestan svih problema, a u njima pronalazi sva mogu}a rje{enja kako bi opskrba bila {to urednija. Svjesni smo da ~uvanjem turisti~kog ugleda grada Hvara, ~uvamo i turisti~ki obraz dràve, zaklju~io je I. Udovi~i}.

MANJAK SLUHA I DOBRE VOLJE

Na{ je rukovoditelj svoje tvrdnje iznio i 17. oùjka na sjednici Poglavarstva, kada je na traènje HEP-a, u dnevni red uvr{tena i to~ka o «turisti~koj sezoni 2006. i problemima opskrbe elektri~nom energijom grada Hvara».

Dok su na{i zaposlenici skidali stare konzole i

stare vodi~e s pro~elja zgrada, obnavljali mreù kako bi Grad izgledao ljep{e, a kvaliteta elektri~ne energije bila jo{ bolja, oni su za boravak u gradskom sredi{tu svakog na{eg vozila napla}ivali 50 kuna po satu!?! Treba li ovomu i{ta dodati?

- Bilo bi druk~ije da su nas proteklih godina samo malo pratili dobrom voljom, sve probleme ve} bi davno otklonili – dopunili su A. Tadi} i Z. Hulji}.

Preostaje nam jo{ naglasiti da su i ~elni ljudi DP-a iscrpno upoznati sa svakim potezom hvarskih zaposlenika, ali i hvarskih poglavara. Kako im je dobro poznato ono beskrajno ponavljaju}e bacanje drvlja i kamenja po nama i na{im ljudima, direktor DP-a Renato Prki} uputio je po~etkom oùjka dopis hvarskom Poglavarstvu. U njemu je jo{ jedanput upozorio na va`nost ove problematike. Za HEP Vjesnik je rekao:

- Zbog nemogu}nosti pronalaènja lokacija za nove elektroenergetske objekte, poglavito u uèm sredi{tu grada Hvara, moramo naglasiti da }e ova tvrtka poku{ati uloìti krajnje napore i u~initi sve {to je u njenoj mo}i da ovoga ljeta uredno opskrbi sve na{e kupce elektri~nom energijom. Ali, jednako tako nagla{avamo da zbog prevelikih optere}enja, koje uzrokuju brojni turisti~ki i ugostiteljski objekti u ovom dijelu grada, ne moèmo u potpunosti jam~iti sigurnost te opskrbe. Moè se, zna~i, dogoditi da budemo prisiljeni ograni~iti isporuku elektri~ne energije, odnosno priklju~nu snagu pojedinim potro{a~ima. Budu}i da lokalna samouprava, kao i konzervatori, znaju da se razvoj grada ne moè ostvariti bez kvalitetne opskrbe elektri~nom energijom, vjerujemo da }emo zajedni~kim naporima privesti uspje{nom kraju zajedni~ke pote{ko}e - zaklju~io je R. Prki}.

Mi se nadamo da }e nakon svega ovoga {to smo prenijeli ~itateljima HEP Vjesnika, od kojih mnogi imaju utjecaja pri dono{enju odluka, s ciljem upoznavanja s hvarskim okolnostima prije ovogodi{nje turisti~ke sezone, ipak pravodobno sti}i kvalitetan i primjeren odgovor.

Rukovoditelj I. Udovi~i} pokazuje gra|evinski dovr{enu TS Gojavu (s malo ~udnom opremom)

Ho}e li hotel Palace i hotel Park u jeku turisti~ke sezone trpiti posljedice, sada zbog ~ekanja odluke konzervatora?


VODA

Znanstveni skup „Voda - hrvatsko blago“

U povodu Svjetskog dana voda, u organizaciji Matice hrvatske – Ogranka u Rijeci, uz stru~nu potporu Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske i u suradnji s Hrvatskim vodama, od 20. do 24. oùjka odràn je Tjedan voda u Rijeci, uz sredi{nji doga|aj - znanstveni skup „Voda - hrvatsko blago“. Pokrovitelji skupa bili su ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva te mora turizma, prometa i razvitka, uz potporu Grada Rijeke, Primorsko-goranske ùpanije i Dràvnoga arhiva u Rijeci.

Sredi{nji doga|aj, znanstveni skup, odràn je 22. oùjka, na Svjetski dan voda. U raspravi je upozoreno na ~injenicu da je voda veliko hrvatsko blago te da je Hrvatska suo~ena s njegovim obezvrije|ivanjem, koje nastaje zaga|ivanjem i otu|ivanjem.

- Posebno su ugroène vode u ekosustavima i u biotehnologiji. Voda u gospodarskim i komunalnim sustavima postaje sredstvo ugroze. Potrebno je trajno i bri`no vrednovati i {tititi Jadransko more kao eko-cjelinu i sve hrvatske vodotoke. Veliko hrvatsko blago pitke vode zahtijeva posebne dràvne mjere za{tite od obezvrje|ivanja zaga|ivanjem i otu|ivanjem. Od dràve se o~ekuje uspostavljanje socijalnih, kulturno-povijesnih, politi~kih i drugih dru{tvenih kriterija za vrednovanje i za{titu voda i me|unarodna suradnja kojom }e se zaustaviti prekograni~ni atmosferski, kopneni i morski procesi obezvrije|ivanja hrvatskih voda kao nacionalnog blaga, stoji u predlo{cima za raspravu.

Znanstveni skup o vodama u Rijeci, na kojemu je sudjelovalo 20 predava~a, otvorio je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidi}. On je naglasio da su vode blago i blagostanje te ako ih budemo znali iskoristiti i o~uvati, o~uvat }emo i svoju budu}nost.

- Ve} je zapo~ela rasprodaja izvora pitke vode raznim kompanijama, a ako se nekontrolirano nastavi, postat }emo ba{tinici bez ba{tine, upozorio je I. Zidi}.

BUDU]I RATOVI ZBOG VODE, A NE ZBOG NAFTE

Marko ôri} iz Vodoopskrbnog odjela za vodno podru~je Primorsko-goranske ùpanije, informirao je sudionike skupa o visokoj kvaliteti vode u Primorsko-goranskoj i Li~ko-senjskoj ùpaniji te upozorio na potrebu izgradnje sustava kanalizacije kako bi se voda za{titila od biolo{kog zaga|ivanja. Predsjednik Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske Zvonimir Radi}, kazao je da je skup prilog Matice tehnolo{kom razvoju, a ~lan poglavarstva Primorsko-goranske ùpanije Igor Kamenar upozorio je na sve ~e{}u tvrdnju kako se u budu}nosti ratovi ne }e voditi zbog nafte ve} zbog vode. Skup „Voda – hrvatsko blago“ objedinio je mno{tvo tema, od teolo{ko-eti~koga pogleda na vodu, preko pitanja za{tite voda, do predstavljanja cisterni i bunara kao dijela kulturno-povijesne ba{tine otoka Cresa i Lo{inja.

Tom prigodom odràno je niz popratnih manifestacija, poput sajma hrvatske pitke i ljekovite vode, izlo`be fotografija o temi vode, predstavljanja

prigodnih izdanja knjiga Matice hrvatske i drugih nakladnika, prikazivanja dokumentarnih filmova o vodama, obilaska tehnolo{kih postrojenja skrbi o vodam u Rijeci i okolici. Manifestacija je zavr{ena koncertom Olivera Dragojevi}a u pratnji ~lanova simfonijskog orkestra iz Rijeke pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog, gostiju Tine Vukov, vokalne skupine „Rivers“ i mu{ke klape „Volovsko“.

RIJEÂNI PIJU ÎSTU IZVORSKU VODU

Posljednjeg dana Tjedna voda u Rijeci organiziran je obilazak tehnolo{kih postrojenja na izvoru Zvir u Rijeci, iz kojega se napajaju Rijeka i {ira okolica. Doma}in, Dubravko Soldati}, rukovoditelj Slu`be dizanja vode u rije~kom Vodovodu, tom prigodom je naglasio da Rije~ani piju visokokvalitetnu ~istu izvorsku vodu, koja se prije odlaska u {pine samo dezinficira protiv biolo{kog zaga|enja, a prije 30 godina nije bilo potrebno ~initi ~ak ni to. Naime, danas veliki broj septi~kih jama u slivnom podru~ju zaga|uju podzemne vodotoke.

Izvor Zvir projektiran je na 2.000 litara vode u sekundi. Ako se zna da se pri projektiranju uzima statisti~ki najmanja mogu}a koli~ina, zna~i u najsu{nijem razdoblju, onda je jasno da Rijeka raspolaè s velikim koli~inama kvalitetne izvorske vode - ~ak s 50 posto vi{e od potreba. Rijeka i okolica piju vodu, osim iz Zvira, i sa izvora Rje~ine koji se nalazi na 326 metara nadmorske visine te ga stoga skoro ni{ta ne moè zagaditi. Velika prednost ova dva izvora je u tomu {to nikada oba ne mogu biti zamu}ena. Naime, kada se zamuti izvor Rje~ine, voda u Zviru je kristalno ~ista. Dok zamu}enje stigne do Zvira, izvor Rje~ine je ~ist, a zaposlenici Vodovoda to prate i prebacuju sklopke, tako da Rije~ani uvijek piju bistru i ~istu vodu.

Rije~ki vodovod ima i izvori{ta u Bakru i Martin{}ici, ukupno sedam izvori{ta, 32 crpne stanice i 70 vodosprema.

Ne smijemo postati ba{tinici bez ba{tine Ivica Tomi}

Stara i...

Predsjednik Matice hrvatske – Ogranak u Rijeci Darko Dekovi}, prof. dr. Ivan [imuni} s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predstavnik Rije~koga vodovoda Dubravko Soldati} prigodom obilaska izvora Zvir, iz kojeg se Rije~ani opskrbljuju iznimno kvalitetnom vodom

...nova zgrada Rije~koga vodovoda na izvori{tu Zvir


HEP Plin vi{e ne}e trebati svoje plinomjere ba`dariti izvan HEP-a, a plinomjere u Ba`darnici Elektroslavonije mogu ba`dariti i drugi distributeri plina iz Vinkovaca, Vukovara, Slavonskog Broda, Orahovice i Virovitice

Od 1. oùjka ove godine, u Slu`bi za izgradnju i usluge osje~ke Elektroslavonije obavlja se ba`darenje plinomjera, ~ime je Ba`darnica na Zelenom polju postala ovla{teni servis za pripremu proto~nih mjerila obujma plina veli~ine protoka G4 i G6 za ovjeravanje. Da bi, uz ba`darenje brojila elektri~ne energije, dobila i ovaj posao - Elektroslavonija je potpisala ugovor s Dràvnim zavodom za mjeriteljstvo o kori{tenju opreme za ispitivanje plinomjera iz programa CARDS 2001. Prema tom Ugovoru, Dràvni zavod za mjeriteljstvo, Odsjek mjeriteljski poslova PJ Osijek, ustupio je ispitnu stanicu za plinomjere G4 i G6 Sonical BPG-R proizvo|a~a Actaris - [panjolska, bez naknade na rok od pet godina, dok }e DP Elektroslavonija osigurati prostor, obu~iti zaposlenike, ishoditi ovla{tenje i snositi tro{kove redovnog odràvanja opreme u razdoblju kori{tenja.

OTVORENA VRATA I DRUGIM DISTRIBUTERIMA PLINA

Taj je posao osje~koj Ba`darnici ponu|en zbog dugogodi{njeg iskustva koje ima na poslovima ba`darenja brojila elektri~ne energije. Sada HEP Plin svoje plinomjere ne}e trebati ba`dariti izvan HEP-a. Zna~ajno je i {to na podru~ju isto~nog dijela Hrvatske ima i drugih distributera plina i to u Vinkovcima, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Orahovici i Virovitici. I oni bi plinomjere mogli ba`dariti u Osijeku, {to bi im smanjilo tro{kove. Jer, i na tim podru~jima poznata su iskustva osje~ke ba`darnice, budu}i da se u njoj ba`dare elektri~na brojila za DP Elektra Vinkovci, DP Elektra Slavonski Brod i DP Elektra Poèga. Instaliranjem linije za ispitivanje plinomjera, u ba`darnici se zaokruìo posao na ba`darenju mjernih ure|aja.

- Ove nam je godine plan izba`dariti pet tisu}a plinomjera za potrebe HEP Plina. Nagla{avam da smo prvi u Slavoniji i Baranji u ovom poslu te da su na{i zaposlenici pro{li obuku za servisiranje i pripremu plinomjera za ovjeru u Gradskoj plinari Zagreb, kojoj se zahvaljujemo na pomo}i. Obuku su pro{li Josip Haman, Zlatko Ostro{i} i Nikola Petrovi}, rekao nam je rukovoditelj ba`darnice, Jovo Maksimovi}.

OSAM DO DESET TISU]A PLINOMJERA GODI[NJE

Postoje}a oprema kori{tenjem sustava kriti~nih sapnica omogu}ava ispitivanje pet plinomjera istodobno. Tijekom laboratorijskog ispitivanja, ispitna stanica ostvaruje potrebne ispitne protoke te provodi usporedbu obujma izmjerenog ispitivanim plinomjerom i obujma primjenjenog referencijskog sustava. Uzimaju}i u obzir podatke o temperaturi i tlaku plina kod ispitivanog plinomjera i referencijskog sustava, ra~una se pogre{ka mjerenja plinomjera i pripadaju}e mjerne opreme, sve prema trenuta~no vaè}im normama. Proces ispitivanja je automatiziran, vo|en ra~unalom i uz ispis ispitnog izvje{}a. Kapacitet ure|aja je osam do deset tisu}a plinomjera godi{nje.

O razlici u tehnolo{kom postupku u odnosu na elektri~na brojila i postupku za pripremu plinomjera za ovjeru. J. Maksimovi} kaè:

- Nakon {to se dopremljeni plinomjeri operu, ispituje se nepropusnost komprimiranim zrakom te obavlja vizualni pregled i po potrebi popravak. Slijedi postavljanje i priklju~ak na ure|aj, skidanje broj~anika, stavljanje pomo}ne zna~ke za umjeravanje, nakon ~ega slijedi ispitivanje mjeriteljskih zna~ajki plinomjera, stavljanje odgovaraju}eg para zup~anika radi korekcije pokazivanja protoka, pi{e se izvje{}e o ispitivanju, a potom slijedi li~enje. Tako pripremljene plinomjere statisti~kom metodom odabranog uzorka ispituje i ovjerava slu`benik Dràvnog zavoda za mjeriteljstvo.

Denis Karna{

MJERENJE

Ba`darnica Elektroslavonije Osijek baždari i plinomjere

Prvi u Slavoniji i Baranji

Svemirski izgled Ba`darnice Elektroslavonije na Zelenom polju

Zaposlenici Ba`darnice s rukovoditeljem Jovom Maksimovi}em, nakon dugogodi{njeg iskustva s ba`darenjem brojila elektri~ne energije, dobili su i novi posao


FENOMENI

Dalmatinske hidroelektrane, poznate a druk~ije

Zimska kostimografija

Premda je Splitu, po~etkom oùjka, snijeg vi{e puta bacio rukavicu u lice, do dvoboja ipak nije do{lo. Povukao se (tko se snijega boji jo{) pred Gradom jadranskim i mediteranskim, pred vozilima bez zimske opreme i ljudima s dvi live noge kad je led u pitanju. Okuraìti se i zabijeliti Split izazov je kojemu snijeg ne uspijeva odoljeti tek svakih nekoliko godina. A i onda je to za na{e o~i, pretpla}ene na plavo, pravi mirakul,odnosno ~udesno neko privi|enje koje zapo~inje i zavr{ava u istom danu.

I dok bjeì od Splita, snijeg svoju bijelu kristalnu rasko{ prosipa po okolnim dalmatinskim planinama, rijekama, akumulacijskim jezerima… i po svemu {to tu obitava. Tako je i na{a proizvodna postrojenja nebo obdarilo idili~nom zimskom kostimografijom. Izbirljivo oko objektiva na{eg kolege Josipa îzmi}a (PP HE Jug) omogu}ilo nam je neke nove vidike, neobi~ne slike i krajobraze s poznatih objekata. Pa, uìvajmo zajedno u ledenom ugo|aju uhva}enom na HE \ale, HE Kraljevac, HE Orlovac i Bu{kom Blatu.

[email protected].

Ovo se rijetko vi|a: zale|eno akumulacijsko jezero Bu{ko Blato

HE Orlovac – kompenzacijski bazen Lipa u nesvakida{njem ruhu

Pogledajmo izbliza: da, ovo je led

Te{ko prepoznatljivi „zeleni“ HE \ale i kanjon Cetine Brana HE Kraljevac u studeni


S LICA MJESTA

DP Elektrolika Gospi} – Pogon Karlobag – Pogonski ured SenjDP Elektrolika Gospi} – Pogon Karlobag – Pogonski ured Senj

Snijeg,Snijeg, led, senjskaled, senjska bura, mine…bura, mine…Zatvorene prometnice kada je najvi{e kvarova zbog orkanske bure koja ru{i stupove i vodi~e, snijeg i led kada se do mjesta kvara ne moè mehanizacijom nego pje{ice, {to zna~i svu opremu tegliti na le|ima i sve poslove obaviti ru~no… a njih je samo 12

Poznato je da na podru~ju koje pokriva DP Elektrolika Gospi} skoro i nema gostoljubivog terena. Zimi su svugdje snijeg i led, ljeti vru}ine i lo{e prometnice, a u svim godi{njim dobima vrebaju posijane mine. Ipak, teren koji pokriva samo 12 zaposlenika Pogonskog ureda Senj doista je ne{to posebno. Nigdje ne pu{e tako jaka bura kao ispod Velebita, niti gdje napada vi{e snijega nego na vrletima i zabitima ove planine-ljepotice.

Primjerice, na dan kada smo mi posjetili Pogonski ured u Senju, a bilo je to ve} 10. oùjka, kada se drugdje vide prvi nagovje{taji prolje}a, na Zaviànu je bilo nevjerojatnih 288 centimetara snijega! Da, nije tiskarska pogre{ka – 288 centimetara. A na Zaviànu je RTV oda{ilja~ kao i predajnik HT-a, kojima treba elektri~na energija. Nju na Zaviànu, u Krasnu i mnogim podvelebitskim i velebitskim selima osiguravaju ba{ de~ki iz Senja.

DA NAS JE BAREM VI[E...

O ~emu je rije~, najbolje govori osobna elektroenergetska karta postrojenja Pogonskog ureda Senj. Povr{ina: 663,38 km2; duljina mreà: DV 35 kV - 29,01 km, DV 20 kV - 79,32 km, DV 10 kV - 109,23 km, MR NN - 243,55 km; broj trafostanica: TS 35/10(20) kV – tri; TS 10(20)/0,4 kV - 149.

Osnovni tehni~ki podaci, onima koji nisu laici, jasno govore o veli~ini prostora i brojnosti objekata o kojima skrbi samo 12 ljudi i to uspje{no.

- Onaj koji ne poznaje klimatske okolnosti u ovim krajevima, te{ko moè shvatiti s kakvim te{ko}ama se mi ovdje suo~avama, kaè nam rukovoditelj Pogonskoga ureda Senj Juraj Mandeki}.

- Zbog orkanske bure godi{nje izme|u 10 i 15 dana prometnice su potpuno zatvorene, a kako onda do}i do mjesta kvara? Upravo tada je najvi{e kvarova, jer padaju stupovi i vodi~i. No, kada zapu{e olujna bura ionako je nemogu}e penjati se na stup ili raditi bilo {to na otvorenom. Snijeg i led druga su pri~a. Zimi je vrlo mala pomo} mehanizacije. U ve}ini slu~ajeva, do mjesta kvara mora se dolaziti pje{ice, svu opremu tegliti na le|ima i sve poslove obaviti ru~no. Da nas je barem malo vi{e. Mislim da bi nam trebala jo{ tri mla|a montera i onda bi mogli valjano obavljati sve poslove. Posao montera je teàk, posebice u ekstremnim uvjetima. Monter moè funkcionirati otprilike do 50. godine ìvota, a poslije bi mu trebalo na}i drugo lak{e radno mjesto, a to je skoro nemogu}e, obja{njava nam J. Mandeki}.

OBNOVA I REKONSTRUKCIJA ÊKA DA OKOPNI SNIJEG

Unato~ problemima i te{kim uvjetima, na senjskom podru~ju se elektroenergetska mreà i objekti obnovljaju i rekonstrukciraju. Tako je


Ovdje je te{ko kretati se i ljeti, a u dubokom snijegu, s opremom na le|ima - to je pravi pothvat i redoviti posao za Milana Krmpoti}a, Sa{u Legasa i Maria Tomljanovi}a

lani, kako saznajemo od na{eg sugovornika, rekonstruiran DV 20 kV Bilu}a-Jablanac, duljine od 16 kilometara, i to tako {to su postoje}i drveni stupovi zamjenjeni èljezno-re{etkastim, a stari je vodi~ zamijenjen novim ve}ega presjeka. Rije~ je o prvoj dionici projekta pobolj{anja naponskih okolnosti u podvelebitskome podru~ju, te{kog30 milijuna kuna kojeg finacira Vlada Republike Hrvatske. Za ovu dionicu utro{eno je 7,5 milijuna kuna, a ~im vremenske okolnosti dopuste, zapo~et }e reonstrukcija 35 kV dalekovoda HE Senj – Bilu}a. Taj je posao vrijedan 4,5 milijuna kuna. Ove je godine planirana i sanacija 10 kV dalekovoda Sveti Juraj – Velebitska Plje{evica. Na duljini od pribli`no sedam kilometara, predvi|ena je ugradnja poluizoliranih vodi~a. Materijal je ve} nabavljen i radovi zapo~inju ~im prolje}e otjera snijeg, led i buru s ovih prostora. Kada }e to biti - nezahvalno je prognozirati.

Ivica Tomi}

Probiti se do stupa po snijegu do pojasa mogu izdra`ljivi, a poslije takvog napora i popeti se na stup i otkloniti kvar samo tako sna`ni poput Tomislava Anti}a

Milan Krmpoti} sa zale|enim vodi~em u ruci

Sa{a Legas i ìce koje odolijevaju pod teretom snijega

Oda{ilja~ na Plje{vici za mnoge televizijske i radio postaje te HT, ne moè bez elektri~ne energije, a o tomu brinu momci iz Senj

Rukovoditelj Pogonskog ureda Senj Juraj Mandeki}: dobro bi nam do{la jo{ tri mla|a montera na tako golemom i te{kom terenu


RAZVOJ

Dispe~erski centar DP Elektra Zagreb

Informati~ko moderniziranje sustava daljinskog vo|enja Dragica

Jurajev~i}

Zakonske obveze, sve zahtjevniji kupci te sve ve}a potro{nja elektri~ne energije name}u neodgodivu revitalizaciju dispe~erskih centara u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, kako bi se omogu}io pouzdan rad mreè i napajanje elektri~nom energijom vi{e od milijun hrvatskih kupaca

Temeljem u prosincu 2004. godine potpisanog Ugovora o rekonstrukciji sustava daljinskog vo|enja za sva ~etiri velika dispe~erska centra hrvatske elektrodistribucije (Zagreb, Split, Rijeka Osijek) izme|u HEP Operatora distribucijskog sustava i Kon~ar - KET-a, prvi na redu je Dispe~erski centar DP Elektra Zagreb. Budu}i da se u Kon~ar-KET-u zavr{ava tvorni~ko ispitivanje novog procesnog informacijskog sustava za daljinsko vo|enje iz dispe~erskog centra Elektre Zagreb, to je bila prigoda za razgovor o razlozima i ciljevima njegove modernizacije. Na{i sugovornici su direktor DP-a - Marko [krobo, pomo}nik direktora - Neven Lang-Kosi}, rukovoditelj Odjela za upravljanje - Ivan Fumi} i koordinator za revitalizaciju Sustava daljinskog vo|enja u Elektri Zagreb - Krunoslav Slivari}.

Saznajemo da postoje}i Sustav daljinskog vo|enja na razini centara upravljanja u DP Elektri Zagreb ~ine procesni (SCADA) sustav razine DCDP (PROZA 11 D/R i PROZA OPEN) u Dispe~erskom centru DP Elektra Zagreb te procesni (SCADA) sustavi razine CUP (PROZA R/F u centrima za upravljanje pogona (CUP): Zagreb, Velika Gorica, Sv. Ivan Zelina, Samobor i Zapre{i}.

Sredi{nji dio procesnog sustava u DC DP Elektra Zagreb temeljen je na tehnologiji iz

sredine osamdesetih godina pro{log stolje}a i uz povremenu revitalizaciju i dogradnju kapaciteta, u neprekidnom je radu skoro 20 godina. Sustavi na razini CUP novije su generacije, uvo|eni su u centre pogona po~ev{i od 1997. godine i temelje se na standardnoj industrijskoj sklopovskoj i sistemskoj potpori (QNX, Realflex) te programskom sustavu PROZA R/F. U Sustav daljinskog vo|enja su preko sustava veza i opreme na razini postrojenja (daljinska stanica, stani~na ra~unala), uklju~ene primarne TS 110/x i 30/x na cijelom podru~ju DP-a, kao i dio sekundarnih TS 10(20)/0,4 kV (45 TS u pogonima Zagreb, Samobor i Zapre{i}) te pribli`no 20 linijskih rastavlja~a (pogoni Velika Gorica, Samobor i Zapre{i}).

