UMJETNOST BIH XX st - AdelaTankoviUmjetnost BIH 1924 - 1945

Smiljka inikUmjetnost

Bosne i Hercegovine

1924 1945Azra Begi

PRILIKEVrijeme odlazaka

Beograd i Zagreb postoju kulturni centar gdje odlaze nai umjetnici. to se kolovanja tie, zanimljivo je da u ovom periodu, uprkos sve veoj orijentaciji na jugoslavenke centre umjetnikih studija, jo uvijek postoji jak interes za uenje u inostranstvu.

Likovni ivot u Sarajevu 1924-29.

Drutvo umjetnika 1923-1927.

Osnivanje Cvijete Zuzori 1924.

Otvorenje Salona Skoaji 1926.

GSK 1928.

Poslije 1923. prestaju zajednike izlobe Drutva umjetnika u Sarajevu a likovni ivot je prilino osiromaio.

Poetkom 1924. odrana je osnivaka skuptina Udruenja prijatelja umjetnosti Cvijeta Zizori koje su, po ugledu na istoimenu beogradsku organizaciju, osnovale istaknute sarajevske gospoe.

Pored Cvijete Zizori u organizovanju likovgnog ivota i pomaganja umjetnika uestvuje i dalje Srpsko kulturno-prosvjetno drutvo Prosvjeta i Hrvatsko kulturno drutvo Napredak i muslimanski Gajret, te jevrejska La Benevolencia.

Vaan dogaaj tree decenije bio je i otvorenje Izlobenog salona Desimira Skoajia 1926. u ijim su prostorijama prireivane mnoge izlobe.

1928. osnovana je Grupa sarajevskih knjievnka, koji su se bavilli organizacijom likovnog ivota. Veze slikara i knjievnika bile su intenzivne, knjievnici su vrili funkciju likovnih kritiara.

etvorica 1929-1931

Ne krijui svoje ambicije da zamijene prijanju organizaicju tj. ve ugaeno Drutvo umjetnika, trojica naih starih znanaca i u to vrijeme najagilnijih sarajevskih slikara - oko Mazali, Karlo Miji i Roman Petrovi kojima se pridruio i zagrebaki ak Sigo Summerecker, formirali su Grupu etvorice. Grupa se raspala 1931. godine, postojala je razlika u likovnim opredjeljenjima lanova i sukobi na ljudskom planu.

Galerija slika Zemaljsko muzeja 1930-1943.

Galerija slika grada Sarajeva 1934.

Za novu kolekciju posluili su radovi iz Umjetnikog odkeljena pri institutu za istraivanje Balkana, pokloni graana. Teret priprema traenja i pronalaenja djela iznijeli su uglavnom oko Mazali i muzejski sekretar Rudolf Zaplata. Kritika je bila podjeljena, dr. Jovan Kri kae: Muzejska galerija, bez izbora i kritike sakupljena gomila slika koje su se sluajno zatekle u Sarajevom muzeju, u arhinu Nade i pokloni pojedinaca, ne moe se nazvati galerijom. Bez obzira na sve zamjerke, galerija je odigrala pozivirnu ulugo u prikupljanju, luvanju i prezentiranjunaeg umjetnikog blaga, najvie Mazalievom zasluvom. Na tim temeljima i s tim fundusom otpoela je svoj rad Umjetnika galerija BiH 1946. godine.Novi duh etvrte decenije

Poloaj likovnih umjetnika

Antagonizmi meu umjetnicima postajae s vremenom sve otriji. Glavna bitka vodie se izmeu artizma i angaovanosti, kao i sukob mladih i starih.

Kroz itavo ovo vrijeme poloaj naih umjetnika, po miljenju njihovih savremenika i njih samih, ostaje tragian. Savremenike naroito zabrinjava pto se mladi kroz itavu treu i dio etvrte decenije ne vraaju u zaviaj po zavretku studija.

Razjedinjeni, ali svjesni da bi udrueni na profesionalnoj osnovi imali vie ani za uspjeh, sarajevski slikaru su u ljeto 1935. formirali Kruga.

Krug 1935-38

Krgu su njegovi osnivai nazvali manjom grupom otvorenih vrata. Naziv grupe simbolizirao je likovnu umjetnosti, oznaavajui istovremeno mogunost irenja i suavanja. Krug je u prvi mah okupio etiri lana: Mijjia, Mazalia, Hinka Laasa i Branka otru. Zadatak im je oivljavanje umjetnikog ivota u Sarajevu. U prvi plan je istaknuto potivanje umjetnike individualnosti svakog lana, a za osnovu je uzet studij prirode, bez izvjetaenosti, eksperimentiranja i fantazije, jedan konzervvativan program.