OPREMA SDV-A STARA 21 GODINU PRI KRAJU JE @IVOTNOG VIJEKA

SDV je u DCDP Elektra Zagreb u funkciji od 1985. godine i temelji se na procesnim ra~unalima PDP 11/94 i programskoj potpori PROZA D/R (SCADA) i tada vrhunska tehnologija sada je pri kraju svog ìvotnog vijeka. Prema rije~ima na{ih sugovornika, revitalizacija zastarjelih centara postaje nu`nost, kako bi DC mogao ostvariti i sve zahtjeve na koje ga obvezuje Zakon o trì{tu elektri~ne energije – od radova u pogonu, odràvanja, razvoja i izgradnje distribucijske mreè do vo|enja distribucijskog sustava. Naime, sve ve}i broj informacija ru{i stari sustav i dana{nja koli~ina informacija i razgranatost distribucijskog elektroenergetskog sustava Elektre Zagreb name}e ponovnu modernizaciju ra~unalnog sustava, tre}eg po redu u razmaku od po 20 godina (1967, 1987, 2007.). Na taj na~in }e kvalitetnije provoditi svoju obvezu prema sve zahtjevnijim kupcima elektri~ne energije. Kaìmo i to da je podvostru~enje potro{nje elektri~ne energije u posljednjih 20 godina tako|er jedan od zna~ajnih razloga za revitalizaciju DC-a.

Zbog svega toga, HEP ODS i Kon~ar - KET potpisali su spomenuti Ugovor o rekonstrukciji sustava daljinskog vo|enja za sva ~etiri velika dispe~erska centra hrvatske elektrodistribucije, koji za daljinsko upravljanje jo{ koriste sustave koje je Kon~ar instalirao jo{ osamdesetih godina pro{log stolje}a i redovno ih odràvao, a sada }e ih zamijeniti s opremom najnovije tehnologije. Naglasimo da ~etiri distribucijska podru~ja – Zagreb, Split, Rijeka i Osijek - obuhva}aju vi{e od milijun hrvatskih kupaca, {to je zahtjevna odgovornost za sustave daljinskog vo|enja u smislu omogu}avanja pouzdanog rada mreè i napajanja elektri~nom energijom.

Sustavi, koji }e se implementirati, naslanjajuse na opremu i operativnu programsku potporu vode}ih svjetskih tvrtki na tom podru~ju, a na njih }e Kon~ar-KET nadograditi svoja rje{enja i usluge, potrebne za stavljanje sustava u pogon. Osim toga, Kon~ar-KET }e razviti i programe za prilagodbu novog sustava potrebama hrvatskih elektrodistribucija te }e svojim iskustvom i poznavanjem postoje}eg sustava osigurati prelazak na novi sustav - bez prekida u radu. Novi sustav u dispe~erskim centrima predstavlja visokoraspoloìvo i pouzdano rje{enje, kako u ra~unalnoj opremi (dvostruki posluìtelji za SCADA funkcije i povijesnu bazu podataka, dvostruka procesna ra~unalna mreà), tako i programski (posluìtelji na UNIX True64 operacijskom sustavu, MS Windows grafi~ko su~elje za radne stanice), a instaliraju se i funkcije napredne analize te planiranja elektroenergetske mreè, tzv. Funkcije DMS (Distribution Management System): prilagodba optere}enja, prora~uni tokova snaga, prora~uni kratkoga spoja i predvi|anje optere}enja.

Ovaj zna~ajan i veliki posao realizira se zajedno sa stru~njacima iz distribucijskih podru~ja HEP-a, koji su u svim dosada{njim fazama projekta dali veliki doprinos. Sukladno planu realizacije

Boris Krstulja, rukovoditelj Odjela upravljanja DP Elektroprimorje Rijeka, izdvojio je najva`nija obilje`ja novog sustava Ovdje je srce cijelog sustava – ormar sa serverima, a tu su i radne stanice s monitorima, koje omogu}uju jednostavniji rad

dispe~era


Tvorni~ko ispitivanje u tijeku

Tre}eg oùjka o.g., u sjedi{tu Kon~ar-KET-a sastali su se ~elni ljudi HEP ODS-a i Kon~ar-KET-a s predsjednikom Uprave koncerna Kon~ar Darinkom Bagom, u prigodi zavr{etka tvorni~kog ispitivanja novog procesnog informacijskog sustava za daljinsko vo|enje iz dispe~erskog centra Elektre Zagreb. Tom su susretu iz HEP-a nazo~ili Mi{o Jurkovi}, direktor HEP ODS-a d.o.o., Marko [krobo, direktor DP Elektra Zagreb i Vitomir Komen, direktor DP Elektroprimorje Rijeka, a iz Kon~ar-KET-a Tomi Duèvi}, predsjednik Uprave, Miljenko Kova~ec, ~lan Uprave i Stjepan Dragi~evi}, direktor Poslovne jedinice Sustavi, upravljanja i za{tita. Na va`nost takvih projekta, poput sada{nje revitalizacije dispe~erskih centara u HEP ODS-u, koji se doga|aju svakih 20-30 godina, ukazao je Mi{o Jurkovi}, naglasiv{i da je sada{nja testna faza jedna od najzna~ajnijih, kako bi se

izbjegla mogu}a iznena|enja. Darinko Bago je napomenuo da je ovo jedan od rijetkih poslova koji se odra|uje uz maksimalno razumijevanje obiju strana, zbog ~ega i rezultati ne izostaju. Nadalje, upoznao je nazo~ne sa zacrtanim zadatkom da Hrvatska postane Centar izvrsnosti za proizvodnju transformatora, u ~emu imaju i potporu premijera Ive Sanadera. Jednako tako se bave mi{lju da na jesen zapo~nu razgovore u svezi sa pokretanjem Centra izvrsnosti za informacijske i informati~ke sustave u distribuciji, za {to trebaju i potporu HEP-a. Takav bi centar povezivao FER, korisnike i proizvo|a~e, a do sada na àlost ne postoji niti jedan zajedni~ki projekt. Zbog toga bi valjalo, kako je rekao D. Bago, razmisliti o novim idejama i razvojnim projektima te pokrenuti druk~iju komunikaciju.

Sudionici ovog sastanka potom su nazo~ili testnoj fazi ~etiriju radnih stanica, spojenih na stari sustav u Elektri Zagreb, a upoznati su i sa svom opremom za Zagreb – centralnim dijelom sa Alfa serverima (ormar), komunikacijskim ra~unalom i pripremom baze podataka. Radne stanice HP sa dva-tri monitora omogu}uju jednostavniji rad dispe~erima. Boris Krstulja, rukovoditelj Odjela za upravljanje DP Elektroprimorje Rijeka, naglasio je da je kvaliteta

ovog sustava u kori{tenju pune grafike, u matemati~kom modeliranju cijele mreè u sustavu, u brzini sustava koja pokriva sve zahtjeve, automatskoj optimizaciji uklopnog stanja te mogu}nosti komunikacije razli~itih dispe~erskih centara.

Nakon testne faze slijedi instalacija sustava u Elektri Zagreb po~etkom lipnja, nakon ~ega }e uslijediti jo{ tromjese~no tranzicijsko razdoblje zbog ispitivanja rada svih funkcija sustava u stvarnim uvjetima nalicu mjesta pa }e novi sustav zaìvjeti u rujnu ove godine.

Marko [krobo, Neven Lang-Kosi}, Ivan Fumi} i Krunoslav Slivari}: revitalizacija centara upravljanja neodgodiva je zbog starosti postoje}e opreme

Ugovora, prvi na redu je novi sustav u Zagrebu, koji }e biti instaliran tijekom lipnja, potom slijedi Rijeka u listopadu ove godine, pa Split u velja~i 2007. i Osijek u svibnju 2007. godine. Po~etkom njihova rada zapo~inje informati~ko osuvremenjivanje djelatnosti distribucije i svi ovi sustavi postaju temelj jedinstvenog procesnog informacijskog distribucijskog sustava Hrvatske. Nakon toga uslijedit }e revitalizacija manjih centara i njihovo uklju~enje u taj jedinstveni sustav.

Ukupna vrijednost ove investicije za DP Elektra Zagreb je pribli`no 11 milijuna kuna, a za sva ~etiri centra zajedno pribli`no 40 milijuna kuna. Na{i sugovornici upoznali su nas sa najzna~ajnijim obilje`jima novog sustava nazvanog Network Manager. To su: pobolj{anje odziva sustava, otvorenost sustava i dostupnost podataka, pobolj{ano grafi~ko su~elje, integracija visokonaponske i srednjenaponske mreè u jedinstveni model, jedinstvenost procesnog sustava na podru~ju DP-a, analiza i obrada podataka sa standardnim MS alatima – Excel, uvo|enje novih DMS funkcija za potrebe analize mreè te WEB su~elja kojim prikaz svih procesnih slika i informacija postaje dostupan {irokom krugu korisnika.

Kon~arevci i hepovci ispred zastave HEP-a

Mi{o Jurkovi}, Marko [krobo i Vitomir Komen sastali su se u Kon~aru sa Darinkom Bagom, Tomi Duèvi}em, Miljenkom Kova~ecom i Stjepanom Dragi~evi}em


Nakon mirne reintegracije podru~ja Baranje, elektroenergetski objekti bili su iznimno zapu{teni. Kako bi se osigurao {to pouzdaniji njihov rad, poduzeti su svi potrebni zahvati na rekonstrukciji primarnog i sekundarnog dijela postrojenja transformatorskih stanica i dalekovodne mreè, {to je na ve}ini objekata i na velikom dijelu dalekovodne mreè provedeno u kratkom roku.

Glavni elektroenergetski sustav Baranje ~ini pet transformatorskih stanica: TS 110/35/10 kV Beli Manastir, TS 35/10 kV Bilje, TS 35/10 kV Kneèvi Vinogradi, TS 35/10 kV Dra` i TS 35/10kV Branjin Vrh, kao i brojne manje transformatorske stanice 10/0,4 kV te veliki dio zra~ne i kabelske dalekovodne mreè. Prigodom obnove i rekonstrukcije objekata, uz spomenute poslove, obavljali su se i poslovi revitalizacije i ure|enja objekata transformatorskih stanica.

DOVOLJNO KAPACITIRANA OPREMA U CUPU BELI MANASTIR

U Baranji se rad transformatorskih stanica nadzirao kori{tenjem nadzorno-upravlja~kog sustava PERINT, koji za komunikaciju prema centralnom ra~unalu u Pogonskom uredu Beli Manastir koristi analogni radijski sustav na 4 metarskom frekventnom podru~ju. Budu}i da su kapaciteti takvog sustava vrlo skromni te da sustav nije omogu}avao ni komunikaciju prema nadre|enom distribucijskom centru DUC Osijek, valjalo je izgraditi novi sustav za daljinsko vo|enje. Najprije je bio opremljen centar upravljanja pogonskog ureda (CUPU) Beli Manastir, a potom je uslijedilo opremanje elektroenergetskih objekata odgovaraju}im SDV ure|ajima. Naime, SDV oprema u CUPU Beli Manastir, svojim kapacitetima treba osigurati mogu}nost uvo|enja u sustav za daljinsko vo|enje svih trafostanica na podru~ju Baranje te komunikaciju prema nadre|enom dispe~erskom centru DUC Osijek.

Centar pogonskog ureda CUPU Beli Manastir izgra|en je kori{tenjem industrijskog ra~unala opremljenog sna`nim komunikacijskim su~eljem te Realflex SCADA aplikacije bazirane na QNX «real-time» operativnom sustavu. Oprema novoga Centra pogonskog ureda osigurava sve potrebne zahtjeve za kvalitetno vo|enje elektrodistribucijskog postrojenja, uz omogu}avanje predavanja nadre|enosti upravljanja postrojenjem prema svim prioritetnim razinama. Napajanje opreme Centra osigurano je kori{tenjem izvora besprekidnog napajanja (UPS) velike autonomije.

- Komunikacija prema nadziranim objektima trenuta~no se obavlja po zakupljenim HT linijama, a budu}i da se intenzivno gradi i generi~ka opti~ka mreà na podru~ju Baranje, vrlo brzo planiramo prije}i na kori{tenje opti~kih kabela i ostale opti~ke infrastrukture za prijenos SDV informacija. U sustav za daljinsko vo|enje trenuta~no su uvedene transformatorske stanice TS 35/10 kV Bilje i TS 35/10 kV Kneèvi Vinogradi, a tijekom ove godine planiramo u sustav uvesti i TS 35/10 kV Dra` te TS 35/10 kV Branjin Vrh. TS 110/35/10 kV Beli Manastir u sustav za daljinsko

vo|enje planiramo uvesti u okviru izgradnje elektroenergetskih objekata vezanih uz izgradnju autoceste koridora V C, rekao nam je rukovoditelj SDV ekipe DP Elektroslavonije Osijek, Oto [tajnbrikner.

Postrojenje TS Bilje prilago|eno je sustavu za daljinsko vo|enje, a sam sustav realiziran je kori{tenjem klasi~ne daljinske stanice DS2000. U TS Kneèvi Vinogradi obavljena je zamjena starih za{titnih releja i ugra|eni su PRIL i PRUB numeri~ki releji doma}eg proizvo|a~a. Uz novu numeri~ku za{titu ugra|eni su i novi mjerni terminali te alarmni monitori. Sva navedena oprema komunikacijski je povezana na komunikacijsko-kontrolni ure|aj (KKU), realiziran pomo}u Embedded PC ra~unala koje predstavlja komunikacijski koncentrator i ostvaruje vezu prema navedenoj opremi trafostanice te prema nadre|enom upravlja~kom centru CUPU Beli Manastir.

SDV sustav TS Dra` planira se realizirati kao SDV sustav TS Bilje kori{tenjem daljinske stanice DS2000, uz prethodno potrebno prilago|enje trafostanice za SDV, a TS Branjin Vrh u sustav }e se uvesti uz zamjenu za{titnih releja.

- Osim nadzora transformatorskih stanica, nedavno smo u SDV sustav uveli i ~etiri daljinski upravljive rastavne naprave (DURN) na lokacijama: Darda, Zeleno polje, Zmajevac i Kozjak. DURN-ovi predstavljaju rastavne sklopke koje se obi~no koriste da bi se sekcionirali dulji zra~ni dalekovodi 10 kV mreè. Rastavnim sklopkama je prigra|en ormari} u kojem je smje{tena oprema za lokalnu i daljinsku kontrolu (nadzor, mjerenja i upravljanje) koju ~ine izvor napajanja, motorni mehanizam za pogon rastavne sklopke, daljinska stanica i radio postaja za ostvarivanje veze prema nadzornom centru. U blizini vodi~a zra~ne dalekovodne mreè postavljen je detektor struje kvara, koji moè detektirati prolaz struje kvara na mjestu rastavne sklopke. Na temelju informacije o tomu je li preko rastavne sklopke pro{la struja kvara ili nije, operateri u centru daljinskog vo|enja mogu zaklju~iti na kojoj dionici dalekovoda (prije DURN-a ili poslije) je nastao kvar te se vrijeme otklanjanja kvara moè znatno skratiti. Za komunikaciju DURN-ova prema centru daljinskog vo|enja koristili smo TETRA digitalni radijski sustav, ~iji mehanizam za prijenos podataka u potpunosti zadovoljava nadzor takvih jednostavnijih elektroenergetskih ure|aja, objasnio je O. [tajnbrikner.

Sve ove radove obavili su zaposlenici Odsjeka za procesni sustav i veze DP Elektroslavonija Osijek u suradnji s Kon~ar KET-om iz Zagreba.

Denis Karna{

RAZVOJ

Prilagodba SDV-a u Baranji

Sva postrojenjadaljinski

TS Branjin vrh primjer je dobro provedene obnove

Novi centar upravljanja pogonskog ureda Beli Manastir, kapacitetom svoje SDV opreme treba osigurati mogu}nost uvo|enja u sustav za daljinsko vo|enje svih trafostanica na podru~ju Baranje te komunikaciju prema nadre|enom DUC-u Osijek

>

U Baranji je posljednja obnovljena TS Kneèvi Vinogradu

TS Dra` je u lo{em stanju i sljede}a je na redu za obnovu


ZAHVATI

Prvo iskustvo: automatske kompenzacijske prigu{nice u TS 110/20 kV Crikvenica

Premda je rije~ o prvim prigu{nicama ugra|enim u Elektroprimorju, na{i su posao obavili bez pogre{ke, a nove prigu{nice ugra|uju se i na Krku

U HEP Vjesniku ve} smo pisali o nabavi automatskih kompenzacijskih prigu{nica francuskoga proizvo|a~a za DP Elektroprimorje Rijeka, koje su posebno pogodne za priklju~enje u mreù na podru~jima s velikim specifi~nim otporom tla, poput kamenitog tla u Primorju, Istri, na otocima ili Dalmaciji te u trafostanicama sa zna~ajnijim udjelom kabelske mreè. Dvije takve prigu{nice ugra|ene su te pu{tene u rad tijekom velja~e 2006. godine u TS 110/20 kV Crikvenica. Nakon jednomjese~nog probnog rada pokazalo se da sustav funkcionira besprijekorno, bez kvarova i neèljenih isklopa. To potvr|uje da je posao, premda je rije~ o prvom takvom iskustvu - dobro obavljen.

PRIGU[NICA ZA SMANJENJE BROJA KVAROVA ZBOG JEDNOPOLNIH KRATKIH SPOJEVA

Glavi nadzorni inènjer cijelog projekta, projektant u Odjelu za projektiranje DP Elektroprimorje Rijeka, Aleksandar Hajdu o tomu kaè:

- Automatske kompenzacijske prigu{nice imaju svrhu kompenziranja kapacitivne struje mreè te time smanjivanje struje zemljospoja. Njihovom ugradnjom o~ekujemo smanjenje broja kvarova koji nastaju zbog jednopolnih kratkih spojeva. Do sada su ve} registrirani prolazni kratki spojevi koji su uga{eni bez isklapanja. U kona~nici to zna~i da je pove}ana kvaliteta napajanja kupaca elektri~nom energijom.

Uz svaki energetski transformator ugra|ena je po jedna kompenzacijska prigu{nica i to izravno na 20 kV sabirnice transformatora, tako da prigu{nica preuzima i ulogu umjetnog formiranja zvjezdi{ta, koje se onda spaja na uzemljenje trafostanice, a ne klasi~no izme|u zvjezdi{ta sekundarnog namotaja transformatora i zemlje.

Ugradnju automatskih kompenzacijskih prigu{nica i ormara za regulaciju te upravljanje tijekom mjesec dana, u cijelosti su obavili zaposlenici i stru~njaci Elektroprimorja. Projekt je izradio Odjel za projektiranje, a u ugradnji su sudjelovali zaposlenici Odjela za odràvanje trafostanica, Odjela za{tite, Odjela upravljanja te dispe~eri Prijenosnoga podru~ja Rijeka. Cjelokpni posao izveden je to~no prema projektu. Naglasimo da se radilo za velikih hladno}a i svi sudionici zasluùju pohvale.

Nakon {to su na{i iz Elektroprimorja uspje{no ugradili automatske kompenzacijske prigu{nice, stigla su dvojica stru~njaka iz Francuske, predstavnici proizvo|a~a, koji su tri dana obavljali ispitivanja i sudjelovali u pu{tanju prigu{nica u pogon. Bili su iznimno zadovoljni provedenim poslom, jer je sve funkcioniralo i nije bilo potrebe za bilo kakvim izmjenama.

Zna~i, posao je obavljen izvanredno, premda je rije~ o prvim prigu{nicama ugra|enim u Elektroprimorju. To su prve, ali ne i posljednje, jer se nove ve} ugra|uju na Krku.

Spomenimo da je tijekom ugradnje prigu{nica u dva 20 kV vodna polja ugra|ena i nova vatmetri~ka za{tita, koja bi trebala imati ve}u osjetljivost detekcije jednopolnih kratkih spojeva. Nova za{tita ugra|ena je usporedo s postoje}om, kako bi se mogli pratiti i uspore|ivati u~inci.

Ivica Tomi}

Sustav bez kvarova i neèljenih isklopa

Sudionici ugradnje prigu{nica na dan pu{tanja u rad

Ovako izgledaju automatske kompenzacijske prigu{nice ugra|ene u Crikvenici

Glavni nadzorni inènjer Aleksandar Hajdu: prigu{nice za sada funkcioniraju besprijekorno, ali tek za otprilike godinu dana znat }emo za koliko se njihovom ugradnjom smanjio broj kvarova uzrokovanih jednopolnim kratkim spojevima


U probnom pogonu s novom izolacijom

S LICA MJESTA

HE Kraljevac: kapitalni remont agregata B

U HE Kraljevac ne idem ~esto, jer u devedeset ~etiri godine staroj elektrani vi{e i nema nekih velikih i u~estalih novitadi. Pogotovo ne idem prvog dana prolje}a, jer ona jedna ali vrijedna tre{nja u pogonskom krugu jo{ nije u onoj svojoj jestivoj fazi razvoja kad slu`beni odlazak na Zadvarje dobija na boji, mirisu i, {to je najva`nije, okusu. Ali, kako se posao ne ravna po prirodnim zakonima, uklju~uju}i i zrenje, tako }e i u ovogodi{njem urodu, na moju op}u àlost, gu{tati drugi. Meni ostaje tek cvije}e i prolje}e.

Ali i ja }u, zajedno s osobljem elektrane, u ne~em gu{tati. Rije~ je o dobro obavljenom vi{emjese~nom poslu – kapitalnom remontu agregata B, pri kojem je provedena zamjena izolacije rotora generatora. Naime, analiza stanja izolacije, koju su u prosincu 2004. godine obavili stru~njaci Instituta za elektroprivredu i energetiku iz Zagreba, pokazala je da neodgodivo treba preizolirati polove rotora. Generator B, kao i susjedni mu generator A, u pogonu su od 1932. godine. Tijekom tih sedamdeset ~etiri godine rada, statorski namot im je zamijenjen dva puta (1956. i 1985. godine), dok je na rotorskom namotu jo{ uvijek na snazi bila izolacija iz te davne 1932. i to od pamuka i papira natopljenog impregnacijskim lakom. Rezultati ispitivanja, pokazali su da je izolacijski sustav dovoda struje rotora i rotorskog namota degradiran u tolikoj mjeri da je predstavljao slabu to~ku u izolacijskom sustavu generatora kao

cjeline. Izolacija je na vi{e mjesta bila o{te}ena, tako da se vidio goli bakar koji je, uz to, i pozelenio. Struktura izolacije bila je takva da je na dodir pucala i pretvarala se u pra{inu. Preporuka Instituta bila je da se ùrno pristupi obnovi izolacijskog sustava rotorskog namota, kako bi generatori-starosjediteljibili pogonski spremni.

To je samo potvrdilo da je stanje primarne opreme, kojem je pogonsko osoblje i samo svakodnevno svjedo~ilo, bilo doista alarmantno. Naime, iz njihovih pogonskih evidencija bilo je vidljivo da su prorade rotorske za{tite u vrtnji agregata B bile sve u~estalije, kao i potreba isklju~ivanja rotorske za{tite kod pokretanja za vrijeme starih elektromehani~kih releja te potrebe dugotrajnog su{enja (do deset sati).

SLO@EN I DUGOTRAJAN POSAO

Sve su to bili su ~vrsti argumenti da se generator B podvrgne kapitalnom remontu. Nakon provedbe postupka javne nabave, {to je obavljeno u prvoj polovici pro{le godine, za izvo|a~a radova odabrana je tvrtka MG-Servis iz Karlovca. Radovi su zapo~eli 23. kolovoza 2005. i trajali sve do 22. velja~e 2006. S obzirom na veliku sloènost zahvata, angaìrane su specijalisti~ke tvrtke za nadzor: Institut za elektroprivredu iz Zagreba za elektro, te Institut gra|evinarstva Hrvatske za strojarski dio. Nadzor iz mati~nog PP HE Jug obavljali su stru~njaci raznih odjela Tehni~ke slu`be.

Dugotrajnost radova uzrokovana je sloènim postupkom demontaè polova rotora s polnog kota~a. Tehnologija demontaè se, s obzirom na nepostojanje odgovaraju}e dokumentacije, nije mogla brzo de{ifrirati. Nakon {to su te predradnje uspje{no obavljene, tijekom proteklih {est mjeseci obavljeno je preizoliranje polova prema tehnolo{kom postupku. Odnosno, cjelokupno preizoliranje {esnaest polova rotorskog namota obavljeno je u tvornici. Kod polova, koji su se preizolirali, zadràna je polna jezgra i namot, kao i raspor izme|u namota. Za preizoliranje polova kori{teni su najkvalitetniji materijali (na temelju tvrdog staklenog tkiva u F klasi), a istodobno su i svi izolacijski okviri zamijenjeni novima.

Uz navedene temeljne poslove obavljeni su i brojni drugi popratni poslovi i pregledi na generatoru B. Tako su pri rastavljanju svih leàjeva, uz mjerenje zazora uo~ena o{te}enja radijalnog leàja i aksijalno-radijalnog leàja. Ta o{te}enja sanirana su navarivanjem bijele kovine, {to je obavila tvrtka Nova tvornica kliznih leàjeva iz Duge Rese, specijalizirana za navedene radove.

Nakon montaè i svih predvi|enih ispitivanja u mirnom stanju, 20. velja~e 2006. godine zapo~ela su zavr{na ispitivanja i pu{tanje u pogon generatora. Sukladno programu ispitivanja, kojima su obavljena ispitivanja generatorskih za{tita, sustava uzbude, i krugova sinkronizacije, agregat B je uspje{no sinkroniziran s mreòm i u probnom je pogonu.

U probnom pogonu s novom izolacijom

Pripreme… Zavr{na montaà …i demontaà polovice statora

Marica @aneti} Malenica


Izradom triju 110 kV kabelskih zavr{etaka (glava) u TS 110/35 kV Ka{tela, privedeni su kraju opse`ni radovi na kabelskom povezivanju velikih splitskih i susjednogradskih trafostanica. U ovom slu~aju, kako smo u pro{lom broju najavili, 110 kilovoltnim kabelom povezane su TS Dobri i TS Ka{tela. Po~etkom oùjka ekipa Slu`be za izgradnju i usluge splitske Elektrodalmacije izvela je sve zavr{ne poteze: tri posljednje spojnice na prijelazima kabela ispod èljezni~ke pruge i tri ve} spomenute kabelske glave na mjestima ulaska kabela u trafostanicu. Vrijeme im nije bilo naklonjeno pa su, umjesto na stupu portala, sve radove obavili na tlu unutar {atora.