Prva zajednika izloba bilaje izloba bosanskohercegovakih pejzaa Izloba naih krajeva. Naila je na podjeljenu kritiku, socijalno orijentiran ih je napala.

Rezultat spora izmeu starijih i mlaih umjetnika rezultirao je da su se pojavile dvije izlobe: Stariji su nastuili u foajeu Barodnog pozorita, a Mlai u kolo umjetnih zanata. Dvije su vodee tendencije angairanih i graanskih realista s druge strane, odnosno konfrontiranje Dimitrijevia, Mujezinovia i Ozme, spram Mazalia i donekle Mijia.

S Mijievim prelaskom u Zagreb 1938. godine Krug se raspao a s njim i posljednji pokuaj neangaovanih da se organizuju spram pobjedonosno nadirue socijale.

Socijalna umjetnost u Bosna i Hercegovini

Izloba Petrovi Studin Baylon 1933

Izloba mlaih 1936.

Collegium artisticum 1939-41.

Izloba petorice 1941.

Ideju o crveno obojenoj umjetnosti susreemo u Sarajevo jo 1917. godine.

Roman Petrovi postaje stoer oko koga se organizuje sarajevska socijalna umjetnost.

Ideja da umjetnost treba da podstakne na borbu nije bila nova u nas. Nova je bila tenja za objedinjavanjem napora i sintetiziranjem iskustva pojedinih umjetnosti, da bi se sredina to masovnije politiki aktivirala i povezala bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Praki aci: muziar Oskar Danon, arhitekta Jahiel Finci i koreograf Ana Rajs, kojima se pridruio i slikar Vojo Dimitrijevi, primjenili su 1939. godine jednu novu organizacionu formu. Bilo je to sintetiko pozorite, konstruirano pod imenom Collegium artisticum, kao sekcija Sarajevske filharmonije. Program je bio odmah jasan: ovaj sintetiki teatar trebalo je da objedini manje-vie sve umjetnosti od muzike, plesa, pantomime, arhitekture, slikarstva i folma do drame i poezije. Ubrzo je Collegium u svojim rukama drao maltene itav kulturni ivot grada. Collegium artisticum imao je dva cilja: punu socijalnu angaovanost, uz najsavremeniji umjetniki izraz. Realizacije nisu uvijke bile na nivou elja, ta radilo se uglavnom o entuzijastima amaterima. Nije se davalo prednost jednoj umjetnikog disciplini nad drugom.Cvijeta Zuzori izmeu dvije vatre

Cvijeta Zuzori je bila i ostala glavni organizator likovnog ivota u Sarajevu kroz itavu etvrtu deceniju.

Likovni ivot u unutranjosti

Kroz itav ovaj period Sarajevo je bilo i ostalo najznaajiniji likovni cetnar na teritoriji Bosna i Hercegovine. Ima umjetnika i u drimg mjestima, ali na alost nema veeg znaaja. Na prvo mjestu dolazi Banja Luka.

Profil etvrte decenije i likovna kritika

Veoma je simptomatino da se Mazali prograsio slikarem modernog smjera tek onog asa kada su tradicionalizam i klasicizam postali aktuelni u jugoslavenskoj umjetnosti. Mazali se zalae za miroljubivu koegzistenciju starijih i modernih.

Ideologija angairane umjetnosti nije htjela da zna za razloge isto umjetnike, stupajui u prvi plan traila je od umjetnika da joj se prilagoi i pokori ili da, u protivnom, bude izpoen.

Svi bosanskohercegovaki umjetnici bavili se se, dakle, domaom tematikom, a oni najambiciozniji i traenjem domaeg izraza.

U toku ratnih godina, za razliku od Zagreba i Beograda, izlobena aktivnost u Sarajevu je potpuno zamrla. Umjetnici kji nisu otili u parzitane ili nisu bili protjerani u logore, nastavljaju sa radom, pa iz raznog doba imamo kvalitetnih djela Jovana Bijelia, Nedeljka Gvozdenovia, Roman Petrovia, Ive eremete, Rivere i dr.

SLIKARSTVO

Neorealistike tendencije dvadesetih godinaGodina 1924. sa kojom poinjemo ovu izlobu ne oznaava nikakvu prekretnivu u ivom tkviu bosanskohercegovake umjetnosti. U njoj se nastavljaju ranije otpoeti procesi. Duh vremena favorizirao je u dobroj mjesti restauratorske tendencije u umjetnosti i iao i prilog konzervativnoj struji.

BECI je jo u blaujskom periodu evoluirao od sezanizma ka neoklsicizmu.