Sukladno ranije obavljenom odre|ivanju duljine kabela, osigurana je njihova dostatna koli~ina koja odgovara to~noj dimenziji zavr{ne montaè. Nakon podizanja i montaè kabelske glave na stup, u nju se ulilo silikonsko ulje, zatvorena je i spremno do~ekala ispitivanje. U dane vikenda, ovisno o kratkotrajno povoljnoj vremenskoj prognozi, obavljeno je naponsko ispitivanje i kabela i kabelskog pla{ta. Kabel je ispitan istosmjernim naponom od 192 kV (3 Uo) u trajanju od 15 minuta, {to su proveli stru~njaci Instituta za elektroprivredu. Pla{t je ispitan naponom od 10 kV u trajanju od jedne minute, a taj je posao odradila ekipa Odjela odràvanja splitskog DP-a. Sva su ispitivanja zadovoljila traène uvjete, ~ime je potvr|eno da je spomenuta kabelska trasa

spremna za rad. Ispitivanje su popratili predstavnici HEP Operatora prijenosnog sustava, Mladen Jeli} i Vlado Padovan te brojni predstavnici iz HEP Operatora distribucijskog sustava koji su, kao voditelji cjelokupnog posla, budnim okom nadgledali sve faze radova. Uz Ivicu Kati}a, Matu Miji}a i Joku Vojkovi}a tu je neizostavan bio i Simeon Popov iz ABB-a, koji je nadzirao i koordinirao radove u ime isporu~itelja

kabelskog pribora. Uslijedit }e tehni~ki pregledi svake pojedine

kabelske dionice te trafostanice Dobri u cjelini. Nadamo se da }e sve prote}i u najboljem redu i da }e prva faza posla Programa Split biti uspje{no zavr{ena i èljno o~ekivana trafostanica biti i slu`beno pu{tena u rad.

Vero~ka Garber

RAZVOJ

Program Split

Ispitani kabeli i kabelski pla{t

Posljednja glava je na portalu, spremna za ispitivanje

Ve}a elasti~nost pogonaU pro{lom broju pisali smo o dogradnji

distribucijskog dijela TS 110/10(20) kV Zadar – Centar i prednostima koje taj zahvat zadarske Elektre donosi tamo{njim potro{a~ima. Istodobno s radovima na novom 10(20) kV postrojenju provodila se i montaà drugog energetskog transformatora u visokonaponskom dijelu postrojenja o kojem skrbi Prijenosno podru~je Split. Transformator 1, 110/10(20) kV, snage 40 MVA, pu{ten je pod napon sredinom velja~e i spojen u trafo komoru 1 kao nu`na pomo} transformatoru 2, 110/10(20) kV, jednake snage, koji je deset godina solirao.Naime, od izgradnje ove trafostanice, a to je bilo 1996. godine, na njegovim ple}ima leàla je cjelokupna odgovornost za napajanje pripadaju}eg

distribucijskog potro{a~kog podru~ja. U slu~aju njegovog izlaska iz pogona, nije bilo alternativnog rje{enja. Prema rije~ima Matka Utrobi~i}a, ugradnjom i spajanjem druge transformatorske jedinice postiè se elasti~nost u pogonu, jer jedna trafo-jedinica u cijelosti moè pokriti potrebe potro{a~a priklju~enog na 10(20) kV sabirnice.

Radove na spajanju i ispitivanju novog transformatora, proizvedenog u tvornici KONÂR D&ST, izveli su stru~njaci specijalisti~kih odjela Tehni~ke slu`be PrP-a Split (odràvanje, upravljanje TS, relejna za{tita, mjerenje i procesna tehnika). Oni su, na zajedni~kom zahvatu dogradnje TS 110/10(20) kV Zadar – Centar, uspje{no sura|ivali i s kolegama iz DP Elektra Zadar te s vanjskim

izvo|a~ima radova. Kada sam 14. oùjka o.g. posjetila ovu

TS u sredi{tu Zadra, u funkciju je stavljena i protupoàrna za{tita. Do kraja oùjka, kad se o~ekuje i uporabna dozvola, novi transformator bit }e u stanju mirovanja.

- Nakon obavljanja te zadnje formalnosti, bit }e zgotovljeni polugodi{nji radovi na njegovoj ugradnji, ~ime }e se posti}i ve}a sigurnost u opskrbi, ponosno nagla{ava Oliver Petri}, deùrni uklopni~ar.Ina~e, Oliver i njegov kolega @eljko Benkovi} (koji je tu do{ao pro{le godine iz TS u Sisku) uz TS Zadar - Centar opsluùju jo{ tri trafostanice: one u Ninu, Obrovcu i Benkovcu.

Marica @aneti} – Malenica

Prijenosno podru~je Split ugradilo novi transformator u TS Zadar - Centar

Uklopni~ar Oliver Petri}: zahvaljuju}i novom transformatoru ve}a je sigurnost u opskrbi Novi transformator popunio je desetogodi{nju prazninu komore 1


ZA[TITA NA RADU

Osposobljavanje neposrednih ovla{tenika

U {koli vi{e od 450 neposrednih ovla{tenikaTijekom oùjka ove godine, osposobljavanje je pro{lo vi{e od 200 neposrednih ovla{tenika iz svih dijelova HEP-a, a nastaviti }e se u travnju i svibnju

Poslodavac je, prema Zakonu o radu, duàn osigurati svakom radniku uvjete za siguran rad, upoznati ga sa opasnostima na radnom mjestu, za{titom na radu i organizirati rad, na na~in koji osigurava za{titu ìvota i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja. Jednako tako, poslodavac je duàn omogu}iti radniku, u skladu s mogu}nostima i potrebama rada - {kolovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje.

S time u svezi, u ~lanku 26. Zakona o za{titi na radu, propisana je obveza osposobljavanja poslodavca i njegovih ovla{tenika iz podru~ja za{tite na radu, ako je rije~ o tehnologijama, prigodom ~ije primjene postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i poreme}aja u tehnolo{kom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. U drugom stavku istog ~lanka stoji da }e ministar ovla{ten za rad propisati program, sadràj i na~in provjere znanja.

U HEP-u je u lipnju 2005. godine objavljen Pravilnik o programu, sadràju i na~inu provjere znanja poslodavaca ili njihovih ovla{tenika iz podru~ja za{tite na radu, koji sadrì priloge s programima za osposobljavanje neposrednih ovla{tenika i ovla{tenika. Osposobljavanje se provodi teoretski, a minimalni fond sati predavanja za neposredne ovla{tenike je osam {kolskih sati, a za ovla{tenike {est {kolskih sati.

Kako su u HEP-u u tijeku organizacijske promjene, kao i izrada nove sistematizacije radnih mjesta, popisi neposrednih ovla{tenika su se ~esto mijenjali. Me|utim, kona~an popis neposrednih ovla{tenika definiran je po~etkom ove godine te je nakon toga zapo~elo organiziranje osposobljavanja za vi{e od 450 neposrednih ovla{tenika.

Osposobljavanje provodi Zagreba~ki centar za za{titu od poàra i za{titu na radu iz Zagreba, uz asistenciju koordinatora iz pojedinih dru{tava i HEP-a d.d. Predavanja se odràvaju u HEP NOC-u Velika, gdje za to postoje izvanredni uvjeti.

Tijekom oùjka osposobljavanje je pro{lo vi{e od 200 neposrednih ovla{tenika iz svih dijelova HEP-a, a nastaviti }e se u travnju i svibnju. Naknadno osposobljavanje }e obavljati HEP NOC Velika, koji }e kao ustanova s pravom javnosti ishoditi odobrenje za takvu vrstu osposobljavanja.

@eljko Kor{a

Osposobljavanje neposrednih ovla{tenika HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o., provedeno je u dvije grupe, odnosno 14. i 22. oùjka. U lijepo ure|enim i moderno opremljenim prostorima HEP NOC-a Velika, sudionike osposobljavanja, odnosno rukovoditelje iz prijenosnih podru~ja Opatija, Osijek, Split, i Zagreb, uvodnom rije~ju i upoznavanjem o radu i organizaciji HEP NOC-a Velika, pozdravio je Damir Raljevi}.

TEORIJA I PRAKSA ÊSTO SE NE PODUDARAJU

Predavanja su obuhvatila nekoliko tematskih podru~ja: osposobljenost prema programu osposobljavanja za rad na siguran na~in za zaposlenike ~ijim radom rukovode, procjena opasnosti, specifi~ni propisi u HEP OPS-u d.o.o., Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima, zadaci neposrednih ovla{tenika, posljedice neprovo|enja

za{tite na radu za poslodavca, a poslije predavanja provedena je rasprava.

Osposobljavanje neposrednih ovla{tenika HEP OPS-a zapo~eo je Ferdinand [iki}, stru~nim predavanjem o specifi~nim propisima djelatnosti HEP OPS-a, koji su dobro poznati i bez kojih se ne pristupa poslu u postrojenju.

Tijekom predavanja osobito je bilo zanimljivo izlaganje o na~inima i mogu}nostima sprje~avanja povreda uzrokovanih elektri~nom energijom, uz primjere pogrje{aka i nezgoda koje su se dogodile. Podru~je o kojem tako|er treba voditi brigu pri za{titi na radu, a do sada je ~esto bilo zanemareno, su elektromagnetska zra~enja.

Nakon toga, uslijedilo je predavanje @eljka Kor{e „Posljedice neprovo|enja mjera za{tite na radu za poslodavca“. Tu je bilo rije~i o inspekcijskom nadzoru, prekr{ajnoj i kaznenoj odgovornosti te odgovornosti za nastale {tete. Neposredni ovla{tenici imali su brojna vru}a pitanja vezana za njihovu odgovornost, jer se teorija i praksa ~esto ne podudaraju, {to stvara brojne dvojbe i probleme u primjeni, a kazne su velike.

Spomenimo pitanje, kao simpati~nu {alu, o tomu ho}e li se pove}ati pla}e rukovoditeljima, kako bi mogli platiti eventualne kazne. Slijedio je logi~an odgovor - treba raditi tako da nema kazne. Ali, odgovornost bi trebalo po{tivati i jednako tako primjereno nagraditi. No, sustav motivacije i nagra|ivanja zaposlenika je tema nekog drugog napisa.

SVE VE]I OD[TETNI ZAHTJEVI

Tako|er je bilo rije~i o procjeni opasnosti, kao temelju provedbe za{tite na radu koju obavlja poslodavac, jer opskrba elektri~nom energijom spada u djelatnosti gdje poslodavac ima obvezu izrade takve procjene. Ta obveza obuhva}a postupak utvr|ivanja

razina rizika nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti vezanih za rad te poreme}aja u procesu rada koji bi mogao izazvati {tetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenika.

Na pitanja koje je otvorilo predavanje @. Kor{e, poku{ao je odgovoriti F. [iki} u predavanju "Uloga i zada}e neposrednih rukovoditelja u provedbi mjera za{tite na radu". Kako je postojanje opasnosti sastavni dio svakog tehnolo{kog procesa, u kojem je rukovoditelj radova klju~na osoba u provedbi mjera za{tite na radu, nezgode su predvidive i mogu se sprije~iti. Ozljede na radu i nastale {tete predstavljaju tro{ak poslodavcu, a mogu se minimizirati prevencijom opasnih stanja. Od{tetni zahtjevi sve su ve}i i vjerojatno }e vrlo brzo HEP, sukladno praksi u EU, traìti naknadu {tete od odgovorne osobe koja je skrivila ili pridonijela nastajanju ozljede zaposlenika.

Posljednje predavanje odnosilo se na pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima, tijekom kojeg je F. [iki} podsjetio sudionike na klju~na na~ela za siguran rad.

Na kraju su, kroz raspravu i pitanja iz prakse te konstruktivne i zanimljive odgovore, sudionici osposobljavanja razmijenili svoja vrijedna iskustva i prenijeli ih na mla|e kolege. Takva sinergija znanja dodatna je kvaliteta ovakvog okupljanja predstavnika sva ~etiri prijenosna podru~ja, sa svojim specifi~nostima i razli~itostima u postrojenjima i obavljanju radova. To je jo{ jedanput pokazalo da bi bilo korisno potaknuti rad stru~nih tijela HEP OPS-a, kao {to je to bilo ranijih godina.

Nakon ovih predavanja, zaèlimo neposrednim ovla{tenicima uspjeh prigodom polaganja ispita provjere znanja, ali i u svakodnevnom obavljanju odgovornih poslova.

Vlatko E}imovi}

Osposobljavanje neposrednih ovla{tenika HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. iz podru~ja za{tite na radu

Rukovoditelj je najodgovorniji

Radna atmosfera tijekom predavanja @. Kor{e o odgovornosti neposrednih ovla{tenika


RIZICI

Pove}ani rizik od sudjelovanja u prometu zaposlenika HEP-a

Vi{e od petine svih ozljeda u HEP Operatoru distribucijskog sustava, a u HEP Operatoru prijenosnog sustava skoro 40 posto ozljeda - vezano je uz prijevozna sredstva

Nakon te{ke prometne nesre}e u kojoj su smrtno stradala dva zaposlenika Prijenosnog podru~ja Osijek, a dvojica su te{ko ozlije|ena, nametnulo se pitanje koliko su dolazak i povratak s posla, kao i dolazak i povratak s mjesta obavljanja dnevnog radnog zadatka, rizik za ìvot zaposlenika HEP-a.

S obzirom na narav elektroprivredne djelatnosti, odgovor na to pitanje nije jednostavan.

Hrvatska elektroprivreda svojim proizvodnim, prijenosnim i distribucijskim objektima i postrojenjima te distribucijom plina i topline doslovce pokriva cijeli teritorij Republike Hrvatske, jer u svom sastavu ima 25 hidroelektrana, sedam termoelektrana, 144 trafostanice na visokom i 24.346 trafostanica na srednjem i niskom naponu, te 133.158 km vodova svih naponskih razina. Budu}i da je ve}ina tih objekata smje{tena izvan sjedi{ta organizacijskih jedinica HEP-a, njihovo odràvanje zahtjeva svakodnevni odlazak na teren velikog broja ekipa radi redovitog odràvanja pogonske spremnosti, planiranih servisnih zahvata, raznih o~itanja i mjerenja te hitnih intervencija kada je na bilo kojoj naponskoj razini naru{eno funkcioniranje elektroenergetskog sustava.

HEP IMA VELIKI I RAZNOVRSTAN VOZNI PARK

Za obavljanje radova na ovako velikom broju objekata i postrojenja potreban je veliki i raznovrstan vozni park. Prema dostupnim podacima, HEP je krajem velja~e 2006. godine imao ukupno 4.444 vozila, {to prosje~no iznosi jedno vozilo na 3,26 zaposlenika. Nedvojbeno da spadamo u dobro motoriziranu tvrtku, jer kada bi izuzeli zaposlenike koji rade isklju~ivo u uredu, prosjek bi bio jo{ niì.

Najve}a grupa od 1836 vozila jesu osobna vozila, 338 je terenskih, 418 kombiniranih, 973 teretnih, 250 radnih vozila te 54 autobusa i minibusa, dok ostatak ~ine radni strojevi, specijalna, priklju~na i ostala vozila. Prosje~na starost osobnih, terenskih i kombiniranih vozila je osam, teretnih deset, radnih vozila 12 godina, dok je najve}a starost radnih strojeva od 15 godina.

Na temelju podataka o starosti vozila, jasno je da bi amortizirana vozila trebalo zamijeniti novima.

Za sagledavanje opsega kori{tenja vozila, orijentacijski mogu posluìti podaci za 2005.

Cestovni promet najve}i izvor ozljeda

godinu. Primjerice, u PrP-u Zagreb, sa 259 njihovih vozila prije|eno je 2,580.136 km, {to prosje~no po jednom vozilu iznosi 9.962 km godi{nje. Iz svega toga o~ito je da je svakodnevno veliki broj zaposlenika HEP-a s vozilom u prometu, koji je u gradovima, kao i izvan njih, sve frekventniji i sve rizi~niji.

Kao potvrda ovoj konstataciji mogu posluìti i podaci iz analize ozljeda na radu za 2005. godinu.

NAJVI[E VOZILA U PRIJENOSNOJ I DISTRIBUCIJSKOJ DJELATNOSTI

Naime, nakon {to je krajem pro{le godine implementiran novi program vo|enja evidencija iz ZNR te uno{enja u program svih ozljeda na radu koje su se dogodile u 2005. godini, mogu}e je na svim organizacijskim razinama HEP-a dobiti tabli~ne i grafi~ke pokazatelje, iz kojih se vidi mjesto ozljeda, prema izvorima nastanka (energetska postrojenja, transportna sredstva, sredstva opreme, proces rada, radna sredina i drugi izvori) te koji su uzroci nastanka ozljeda, odnosno je li uzrok u neispravnim sredstvima i opremi za rad (osnovna pravila ZNR) ili je uzrok u ljudskom faktoru (nepo{tivanje posebnih pravila ZNR).

Da bi dobili odgovor o zastupljenosti transportnih, odnosno prijevoznih sredstava cestovnog prometa kao izvora nastanka ozljeda na radu, koristit }emo navedeni program i osvrnuti se na podatke za HEP kao cjelinu te na djelatnost

proizvodnje, prijenosa i distribucije gdje ima najvi{e terenskog rada. Podaci su iskazani u postotku transportnih sredstava kao izvora, u odnosu na ukupan broj ozljeda pojedinog dru{tva.

Iz tablice je vidljivo da da su prijevozna sredstva cestovnog prometa vrlo visoko zastupljena kao izvor ozljeda na radu. Ovdje treba napomenuti da su iskazane i ozljede koje su se dogodile na putu od mjesta stanovanja do tvrtke i natrag. Zna~i, vi{e od petine svih ozljeda u HEP Operatoru distribucijskog sustava, a u HEP Operatoru prijenosnog sustava skoro 40 posto ozljeda vezano je uz prijevozna sredstva i ve}ina tih ozljeda nema nikakve veze sa tehnolo{kim procesom. Osim toga, ovdje treba napomenuti da je ve}ina tih ozljeda prakti~no izvan sustava za{tite na radu.

Ipak, veliki broj tih ozljeda, a pogotovo sa smrtnim posljedicama, zahtijevaju da se ovom pitanju posveti vi{e pozornosti nego do sada, jer analiza ozljeda za 2005. godinu pokazuje da je puno manje ozljeda u tehnolo{kom procesu nego u prometu.

Pove}ani rizik sudjelovanja u prometu zahtijeva dodatni oprez i upozorenja, a prema potrebi i edukaciju sudionika, kako nam se tragi~ni doga|aj koji se dogodio u PrP-u Osijek vi{e ne bi ponovio.

Ivan FeketijaODJEL ZA ZNR I ZOP

DRU[TVO Transportnasredstva (%) Ukupno ozljeda

HEP grupa 24,78 344HEP Proizvodnja 25,93 26HEP Operator prijenosnog sustava 39,29 28HEP Operator distribucijskog sustava 21,90 274


USKRS

Duhovna misao

Uskrsom slavimo uskrslog Sina Bo`jega na mjestu prijelaza iz smrti u ìvot, iz "zime grijeha, u prolje}e milosti". Kroz svu kr{}ansku povijest od svog ro|enja, od svoje mu~eni~ke smrti i nakon misterijskog ali bogotvornog Uskrsnu}a, Isus daje novi na~in pona{anja ìvotvornu, pobjedonosnu LJUBAV. Dubljeg smisla i ve}eg savr{enstva od nje nema! Svjedo~anstvo i potvrda je u ìvotnom iskustvu cijeloga ljudskog roda iz samoga ~ovjeka pojedinca, pa iz toga izvora teolo{ki pisci, duhovni oci i vjerou~itelji iznose svoja tuma~enja.

VJERA JE PRAVI PUT RAZVOJA

êtrdeset dana pred Uskrs je vrijeme korizme, tijekom koje se kr{}ani pripremaju pokorom i molitvom za uskrsne blagdane. Smisao korizmene priprave u hrvatskom puku su ~i{}enje, post, ozbiljnost i tuga iskazani tamnom odje}om, suzdràvanjem od plesanja, veselja i zabave... I Isus je u toj ~etrdesetnici bio na ku{nji, ali nije popustio na{av{i se u pustinji pred svima zamkama i najzamamnijim ponudama sotone.

Ove crkvene liturgijske 2006. godine, za korizmu kr{}anima se i vjerni~kom narodu obratio papa Benedikt XVI. Posebno je naglasio ono {to je u dubokom smislu Uskrs i uskr{nje svetkovanje.

- Gospodin slu{a vapaj mno{tva koje è|a za rado{}u, mirom i ljubavlju. Kao i u svako doba mno{to se osje}a napu{tenim. No ipak, i u pusto{i bijede, samo}e, nasilja i gladi, koji bez razlike poga|aju stare, odrasle i djecu, Bog ne dopu{ta da tema zablude potpuno zavlada. Kao {to je govorio i papa Ivan Pavao II., postoji neka „granica koju je Bog postavio zlu", a to je milosr|e. To je perspektiva... prema kojoj Isus "vidjev{i mno{tvo, saàli mu se pred njim".

- Odatle dolazimo do pitanja razvoja. I danas se potreseni Kristov "pogled" ne prestaje spu{tati na ljude i narode. On ih gleda i zna da su po boànskom "projektu" pozvani na spasenje. Isus poznaje zamke koje se suprotstavljaju tom naumu i saàlijeva se nad mno{tvom: odlu~uje obraniti ga od vukova pa i po cijenu vlastitoga ìvota. Tim "pogledom" Isus obuhva}a pojedince i mno{tva i sve predaje Ocu, nude}i samoga sebe na `rtvu okajnicu.

- Prosvijetljena tom uskrsnom istinom, Crkva zna da je za promicanje punog razvoja potrebno da na{ "pogled" na ~ovjeka bude po uzoru na Kristov. Naime, nije mogu}e razdvajati odgovor na materijalne i dru{tvene potrebe ljudi od zadovoljavanja dubokih potreba njihova srca.

- To se jo{ vi{e mora nagla{avati u ovo na{e doba velikih promjena, u kojem na sve ìvlji i hitniji na~in opaàmo svoju odgovornost prema siroma{nima u svijetu. U enciklici papa Pavla VI. "Populorum progressio" pokazuje "materijalnu oskudicu onih koji su li{eni

ìvotnog minimuma i moralnu oskudicu onih koji su osaka}eni egoizmom. Kao protulijek "na{ Veliki Papa" predlaè ne samo "ve}e po{tovanje dostojanstva drugih, okretanje duhu siroma{tva, suradnju u korist zajedni~kog dobra, volju za mir", ve} tako|er "~ovjekovo sve ljudskije priznavanje najvi{ih vrijednosti i Boga koji im je izvor i svrha". Prema tomu, Papa se ne ustru~ava predloìti "kao najva`nije; vjeru, dar Bo`ji prigrljen dobrom voljom ljudi i jedinstvo ljubavi u Kristovoj".

- Zna~i Kristov "pogled" upu}en prema mno{tvu nalaè nam potvrditi prave sadràje onoga "punog humanizma" koji se, ponovno, prema Pavlu VI. sastoji u "razvoju svega ~ovjeka i svih ljudi". Zbog toga se prvi doprinos koji Crkva pruà razvoju ~ovjeka i naroda u biti ne sastoji u materijalnim sredstvima i u tehni~kim rje{enjima, ve} u navije{tanju Kristove istine koja odgaja savjesti i pou~ava istinskom dostojanstvu osobe i rada, promi~u}i oblikovanje kulture koja }e uistinu odgovarati na sva ~ovjekova pitanja.

- Pred stra{nim izazovima siroma{tva tolikog dijela svijeta, ravnodu{nost i zatvorenost u vlastitu sebi~nost stoje u neodrìvoj suprotnosti s Kristovim "pogledom"... Prvo je siroma{tvo ljudi, kako je govorila blaèna Terezija iz Calcutte, {to ne poznaju Krista. Zato je potrebno pomo}i prona}i Boga u milosrdnom Kristovom licu: bez te perspektive nijedna se civilizacija ne gradi na ~vrstim temeljima.

- Zahvaljuju}i mu{karcima i ènama poslu{nima Duhu Svegom, u Crkvi su nastala mnoga djela ljubavi, upravljana promicanju razvoja: bolnice, sveu~ili{ta, {kole za stru~nu izobrazbu, mikroprojekti... To su inicijative koje su, mnogo prije nego ostali izrazi gra|anskog dru{tva, dokazale iskrenu skrb za ~ovjeka od strane osoba pokretanih evan|eoskom porukom. Ta djela pokazuju smjer kojim i danas treba i}i svijet na svom putu prema globalizaciji koja treba u svojemu sredi{tu imati ~ovjekovo istinsko dobro i tako voditi istinskom miru. S tim Isusovim suosje}anjem nad mno{tvom, Crkva i danas osje}a kao vlastitu zada}u traìti od onih koji su zaduèni za politiku i drè u svojim rukama poluge gospodarske i financijske mo}i da promi~u razvoj utemeljen na po{tivanju dostojanstva svakog ~ovjeka...

U zaklju~nim mislima Benedikta, pape XVI., mnogo se toga moè vidjeti, jer je povezano odsjajem Kristova "pogleda" u svakom pa i dana{njem mahom tmurnom vremenu. To je "pogled" koji nas proni~e u dubinu i moè osokoliti mno{tva i svakoga od nas. To je pogled Kristove pobjede nad svakim zlom koje priti{}e ~ovjeka – pritiscima koji su poznati u povijesti ,ali mo`da nisu bili nikad ve}i pa i sudbonosniji nego {to su danas.

Pripremio: Josip Vukovi}

Pisanica ~ini Uskrs radosnijim

Uskrs, najve}i i najzna~ajniji vjerski blagdan u Hrvata, obiljeàvaju uskr{nji obi~aji, od kojih su se neki zadràli vi{e od 1200 godina. U svetkovanju Uskrsa moèmo na}i stare predkr{}anske elemente isprepletene s novijim kr{}anskim, stopljenim u ìvu narodnu tradiciju. Mnogo toga je ve} nestalo u bliòj ili daljoj pro{losti, no mnoge tradicije jo{ uvijek ìve.

Slavljenje tog blagdana ima kod Hrvata va`no mjesto u ciklusu proljetnih obi~aja, a odlikuje se bogatstvom i raznoliko{}u. Ovom prigodom osvrnut }emo se na op}e poznatu i spomena vrijednu, prastaru tradiciju bojenja jaja - pisanica.

Jaje je simbol je ìvota u mnogim kulturama i sredinama. Kod svih naroda jaje ima va`nu ulogu u njihovim obi~ajima. Posvema{nje je tuma~enje jajeta povezano sa ìvotnom snagom, za~e}em i plodno{}u. Stoga nije ~udno da je pisanica - ukra{eno kuhano jaje - u svom vrijednosnom i likovnom zna~enju naslonjena na staru tradiciju, stariju i od obiljeàvanja uskr{njih blagdana.

Temeljem uobi~ajene tradicije pojedinih krajeva Hrvatske, pisanice su se ukra{avale na razli~ite na~ine. Uz odre|enu boju, tehniku ukrasa, raznoliku ornamentaciju, susre}emo i ìvu simboliku osebujne likovnosti. Pojedini hrvatski krajevi poznati su po njegovanju osobitih, prepoznatljivih ukrasa, uz posebnu vje{tinu ukra{avanja.

Na primjeru zbirke na{eg najve}eg skuplja~a pisanica Mirka Heffera iz êpina, pokraj Osijeka, podsje}amo se nekih osnovnih crta zna~aja pisanica, njezine pojavnosti, raznolikosti ukrasa, ornamenata i tehnike izvedbe. Upravo kod tehnike izvedbe, nalazimo iznimnu raznovrsnost, od najra{irenije tehnike pisanja voskom (batik), preko struganja noì}em ili britvom, ljepljenja papirnatih, tekstilnih i biljnih fragmenata, vezenja i oplitanja vunom ili koncem, bojenja raznim slikarskim bojama do izjedanja kiselinom.

No, gospodin Heffer nam pokazuje da je u skupljanju ljepote pisanica oti{ao puno dalje u suvremenom likovnom izrazu i nije slijedio kriterij nekog muzeja. Prvenstveno ga privla~i pisanica koju on naziva slikanica. Naime, za M. Heffera pisanica je odre|ena slikarska minijatura, a s vizualnog gledi{ta - blagdan za oko i radost za du{u. Zanimljivo je njegovo gledi{te na pisanicu:

- Pisanica nije Uskrs, a niti ga moè nadomjestiti, ali pisanica ~ini taj Uskrs radosnijim, veselijim i ljep{im, jer ona je i uz druge simbole bila i ostat }e glavni simbol Uskrsa.

Podupiranje izrade pisanica razli~itim tehnikama zabiljeènim u nas, jedan je od na~ina vra}anja ba{tini, put da tradiciju vratimo u svakida{njicu, jer kao {to je Uskrs stalno prisutan, tako i pisanicu treba pribliìti naj{irem pu~anstvu, gdje su i nekad bili njeni korijeni.

Pisanice pokazuju veliko umije}e naroda u preno{enju kreativnih inovacija, a zbirka koju je skupio Mirko Heffer svjedo~anstvo je bogatstva na{eg naroda.

Marija Kutle

USKRSNI OBIÂJI

Isusov pogledIsusov pogled


HEP I MLADI

@upanijska natjecanja u~enika iz matematike, fizike i elektrotehnike

Tijekom oùjka odràna su ùpanijska natjecanja u~enika osnovnih i srednjih {kola iz matematike, fizike te strukovnih {kola za elektrotehni~are i elektroinstalatere/elektromontere. S obzirom na dugogodi{nju brigu HEP-a o nadarenoj djeci, predstavnici HEP-a su u~enicima i njihovim nastavnicima prigodom ùpanijskih natjecanja prenijeli pozdrave Predsjednika Uprave HEP-a. Pritom su najavili dodjelu dvanaeste po redu HEP-ove Nagrade u~enicima, kao poticaj svakomu od natjecatelja. Naime, nov~anu nagradu Hrvatska elektroprivreda dodjeljuje u~enicima za prvu nagradu prema kriterijima organizatora dràvnih natjecanja. Rije~ je o u~enicima sedmih i osmih razreda osnovnih {kola te svih razreda srednjih {kola.

Sve~anost dodjele nagrada ove 2006. godine Nikole Tesle u Hrvatskoj, odràt }e u Gospi}u, u okviru obiljeàvanja 150. obljetnice ro|enja Nikole Tesle.

HEP-ova nagrada u~enicima

Nagrada HEP-a najboljim u~enicima ustanovljena je odlukom generalnog direktora HEP-a 1995. godine, u okviru obiljeàvanja Stolje}a Hrvatske elektroprivrede. Od pro{le godine, Odlukom predsjednika Uprave, uz matemati~are i fizi~are nagradu dobivaju i najbolji mladi elektrotehni~ari te elektroinstaleti/elektromonteri.

Prigodom sve~anosti dodjele nagrade, u~enicima i njihovim mentorima omogu}eno je upoznavanje s Hrvatskom elektroprivredom i njenim postrojenjima te uz stru~no vodstvo razgledanje kulturno-povijesnih znamenitosti gradova – doma}ina dodjele Nagrade. Pro{le je godine dodjela nagrade organizirana u Tehni~kom muzeju u Zagrebu, uz obilazak EL-TO Zagreb, Zapre{i}a i Jela~i}evih Novih dvora.

Korist je svakako obostrana. Uz upoznavanje nadarenih u~enika s ulogom i zna~ajem HEP-a, Nagradom se iskazuje skrb prema u~enicima koji }e uskoro predstavljati tehni~ku inteligenciju Hrvatske i svoj posao mo`da potraìti i u Hrvatskoj elektroprivredi. Istodobno, HEP kao dru{tveno odgovorna tvrtka ima prigodu susresti se s najvrsnijim prosvjetnim djelatnicima, koji poti~u i razvijaju odnose prema na{oj nadarenoj i vrijednoj djeci.

Lucija Kutle

Mladi Spli}ani inficiranimatematikom

Najbolji rezultati u~enika III. Gimnazije

Ovogodi{nje natjecanje iz matematike i fizike Splitsko-dalmatinske ùpanije odràno je u Splitu. Matemati~ari su se najtecali 14. oùjka u O[ Split 3,

dok su fizi~ari svoje zadatke dva dana kasnije rje{avali u prostoru O[ Su~idar.

Na natjecanju iz matematike okupilo se 350 mladih matemati~kih znalaca, odlu~nih da {to boljim rezultatima prona|u sebi put ka vrhu – regionalnom (dalmatinskom) i potom dràvnom natjecanju, u kojemu ih o~ekuje i vrijedna nagrada na{e tvrtke. Do~ekani toplom dobrodo{licom {kolskog zbora O[ Split 3, (jer nisu svi za ra~unanje – neki su za pjesmu), ravnatelja {kole Zdravka Dela{a i savjetnika za matematiku Vinka Bajrovi}a, ohrabreno su krenuli u svoje u~ionice. Prije nego {to kaèmo tko je od njih i kako zadatke rije{io, re}i }emo da nas je prof. V. Bajrovi} do~ekao rije~ima: HEP je onaj koji nas nagra|uje... i pritom izrazio àljenje {to takvih kao HEP nije vi{e i {to razumijevanje {ire dru{tvene zajednice nije ve}e i stoga na{i najbolji u~enici i stru~njaci jo{ uvijek bjeè iz Hrvatske. Naglasio je da je poku{ao i da jo{ uvijek, premda u mirovini, poku{ava takva pitanja rije{iti. O tomu najbolje svjedo~i njegovih ~ak 48 godina prosvjetnog staà upravo sa splitskim matemati~arima. Ponosno je primijetio: imamo ~ak i nekoliko ~etvrta{a koji su ve} inficirani.

NAJBOLJI OD NAJBOLJIH MATEMATIÂRA…

Od sedmih razreda, maksimalni broj bodova osvojili su Iva Budimis iz Omi{a, Marija Todori} iz Imotskog i Jure Bogunovi} iz Splita. Me|u osma{ima najboja je @eljana Neja{mi} iz Splita. Najvi{e bodova od u~enika prvih razreda srednjih {kola osvojio je Ante Toj~i} iz splitske III.Gimnazije, a od u~enika drugih razreda Jelena Gusi} iz Gimnazije D.[imunovi}a u Sinju. Najbolji tre}a{ bio je Mate Puljiz iz III.Gimnazije Split, a iz zavr{nih razreda s ~ak 99 bodova najbolji je Josip Saratlija iz iste {kole.

Na natjecanju iz fizike stotinjak je mladih fizi~ara opet do~ekano pjesmom zbora i pozdravom Vlade Draguna, ravnatelja O[ Su~idar, koji je djeci ~estitao na dosada{njim rezultatima i zaèlio {to bolje rezultate u daljnjim natjecanjima. Kako smo saznali od Mladena Buljuba{i}a, savjetnika za fiziku iz Zavoda za {kolstvo, rad je bio vrlo naporan, ali su rezultati jako dobri. Pritom je ocijenio:

- Nagrada HEP-a je najvrednije od svega {to ova nadarena djeca dobiju i jedan od rijetkih na~ina da ih zadrìmo.

...FIZIÂRA

Od fizi~ara iz osnovnih {kola najbolje su rezultate ostvarili Ivan Jeli} iz Splita i Andrea Rude` iz Imotskog. Iz prvih razreda srednjih {kola najbolji su Stipe Vuji} i Ilijan Kotarac, obojica iz splitske 3.Gimnazije. Me|u druga{ima najve}i postotak rije{enih zadataka imali su Luka [tambuk i Grgo Dèlalija, tako|er iz 3.Gimnazije, a najbolji tre}a{i, u~enici iste {kole su Lenka Vuk{i} i Nikola Radomirovi}. Iz zavr{nog razreda 3. Gimnazije najbolji je bio Bojan Car, a za petama mu je i na{ matemati~ar Josip Saratlija.

@ao nam je {to smo predstavili samo one s vrha, a izostavili u~enike koji zaostaju za njima tek pokoji bod. Njima i njihovim mentorima upu}ujemo sve na{e ~estitke.

Vero~ka Garber

Zapo~ela borba zaNagradu HEP-a

Matemati~are je pjesmom ohrabrio zbor O[ Split 3 i pozdravio njihov ravnatelj Z. Dela{

U Osijeku ...Na natjecanju srednjo{kolaca – fizi~ara, u~enike je ohrabrio i HEP predstavio Jozo Bere~i}, rukovoditelj Odjela za poslovnu informatiku DP Elektroslavonija Osijek

U Zagrebu ...Jure Jozi}, rukovoditelj Pogona Zagreb na natjecanju iz fizike koje se odràvalo u I. Tehni~koj {koli (Nikola Tesla) u~enicima srednjih zagreba~kih {kola najavio je nov~anu nagradu HEP-a i putovanje u Gospi}, dakako, samo za one najbolje s dràvnih natjecanja


Poslije Grupe KONÂR, koja s 59 posto udjela drì uvjerljivo prvo mjesto u pro{logodi{njoj realizaciji KONÂR – Instituta za elektrotehniku, na drugom mjestu je HEP grupa koja je, sa svojim 17-postotnim udjelom - najve}i pojedina~ni kupac usluga Instituta

Tijekom velja~e o.g. odràni su Dani dijagnostike, koje je u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom organizirao KONÂR – Institut za elektrotehniku. Ba{ kao i prija{njih godina, i ove su godine kon~arevci iznosili rezultate svojih istraìvanja, a hepovci svoja zapaànja i preporuke davatelju usluga za daljnje aktivnosti na podru~ju dijagnosti~kih ispitivanja i monitoringa.

U izvje{}u o poslovnim aktivnostima KONÂR- Instituta za elektrotehniku tijekom 2005. godine, koji je na{ dugogodi{nji partner, vidljivo je da 45 posto otpada na Primijenjeno istraìvanje i razvoj proizvoda, 18 posto na Dijagnostiku i sustave motrenja opreme, 14 posto na EMC, sigurnost i umjeravanje te osam posto na Tehni~ki nadzor. Svoje usluge plasirali su u sljede}a podru~ja: Elektroenergetika (40 posto), Transport (40 posto) Industrija (16) i Trgovina (4 posto). Poslije Grupe KONÂR, koja s 59 posto udjela drì uvjerljivo prvo mjesto u njihovoj pro{logodi{njoj realizaciji, na drugom mjestu je HEP grupa koja je, sa svojim 17-postotnim udjelom - najve}i pojedina~ni kupac usluga Instituta. Slijede ostali doma}i kupci (14 posto), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta (tri posto), izvoz ({est posto) i INA (jedan posto). Njihove usluge unutar HEP grupe najvi{e koristi HEP Proizvodnja, gdje prednja~i PP HE Zapad, a slijede ga PP HE Jug i PP HE Sjever.

ISPITANI GENERATORI, TRANSFORMATORI I PREKIDAÎ

Tom su prigodom izneseni rezultati i analiza dijagnosti~kih ispitivanja obavljenih tijekom 2005. godine i to generatora (hidro i turbo, kao i visokonaponskih motora), visokonaponskih prekida~a te energetskih i mjernih transformatora.

Dijagnostika hidrogeneratora je pravodobno ili peridi~ko odre|ivanje stanja hidrogeneratora s ciljem procjene pouzdanosti daljnjeg pogona i/ili predlaganja na~ina i opsega servisiranja. Obuhva}a: kontrolna ispitivanja u radu ili mirovanju stroja (indikacija mogu}ih kvarova); ispitivanja prije, za vrijeme i poslije remonta s prijedlozima za zahvate u remontu i ocjenu provedenog remonta sa stanovi{ta pouzdanosti daljnjeg rada. U 2005. godini ispitano je 17 hidrogeneratora, od ~ega 15 iz na{ih proizvodnih objekata, i to: HE Vara`din

(A1 i A2); HE Zaku~ac (G2,G3,G4 i ku}ni generator); HE Orlovac (G1); HE Rijeka (G1 i G2) HE Miljacka (G1 i G2), HE Ozalj (G1,G2 i G3) i CHE Bu{ko Blato (hidrogenerator/motor).

Tijekom 2005. godine Zavod za sklopne aparate i postrojenja obavio je i dijagnosti~ka ispitivanja prekida~a. Za potrebe HEP Proizvodnje, ispitivanja su obavljena u Sektoru za hidroelektrane (PP HE Zapad i PP HE Jug) i Sektoru za termoelektrane (KTE Jertovec), a prema nalogu HEP Operatora prijenosnog sustava u PrP Opatija, PrP Osijek i PrP Zagreb. Cilj uporabe dijagnosti~kih metoda kod prekida~a u funkciji je promjena filozofije odràvanja prekida~a od vremenski temeljenog odràvanja na odràvanje prema stanju konkretnog prekida~a. To omogu}ava njihov pouzdaniji i ekonomi~niji rad i eksploataciju cijelog elektroenergetskog postrojenja te u{tede u odràvanju.

Ispit ispravnosti polagao je i 71 na{ energetski transformator, od ukupno 140, koliko su ih stru~njaci Instituta pregledali u protekloj godini. Njih 40 na popisu su osnovnih sredstava u HEP Proizvodnji (HE – 27 i TE – 13), a preostalih 31 su raspore|eni u ostalim dijelovima HEP-a. Uredan nalaz upisan je u zdravstveni karton njih 18 u hidroelektranama i pet u termoelektranama. Razni nedostaci (provodnici, geometrija namota, otpori namota, ovlaènost, lo{a izolacija) su dijagnosticirani na devet transformatora u hidroelektranama i osam u termoelektranama.

Ispitivanja na mjernim transformatorima bila su znatno brojnija. Od 860 ispitivanja na HEP grupu otpada 718 (HE – 132; TE – 51 i ostali – 535).

ON- LINE VEZA S TS KONJSKO

Predstavnici Instituta upoznali su nazo~ne i sa sustavom motrenja za generatore, koje je jo{ u fazi prototipnog ispitivanja u njihovim laboratorijima. Potkraj pro{le godine uspje{no su ugradili i prvi sustav motrenja transformatora i to u TS Konjsko, a na prezentaciji je ostvarena i neposredna veza (on–line) s TS Konjsko i sustavom. Doma}ini su se pohvalili i rezultatima razvoja na podru~ju izolacijskih sustava hidrogeneratora, koji }e se implementirati u obnavljanju i revitalizaciji novih generatora u HE Zaku~ac i HE Dubrovnik.

Tako|er su ovom prigodom sudionici upoznati i s Pravilnikom o za{titi od elektromagnetskih polja prema zahtjevima Zakona o za{titi od neioniziraju}ih zra~enja.

DIJAGNOSTI^KIM ISPITIVANJIMA DO BOLJIH POSLOVNIH REZULTATA

Preporuke za daljnje aktivnosti na podru~ju dijagnosti~kih ispitivanja, koje su stru~njaci i prezenteri dobivenih rezultata iz Instituta uputili na{im kolegama, sukladne su svjetskom trendu u elektroenergetici, koji se odnosi na u~inkovitije upravljanje imovinom. U proizvodnji hidroenergije to zna~i:100-postotnu raspoloìvost generatora; brzo ulaènje u pogon; brzo izlaènje iz pogona;

STRUKA

KONÂR – Institut za elektrotehniku: Savjetovanje o stanju proizvodne i prijenosne opreme

Stanje postrojenja -pravodobno

>

Predstavnici prijenosnih podru~ja i…

…proizvodnih podru~ja HEP grupe prigodom Dana dijagnostike


rad sa 100-postotnim optere}enjem i mogu}nost preoptere}enja.

Sve gore navedeno moè se realizirati: smanjenjem broja kapitalnih remonata, odnosno pove}anjem njihovog vremenskog intervala; smanjenjem preglednih remonata, odnosno pove}anjem njihovog vremenskog intervala i dobrim poznavanjem svih mogu}nosti hidrogeneratora (u granicama prihvatljive pouzdanosti i vijeka trajanja). Pretpostavke za to su: pove}anje broja prediktivnih ispitivanja, kako u radu, tako i u mirovanju; procjena stanja svakog hidrogeneratora na temelju njegove povijesti, rezultata do sada provedenih dijagnosti~kih ispitivanja te analize prikupljenih rezultata iz sustava motrenja (ako postoji); baza podataka svih dosada{njih zapaànja kroz sve rezultate

dijagnosti~kih ispitivanja tijekom niza godina, kao i izrada novih preporuka za „ocjenu stanja rotacijskih strojeva“ koje uklju~uju izolacijski sustav i vibromehani~ko stanje.

Bilo je rije~i i o monitoringu kao preventivi koja sluì za zadovoljavanje nu`nih uvjeta sigurnosti procesa proizvodnje. Motrenje, kako bismo ga mi nazvali, velika je pomo} menad`mentu pri dono{enju poslovnih odluka, a doprinosi i racionalnom povratu investicija kroz: produljenje vijeka trajanja opreme; pove}anje sigurnosti osoblja i opreme; pove}anje raspoloìvosti opreme; smanjenje neplaniranih prekida proizvodnje te bolje upravljanje resursima s obzirom na: vrijeme, ljudske resurse i kapital.

Marica @aneti} Malenica

Kon~ar - inènjering za energetiku i transport d.d., Zagreb, nositelj je ugovora za revitalizaciju ra~unalne i programske opreme distribucijskih dispe~erskih centara - distribucijskih podru~ja Elektra Zagreb, Elektroprimorje Rijeka, Elektroslavonija Osijek i Elektrodalmacija Split te Nacionalnog dispe~erskog centra prijenosne plinske mreè Plinacro.

Budu}i da je poslovna jedinica Sustavi upravljanja i za{tite Kon~ar - inènjeringa za energetiku i transport, uspje{no zavr{ila tvroni~ko ispitivanje SCADA/DMS sustava za dispe~erski centar distribucijskog podru~ja Elektra Zagreb, 15. oùjka ove godine odràna je prezentacija sustava SCADA/DMS s dodatnom opremom za tvorni~ko ispitivanje, uz kratak pregled tijeka revitalizacije, za predstavnike slu`bi za upravljanje podru~nom mreòm i slu`bi za sekundarne sustave, iz sva ~etiri prijenosna podru~ja HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o.

U prvom dijelu prezentacije Kon~arevi stru~njaci upoznali su nazo~ne s projektom op}enito, a nakon toga koncentrirali su se na distribucijski dispe~erski centar Elektre Zagreb, prezentiraju}i konfiguraciju ra~unalne i programske opreme te SCADA/DMS funkcije.

Nakon toga, u drugom dijelu prezentacije, bilo je govora o sloènosti tijeka revitalizacije, s naglaskom na prijelazno razdoblje, u kojem u funkciji mora biti postoje}i (stari) sustav daljinskog vo|enja usporedo s novim sustavom. Time }e se, nakon uspje{ne konfiguracije nove opreme i provedenih ispitivanja, prije}i na novi sustav daljinskog nadzora i upravljanja.

U zavr{nom, tre}em dijelu prezentacije, prikazane su nove funkcije sustava daljinskog vo|enja dispe~erskih centara, prije svega DMS funkcije i razmjena podataka putem TASE.2 su~elja. Tako|er je predstavljen i novi SCADA/DMS sustav za Nacionalni dispe~erski centar prijenosne plinske mreè Plinacro-a.

Kako je ra~unalna i programska oprema sustava daljinskog vo|enja u mre`nim centrima prijenosnih podru~ja HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. pri kraju ìvotnog vijeka, prezentacija je koristan vodi~ o suvremenim rje{enjima SCADA sustava te postignu}ima i mogu}nostima Kon~ar - inènjeringa za energetiku i transport d.d. u cjelokupnom ostvarenju opse`nih i sloènih poslova revitalizacije sustava daljinskog vo|enja dispe~erskih centara.

STRUKA

Prezentacija SCADA sustava u Kon~aru

Koristan vodi~ o suvremenim rje{enjima

REKLI SU

MARIO DUJMOVI] (HEP – PROIZVODNJA PP HE JUG SPLIT):

Izlaganja su bila korisna i zanimljiva, jer su sve teme bile vezane uz dijagnostiku opreme koju susre}emo u na{im pogonima. Bila je to i jedinstvena prigoda da se susretnemo s kolegama iz drugih PP-a te ~ujemo njihova iskustva i probleme. Kako je KONÂR Institut nezaobilazan partner na ispitivanjima na{e opreme, dobro je ~uti {to nam novo mogu ponuditi. Ovakvi skupovi doprinose boljoj suradnji, a u kona~nici i kvalitetnijem odràvanju opreme elektrana.

IVAN KRMPOTI] (HEP – PROIZVODNJA PP HE ZAPAD RIJEKA):

Smatram da je odràvanje Dana dijagnostike, koji se organiziraju jedanput godi{nje u KONÂR – Institutu za elektrotehniku - korisno i zanimljivo.

Uz to {to se na skupu iznose poslovne aktivnosti i poslovni pokazatelji Instituta, daje se pregled i ocjena stanja strojeva, ure|aja i opreme koju je KONÂR - Institut ispitivao u protekloj godini u postrojenjima HEP-a. No, najzna~ajnije je {to stru~njaci Instituta daju informacije o novitetima kao {to

su, primjerice, sustavi motrenja strojeva. Osim sustava motrenja rotacijskih strojeva, novost je da KONÂR - Institut razvija i sustav motrenja energetskih transformatora. Motrenje, odnosno on-line monitoring, daje uvid u stanje strojeva i uvjete pogona u stvarnom vremenu, ~ime se omogu}uje prelazak s vremenski temeljenog odràvanja na jeftinije odràvanje prema stanju.

TOMISLAV PINTARI] (HEP – PROIZVODNJA PP HE SJEVER VARA@DIN):

KONÂR - Institut za elektrotehniku je prema svojoj organizacijskoj shemi predstavio segmente trì{ta i poslovne aktivnosti koje je obavljao u protekloj godini te se posebno osvrnuo na va`nost obavljanja dijagnosti~kih ispitivanja za pravodobno odre|ivanje stanja hidrogeneratora s ciljem procjene pouzdanosti daljnjeg pogona i/ili predlaganja na~ina i opsega servisiranja.

Uz pregled i rezultate provedenih dijagnosti~kih ispitivanja na izolacijskim sustavima statorskog i rotorskog namota, stanja statorskog paketa, ispitivanja vibracija, dijagnosti~ka ispitivanja prekida~a, energetskih i mjernih transformatora, posebno su izdvojeni prona|eni problemi, kriteriji za ocjenu stanja, kao i informacije o

novim i revidiranim ISO i IEC normama. Prezentirani su novi paketi motrenja rotacijskih strojeva i pobolj{ani postoje}i motrenja transformatora. Na kraju su dane preporuke za daljnje aktivnosti na podru~ju dijagnosti~kih ispitivanja i nove informacije o istraìvanjima na podru~ju izolacijskih sustava rotacijskih elektroenergetskih strojeva.