Domaa kritika imala je priliku da po prvi put primjeni termin neorealizma 1925. na izlobi ROMAN PETROVIA. Autoportret iz 1924. mada formalno jo vrsta, ve lien kubistike analize, a osobito se doimlje izuzetna koloristika svjeina u partiji lica. Autopotret iz 1926. uprskos izvjesnom manirizmu ima i neke znaajke maginog realizma, kao to su ugaena i svedena paleta, prilino uklonjeni tragovi rukopisa, pomalo idealizirana predstava.

Najraranija poznata nam djela OKE MAZALIA koja su ukljuuju u ove tendencije tree decenije potjeu iz 1925. godine. Studija za portret supruge najavljuje novu Mazalievo paletu, u kojoj dominiraju modro i modrozeleno, a kasnije e im se pridruiti sivo, sivoljubiasto, ugaena crvena, mrka i topli oker. Iz 1926. potjee vrsto graeni Bijeg u Egipat. Antologijska djela maginog realizma Na ljetovanju, Herojski kraj, Skela na Drini, u kojima posvemanja zaleenost oblika ii atmosfera iekivanja, neuhvatljive i neodgonetljive tajne podsjea na metafizikog slikarstvo. Mazali je za razliku od Mijia areniji, razovrsniji.Prije Mazalia, a potom paralelno s njim, stvarao je MIJI neveliku seriju blistavih djela. Vrhunac svoenja na ogoljelu arhitekturu predmetnog predstavlja Planinski pejza, istanan do krajnjih granica, sa majstorskim stepenovanjem planoa u apsolutnoj koloristikoj ravnotei toplog i hladnog. Tu su i pojednostavljeni Portret Hihle Kuzmi i poema u zelenom Drina, potom jedna kanoldovska Mrtva priroda, sa otrobridnim liem, sugestivno jasna u istoti stila i maginom sjaju nekoliko banalnih predmeta. Portret moje ene. Tematski registar je suen na pejza, bosanski i dalmatinski, portret i mrtvu prirodu. Izvedba pokazuje zavidan zanatski nivo.Godine 1927. mladi apsolvent zagrebake Akademije HINKO LAAS naslika je svoju Bistrik mahalu u pastelnom sivoruiastom tonalitetima, sa pogledom odozgor i zaleenim kubisima oblika.

Sudei po kritikama i po radovima koje sa sigurnou moemo smjestiti u ovaj period PETAR TIJEI je nstavio da se kree u dva smjera: tradicionalnom stazom svjetlosnih i koloristikih usklaivanja u nizu dalmatinskih i bosanskih pejzaa i putem traganja za solidnom fornom i konstruktivnim slikanjem, to ovom nekadanjem sezanisti nee biti teko. Mrtva priroda sa precizno modeliranim oblicima, upeatljiv Stari mornar, Stari ruda, U krmi sa ljepoticom noi u prvom planu i etvoricom kartaa u pozadini.

LUJZA KUZMI MIJI sa svoje tri mrtve prirode sa cvijeem iz 1922. pribliila se neoklacizizmu odnosno muzejskom realizmu, dok neto kasnija slika U brdima svjedoi o kretanju u pravcu geometrijski strukturirane predstave bosanskog predjela.

SIGO SUMMERCKER nosio je u sebi uroenu tenju za mjerom, harmonijom, redom i solidnou, za volumenom oblikovanim krtim ali biranim koloritom, ime su uklopio u racionalnu klimu tree decenije.MICA TODOROVI ula je u poetiku tree decenije u nau umjetnost istovremeno u znaku Cezanna (Kruke) da bi potom, nakon boravka u Italiji, prihvatila utjecaje firentinskog Quattrocenta u oblicima, zatvorenim preciznom linijom, koja otro oiviuje lik, djelei ga od pozadine. Zanimljivo je da se ba u opusu ove slikarice ispoljava dualizam karakteristian za evropsku umjetnost dvadesetih godina, s jedne strane, interes za romantinu i vanvremenu idilu (Ljuljaka) a s druge strane verizam, u neku ruku blizak novoj stvarnosti. ova posljenja veristika tendencija izraena je u nekim izgubljenim slikama (Trudna ciganka, Glava ciganke, Suzana i starci) i u karikaturama. No, za razliku od veine svojih kolega i prijatelja Mica Todorovi okrenuta je iskljuivo urbanoj tematici. U njenom opusu tijesno se prepliu dekorativno-romantino i veristiko uz lica koja kao da su izronila iz vjenosti, susreemo pomalo i karikirane fizionomije, pa se od ljupkosti preko monumentalno-dekorativne strogosti i ozbiljnosti stie do lucidne psiholoke i tipoloke karakterizacije nekih likova. Slike ove faze raene su temperom, potez je gotovo nevidljiv, utran u podlogu, a tonski prelazi su izuzetno profinjeni. Dominiraju zemljani tonaliteti, a slikarica znade majstorski oivjeti cinoberom usana, modrilom oiju ili cvijeta. Njen doprinos umjetnosti se mo\e opisati kao jedinstven i neponovljiv.ISMET MUJEZINOVI niz portreta porodice aldarevi iz 1927. Njegovi radovi nosi izjesna obiljeja muzejskog slikarstva i teko bismo im mogli propisati socijalnu angairanost, uprkos tematici. Izvlaenje mree doima se iskljuivo kao briljantna parada slikanja ljudskog tijela u nizu skulpturlalnih snano pokrenutih polunagih mukih figura. etelice, pregledna i uravnoteena kompozicija, znatno bogatiji kolorit, meka zaobljenost oblika.