DARKO VARGA (HEP – OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA PRP OSIJEK):

Ovo je dobrodo{la razmjena iskustava i korisna suradnja koja je svojevrsna povratna veza proizvo|a~u opreme o ugra|enim proizvodima u na{a postrojenja. Pra}enje stanja opreme omogu}ava nam njeno korektivno odràvanje.

MARIO GUDELJ (HEP – OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA PRP SPLIT):

Mislim da su Dani dijagnostike vi{estruko korisni za obje strane. Na istom se mjestu na|u svi koji ne{to znaju i ne{to mogu ponuditi na zadanu temu. Za vrijeme izlaganja odabranih tema i rasprava mogu se ~uti mnoge korisne informacije i savjeti te se ~esto pojave i nove zamisli te rje{enja raznoraznih problema. Sve u svemu - korisno i pohvalno.


PRAVNA PRAKSA

Savjetovanje o odgovornosti za {tetu

Za lak{e razumijevanje i primjenu u praksi

U organizaciji Inìnjerskog biroa d. d., 14. i 15. sije~nja ove godine, u Zagrebu je odràno Savjetovanje o temi "Odgovornost za {tetu". Budu}i da je rije~ o zanimljivoj temi, izvje{}ujemo ~itatelje HEP Vjesnika o izlaganjima na Savjetovanju.

[teta, odgovornost za {tetu i na~in popravljanja {tete temeljni su instituti obveznih odnosa. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05) koji se primjenjuje od 1. sije~nja 2006. godine u ~l. 1046. definira {tetu kao umanjenje ne~ije imovine (obi~na {teta), sprje~avanje njezina pove}anja (izmakla korist) i povredu prava osobnosti (neimovinska {teta). Dakle, temeljna podjela {tete je na imovinsku i neimovinsku, pri ~emu je jedna od zna~ajnijih novina ovoga Zakona da se i za povredu ugovorne obveze, uz naknadu imovinske {tete, izri~ito omogu}ava naknada i neimovinske {tete. Odredba Zakona kojom se definira {teta nalazi se u Glavi IX. “Izvanugovorni obvezni odnosi”, premda se radi o op}oj definiciji {tete. Me|utim, najzna~ajnija novina odnosi se upravo na pojam neimovinske {tete koje se definira kao povreda prava osobnosti i to prava osobnosti i fizi~kih i pravnih osoba.Uz op}e institute imovinske i neimovinske {tete, na savjetovanju je obra|ena i odgovornost odre|enih osoba koje zbog svog posebnog poloàja (profesionalnog ili nekog drugog) imaju i specifi~nu odgovornost za {tetu.

ODGOVORNOST ZA [TETU ^LANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA DIONI^KOG DRU[TVA

O ovoj temi op{irno izlaganje iznio je akademik Jak{a Barbi}.

^lanovi uprave i nadzornog odbora mogu svojim djelovanjem izazvati {tetu, za koju, naravno, moraju i odgovarati onome kome je po~injena. Za pravo dioni~kih dru{tava je karakteristi~no da je odgovornost za {tetu osobnim sredstvima svih koji u njemu djeluju temeljno sredstvo za ostvarenje lojalnog postupanja u obavljanju povjerenog posla. Zato se u Zakonu o trgova~kim dru{tvima temeljito razra|uju slu~ajevi odgovornosti i propisuje postupak kako je ostvariti, pored op}ih pravila o odgovornosti za po~injenu {tetu. Ta se op}a pravila time ne isklju~uju, odredbama Zakona im se samo dodaje i razra|uje kako se dodatno moè ostvariti zahtjev s naslova odgovornosti za {tetu i tko je za to ovla{ten.

Od ~lanova uprave se traì da vode poslove dru{tva s pozorno{}u urednog i savjesnog gospodarstvenika i da ~uvaju poslovnu tajnu dru{tva. Njihova du`nost ~uvanja tajne, kada je rije~ o ~lanovima uprave banaka, proteè se i na obvezu ~uvanja bankovne tajne, osim kada je ta obveza isklju~ena zakonom. Oni moraju braniti interese dru{tva i ne poduzimati radnje kojima mu mogu nanijeti bilo kakvu {tetu. Zbog takvih du`nosti ~lanovi uprave podvrgnuti su o{troj odgovornosti. Ona se temelji na njihovu poloàju ~lanova organa dru{tva, a ne na ugovoru koji su sklopili s dru{tvom. ^lanovi uprave odgovaraju za svaku krivnju. Ona se

pretpostavlja, pa je na njima teret dokaza da nema krivnje za nastalu {tetu.

Za odre|ivanje u ~emu se sastoji spomenuta pozornost ~lanova uprave valja uzeti u obzir:

a) da su se du`ni pridràvati pravila kojima se ure|uje unutra{nji ìvot dru{tva

b) da su du`ni postupati po pravilima o djelovanju dru{tva prema tre}im osobama,

c) da su obvezni na me|usobnu korektnu suradnju,

d) da su u svemu du`ni postupati s pa`njom koja se zahtijeva u struci,

e) da moraju pokazati lojalnost prema dru{tvu i dioni~arima,

f) da se moraju pridràvati granica koje su postavljene slobodnoj poduzetni~koj prosudbi osoba koje vode poslove dru{tva.

U pravu SAD razvilo se business judgment rule prema kome nema sudske kontrole ~lanova uprave ako se u svom poslu pridràvaju pretpostavki pravi~ne prosudbe. Pravilo je prihva}eno i u njema~koj sudskoj praksi s osloncem na to da se upravi dioni~kog dru{tva mora u vo|enju poslova dati vi{e slobodnog prostora za odlu~ivanje bez kojeg se ne moè zamisliti poduzetni~ko djelovanje.

Zakon u ~l. 252. st.3. posebno navodi slu~ajeve u kojima povrede njegovih odredbi kojima se ne{to zabranjuje osobito dovode do odgovornosti ~lanova uprave za {tetu. Rije~ je o tome kada se protivno Zakonu o trgova~kim dru{tvima:

a) vra}a dioni~arima ono {to su uloìli u dru{tvo,

b) isplate dioni~arima kamate ili dividende,c) upi{u, steknu, uzmu u zalog ili povuku

vlastite dionice dru{tva ili nekog drugog dru{tva,d) izdaju dionice prije nego {to se za njih u

cjelini uplati iznos za koji su izdane,e) razdijeli imovina dru{tva,f) obave pla}anja nakon {to nastupi

nesposobnost dru{tva za pla}anje, odnosno nakon {to do|e do prezaduènosti dru{tva,

g) dade naknada ~lanovima nadzornog odbora,h) dade kredit,i) pri uvjetnom pove}anju temeljnog kapitala

izdaju dionice suprotno cilju ili prije nego {to se one u cjelini uplate.

To su posebno va`ni slu~ajevi odgovornosti. Poduzme li se neka od tih radnji, postoji pretpostavka da je dru{tvu u~injena {teta. Ako je takva radnja poduzeta, ~lan uprave mora dokazati da u tome nije bilo njegove krivnje ili da, usprkos njegovu skrivljenom pona{anju, nije nastala {teta dru{tvu.

Odgovornost ~lana uprave za {tetu nanesenu dru{tvu traje od njegova valjanog imenovanja do prestanka mandata, odnosno do opoziva imenovanja.Za to nije odlu~uju}e je li sklopljen ugovor izme|u dru{tva i ~lana uprave. Odgovaraju i osobe ~ije imenovanje za ~lanove uprave nije bilo valjano, ali su za dru{tvo obavljale taj posao (tzv. fakti~ni ~lanovi uprave).

^lanovima uprave ne moè se pripisati krivnja

osoblja koje radi u dru{tvu, jer ~lan uprave nije poslodavac osobama koje su u dru{tvu zaposlene. Te su osobe zaposlene u dru{tvu, pa se ono smatra njihovim poslodavcem. No, krivnja ~lanova uprave tada bi se prema okolnostima mogla izvesti iz propusta u izboru takvih osoba, nadziranju njihova rada ili davanju uputa. Odgovornost u tome postoji ako ~lan uprave: aktivnom ili pasivnom radnjom povrijedi svoju du`nost, te time prouzro~i {tetu dru{tvu i pri tome djeluje skrivljeno. Ne mogu mu se pripisati povrede drugih ~lanova uprave.

Ako uprava ima vi{e ~lanova njihova je odgovornost solidarna. Pritom nije odlu~uju}a razlika glede toga koliko je koji od njih odgovoran za {tetu. Ona }e biti va`na za eventualni regres me|u njima.

^lanovi uprave ne odgovaraju za {tetu ako su na {tetnu radnju navedeni: kori{tenjem ovlasti za vo|enje dru{tva na temelju ugovora kojim se vo|enje poslova dru{tva povjerava vladaju}em dru{tvu ili kori{tenjem ovlasti dru{tva kojemu se dioni~ko dru{tvo priklju~ilo tako da ono vodi poslove dioni~kog dru{tva.

Zahtjev za naknadu {tete mogu postaviti: dru{tvo, dioni~ari i vjerovnici dru{tva.

ODGOVORNOST ^LANOVA NADZORNOG ODBORA

Na du`nu pozornost i odgovornost ~lanova nadzornog odbora za {tetu odgovaraju}e se primjenjuju odredbe Zakona kojima se to ure|uje glede ~lanova uprave. Te odredbe valja primjeniti u mjeri u kojoj je to po naravi stvari mogu}e.

Pri odgovaraju}oj primjeni odredbi o mogu}nosti postavljanja zahtjeva ~lanovima nadzornog odbora valja imati na umu temeljnu razliku od ~lanova uprave, koja se ogleda u tome da ~lanovi nadzornog odbora ne odgovaraju za vo|enje poslova dru{tva, nego samo za obavljeni nadzor. Pritom moraju pokazati najmanje prosje~nu mjeru pozornosti u obavljanju poslova nadzora. I ovdje vrijedi pravilo potrebe da vi{u razinu pozornosti pokaè onaj ~lan nadzornog odbora ~ija je stru~na razina vi{a, kada je rije~ o pitanju koje spada u materiju za koju je posebno stru~an. To ne zna~i da ~lanovi nadzornog odbora moraju imati uvid u svaki posao i svaku radnju uprave, pa }e stoga odgovornost o kojoj je ovdje rije~ postojati sasvim iznimno. Budu}i da nadzorni odbor djeluje na radnje uprave samo tako da na njih daje suglasnost, trebalo bi uzeti da bi u takvom slu~aju morao zatraìti od uprave da mu se obrati za davanje suglasnosti I uskratiti je. Time bi sprije~io poduzimanje radnje ili propust koji su {tetni za dru{tvo, a eventualno i za dioni~are.

Svoja izlaganja su iznijeli mnogi ugledni stru~njaci s podru~ja prava; profesori, suci i drugi uglednici, koji putem ovog savjetovanja èle ukazati na novine u Zakonu o obveznim odnosima, te uputiti sudionike pravnih odnosa na njihovo lak{e razumijevanje i jednostavniju primjenu u praksi.

Marija Kutle


MARKETING

Kako ne{to u~initi vrijednijim

Iskrenu poslovnu filozofiju i originalnu poslovnu ideju te{ko je ignorirati, a to je ono {to je potrebno da proizvod ili tvrtka sa za{ti}enim imenom, prepoznatljivim logom, karakteristi~nom bojom i sloganom koji se uz njih povezuje - od sebe po~ne stvarati brand

Koncept marketinga razvijao se od usmjerenosti ka proizvodu, koja je prevladavala do {ezdesetih godina pro{log stolje}a, preko orijentacije prema potro{a~u, do marketinga kao poslovne filozofije koja od po~etka osamdesetih godina pro{log stolje}a uklju~uje i vanjsko okruènje sa svim njegovim segmentima. Moè se re}i da marketing danas predstavlja univerzalnu poslovnu koncepciju, ~iji temeljni cilj nije samo profit i zadovoljavanje potreba potro{a~a, nego mnogo {ire - zadovoljavanje potreba {irih dru{tvenih skupina. Marketing se uklju~io u skoro sve sfere dru{tvenog ìvota, s temeljnim ciljem podizanja kvalitete i standarda cjelokupnog ìvljenja. Bit takvog humanisti~ki obojenog koncepta marketinga usmjeren je prema dugoro~nim ciljevima trajnog zadovoljenja svih sudionika razmjene. U skladu s tim, ulaganje u marketin{ke aktivnosti nije samo nu`nost tvrtki koje se bore za naklonost potro{a~a i trì{ni udjel s brojnim drugim konkurentima, ve} svake tvrtke koja posluje u odre|enom podru~ju djelatnosti i funkcionira u nekom dru{tvenom okruènju. Polaze}i od temeljnih marketin{kih postavki i sluè}i se njegovim alatima, profitne i neprofitne organizacije mogu graditi uspje{nu komunikaciju i razvijati dugoro~ne i obostrano zadovoljavaju}e odnose s razli~itim javnostima i subjektima u okruènju u kojem postoje i djeluju.

ZA[TO BRANDING?

Razvoj informacijske tehnologije, s jedne strane i stalno unaprje|ivanje svih drugih oblika tehnologije omogu}uje tvrtkama ubrzano usavr{avanje svojih proizvoda, podizanje razine njihove kvalitete i neprestane inovacije. No, prednosti koje se na taj na~in stvaraju sve su kra}eg vijeka, jer se globalnim protokom informacija noviteti ubrzano {ire, a primjenom novih tehnologija i lako kopiraju. Stvorene prednosti su za kratko vrijeme izgubljene i treba tragati dalje kako bi se zadrào korak s konkurencijom ili stalno bilo korak ispred nje. Stoga tvrtke imaju teàk zadatak stvaranja dodatne vrijednosti, koju nije mogu}e jednostavno imitirati. A upravo to se postiè brandingom. Rije~ brand ima dugu povijest. U po~etku je bila imenica, ali je postupno postala glagol, a njegovo je zna~enje

u~initi ne{to vrjednijim. Branding dodaje vrijednost, bez obzira je li rije~ o proizvodu, usluzi, tvrtki, pojedincu ili doga|aju. Temelj stvaranja uspje{nog branda jest u suvislom pozicioniranju proizvoda ili tvrtke u svijesti, odnosno mislima potro{a~a. Da bi se to postiglo, va`no je znati za {to se brandzalaè, {to ~ini njegovu bit. Na taj na~in postiè se razumijevanje branda kod potro{a~a. Svaki od njih ga ne}e doìvljavati na potpuno identi~an na~in, ali je va`no da se njihovi doìvljaji u dovoljnoj mjeri preklapaju. Tada se moè re}i da brand ima smisla. Nadalje, ako su potro{a~i zadovoljniji proizvodom koji doìvljavaju boljim samo zato jer iza njega stoji brand, u tom slu~aju se moè re}i da dobivaju vrijednost za uloèni novac. Percipirana dodana vrijednost je rezultat njihovih osobnih asocijacija. O tomu da su stavovi i zadovoljstvo potro{a~a vezani uz proizvod, uslugu ili tvrtku posljedica njihove subjektivno percipirane, to~nije zami{ljene, a ne realne stvarnosti svjedo~i i sljede}i primjer.

Sredinom osamdesetih godina pro{log stolje}a, proizvo|a~i vozila, ameri~ki Chrysler i japanski Mitsubishi, zajedni~ki su investirali u stvaranje {portskog automobila. Vozila koja su silazila s proizvodne trake bila su skoro identi~ni blizanci. Jedina vidljiva razlika me|u njima bio je naziv modela; Mitsubishi Eclipse ili Plymouth Lasser. Vozila su u osnovi ponu|ena kupcima po jednakoj cijeni i posredstvom jednake mreè dilera. U prvoj je godini Mitsubishi Eclipse prema{io prodaju Plymouth Lasera za 52 posto. Mitsubishi je 1994., posljednje godine kada su oba modela bila na trì{tu, mogao posti}i 24 posto ve}u prodajnu cijenu od cijene Plymoutha. Iste je godine tvrtka za ispitivanje trì{ta provela istraìvanje o zadovoljstvu korisnika me|u kupcima novih vozila. Na Plymouth je bilo {est puta vi{e pritu`bi nego na Mitsubishi.

Stoga je va`no zapakirati svoj proizvod, u~initi ga privla~nim kupcu. Potrebno je gledati {ire od samog proizvoda i njegovih svojstava, on treba odraàvati stav tvrtke i vrijednosti za koje se ona zalaè. Mitsubishi se zauzimao za druk~ije vrijednosti od Plymoutha, a tada su te vrijednosti kupcima bile va`nije od samog automobila.

Vrijednosti odre|uju poslovanje tvrtke, ukazuju na to za {to se ona zalaè. Znatno je lak{e donositi ispravne odluke ako znate za {to se zauzimate. Ve} postavljen referentni okvir za dono{enje odluka sluì kao kompas za razvoj i odràvanje branda te pomaè menadèrima pri dono{enju brzih procjena. Stvaranje vrijednosti povezano je s prilagodbom proizvoda ili usluge potrebama potro{a~a, kako bi oni bili {to zadovoljniji. Izabrati vrijednosti koje potro{a~i smatraju prihvatljivima, ili jo{ bolje – znati prepoznati i poduprijeti one vrijednosti koje su va`ne potro{a~ima, za tvrtku predstavlja pravi put prema uspostavljanju prisnih i prijateljskih odnosa s njima, a posljedi~no tomu i razvijanja njihove odanosti prema proizvodu, odnosno tvrtki.

ISKRENO[]U DO NAKLONOSTI POTRO[AÂ

Iz vrijednosti i te`nji tvrtke izrasta pri~a o tvrtki te njena poslovna filozofija koja mora, barem u jednom segmentu, biti razli~ita i jedinstvena od one njenih konkurenata. Iskrenu poslovnu filozofiju i originalnu poslovnu ideju te{ko je ignorirati, a to je ono {to je potrebno da proizvod ili tvrtka sa za{ti}enim imenom, prepoznatljivim logom, nekom karakteristi~nom bojom i sloganom koji se uz njih povezuje - od sebe po~ne stvarati brand.Jer brand je puno vi{e od za{ti}ene trgova~ke marke. On utje~e na potro{a~eve misli, stavove, emocije i stvara ekskluzivnu vezu me|u njima. Nerijetko potro{a~ kupnjom nekog odre|enog branda poja~ava i potvr|uje svoju sliku o sebi, svoju osobnost. Brandom se objedinjuju funkcionalna, mentalna i socijalno–emotivna dimenzija kupnje nekog proizvoda. Drugim rije~ima, potro{a~ izabire proizvod zapakiran u brandzato jer on svojom funkcijom zadovoljava neku njegovu potrebu. Porukom koju prenosi, uklapa se u njegov sustav vrijednosti, njegova kupnja ga ~ini da se osje}a dobro, a odabirom upravo tog branda ima mogu}nost da se drugima u svojoj okolini prikaè u èljenom svjetlu – potvrdi svoj materijalni ili intelektualni status. Piti Coca–Colu, nositi Levi's jeans ili Cartierov nakit, posjedovati IBM–ovo ra~unalo ili voziti Mecedes Benz ve} je odavno prestalo biti stvar njihove u~inkovitosti u zadovoljavanju potreba potro{a~a izravno povezanih s njihovom funkcijom, a sve vi{e postaje stvar ìvotnog stila i stvaranja èljene slike o sebi. Stoga je za tvrtke koje èle uspje{no poslovati u stolje}u u koje smo zakora~ili, iznimno va`no da svoju pozornost usmjere na ovu naizgled neopipljivu, ali sve presudniju dimenziju svojih proizvoda, usluga, ali i njih samih kao trì{nih subjekata.

Brand stvara vezu Tihana Malenica

Istraìvanja pokazuju da je Coca-Cola jedan od najpoznatijih brandova


U unutra{njosti Zemlje pohranjuju se sirovine kao prirodni plin, sirova nafta, rude i voda. Mnoge od tih sirovina ljudi su, prije toga, izvukli na povr{inu Zemlje i to uz naporan rad, a neke od njih ponovno otpremaju natrag u podzemne {upljine; uz plin i stla~eni zrak tu su sada jo{ i uglji~ni dioksid i voda.

Najzorniji primjer za skladi{ta smje{tena duboko u unutra{njosti Zemlje su spremnici prirodnog plina. Samo u Njema~koj postoje 43 takva spremnika. U njima se skladi{ti blizu 19 milijuna prostornih metara prirodnog plina. U gradnji je trenuta~no 19 daljnjih podzemnih skladi{ta, a jedno od njih je u blizini Kiela. Na dubini od 1600 metara, inènjeri namjeravaju isprazniti jednu golemu kavernu ispunjenu solju; taj se mineral otapa s vodom pod visokim tlakom i slatina se crpi na povr{inu. Na taj }e se na~in dobiti velika {upljina s nepropusnim stjenkama - pravi podzemni spremnik.

U KIEL K103 – 70 MILIJUNA m3 PRIRODNOG PLINA OD 2013. GODINE

[upljina promjera 80 i visine 200 metara, nazvana "Kiel K103", ima obujam od pola milijuna prostornih metara. U nju }e se od 2013. godine mo}i pohranjivati pribli`no 70 milijuna prostornih metara prirodnog plina pod tlakom od najvi{e 205 bara. Podzemlje u Kielu mo}i }e tada u tri skladi{ta primiti vi{e od 137 milijuna prostornih metara prirodnog plina. To je koli~ina dovoljna za zagrijavanje blizu 1. 200. 000 obiteljskih ku}a tijekom jedne cijele godine. Gradsko komunalno poduze}e u Kielu namjerava iskoristiti povoljne cijene plina ljeti i na vrijeme osigurati pri~uve za zimsko razdoblje. Osim toga, podzemno skladi{tenje je znatno sigurnije nego ono na povr{ini Zemlje. Na jednaki na~in moè se skladi{titi i sirova nafta. Njema~ka }e na taj na~in skladi{ti ve}i dio svojih strate{kih pri~uva od 24,5 milijuna tona sirove nafte - u podzemnim {upljinama.

SPREMNICI POPUT REVERZIBILNIH HIDROELEKTRANA

Ali, u spremnike stla~enog zraka pohranjuje se potpuno ne{kodljiva tvar. Oni, u na~elu, imaju jednaku zada}u kao i crpne (reverzibilne) hidroelektrane i pohranjuju neupotrijebljenu elektri~nu energiju. Ta elektri~na energija ovdje, istina, ne prenosi vodu, nego tla~i zrak iz okoline. Zrak se tla~i u podzemne {upljine i tamo privremeno pohranjuje. Prema potrebi, sustav vodi stla~eni zrak kroz turbinu i na taj na~in opet proizvodi elektri~nu energiju. Plinske turbine i spremnik stla~enog zraka jam~e jednom

vjetroparku ravnomjernu snagu. - Slanih leì{ta ima jako puno, prije svega na

sjeveru Njema~ke – kaè Fritz Crotogino, voditelj projekta u KBB Underground Technologies. Zbog visokih tro{kova u pogonu su samo dvije takve elektrane. – Ulaganja po instaliranom kilovatu iznose pribli`no 500 eura – dodaje Crotogino.

Inènjeri mogu obje solne {upljine u Donjesaskom Huntorfu napuniti zrakom pod tlakom 70 bara unutar osam sati. Pohranjena energija u njima dostatna je za dvosatni rad postrojenja 290 MW, a to je ~etvrtina snage jedne uobi~ajene nuklearne elektrane. E.on ih zbog visokih tro{kova koristi samo u slu~aju nevolje. – Postrojenje koristimo samo kao tzv. minutnu pri~uvu. Pri ispadu sustava proizvodnje elektri~ne energije, ovo se postrojenje moè staviti u rad unutar 15 minuta– kaè glasnogovornik E.on-a Clemens Tauber.

Drugo djelotvorno postrojenje izjedna~uje naponska kolebanja u mreì ameri~ke savezne dràve Alabama. Jedno drugo takvo postrojenje od deset milijuna prostornih metara, treba se napuniti. To odgovara pedesetostrukoj veli~ini zra~nog balona "Hindenburg". Energija stla~enog zraka iznosi 520.000 MWh i mogla bi dva dana osigurati opskrbu za 675.000 ku}anstava.

U PODZEMLJE SE MOGU POHRANITI I STAKLENI^KI PLINOVI

Jednako neobi~no zvu~i i to da se u podzemlju pohranjuje plin uglji~ni dioksid. Sa svojim "CO

2

Capture Project" Njema~ko istraìva~ko dru{tvo i Ministarstvo za istraìvanja èle dokazati da se u unutra{njost zemlje mogu pohraniti i stakleni~niplinovi.

Inènjeri norve{ke grupe Statoil hvatajuuglji~ni dioksid koji se osloba|a pri dobivanju

prirodnog plina i utiskuju ga u obliku teku}ine u sloj pjeskovite stijene debljine 250 m, jedan kilometar ispod povr{ine vode. Na taj je na~in ve} ~etiri milijuna tona plina pohranjeno u podzemlje.

Prvi europski podzemni spremnik uglji~nog dioksida na kopnu sada se priprema u Ketzinu, 30 km zapadno od Berlina. Inènjeri bi htjeli jedan isluèni spremnik prirodnog plina puniti godi{nje s nekoliko desetaka tisu}a tona stakleni~nih plinova. EU pomaè taj istraìva~ki projekt sa skoro devet milijuna eura godi{nje. Iza projekta "CO

2 Capture

Project" stoji konzorcij od devet poduze}a iz podru~ja energetike i naftne industrije. U tomu sudjeluje i geoistraìva~ki centar Potsdam (GFZ). Njegov direktor istraìvanja Günter Borm vidi u podzemnom skladi{tenju "obe}avaju}u ina~icu za smanjenje emisije stakleni~nih plinova".

U podzemnim skladi{tima mogli bi se pohranjivati plinovi {tetni za op}u klimu "desetlje}ima ili ~ak stolje}ima", navodi se u jednoj studiji me|unarodne agencije za energetiku (IEA). Tehni~ka rje{enja mogla bi biti spremna za trì{te u 2015. godini. Znatno prirodnije pri~uve èljeli bi istraìva~i pohraniti u podzemlje u Namibiji. Prvobitno je cjevovod duljine 300 km trebao prenositi vodu rijeke Okawango do Windhoeka, kako bi se tamo moglo opskrbljivati vodom stanovni{tvo i navodnjavati poljoprivredna polja. Sada jedna studija International River Network (IRN) upu}uje na to da bi pohranjivanje vode na licu mjesta u podzemlje bilo daleko razboritije. Budu}i da otvorena akumulacijska jezera isparavanjem gube znatne koli~ine vode, podzemna bi ina~ica u ovom slu~aju bila znatno prihvatljivije rje{enje.

Izvornik: Welt am Sonntag, 22. sije~nja 2006.Pripremio: @eljko Medve{ek

ZANIMLJIVOSTI

Podzemne {upljine – spremnici energije

Leì{ta soli za strate{ke pri~uve

Prirodni plin, stla~eni zrak i uglji~ni dioksid: tri primjera za sirovine i nositelje energije koji se skladi{te u podzemne


ISKUSTVA DRUGIH

E.ON Energie (2)

Osim izgradnje elektrana u Njema~koj, Koncern E.ON planira i opse`ne poslovne aktivnosti za nove akvizicije i izgradnju elektrana u zemljama sredi{nje Europe, gdje je cilj - ostvariti vode}i trì{ni poloàj koncerna prema njema~kom modelu

PROGRAM IZGRADNJE NOVIH ELEKTRANA

Kao posljedica okolnosti o kojima smo pisali u pro{lom broju HEP Vjesnika, tvrtka E.ON Energie predvi|a do 2020. godine izgradnju zamjenskih kapaciteta od 7 000 MW, ne uzimaju}i u bilancu snage tzv. kratkoro~ne opcije.

Strategija izgradnje novih proizvodnih jedinica tvrtke E.ON Energie prikazana je na priloènoj slici.

Na po~etak izgradnje novih elektrana, izbor goriva i lokacije, utje~u sljede}i ~imbenici:

o vrijeme i dinamika izlaska iz pogona nuklearnih elektrana,

o dinamika izgradnje vjetroelektrana,o CO

2 problematika,

o razvoj cijena goriva na svjetskom trì{tu.

Nakon iscrpne analize potencijalnih lokacija s aspekta priklju~ka na mreù, opskrbe gorivom, postoje}e infrastrukture, potreba spojne proizvodnje elektri~ne energije i topline, predloèna

su tri nova projekta:1. Kombi elektrana 800 MW u Irsching-u2. Kombi elektrana 550 MW u Irsching - u3. Elektrana na kameni ugljen jedini~ne

snage 1100 MW u Datteln-u.

Osim toga, prihva}en je jo{ jedan zna~ajni uvjet, da se mora voditi ra~una o izgradnji tzv. "konvoj elektrana" (jednakih obilje`ja). Za elektrane na kameni ugljen utvr|eno je da je najekonomi~nija jedini~na bruto snaga mono-bloka 1100 MW, a za kombi elektranu 800 MW. Jedini~na snaga kombi elektrane se moè i promijeniti, ovisno o daljnjem tehni~kom razvoju plinskih turbina.

KOMBI ELEKTRANA IRSCHING 5.

Analiziraju}i i uspore|uju}i potencijalne lokacije za plinsku elektranu, odabrana je kao najpovoljnija lokacija Irsching, nedaleko od Ingolstada. Na lokaciji postoje}e elektrane postoji dobra infrastruktura, mogu}nost povratnog hla|enja kondenzatora te povoljna mogu}nost priklju~ka na plinsku i elektri~nu mreù. Uz blok Irsching 4, na lokaciji se mogu izgraditi tri nova 800 MW kombi bloka.

Prvo kombi postrojenje treba u}i u komercijalni pogon krajem 2008. godine. Trenuta~no je u tijeku postupak isho|enja dozvola i

Njema~ki model osvajanja trì{ta

Strategija izgradnje novih proizvodnih jedinica tvrtke E.ON Energie

PARAMETRI ELEKTRANE NA KAMENI UGLJEN DATTELUTehni~ki podaci:Elektri~na snaga: bruto 1 100 MW

neto 1 055 MW50 Hz 752 MW16 2/3 Hz 303 MW (preko pretvara~a frekvencije)

Daljinsko grijanje max. 320 MWNeto stupanj korisnog u~inka oko 45.2 %Potro{nja ugljena 360 t/hProizvodnja pare 2 850 t/hParametri svjeè pare 600 oC na izlazu iz kotla, 255 barParametri me|upregrijanja 620 oC na izlazu iz kotla, 55 barOdvod dimnih plinova preko rashladnog tornja

prikupljanje ponuda za isporuku opreme i izgradnju postrojenja na "Turn - Key" utemeljenju.

PROJEKT IRSCHING 4

Osim projekta Irsching 5, u tijeku su pripreme da se na istoj lokaciji omogu}i jednom proizvo|a~u plinskih turbina testiranje najnovije plinske turbine i njenu pripremu za serijsku i komercijalnu primjenjivost. Ako se uspje{no provedu planirani testovi, predvi|a se pro{irenje testnog postrojenja jednim kotlom na otpadnu toplinu i parnom turbinom. Taj bi kombi blok snage 550 MW mogao u}i u pogon izme|u 2010. i 2012. godine.

ELEKTRANA NA KAMENI UGLJEN DATTELN

Na lokaciji postoji elektrana koja proizvodi elektri~nu energiju za èljezni~ki transport, jedini~ne snage 300 MW, koja je u{la u pogon 1964. godine. Osim toga, na lokaciji se predvi|a izgradnja zamjenskih blokova za isporuku toplinske energije za daljinsko grijanje podru~ja Ruhr. Zbog opskrbe elektri~nom energijom èljezni~ke mreè i zahtjeva za isporukom elektri~ne i toplinske energije za opskrbu podru~ja Ruhr, name}e se potreba izgradnje nove elektrane na kameni ugljen, na lokaciji Datteln, koja je u neposrednoj blizini postoje}e elektrane.

Prethodno su provedene mnoge stru~ne

analize mogu}ih opcija (izbor goriva, jedini~na snaga, izvedba s jednim ili dva bloka, proizvodnja elektri~ne energije za èljeznicu, parametri svjeè pare), da bi se investitor na kraju opredijelio za gore priloène parametre.

Posebno treba naglasiti da su stru~njaci tvrtki E.ON Kraftwerke (EKW) i E.ON Engineering proveli sve prethodne tehni~ko-ekonomske analize, koriste}i vlastiti know-how i opse`na iskustva iz pogona velikog proizvodnog parka tvrtke E.ON Kraftwerke.

Uz opisane aktivnosti, Koncern E.ON planira i opse`ne poslovne aktivnosti za nove akvizicije i izgradnju elektrana u zemljama sredi{nje Europe. Cilj je ostvariti vode}i trì{ni poloàj koncerna prema njema~kom modelu, u svim zemljama tog dijela Europe.

Literatura: Dr. Rolf Martin Schmitz – VGB Congress Power Plants 2005


ELEKTRO TEHNIKAU svakodnevnom poslovanju, to~na i pravodobna informacija je osnovni preduvjet za uspjeh, a od medija koji tu

informaciju prenosi traì se njihova prakti~nost i stalna dostupnost. To je zadnjih godina dovelo do jednostavne zakonitosti – tiskani medij nije dovoljan, a ponuda, razmjena i kori{tenje informacija s interneta nije vi{e stvar proizvoljnosti i luksuza, ve} poslovne nu`nosti.

Elektro Tehnika, prvi hrvatski stru~ni ~asopis za elektro struku koji se publicira isklju~ivo na internetu, koncepcijski je postavljen na upravo tim jednostavnim zakonitostima – kontinuirano prezentiranje informacija vezanih uz razne vidove elektrotehnike. Osim "Elektro Tema" sa nijansu duljim tekstovima, rubrike "Novosti", "Hardware/Software", "Novi proizvodi", "Publikacije", "Elektro web", "Poslovni kutak" i "Stil i zanimljivosti" }e vam dati kratke aktualne informacije vezane uz elektrotehni~ku djelatnost, rje{avaju}i vas gubljenja vremena i traganja za takvim sadràjima po drugim stranicama op}enitog usmjerenja. Spomenimo jo{ da je cjelokupan sadràj slobodan za kori{tenje, bez pla}anja ~lanstva ili pretplate te da vam je u

traènju èljenih informacija na raspolaganju i za sada jedinstven adresar tvrtki iz podru~ja elektrotehnike, koji se stalno aùrira. Od Elektro Tehnike ne o~ekujte velika i sloèna stru~na izlaganja – za to }e vam puno bolje posluìti zbornici radova sa stru~nih simpozija. No, uvijek

nove i stalno dostupne informacije mogu biti dovoljan razlog da ove stranice postanu referentnim mjestom za sve koje zanima elektrotehnika.

www.elektro-tehnika.com

NUCLEAR ENERGY AGENCY

âk i proje~no informiran gra|anin }e ovih dana primijetiti jednu zna~ajnu novinu u odnosu s javno{}u {irom svijeta prema energiji i energetskim pitanjima – ponovno prihva}anje nuklearne energetske opcije kao jednog od niza rje{enja koja bi dana{nju civilizaciju trebala pripremiti za "post-naftno" doba. Utoliko na va`nosti dobijaju i organizacije koje se bave ovim dijelom energetske tehnologije. Nuclear Energy Agency (NEA) je specijalizirana agencija unutar Organizacije za ekonomsku koordinaciju i razvoj (OECD), me|udràvne organizacije industrijskih zemalja sa sjedi{tem u Parizu. Misija NEA-e je pomo} zemljama ~lanicama u razvoju znanstvenog, tehnolo{kog i zakonodavnog utemeljenja koje je nu`no za sigurnu i ekonomi~nu upotrebu nuklearne energije u miroljubive svrhe. Trenuta~no, ~lanstvo agencije broji 28 zemalja iz Europe, Sjeverne Amerike i Azijsko-Pacifi~ke regije, a zajedno te zemlje imaju pribli`no 85 posto instaliranih svjetskih nuklearnih kapaciteta.

Za zemlje ~lanice, NEA predstavlja forum za razmjenu informacija i iskustava, unaprije|ivanje me|usobne suradnje i stvaranje zajedni~kih odluka utemeljenih na vrhunskom tehnolo{kom iskustvu. Tomu je usmjerena i agencijska prezentacija na internetu, popra}ena s brojnim dokumentima i informacijama o glavnim djelatnostima agencije: nuklearna sigurnost i regulativa, razvoj nuklearne tehnologije, upravljanje nuklearnim otpadom, za{tita od radijacije, zakoni koji se odnose na nuklearnu energiju, nuklearna znanost, informacije i banka podataka.

Nuclear Energy Agency – organizacija za va`na pitanja o nuklearnoj energiji.

www.nea.fr

IEC - International Electrotechnical CommissionUpravo vrtoglavi razvoj tehnologije na koji smo navikli, svoj stalni uspon duguje iznimnom nizu blistavih ideja i inovacija koje su u

protekla dva stolje}a transformirale svijet. No, nismo li ne{to propustili? Za razliku od proslavljene i opjevane inovativnosti, postoji jedna druga kategorija bez koje se sve te tehnolo{ke novine ne bi niti mogle primijeniti na razuman, industrijski jednolik i u~inkovit na~in. Rije~ je o standardizaciji, svo|enju mnogih oblika neke ideje, dizajna ili procesa na manji broj tipi~nih normi, obrazaca ili mjerila.

IEC, Me|unarodna elektrotehni~ka komisija, vode}a je globalna organizacija koja priprema i publicira me|unarodne standarde za sve elektrotehnologije, uklju~uju}i telekomunikacije te proizvodnju i prijenos elektri~ne energije. Ti standardi sluè kao utemeljenje za dono{enje nacionalnih standarda, kao i referenca kod raspisivanja me|unarodnih tendera i pri sklapanja ugovora. Osim standarda, IEC se bavi i srodnim disciplinama kao {to su terminologija i simboli, elektromagnetska kompatibilnost, mjerenje, pouzdanost, razvoj, sigurnost i okoli{.

Na internet stranicama imate prigodu upoznati se s organizacijom, njenim zada}ama i razli~itim na~inima suradnje. Odjel “IEC u akciji” }e vam ponuditi case studies, ~lanke i publikacije. Moète se upoznati s na~inom razvoja standarda, kao i posebnim odjelom sa korisnim informacijama koje }e vam biti dostupne ako se odlu~ite stupiti u ~lanstvo. Na samom kraju posjeta moète i u kupnju – u online trgovinu u kojoj su u elektroni~kom formatu dostupni razni me|unarodno vaè}i standardi.

Standardi su neizbje`ni pa je skoro neizbjeàn i posjet ovim stranicama ako za njima imate potrebe.

www.iec.ch/

ENERGETIKA NA INTERNETU

Putokaz surferima

AUSTRIAN WIND POWERStatisti~ka izvije{}a EWEA-e, Europske udruge za energiju vjetra, pokazuju da je u protekloj godini instalirana snaga vjetroelektrana dostigla brojku od 40.504 MW, {to je pove}anje od 18 posto ili 6.183 MW u odnosu na 2004. godinu. Prof. Arthouros Zervos, predsjednik EWEA-e, naglasio je da je time prema{ena zadana brojka od 40.000 MW instalirane snage, koju je Europska komisija postavila kao cilj do 2010. godine. Sve to pokazuje razvijenost tehnologije iskori{tenja energije vjetra, kao i agilnost tvrtki kojima je to djelatnost.

Tvrtka Austrian Wind Power je, prema posljednjim vijestima, iskazala spremnost za gradnju vjetroelektrana na podru~ju Mostara pa se na ovim stranicama na temelju prezentacije moè procijeniti njihova agilnost. Osim organizacijske strukture, ~lanova tima, pregleda djelatnosti, djelatnosti tvrtke vezanoj za okoli{, info podataka - na naslovnici moète izabrati i posjet dijelu u kojem se educira posjetitelje o ve} izgra|enim vjetroelektranama

i tehnologiji primijenjenoj na tim projektima. Kao zavr{na prezentacijska poslastica za posjetitelje su linkovi prema metereolo{kim podacima i satelitska slika Europe EUMETSAT.

Austrian Wind Power – tvrtka koja, prema podacima s ovih stranica, planira u Hrvatskoj izgraditi vjetroelektrane ukupne instalirane snage od 100 MW.

www.windpark.

at/


S MOJE PONISTRE

LOMBROSO I MAFIOZOêsto se uhvatim kako, gledaju}i krimi},

navijam za lopova koji nakon kra|e bjeì s plijenom pred policijom. Navijanje je izrazitije ako je glavni lik simpati~an glumac ili glumica. Neki potro{a~i (a i neki novinari) nas – hepovce smatraju lopovima. Nisam primijetio da itko za nas navija.

Zbilja je malo druk~ija... Mladen, ~ovjek u najboljim godinama, ispunio je ~ek na po{tanskom {alteru. Blagajnica mu je dala tisu}u kuna i u trenutku kad ih je po{ao staviti u nov~anik, iz

ruke mu ih je zgrabio nepoznati ~ovjek i kidnuo, a Mladen se nije ni pomaknuo. Ne bi to bilo ~udno da Mladen nije maratonac; svakog dana pretr~i

desetak kilometara! U {alter-sali moje Elektre, na sli~an su na~in starici, dok je ~ekala u redu za pla}anje ra~una, nepoznata djevojka i njen mladi} ukrali {est tisu}a kuna i ~ekovnu karticu. Prethodno su je pratili od banke, jer su vidjeli da je podigla ve}i iznos. Zgrabili su {u{kave nov~anice i karticu, okrenuli se i kidnuli kao u crtanom filmu. Ako nije maratonac mogao potr~ati za lopovom, kako bi mogla starica? Ali mladi kriminalci nisu znali da je {alter-sala pod video nadzorom. Kra|u su zabiljeìle na{e kamere, a snimku je preuzela policija.

U ova dva slu~aja, nisam navijao za lopove, kao dok gledam filmove, ali me brine {to smo prije kriminalce gledali samo u filmovima, a sada su svugdje oko nas. Nigdje nismo potpuno sigurni, pa ni doma. Zato budimo spremni na sve. Ako nas ve} banke blokiraju kad prekora~imo dopu{tenu granicu na teku}em ra~unu, ne smijemo si dopustiti da se blokiramo sami (kao maratonac Mladen) ako nam netko kune ukrade iz ruke ili nov~anik iz dèpa ili torbice. A kako moèmo znati tko je potencijalni lopov? Oni koji su ~itali Lombrosova djela, mo`da mogu prepoznati lopove...

Cesare Lombroso je talijanski pravnik, psihijatar, antropolog i pisac, koji je krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a prou~avao osobine

kriminalaca, mjerio njihove lubanje i tijela, izra~unavao omjere... i stvorio teoriju o uro|enom zlo~incu, zastupaju}i shva}anje da su uzroci zlo~ina biolo{ke naravi. Prema toj teoriji, promatraju}i obilje`ja lica i tijela, moè se unaprijed odrediti tko }e biti zlo~inac. Premda je teorija o uro|enom zlo~incu odba~ena kao znanstveno neutemeljena, ipak ne~ega u njoj ima, misle neki znanstvenici, jer genetske predispozicije u kombinaciji s lo{im vanjskim utjecajima, mogu kod ~ovjeka potaknuti zlo~ina~ko pona{anje. Zbog toga pojedinci dovode u pitanje individualnu krivnju, jer ako po~initelje kaznenih djela osloba|amo krivnje zbog poreme}enog du{evnog stanja, za{to bi druk~ije postupali prema ljudima kojima je u genima zapisano kriminalno pona{anje?

Moè li nam Lombrosova teorija pomo}i, primjerice, prigodom odabira kandidata na natje~aju za prijem novih radnika, ili u svrhu eliminacije ponuditelja (na javnom nadmetanju) koji bi nas mogli prevariti...?

Sa~uvaj nas Boè ovakvih teorija, ali moramo uvijek biti oprezni, jer stara poslovica kaè Ne vjeruj Danajcima ni kad ti darove nose. Kako tek vjerovati onima koji ni{ta ne nose, a èle oteti tu|e?

Dr Aèn

MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (32)

Nigerija

Okus ekvatora Savezna Republika Nigerija (Federal Republic

of Nigeria), s pribli`no 126 milijuna stanovnika, najnapu~enija je afri~ka dràva. Tragovi ljudskih naselja na ovom podru~ju zapadne Afrike, uz obale Gvinejskog zaljeva, potje~u jo{ iz doba neolita, a u posljednja dva stolje}a prvog milenija n.e. bilo je formirano i nekoliko tada razvijenih dràva. No, njihov je razvoj zaustavljen sredinom drugog milenija, kada su europski kolonizatori ~itavu regiju pretvorili u velikog izvoznika – robova (posebno u Ameriku)!

Nezavisnost je Nigerija stekla 1960., a tri godine kasnije progla{ena je republikom, no to nije zaustavilo etni~ke i vjerske sukobe. Na podru~ju Nigerije ìvi ~ak 200 naroda i plemena, od kojih su najbrojniji Hausa, Yoruba i Ibo. Stanovni{tvo je podijeljeno i vjerski na muslimane, protestante, rimokatolike, tzv. afri~ke kr{}ane, ali i pripadnike raznih pretkr{}anskih vjerovanja, od totemizma do animizma. Nestabilnosti doprinose i ~esti vojni prevrati i korupcija, tako da unato~ prirodnim bogatstvima (peti proizvo|a~ nafte u svijetu), Nigerija pripada krugu siroma{nih afri~kih zemalja.

Nigerijska kuhinja tipi~na je za ekvatorijalnu Afriku, poznatu i po ljutim za~inima u kojoj, uz ostalo,

dominiraju rià, manioka, kukuruz, banana i palmino ulje, ~emu se u primorskom dijelu pridruùju ribe i drugi plodovi mora.

TUNJEVINA S POVR]EM

Sastojci: 250-300 g konzervirane tunjevine, 2 {alice suhog gra{ka, ½ {alice nasjeckanog luka, 1 ve}a raj~ica i 2 `lice koncentrata raj~ice, 1 i ½ `li~ica mljevene paprike, 3-5 ve}ih, tvr|ih i manje zrelih banana, ½ `li~ice soli, palmino ulje i 4 {alice vru}e vode

Priprema: Gra{ak operemo i zakuhamo na dvije minute, skinemo s vatre i ostavimo da se mo~i pribli`no dva sata. Nakon toga ga kuhamo u istoj vodi na laganoj vatri dok ne omek{a (jednostavnije i brè je ako koristimo svjeì ili zamrznuti gra{ak), dodamo nasjeckane luk i narezanu raj~icu, mljevenu papriku i dalje kuhamo pribli`no 15 minuta. Nakon toga dodamo koncentrat raj~ice, nekoliko `lica ulja i tunjevinu, kuhamo poklopljeno pet minuta, potom skinemo poklopac i kuhamo na laganoj vatri jo{ nekoliko minuta.

U me|uvremenu ogulimo banane, posolimo i prìmo na ulju da postanu zlatnosme|e, ocijedimo od ulja i serviramo kao prilog.

RIBLJI RO@OTOSastojci: ½ kg o~i{}ene morske ribe bez

kostiju, 3 `lice kokosova mlijeka, glavica luka, 3 raj~ice, 1 `li~ica soli, ½ `li~ice mljevenog papra i 1 {alica riè.

Priprema: Ogulimo raj~icu i nasjeckamo na kockice, luk usitnimo te oboje pomije{amo s mesom ribe, kokosovim mlijekom, posolimo i popaprimo te kuhamo na laganoj vatri pribli`no pet minuta. Dodamo riù i kuhamo jo{ 15 minuta, odnosno dok rià ne bude mekana.

BUBRE@NJAK S RI@OM

Sastojci: 1 kg bubre`njaka, 1 {alica riè, 2 raj~ice, 2 glavice luka, 2 `lice pasirane raj~ice, 2 `li~ice soli, ½ {alice ulja (od kikirikija ili palmino), 1 i ½ `li~ice mljevene paprike.

Priprema: Bubre`njake nareèmo na odreske, koje kuhamo u pola {alice slane vode sve dok teku}ina ne ispari, potom ih poprìmo na ulju i ostavimo na toplom mjestu.

U me|uvremenu ogulimo i sitno nasjeckamo jednu raj~icu i jedan luk te pomije{amo zajedno s jednom `licom koncentrata raj~ice, mljevenom paprikom, ostatkom ulja i dvije {alice vode te kuhamo dok teku}ina ne ispari. Dodamo prèno meso i pirjamo da se sve zgusne.

Posebno u slanoj vodi kuhamo riù pribli`no 15 minuta, potom dodamo preostalu oguljenu i nasjeckanu raj~icu i nasjeckani luk, preostalu `licu soka raj~ice i poklopljeno kuhamo jo{ 20 minuta. Dodamo ranije pripremljeno meso, promije{amo i kuhamo nepoklopljeno jo{ deset minuta.

Putuje i kuha Darjan Zadravec U slijede}em nastavku: Afganistan


Î[]ENJE BEZ EFEKTA

Prema rezultatima pregleda saveznih kontrolora, napori da se pro~isti zaga|ena podzemna voda oko Hanfordskoga Nuklearnog rezervata na jugu dràve Washington uglavnom su propali. Izvje{}e iskazuje "uglavnom bez efekta", da budemo precizni.

Dosad je ameri~ki Department of Energy utro{io 85 milijuna dolara poku{avaju}i pro~istiti podzemne vode, uklju~ivo i 8 milijuna godi{nje na sustav crpljenja i tretiranja. Taj sustav crpi vodu iz podzemlja, protjerava je kroz filtre i potom vra}a natrag. Ali ~ini se da stvar ne funkcionira, a prema mi{ljenju kontrolora, DoE zna da ne funkcionira, ali ne ~ini dovoljno da prona|e drugu metodu.

U me|uvremenu, zaga|ena se voda cijedi u rijeku Kolumbiju, gdje moè na{koditi mladim pastrvama. Kad bi se razmi{ljalo u skladu s vrijednom starom teorijom prema kojoj "kada se na|e{ u predubokoj rupi, prvo {to treba u~initi je prestati kopati", iz izvje{}a bi se dalo i{~itati da se preporu~a prekinuti nedjelotvorni postupak, a potom utvrditi stvarne ciljeve i poku{ati s kojom novom tehnologijom.

Izvod podataka: Seattle Post-Intelligencer,Lisa Stiffler

Triput smo rezali, i jo{ je prekratko... Ve} prije mnogo godina smijali smo se toj {ali, zapravo ljudima koji rade {to rade baziraju}i razmi{ljanja na prvoj pogre{noj pretpostavci koju nikada nisu dobro shvatili. Na to se nadovezuje cijeli niz sli~nih postupaka kojima smo i sami nedavno bili svjedocima. Jedan je bio optimisti~ko vjerovanje da se Caulerpe iz Jadrana moè iskorijeniti ~upanjem, rukama. Bio je u seriji tih vedrih {ala i optimist koji je na izlazni otvor tzv. mamut sisaljke pri~vrstio vre}u za krumpir, kako se otrgnuta biljka ne bi ra{irila u otvorenoj vodi. Na nesre}u, mreà je bila nedovoljno fina da zadrì nevidljive stanice koje su, bez obzira na svoju si}u{nost, dovoljne da se biljka negdje prihvati i razvije. Ali optimizam treba pohvaliti.

Osim kad pojede nevjerojatan iznos novca, radnih sati i truda golemoga broja radnika, da bi se na kraju utvrdilo da sve to nije trebalo ni zapo~injati, jer bi malo vi{e promi{ljanja pokazalo da logika ne dihta.

U nas, gdje autoritet ve} stolje}ima ne ovisi o znanju nego o sasvim drugim pripadlucima, mogu}e je o~ekivati da se ~itava industrija razvije u selu koje nema ni sirovine, ni energije, ni {kolovanih radnika, ve} sve treba tamo dopremiti. I to samo zato jer je Glavi{a tako naredio, a Glavi{ini su ododanden rodom, pa {ta{ ako ne{ nego ba{.

O~ito je ipak da se pojavljuju vremena u kojima nije tako lako godinama crpiti vodu i novac a da od toga ne bude bar nekakvih vidljivih efekata. Crpljenje i uporaba vode sve je djelotvornije, a pro~i{}avanje je u svakom procesu onaj skupi dio koji umanjuje dobit pa se bez problema na|e pojedinaca koji taj dio zaobilaze sluè}i se naj{arenijom zbirkom izgovora koje biste mogli zamisliti.

[to se na{ih lokalnih okolnosti ti~e, recimo samo da }e s vremenom svanuti ideja kako voda kroz vodovodne cijevi s nula postotaka gubitka

ko{ta toliko nepojmljivo manje od vodice u bo~ici s naljepni~icom i brandi}em! Ljudi }e shvatiti da se isplati o~uvati praznu bo~icu soki}a i u njoj ponijeti vodu na izlet. Mislim na vodu iz slavine, koja bi bila jeftina i po dvostrukoj dana{njoj cijeni! Na stranu razmaènost! To je o~ito istina za svakoga koji razmi{lja prije nego {to dade zara|eni novac za bo~icu. Klju~na je rije~ ovdje zara|en, dobijen za rad.Za razliku od onoga koji je... dohodao.

DO[LO DO DNA? SAÛVAJ DNA!

Konzorcij istraìva~kih centara i znanstvenika u Ujedinjenom kraljevstvu pokrenuli su ambiciozan projekt o~uvanja DNA tisu}a ugroènih vrsta. Projekt Smrznuta Arka zapo~et }e sa stvorenjima za koja "se o~ekuje da nestanu" (sic!) unutar pet godina. Takva je sudbina bi}a poput Sjevernoameri~kog sabljorogog oriksa i meksi~ke Socorro golubice. Tada bi se otisnuli u carstvo dalje niz dugi crveni popis ugroènih bi}a Svjetske konzervacijske udruge.

Projekt se ne drì toliko konzervacijskim koliko "potpornim planom za slu~aj da zakaù svi konzervacijski napori", kaè Bryan Clarke, populacijski geneti~ar pri Nottingham Univerzitetu. Istraìva~i o~ekuju da se uzorci uporabe pri eventualnom kloniranju vrsta koje su nestale. îni se malo jezovitim, da, ali prema rije~ima Phila Rainbowa iz Londonskog muzeja prirodnja~ke povijesti, "Osim putem prirodnih katastrofa, sada{nja brzina gubitaka ìvotinjskih vrsta najve}a je u povijesti Svijeta, a sudbina vrsta je o~ajni~ka." Izvor podataka: The Independent, Steve Connor

Jednom davno, pa zatim jo{ nekoliko puta, imao sam prigodu i volju razgovarati s prijateljima o institucijama kao {to su, recimo, zoolo{ki vrtovi. Ukratko, sloìli smo se da umnogomu ne sluè svrsi, posebno otkada su snimljene tisu}e prekrasnih, upravo senzacionalnih kadrova i filmova iz prirode. Na tim se snimkama, zahvaljuju}i stotinama odva`nih ekipa i pojedinaca s voljom i znanjem, danas moè vidjeti i nau~iti mnogo o ìvotu mnogih ìvih vrsta. Pritom, promatramo ìvljenje tih ~udesnih stvorenja u njihovu prirodnom okruènju. Da ne bude nedore~eno, na raspolaganju su nam i filmovi o ìvim vrstama koje nikada ne bismo mogli dràti u zoolo{kim vrtovima dana{njice, a o onima iz srednjega vijeka da ni ne govorimo! Ipak, na Svijetu jo{ postoje kazamati za stvorenja kojima je jedini kriminal {to su druk~ija, pa ih je sirovi biznis i nerazumijevanje odgovornih (razumijevanje neodgovornih?) strpalo u doìvotni zatvor za voajere koji misle da na taj na~in upoznavaju.

Nijedna ìvotinja ne ìvi iza re{etaka, u mreì, u kocki vode ili iza debeloga stakla. Nijednoj nije u naravi da jede ljudske ostatke, da je ometaju àmorom i nasilnim pona{anjem oni koji su ih tamo stavili, a nije im navika ni da rade od sebe dresirane budale, kako bi zasluìli ekstra zalogaj od primitivaca kojima je to smije{no.

Nijedan me|u mojim prijateljima nije se usprotivio usporedbi ìvotinjskog zatvora s

kaznionicama za ljudske devijante. Kako to, onda, da (jo{ uvijek) ne obilazimo zatvore, promatraju}i prava divlja stvorenja, kradljivoga bunjka, krvolo~nu `derojku, proste tutke ili drogodile? Za{to ne bismo platili ulaznicu i ponijeli cigareta i bonbona pa da nam oni iza re{etaka prikazuju svoje vje{tine i perverzije, za nagradu i ekstra oblizeke? Uprava bi zaradila, voajeri do{li na svoje, a i narod kaveza imao bi se ~emu veseliti.

Ne, re}i }e nam diplomirani eksperti, koji znaju sve ali ni{ta o izbjegavanju toga ili onoga; bilo bi to nehumano, izazivalo bi {ok, stres, sindrom, `vigulu i bumplikat.

Sada, kad imamo Smrznutu Arku, tuàn brod koji se sprema do vremenskog horizonta prije nego ga nestane, spasili smo, ili se spremamo spasiti milijun vrsta kojima nije bilo ìvota pa su umrle. Opet neki visoko streme}i umovi misle da }e se okolnosti popraviti pa }e tada Arka, poput one negda{nje, otpustiti ìvot na kakvu plodnu podlogu uz stereo reggae, u ritmu popularne "Volite se, mnoìte se", da ne uporabim pravi stih...

Ipak, ostaje mi nada da je tkogod me|u onima koji nose teìnu odluke ~uo moju molbu za ukidanje "{arenog roblja", za ozbiljnom registracijom svih ku}nih ljubimaca, grozna li izraza, i za automatizirane zoo-videoteke - umjesto nehumanoga pakla s re{etkama.

KISELIM KI[AMA PROTIV ZATOPLJENJA

Kisele ki{e sadrè sulfate koji sprje~avaju prirodni nastanak metana, stakleni~kog plina, i tako bi mogle usporavati proces globalnoga zatopljenja, kaù znanstvenici. Dok metan predstavlja ugrubo 22 posto ljudski proizvedenih stakleni~kih plinova, najve}i je izvor metana prirodan; naravno da moramo spomenuti kravlja izvjetrenja, ali najvi{e metana ipak nastane u mo~varama.

Kada su znanstvenici s Open University rasprostrli sulfate preko nekoliko mo~varnih predjela u UK i drugdje, mogli su izmjeriti 30 do 40 postotaka potiskivanja prirodne proizvodnje metana.

"U stvarnosti", kaè voditelj studije Vincent Gauci, "kisela ki{a djeluje kao poklopac na najve}emu izvoru metana." Na kraju, kako misle znanstvenici, kisele bi ki{e do 2030. godine mogle smanjiti produkciju metana na pred-industrijsko razdoblje. Naravno, kisele ki{e ubijaju {ume i ìvi svijet u vodama, ali gle; uzmimo {to se nudi, zar ne?

Izvor podataka: BBC News, Jacqueline Ali

Kako je jedna od najkorisnijih pojava u zenitu svakoga posla tzv. brainstorming, {to bismo najlak{e preveli kao oluju ideja, napadaj kreativnosti, ili jednostavno slobodu misli, tako se prema logici stvari tu ili tamo mora pojaviti ne{to i u nadiru1.Nazovimo to brain doldrums, zati{je ideja, umna praznina, ili jednostavno slobodu od misli.

Ovoga trenutka osje}am ovo potonje, gluho zati{je ideja, stava, smjera, vektora, raspoloènja. Ne znam ~ak niti jesam li sklon tomu {to sam netom

1 Nadis, to~ka nasuprot zenitu

KUGLA NA KOSINI


saznao iz prijevoda, ili sam violentno protiv. Tekst me ostavio suhim i hladnim, bez èlja, bez htijenja, i {to je najgore, bez onoga svrdla kojim se iz svake od tih situacija èlim iskopati do prve uporabive logike, mjesta na kojemu moè{ predahnuti i vidjeti koliko ti vijest mijenja dotada{nji ìvot.

Poku{at }u ukratko, da mo`da opravdam poziciju Mrguda koji nije najsretniji s onime {to od njegova, na{ega Svijeta rade kojekakvi}i. Zamislite sebe kako ispirani ledenom ki{om otklju~avate ku}na vrata, a èdni ste, gladni, umorni, i jedva ~ekate da se sklonite s nevremena. I tada pukne klju~ u bravi. Kolika je vjerojatnost da }ete, poput ovih veseljaka znanstvenika otprije, veselo kazati: "Eh, ba{ zgodno! Sada od dr{ke klju~a mogu izraditi prakti~an otpira~ za pivske boce!?!" Mislim da je mogu}nost vjerojatno sasvim neznatna. Ipak, nepravedno bi bilo kazati da ~isto nema {anse.

A opet, eto ljudi koji su na{li korist u kiselim ki{ama! Jest da je korist u pove}anju {tete, ali to je samo stvar aspekta. Ljudima koji svakoga mjeseca moraju prikazati {togod pozitivno da opravdaju svoje postojanje, nije nezamisliva ni konstrukcija poput takve.

Sjetimo se samo vica s dobrom i lo{om vije{}u za pacijenta netom probu|ena iz narkoze. Ima ih desetak, viceva ne pacijenata, ali uglavnom se osnivaju na lo{oj vijesti prikazanoj na quasi-dobar na~in. Jest da nema{ vi{e noge, ali prodali smo cipele po dobroj cijeni. Jest da je operacija uspjela, ali ja nisam profesor nego Sveti Petar.

U cijeloj ljudskoj pomami za lagodnim ìvotom nema vi{e lagodna ìvota. Svi uglavnom proizvodimo, otprilike dvostruko od potrebnoga, ali zato upola nekvalitetnije. Svi svima sluè da bi se svi osje}ali sluènima. Svi se me|usobno nazivamo gospodom, da bismo pomislili kako je rije~ o imovinskoj kategoriji, jer prema duhovnoj i intelektualnoj nije se vi{e mogu}e pristojno titulirati. I onda jo{ ta kisela ki{a, bez koje valjda i krave vi{e prduckaju? Dopustite brainstorming. Je li itko mjerio razinu metana iznad govornica?

MOLESTI BOZGA

Broj ljudi koji pate od neurolo{kih bolesti kao {to su Alzheimerova ili Parkinsonova, pove}ao se o{tro u indrustrijaliziranim zemljama i, prema novom izvje{}u u ~asopisu Javno Zdravlje, mogli bismo okriviti kemijsko zaga|enje. Slu~ajevi Alzheimerove i ostalih demencija vi{e su se nego utrostru~ili kod mu{karaca, a porasli gotovo 90 posto kod èna u Engleskoj i Walesu; druge su zemlje zabiljeìle sli~an porast. Nedavno pove}anje u broju smrti zbog neurolo{kih razloga stiglo je prebrzo da bi se pripisalo geneti~kim promjenama, {to vodi Colina Pritcharda, jednoga od autora studije, na zaklju~ak da "to mora izvirati iz okoli{a". Pritchard ukazuje na rastu}u prevagu pesticida, ispu{nih plinova i industrijskih kemikalija, koje se koriste u svim vrstama konzumne proizvodnje. Postoji pribli`no 80.000 takvih kemikalija u uporabi, i "za pregolem broj tih kemikalija imamo toliko malo sigurnosnih podataka da (administracijski) regulacijski mehanizmi nemaju pojma gdje bi

se sigurnosna granica nalazila," kaè Matthew Wilkinson iz World Wildlife zaklade.Izvor podataka: The Observer, Juliette Jowit

Kaù da se duhan u svojemu ciklusu izme|u sjemenke i cigarete tretira s vi{e od 4000 kemikalija. Dobro, prestao sam pu{iti prije dvadeset i pet godina pa me se to znatno manje ti~e nego one koji se jo{ zabavljaju otpuhuju}i kune i lipe prema ùtim plafonima. Ipak, za ~etiri sam tisu}e kemikalija zdraviji od onih koji uz jelo i pi}e jo{ i zadimljuju.

Statistika mi daje prednost, premda sasvim bez jamstava, jer te dvije godine ìvota koje sam zaradio odbacivanjem cigarete dolaze na kraj moga ìvljenja, da se tamo susretnu s onim drugim skra}enjem koje mi je organiziralo preostalih 76 tisu}a. Iskreno, malo }e me zanimati u tom trenutku i bonus i malus.

Nau~io sam da }e najlju}i duhanitelji prestati s indijanskim signaliziranjem u roku od sad odmah,

kada i ako im se u~ini da bi ih Mrki Kosac mogao uskoro posjetiti. Poznavao sam ljude koji su se doslovno dimili i u pauzi izme|u dvije cigarete. Ipak, nakon {to je jednome smrt podmetnula nakratko nogu, tek toliko da se saplete, pu{io je jo{ samo onoliko koliko je doktoru trebalo da mu kaè kako mu cigareta diktira kalendar! Sa svojih 60 - 70 "cigica" spustio je razinu na 0 komada trenutno, bez ikakvih posljedica osim dobrih, i bez ikakvih popratnih pojava osim zahvalnih pogleda uku}ana.

Nema {anse da se sli~no ponovi s prehranom. Kako }ete visokoobrazovane stru~njake koji su nau~ili da je bolje slu{ati svoje profesore, ~iji je stav bio da je najbolje poslu{ati starije, koji su nau~ili da stariji sve znaju... natjerati da vam povjeruju kako je zdravije kad po hrani, zemlji ili vodi ne rasipava{ otrov protiv kukaca, sredstvo protiv ùtila i eliksir za zelenilo? Kako }e{ cijeloj industriji koja proizvodi tu silnu kemiju i pritom zapo{ljava toliko mnogo ljudi, objasniti da sve nije vrijedno trovanja

populacije? Kako, nadalje, objasniti samima sebi da je zdrava hrana vi{e od mode, vi{e od trenda, vi{e od privilegija? Kako objasniti na{im potomcima da nema vi{e ni jedne izvorne biljke, ve} su na sceni samo hibridi, samo umjetne rase stvorene da ìve u umjetnim okolnostima, onima koje nam sada i klima mijenja?

U jednoj emisiji austrijske televizije netko je spomenuo hranidbenu smjesu za pili}e, one konclogorske, od koje pile poraste 1000 grama za svakih 1400 grama pojedene ~arobne mje{avine! Prvo mi se u~inilo da sam krivo ~uo, kasnije se ispostavilo da je sve s mojim sluhom i s mojim njema~kim u redu, ali da mogu}e ne{to ipak ne valja s proizvodnjom ljudske hrane. Bilo je to davno prije pti~je gripe, zbog koje nas sada i reklamama uvjeravaju da u prostor "farme" ulaze samo sterilno obu~eni, specijalno {kolovani zaposlenici. Koliko se

ja razumijem u ovda{nje rutine i okolnosti, slabo je vjerojatno da na{i radnici svakoga jutra prije posla izvode vje`be koncentracije, kako ne bi u cipelama odmah izvana utr~ali me|u pili}e. A razumijem se, eto ve} preko pola stolje}a. I da ne bi bilo sve samo na{ki, uvodimo i europske na~ine. Nazdravlje!

Ukratko, nema nam pomo}i. Proizvodi se da bi se prodalo, i tu je sva mudrost. Na niìm razinama doktrine, proizvod za prodaju mora biti atraktivniji i jeftiniji. To se moè posti}i samo uskra}ivanjem poneke kvalitete. Izgled, ono prema ~emu odabiremo valjanost namirnice, to ve} odavna vara, jer genetski prevarene biljke ra|aju fantasti~ne, ali manje ukusne plodove. Iz kakve se podloge hranila, ~ime je pojena i kakvo je sunce grijalo, to ostaje misterij. @ivotinjske prehrambene prera|evine, sli~no.

Osamdeset tisu}a kemikalija! U tim okolnostima, kao u onom slu~aju s kiselom ki{om tamo gore, moè i Alzheimerova bolest predstavljati bonus. [to prije zaboravimo, bit }e nam ukusnije...

Pregršt svakodnevnih sli ica našega svijeta.Skuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi

Podvodni bicikl


@IVOT

Darivatelji krvi DP Elektra Zagreb

Draga Janice, dragi Ivice i {tovani va{i roditelji!

U ime ~lanova umirovljenika na{e Podru`nice, a ima nas pribli`no sedam stotina, primite preko potpisnika ovu sedamstostruko odu{evljenu ~estitku za postignute uspjehe, zbog kojih se zajedno s vama osje}amo presretnima i posebno ponosima na vas {to ste uvelike proslavili na{u Domovinu.

@elimo, draga Janice i dragi Ivice, da zlatni srebrni bljeskovi va{ih medalja uz va{e ljudske odlike, dao Bog, izazovu {to ve}u lavinu bljeskova-uspjeha svih na{ih mladih i dragih ljudi, prema uzoru na vas u mirnodopskoj hrvatskoj Oluji napretka, a koju i mi kanimo jo{ doìvjeti i koja nas, nakon one ratne, mora dovesti do ìvota – preneseno re~eno – {to blièg Olimpu.

Osje}amo vas duhovno kao vlastitu unu~ad, koja nas je silno razveselila u ovim na{im poodmaklim danima.

Tako|er u duhu dièmo sedamsto ~a{a {ampanjca u ~ast svih vas Kosteli}a, uz zdravicu èlja da vam Bog podari sve mogu}e dobro, a poglavito zdravlje, ne zaboravljaju}i nadu u nove bljeskove.

Volimo vas i srda~no pozdravljamo.Za Podru`nicu,

predsjednik Podru`nice Antun Star~evi} ipredsjednik Upravnog odbora Stanko Stanojevi}

Pismo Udruge umirovljenika HEP-a, Podru`nice Elektra Zagreb

Drugi u gradskoj Ligi poduze}a

Sedam kugla~a sisa~ke Elektre, koji djeluju u okviru Sportskog dru{tva Elektre Sisak, sudjelovali su do sada u brojnim natjecanjima unutar HEP-a i na gradskim turnirima. Ove je godine osnovana i Liga poduze}a Grada Siska, na kojoj su oni, zahvaljuju}i dobroj pripremljenosti, osvojili odli~no drugo mjesto. S obzirom na njihovu veliku ljubav

prema kuglanju, s optimizmom i{~ekuju idu}a kugla~ka nadmetanja, vjeruju}i u postizanje jo{ boljih uspjeha. Evo i imena sisa~kih zaljubljenika u kuglanje: Ivica Tominac, Boìdar Vaistina, Zlatko Cvanciger, Darko Hudina, Marko Tominac, Kre{imir Golik i Stjepan Oì}. êstitamo!

D. J.

Kugla~i sisa~ke Elektre ovogodi{nji su viceprvaci novoosnovane Lige poduze}a Grada Siska

Sve je vi{e veterana i èna

U prvoj ovogodi{njoj uspje{noj akciji darivanja krvi u zagreba~koj Elektri, 10. oùjka sudjelovalo je 139 elektra{a, a me|u njima sve je vi{e veterana i èna. Budu}i da su ène jo{ uvijek ipak u manjini, navest }emo imena kolegica koje su se odazvale ovoj akciji. To su Nada Kriàn, Milka Stekovi}, Vesna Ku{ani}, Ana @arko i Dunja Jandri}, koja je sa 35 davanja apsolutna rekorderka. Ovom }emo prigodom spomenuti i elektra{e koji su do sada dali krv 70 i vi{e puta. To su Milivoj Ko{~ec (92 puta), Branko Hajdarovi} (85), Franjo Pinju{i} (84), Zlatko Mate{a (83), Karlo Ferderber (76), Branko Lisak (73), Miljenko [ram (72), Ivan Frani} (71), @eljko Koleti} (70), @arko Lovri} (70) i Miro Dragi} (70). êstitajmo im i kaìmo HVALA u ime svih onih nepoznatih ljudi ~ije su ìvote spasili svojom dobrotom i humano{}u.

D. Jurajev~i}

U tri akcije zagreba~ki su elektra{i skupili 388 dragocijenih doza krvi

Kugla~i DP Elektra Sisak

Novi umirovljenici HEP OPS-a

OPRO[TAJ OD DUGOGODI[NJIH KOLEGA

Kolegij direktora HEP Operatora prjenosnog sustava d.o.o. bio je prigoda da se ~etvero novih umirovljenika oproste od svojih dugogodi{njih kolega. Novim su se umirovljenicima, negda{njim zaposlenicima HEP OPS-a: Boìdaru Kolegi, Milanu Puneku, Jurju Br~i}u i Zvonimiru Kova~evi}u na dobroj suradnji zahvalili bliski suradnici, mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave za prijenos i direktor HEP OPS-a Miroslav Mesi}. Me|u novim umirovljenicima koji, na àlost, nisu mogli prisustvovati kolegiju su i Josip Ko{}ec iz HEP OPS-a te Jakov Sinov~i} i Stanko Ba{i} iz HEP Tradea.

L.K.

B. Kolegi, Z. Kova~evi}u. M. Puneku i J. Br~i}u, dugogodi{njim zaposlenicima HEP OPS-a - odnedavno umirovljenicima, zahvalili su i od njih se oprostili ~elnici HEP OPS-a

ÊSTITKA


Podru`nica umirovljenika Elektre Zagreb, sa svojih 438 ~lanova, najbrojnija u Zajednici umirovljeni~kih udruga HEP-a, a nedvojbeno i jedna od najaktivnijih, odràla je 29. oùjka o.g. sjednicu Izborne skup{tine. Nakon izbora radnih tijela Skup{tine, predsjednik Ante Stare~evi} upoznao sve nazo~ne s aktivnostima iz prethodnog razdoblja.

U njihovom je radu, kao i uvijek, na prvom mjestu bila skrb o bolesnim i socijalno ugroènim ~lanovima pa su tijekom 2005. godine dodijelili 26 nov~anih pomo}i u ukupnom iznosu od 35.000 kuna. Jednako tako su obiteljima svojih 19 umrlih ~lanova pomogli s jednokratnom pomo}i od 2.000 kuna i za to ukupno izdvojili 38.000 kuna. Nadalje, ova je Podru`nica za svoje ~lanove organizirala sedam

zanimljivih izleta i posjet osam kazali{nih predstava.Zahvaljuju}i raznovrsnim aktivnostima,

Podru`nica je svake godine sve brojnija. Ovom se prigodom A. Star~evi} posebno zahvalio direktoru DP Elektra Zagreb Marku [krobi i njegovim suradnicima na razumijevanju i pomo}i, kao i svima iz sjedi{ta HEP-a koji podupiru njihov rad. I u idu}em razdoblju Podru`nica }e se najvi{e baviti potrebama svojih ~lanova i provoditi ve} uhodane aktivnosti.

Nazo~ne umirovljenike pozdravio je i direktor Marko [krobo, ~estitaju}i im na aktivnostima i obe}av{i im svu mogu}u pomo} njihove Elektre. Tako|er ih je upoznao s organizacijskim promjenama u HEP-u i Elektri, kao i s ovogodi{njim ure|enjem odmarali{ta u Pako{tanima. Na kraju im je poèlio da tre}u dob proìve aktivno i u {to boljem zdravlju.

Potom su se umirovljenicima obratili Petar Kuzele, negda{nji dugogodi{nji direktor Elektre Zagreb i Marko Juri{i} uime Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a, podsjetiv{i ih jo{ jedanput na nezadovoljavaju}i poloàj hrvatskih umirovljenika.

Na kraju je javnim glasovanjem izabrano novo(staro) vodstvo Podru`nice. Za predsjednika je ponovno izabran Ante Stra~evi}, a za njegove dopredsjednike Jozo [uste i Stanko Stanojevi}. Izabrani su i novi ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora te delegati za Skup{tinu Udruge umirovljenika Zagreb. Na kraju je J. [uste pro~itao prijedloge izmjena i dopuna Statuta Zajednice i Statuta Udruge umirovljenika Zagreb.

D. Jurajev~i}

UMIROVLJENICI

Izborna skup{tina Podru`nice umirovljenika Elektre Zagreb

Ante Star~evi} ponovno predsjednik

NAPUSTILI SU NAS...

GABRIJEL KOSEC (1921.-2006.)

U sije~nju 2006. godine preminuo je u 85. godini ìvota Gabrijel Kosec, umirovljenik DP Elektra Kri`. Do odlaska u mirovinu 1983. godine radio je na poslovima voza~a.

JOSIP KALANJ (1932.-2006.)

Sedamnaestog velja~e 2006. godine preminuo je u 74. godini ìvota Josip Kalanj, umirovljenik DP Elektra Koprivnica. Cijelog svog radnog vijeka, od 1965. do umirovljenja 1991. godine, radio je u Elektri.

MILE MIKULI] (1932.-2006.)

Godine 2006. preminuo je u 74. godini ìvota Mile Mikuli}, umirovljenik DP Elektroslavonija Osijek. Do umirovljenja 1992. godine radio je na radnom mjestu o~ita~a II.

MILAN TANACKOVI] (1929. – 2006.)

Godine 2006. preminuo je u 77. godini ìvota Milan Tanackovi}, umirovljenik DP Elektroslavonija Osijek. Do umirovljenja 1991. godine radio je u Pogonu Osijek na poslovima majstora elektromontera za mjerne ure|aje.Uvijek rado vi|en gost, direktor M. [krobo, i ovog puta

prisustvovao je Skup{tini

Skup{tina Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a

Na sjednici Skup{tine Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a, odrànoj 9. oùjka o.g. u sjedi{tu HEP-a, negda{nje je aktivne zaposlenike u ime Uprave HEP-a pozdravio Ante Despot, ~lan Uprave za proizvodnju, te ih izvijestio o procesu restrukturiranja, o novim zakonima te o nastojanjima Uprave da HEP ostane cjelovita tvrtka i postane jaki regionalni igra~.

Ivan Sokoli}, predsjednik Predsjedni{tva Zajednice, potom je informirao o aktivnostima Predsjedni{tva i {est udruga Zajednice s ukupno 6.029 umirovljenika tijekom 2005. godine, uz konstataciju da udruge rade sukladno svojim programima i financijskim mogu}nostima. Nadalje je sa sadovoljstvom naglasio dobru suradnju s Upravom HEP-a, koja im je kao i obi~no odobrila zatraènu godi{nju financijsku potporu. [to se ti~e ostalih aktivnosti, najvi{e je bilo onih vezanih uz povrat duga umirovljenicima, s ~ijim na~inom nisu zadovoljni, ali je postignuto najvi{e {to je bilo mogu}e. Posebno se osvrnuo na problematiku uskla|ivanja mirovina, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te na sve teì poloàj novih umirovljenika.

Na kraju je prihva}en Program rada Zajednice za 2006. godinu s naglaskom na unaprje|enje svih oblika suradnje radi brèg ostvarenja umirovljeni~kih prava. Nakon rasprave, prihva}en je Financijski plan Zajednice s rasporedom sredstava po udrugama, sukladno broju ~lanova.

D. Jurajev~i}

Cilj – brè ostvarenje umirovljeni~kih prava

Delegati Skup{tine Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a

KOLEGI I PRIJATELJU MIRKU BUDIMIRU

Po~etkom oùjka ove godine napustio

nas je na{ Mirko Budimir, u 56. godini ìvota.

Zavr{io je {kolu za VK elektromontera, a radio

je razli~ite poslove u osje~koj Elektroslavoniji.

Njegova blaga narav strpljivo je podna{ala

tegobe ovoga ìvota. Briga za djecu, bolesnu

suprugu, majku te vlastita bolest, nikada nije

utjecala na njegov rad i odnos prema drugima.

Osobito se pokazalo u Domovinskom ratu kakav je

kvalitetan ~ovjek i stru~njak bio. Zbog njegovog

specifi~nog stru~nog znanja - odràvanje

postrojenja 35 kV na cijelom prostoru Slavonije

i Baranje, nakon svakodnevnih bombardiranja

Vukovara, Osijeka, @upanje ili Slavonskog Broda,

koja su uni{tavala elektroenergetska postrojenja,

trebalo je hrabrih ljudi. Mirko je i no}u i danju

odlazio na te{ke zadatke riskiraju}i vlastiti ìvot.

Sastavljao je vodove na podru~ju Vukovara,

stajao na stupovima elektri~nih vodova pod

zra~nom opasno{}u, gledao u uperene cijevi

na okupiranom Poligonu «C» u Osijeku dok je

montirao opremu iz auto-korpe, a pod granatama

u Slavonskom Brodu montirao je vodna polja

u KTS-u. Bio je sretan kada je mogao pomo}i

ljudima u Tolisi i Ora{ju, gdje im je osposobljavao

pogone. Znao je Mirko za{to to radi,. Zato mu

hvala i vje~na slava. Uvijek }emo ga se sje}ati kao

dobrog ~ovjeka i vrsnog kolegu.

Zaposlenici postrojenja

35 kV Elektroslavonije


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja:

Morska kornja~a, Ivo Kozar~anin, crkavice, Kata, hasta, impala, ATA, îgo~, Ind, Enns, raved, ke, Lidija, Ilovac, Akita, A}ima, E, D, Conti, njezin, Ota, sultanati, R(atko) R(udi}), cijankalij, Faraba, mjere, Ena, L(ana) T(urner), I(sabelle) A(djani), Tir, svukud, tepisi, Ezav, N, Radonja.

KRI@ALJKA


@IVOT

Uzroci i posljedice straha

Nema ~arobnog {tapi}aza uklanjanje straha

Neki strahovi pojavljuju se kao nu`ni nusproizvod odrastanja i ~esto nestaju nakon {to postanemo stariji; druge strahove proizvode traumatski incidenti ili se pojavljuju tijekom izlaganja nepovoljnom dru{tvenom ozra~ju. Dodatni ~imbenik, koji moè utjecati na strah je promjena. Promjena uvijek kreira odre|enu koli~inu emotivnih stresova, bez obzira je li ona pozitivna ili negativna. Unaprje|enje na poslu moè izazvati stresove, kao i automobilska nesre}a!

Kad se strah po prvi puta registrira u na{em umu, postaje dio na{eg emotivnog iskustva. Ako zamislimo na{e pam}enje kao gomilu savitljive supstancije, tada }e svako iskustvo u toj supstanciji ostaviti trag poput brazde. Ako se doga|aj veè uz sna`nu emociju kao {to je strah, trag }e se dublje urezati u tu supstanciju, a {to su doga|aji koji prouzrokuju strah ~e{}i, to um lak{e klizne u obrazac straha. Posljedica je da na takav doga|aj po~injemo automatski reagirati strahom; drugim rije~ima, prebacujemo se na «automatskog pilota».

U~inak koji strah ima na na{e tijelo i um vrlo je znakovit. On }e rezultirati promjenama u tijelu koje moè primijetiti i nestru~na osoba. Moèmo promatrati nekog tko je previ{e napet, tko problijedi ili se smrzne od straha. No, za razliku od takvih vanjskih reakcija, jo{ je va`nije sve ono {to se doga|a u na{em tijelu: mjerljive kemijske promjene mogu u ozbiljnim slu~ajevima poremetiti fizi~ki sklad i rezultirati bole{}u kada se strahovi doìvljavaju svakodnevno.

POZITIVAN I NEGATIVAN STRAH

Strah je emotivni odgovor koji funkcionira kao znak upozorenja kad se na|emo u okolnostima koje smatramo opasnim, kada strah djeluje kao pozitivni i za{titni impuls i navodi vas na bijeg od opasnosti.

U usporedbi s razdobljem od nekoliko tisu}a godina unatrag, kada su ~ovjeku fizi~ki prijetile divlje ìvotinje, olujno nevrijeme i druge vanjske neda}e, danas vodimo lagodniji ìvot u kojem su nam osigurane osnovne potrebe. Najopasnija ìvotinja s kojom }e ve}ina od nas do}i u kontakt je susjedova ma~ka; masivne zgrade {tite nas od nevremena, a suvremena medicina i zdravstvena za{tita dvostruko produljuju na{ ìvot u usporedbi sa ìvotima neandertalaca. Ali, usprkos tomu, strah i dalje vreba na nas.

Moderna vremena name}u neke druge strahove, strahove koji nas èle za{tititi od emotivnih prijetnji poput osje}aja bezvrijednosti, nevoljenosti ili neèljenosti. Dok ste fizi~ki ugroèni, ne ostaje vam mnogo vremena za razmi{ljanje o takvim stvarima – najnià stopa samoubojstva uvijek je u ratnom razdoblju. Tek onda kad se osje}amo sigurni u ispunjenju na{ih osnovnih fizi~kih potreba, dopu{tamo si strahovanje oko drugih, manje bitnih stvari.

Zapravo, kad promatramo strahove koje danas proìvljavamo, vidjet }emo kako su oni naj~e{}e vezani uz stvari koje bi nam se mogle dogoditi, a ne uz stvari koje se trenuta~no doga|aju. Misli nam opsjedaju imaginarne budu}e neda}e, poput: «[to ako prekora~im ra~un u banci?» ili «[to ako me pozovu da odrìm govor na sutra{njoj konferenciji?» ili «[to ako me odbije mu{karac kojeg volim?». Takve negativne mentalne projekcije obi~no se nazivaju brigama, ne o sada{njim nego budu}im doga|ajima.

NEISKORI[TENA DODATNA ENERGIJA NASTALA ZBOG STRAHA IZAZIVA STRES

U tom trenutku strah moè izgubiti svoj pozitivni aspekt i transformirati se u negativnu snagu. Sve dok koristite svoj strah kao znak upozorenja i krenete u akciju kojom }ete rije{iti pote{ko}e, strah zadràva svoju pozitivnu funkciju. Ako, pak, dopustite da stvari izmaknu va{oj kontroli i ako se ne èlite suo~iti s problemom, strah }e se pove}ati. Neki ljudi mogu kreativno koristiti svoj strah kako bi postigli svoj cilj. Oni koriste svoje tjeskobe kao poticaj za postizanje novih i boljih rezultata, ne bi li im one pomogle usredoto~iti se u mislima na nove mogu}nosti; drugim rije~ima, strah djeluje kao motiviraju}a snaga. S druge strane, kod pasivno zabrinutih osoba, koje se ne èle suo~iti sa svojim problemom, koje samo sjede i pate ìve}i u strahu od onog {to bi se moglo dogoditi, ta je vrsta straha negativna.

Strah moè utjecati i na fizi~ko stanje. Dolazi do izlu~ivanja adrenalina i pojave {e}era u krvi, ~ime se pove}ava sposobnost tijela za fizi~ku aktivnost. Jo{ uvijek postoji klasi~na reakcija {piljskog ~ovjeka, kojem je bila potrebna dodatna energija kako bi odjurio {to je brè mogu}e ili krenuo u snaàn okr{aj kako bi preìvio. Ovakve reakcije danas nisu prikladne i nesposobni smo koristiti tu dodatnu energiju koju automatski osigurava tijelo. To zna~i da energija struji unutar na{eg tijela, uzrokuje ubrzani rad srca i utje~e na na{e misli, a u skladu s time rezultira osje}ajima fizi~ke i du{evne nelagode, poznatije kao stres.

Kad se osoba svakodnevno nalazi u stresnoj situaciji ili je nije u stanju rije{iti, tijelo je izloèno prevelikoj koli~ini adrenalina i time izlazi iz kemijske ravnoteè. Tijekom stresnog razdoblja tijelo proizvodi velike koli~ine steroida koji se naziva kortizol. On inhibira rad makrofagnih stanica koje predstavljaju osnovni dio na{eg imunolo{kog sustava – one sagorijevaju ostatke mrtvih stanica u krvotoku i utje~u na druge obrambene tvari kao {to su T-stanice kad susretnu virus, bakteriju ili neki drugi strani organizam. Ako je njihov rad inhibiran, to zna~i da tijelo vi{e ne moè normalno reagirati na infekciju. Imunolo{ki sustav slabi i ve}a je mogu}nost oboljenja od gripe ili pojave èlu~anih smetnji, nego kad ste emotivno stabilni.

PRIRODNI I NEPRIRODNI STRAHOVI

Idu}i aspekt koji moè transformirati strah u negativnu snagu jest njegov utjecaj na emotivni sklad, pri ~emu va{ organizam vi{e ne moè uspje{no funkcionirati. Osje}ate se konfuzno, razdra`ljivo i nailazite na pote{ko}e u dono{enju odluka. Moète se osje}ati poti{teno i biti agresivni ili izgubiti kontrolu nad samim sobom. U teìm slu~ajevima ovakva stanja mogu rezultirati ìv~anim slomom.

Kada pre~esto ili predugo ìvite u strahu, razina straha postaje negativna i morate se s njome suo~iti. Ako se aktivnije i otvorenije suo~ite sa ìvotnim problemima, pretrpjet }ete manji strah kad nai|u novi problemi. Ako ste iskusniji u rje{avanju problema, oni vas vi{e ne}e toliko stra{iti. Uvijek postoje na~ini rje{avanja problema pa i onda kad je rije~ o strahu, kao primjerice u slu~aju fobije.

Ako prihvatimo tvrdnju Sigmunda Freuda, postoje odre|eni strahovi koji su instinktivni i prisutni od na{eg ro|enja, za razliku od strahova s kojima se suo~avamo u kasnijem ìvotnom stadiju. To bi zna~ilo da su neki strahovi prirodni jer su uro|eni, dok su drugi neprirodni jer ne predstavljaju dio na{eg biolo{kog sustava.

Kao {to se to doga|a sa svim ostalim stvarima u ìvotu, tako i kod strahova imamo dvije mogu}nosti: ili }emo dopustiti da se u na{em ìvotu sve doga|a kao {to se doga|alo i do sada, ìve}i u strahu i àle}i se, ili }emo krenuti u akciju i osloboditi se svoga straha. Treba samo prona}i put do vode; do nje moramo do}i sami. Nitko to ne moè u~initi umjesto nas. Ne postoji ~arobni {tapi}koji }e pomo}i nestati na{em strahu. Razmislimo o tomu! [to uop}e moèmo izgubiti? Samo svoj vlastiti strah.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.

Susjedova ma~ka je, mo`da, najopasnija ìvotinja koje se moèmo bojati


NA{I IZVAN HEP-a

Lorenzo Belci i Antonio Pastrovicchio – me|u 250 najboljih maslinara u svijetu

Da su Istrani dobri elektri~ari to svi znaju. DP Elektroistra ve} odavno slovi kao jedno od najboljih distribucijskih podru~ja u Hrvatskoj. Ali da su istrarski elektri~ari i vrhunski proizvo|a~i najkvalitetnijeg djevi~anskog maslinovog ulja, manje je poznato. U svjetskom Vodi~u naboljih ekstra djevi~anskih maslinovih ulja nalaze se imena dvojice zaposlenika Elektroistre. To su Lorenzo Belci i Antonio Pastrovicchio. Vodi~ su objavili Talijani, koji slove kao vode}a nacija u proizvodnji maslinovih ulja. U njemu je 250 proizvo|a~a maslinovih ulja sa svih kontinenata na kojima uspijevaju masline, a me|u njima je ~ak 10 maslinara iz Istre i dvojica iz Elektroistre. Testirano je 4.500 uzoraka ulja da bi bilo odabrano 250 najboljih u svijetu, koji su svoje mjesto na{li u spomenutom Vodi~u.

SMOTRE MASLINARA DP ELEKTROISTRA

U Elektroistri su odavno do{li na ideju da organiziraju smotre proizvo|a~a maslinovog ulja na razini Distribucijskoga podru~ja. Na prvoj takvoj smotri prijavilo se 25 proizvo|a~a, a na posljednjoj - petoj po redu, testirano je ve} 90 uzoraka maslinovog ulja. Ovogodi{nji dobitnik zlatne medalje za kvalitetu maslinova ulja, Lorenzo Belci, rukovoditelj Odjela odràvanja u DP Elektroistra Pula, obajsnio nam je kako se testiraju ulja da bi se do{lo do najkvalitetnijih:

- Svi proizvo|a~i daju po dva decilitra ulja koji odlaze na kemijsku analizu u Zavod za javno zdravstvo, gdje se laboratorijski utvr|uje koli~ina slobodnih masnih kiselina te odre|uje peroksidni broj. Uzorci koji uspje{nu pro|u ovu analizu proslje|uju se na organolepti~ku probu. Ocjenjiva~ki sud sastoji se od osam vrhunskih degustatora (sli~no kao kod ocjenjivanja vina), koji dnevno degustiraju i ocijene maksimalno 12 uzoraka. Na Petoj smotri radili su pet dana, jer su nakon analize u Zavodu za javno zdravstvo trebali probati 64 uzorka ulja. Na temelju rezultata kemijske analize i ocjene degustatora daje se kona~na ocjena.

Maslinovo ulje na{eg sugovornika Lorenza Belcija, koje je zasluìlo zlatnu medalju ocijenjeno je ovako: slobodne oleinske masne kiseline 0,16 posto; peroksidni broj 2,05 mmol/0,2 kg; ocjena okusa i mirisa 7,9, tip ulja – intezivno vo}no; sorta- buà. Uz to su degustatori zapazili kao prate}a svojstva: miris i okus badema, radi}a, cikorije i aromati~nog bilja. Za znalce vi{e nego dovoljno da zaklju~e kako je rije~ o doista vrhunskoj kvaliteti.

Na{ sugovornik, koji zajedno s bratom za vrijeme dobrih godina proizvede pribli`no 900 litara visokokvalitetnog maslinovog ulja, kaè da je za uzgajanje maslina potrebnija ljubav nego naporan rad.

- Mi u Istri imamo dvije autohtone sorte maslina. To su istarska bjelica i buà. One imaju neke prednosti ~ak i nad poznatom talijanskom sortom leccino. Istra je jednostavno Bogom poklonjeno podru~je za proizvodnju maslina. Znali su to i rimski imperatori, koji su diljem Italije i drugih predjela pod ingerencijom Rima imali mnogo maslinika gdje su proizvodili masline za prodaju, ali za vlastitu uporabu uzgajali su masline u Istri, s ponosom nam govori Lorenzo Belci.

ELEKTROISTRANI BACILI RUKAVICU OSTALIM PROIZVO\AÎMA MASLINA U HEP-u

U Elektroistri su svi ponosni na umije}e svojih ljudi u uzgajanju maslina i proizvodnji ulja. Najvi{e je proizvo|a~a s podru~ja Pule i Buja, ali pojavili su se i proizvo|a~i iz unutra{nje Istre, iz Pazina i Labina. Sve u svemu, zaposlenici Elektroistre, koji se u slobodno vrijeme bave maslinarstvom proizvedu godi{nje blizu 10 000 litara maslinova ulja. Mogu to jer, kako kaù, u maslinarstvo se ulaè vi{e ljubavi nego rada. Proizvo|a~i maslinova ulja iz Elektroistre bacili surukavicu izazova Dalamtincima, oto~anim i drugim zaposlenicima HEP-a koji uzgajaju masline. Predlaù smotru maslinovog ulja na razini HEP-a kako bi se maslinari upoznali, druìli, razmijenili iskustva, ali i provjerili ~ija su ulja najkvalitetnija. êkaju odziv!.

Ivica Tomi}

Maslini treba ljubav

Lorenzo Belci, vlasnik brojnih medalja za kvalitetu maslinova ulja me|u kojima je i zlatna medalja za kvalitetu s Pete smotre proizvo|a~a ulja Elektroistre.

SVA PRIZNANJA LORENZZU BELCIJU

«MELOTO»Ekstra djevi~ansko maslinovo uljeProizvo|a~i bra}a Lorenzo i Livio Belci i sinoviMlinska 7 – Vodnjan HR – 052/511 035 ; 098/219 979

PRIZNANJA 2005.

- Zlatna medalja na smotri maslinovog ulja «MASLINA» - SPLIT 2005.- Zlatna medalja za najbolje sortno ekstra djevi~ansko maslinovo ulje ( ìri media)-SPLIT 2005.- U katalogu 2005. SLOW FOOD – priznanje Dvije masline (maks. tri masline)- Zlatna medalja – {ampion na 11. smotri maslinovog ulja VODNJAN 2005.- Zlatna medalja – {ampion na smotri maslinovog ulja KRASICA 2005.- Zlatna medalja – {ampion na 4. smotri maslinovog ulja djelatnika Elektroistre- Bron~ana medalja na VINISTRIA Pore~ 2005.- Na svjetskoj smotri biolo{kih ulja BARI 2005.- 1. mjesto BIOL CROAZIA- Specijalno priznanje za sortno ekstra djevi~ansko maslinovo ulje- Zlatna medalja na smotri Blagodati maslinovog ulja Mediteranea OLEA TAR 2005.- Predstavnik za Istarsku ùpaniju na Svjetskoj gastro smotri KOELN 2005.- Uvr{ten u vodi~ Ceste maslinovog ulja kroz Istru- Punopravni sudionik u projektu Agronomskog fakulteta Zagreb za definiranje DNA – autohtone sorte VODNJANSKA BU@A- Uvr{ten za 2006. u vodi~ ekstadjevi~anskih maslinovih ulja u svijetu VERONA 2006.

Ekskluzivni predstavnici ekstradjevi~anskog maslinovog ulja «MELOTO»: - Hotel Filipini- Pore~- Tartufi Zigante – Livade- Vinoteka Borstein-Zagreb

DOSADA[NJA PRIZNANJA U 2006.

- Zlatna medalja na 5.smotri maslinovog ulja zaposlenika Elektroistre- Zlatna medalja na drugoj smotri maslinovog ulja «MASLINA» Split 2006- Zlatna medalja na smotri maslinovog ulja Olea Olearum Krasica 2006-03-15- Posebno priznanje na smotri maslinovog ulja Lo{inj 2006-03-15


I ove su godine zagreba~ke podru`nice umirovljenika HEP-a pozvane na tradicionalni umirovljeni~ki fa{nik Zagreba~ke ùpanije, koji je pod pokroviteljstvom predsjednice Skup{tine Zagreba~ke ùpanije Palme Klun Posavec, odràn 19. velja~e u Ivani} Gradu.

Po~elo je s okupljanjem, fotografiranjem i povorkom maskiranih grupa. Bilo ih je sedam, svaka na svoj na~in vesela i zanimljiva. Doma}ini su program upotpunili nastupom simpati~nih maòretkinja i puha~kog orkestra KUD-a Posavec Ivane~ki. Dobrom raspoloènju toga dana doprinijelo je i sun~ano vrijeme, a mje{tani Ivani} Grada su sa zanimanjem promatrali {arenu povorku. Voditelj programa Boìdar Balenovi} te organizator Ivan Miksa, u~inili su sve da se sudionici ove priredbe ugodno provedu.

Nakon prolaska kraj sve~ane pozornice, gdje ih je voditelj predstavio, svaka grupa je imala i svoj kra}i program. U na{oj su, uz umirovljenike i zaposlenike HEP-a, bili i na{i prijatelji iz INE, s kojima lijepo sura|ujemo. Ona je bila i me|u najbrojnijima, a od nas 56, 20 je bilo maskiranih.

Pokrovitelj i doma}ini su svima izrazili dobrodo{licu, a nakon priredbe sve je bilo spremno za dobru zabavu. Prostor je bio pretijesan za brojne uzvanike, ali to nije bilo razlog koji je mogao pokvariti dobro raspoloènje, a plesalo se i veselilo do dugo u no}. Dakako, poslije jela i pi}a stigle su i krafne.

@iri je proglasio ~etiri najbolje grupe. Prvu nagradu osvojila je grupa “Viro” iz Virovitice, ~iji su

~lanovi bili maskirani u {e}ernu repu. Umirovljenici HEP-a iz Zagreba dobili su priznanje ìrija zbog raznolikosti maski, osvojiv{i drugu nagradu. Tre}u je dobila grupa iz Sv. Klare, nazvana “Vesele udovice na ispovijedi”, s vrlo dojmljivim udovicama i sve}enicima, a nije izostala ni opatica. êtvrtu nagradu, za prikaz

narodnih obi~aja, dobila je grupa iz Ivani} Grada koja je, uz prekrasne narodne no{nje, predstavila svadbu na zagorski na~in.

Lijepo smo se zabavili, plesali i druìli te zadovoljni vratili u Zagreb.

Antun Star~evi}

OBIÂJI

Umirovljeni~ki fa{nik Zagreba~ke ùpanije u Ivani} Gradu

Hepovcima druga nagrada

HEP-ovi zagreba~ki umirovljenici na fa{niku u Ivani} Gradu

@ivahan opro{taj sa zimomPRIZOR PRVI – DAN KAD SU VLADALE MA[KARE

Obi~aj nalaè da se zadnjeg karnevalskog dana isprate i spale svi oni doga|aji (i osobe), {to su na ruàn i tuàn na~in utjecali na na{e ìvote u proteklim mjesecima. I dok }e se to, dakako samo simboli~ki u liku krnje, obaviti na splitskoj rivi, na{e su kolegice odlu~ile tog pohladnog utorka uveseliti nam radno jutro. U vrijeme marende, zaogrnule su se maskama i na trenutak zavladale hodnicima upravne zgrade. Dobro su raspoloènje unijeli i u ured direktora, ali na svu sre}u nisu preuzele klju~eve tvrtke. Ma {to one mislile, draì su nam direktori bez maski.

PRIZOR DRUGI – ZAPOÊLA MEDICINSKA TJELOVJE@BA

Zahvaljuju}i razumijevanju direktora DP-a i organizacijskoj (djelomice i financijskoj) potpori Sportskog dru{tva Elektrodalmacije, splitskim je zaposlenicima omogu}eno zdravije gledanje u budu}nost. Naime, svjesni svih tegoba kojima nas priti{}u svakodnevne poslovne (ali i one privatne) obveze, na~ina ìvota koji se pretvorio u dugotrajno sjedenje i nekretanje i koji za posljedicu ima cijeli niz neugodnih tjelesnih i zdravstvenih promjena, odlu~ili smo se pokrenuti. Nakon dobivenog zelenogsvjetla i utvr|ivanja broja zainteresiranih, zdu{no

se prionulo ure|ivanju dvorane, kupnji strunja~a i angaìranju splitske ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju «Sano». Dobar glas o stru~nosti i ozbiljnosti pristupa pacijentima i korisnicima njihovih usluga ubrzo se potvrdio i na djelu. Dvaput tjedno u trosatnom programu izmjenjuju se tri grupe vje`ba~a. Voditeljica Jasminka Ivani{evi}, koja je i vi{i fizioterapeut, svojom je ozbiljno{}u i predano{}u uspjela i nama usaditi volju i ustrajnost. Za po~etak izvrsno, a zdravstveni }e boljitak vremenom - do}i.

Vero~ka Garber

Elektrodalmacija Split

Ma{kare prije pohoda Tre}a, samo ènska, grupa na terapeutskim vje`bama

Documents

U ovom broju - HEP grupa