Pribliili smo se zavretku ovog naeg saetog prikaza slikarstva dvadesetih godina u Bosna i Hercegovini, u njegovom postavangardnom periodu. Na poetku stoji tvrda geometrizirana modelacija Karlo Mijia, Roman Petrovia i oko Mazalia, a na kraju meka zaobljenost zakanjelih, stereometrijski predoenih oblika Ismeta Mujezinovia. Naa umjetnost tog vremena se moe svrtati u kategoriju realizma.

U itavom ovom kretanju izdvaja se bogat, arolik i nejadnakih kvaliteta opus ROMANA PETROVIA, sa tako oiglednim peatom, naprosto je neponovljiv i u svojim manama i u svojim vrlinama. Iz Pariza se vratio sa djelima neoklasicistikog karaktera, ak i sa ponekim raenim u duhu maginog realizma. Teme trpi ne samo iz urbanog ve i iz ruralnog ambijenta, ne bjeei ak ni od folklora i bosanskih tipova. Pred kraj decenije Petrovi otpoinje rad na svom najveem i najpoznatijem ciklusu Djeca ulice, meu ije formate spada Djeak s balonom iz 1929. Njime se otvara novo poglavlje nae socijalno angairane umjetnosti etvrte decenije.

Tendencije tridesetih godina

ROMAN PETROVI rijetko datira djela. ini se, ipak, da se prvi od naih umjetnika koji su pratili savremene trendove okrenuo boji. Ovo je osobito dolazilo do izraaja u akvarelima koji, ve po svojoj prirodi meki, daju svjeu liriku boja.MAZALI u asu obrta iz maginog u poetski realizam etvrte decenije uzdie do najviih dometa bosanskohercegovakog slikarstva. Stari jablanovi, Stari grad. Nova faza poetrskog realizma moe se podjijeliti u dva dijela: do 1935. forma je vrsta, pasta njee nanesena slikarskimm noiem. To je vrijeme delikatnih valerskih gradacija razliitih okera, plvog, zelenog, i sivog, ostaje se u demonu tonskog slikastva. Formiraju se sada dva tipa pejaa koje e majstor zadrati do kraja ivota: planinski krajolik Bosne i ravnilarski predio Posavine. U planinskim pejsaima nebo je obino svedeno na jednu usku prugu stinsutu meu klisurama, u ravniarskim horizont je nizak, nebesa bremenita kiom, dramatino rasvijetljena, na njihovom ozau redovno se uzdiu ogoljele vrbe. Predveerje na Savi.

Mazali svoje vienje Bosne u ovom periodu naziva naturalistikim, jer se raalo u neposrednom dodiru sa prirodom. Karakterie ga pomjerenost od vanjitne prema unutranjosti, a sam izbor motiva ukazuje na umjetnikovo raspoloenje: gole vrleti, pusto kasne jeseni i ranog proljea, tiine pred buru, olujna nebesa.

DANIEL OZMO iz njegova opusa, u dobroj mjeri ratom unitenog, sauvalo se svega par ulja i nekoliko akvarela, po kojima se da zakljuiti da je slikao u tragu poetskog realizma.

BRANKO OTRA kritika je zapazila njegov tmurni i zeleni kolorit.

Miji i Mazali ostaju u granicama tonskog slikarstva. MIJI koristi sive, zelene, okerne i plave tonalitete. U stopu ga pratii njegov uenik LAAS lije pejsae ponekad jedva moemo razliovati od uiiteljevih. MAZALI i OTRA rade slikarskim noem, do dok otra obrauje detaljno svaki predmet za sebe pa ih onda sjedinjuje, a pomae se pri tom i drkom noa ili njegovim iljkom, Mazali u jednomm tonu preplavi cijlu plohu slike tanko, pa u taj jedinstven ton, dok je vlaan, debelim naslagama slae ostale tonove, spajajui ih jedan u drugi.JOSIP MONSINO LEVI jeste najmlai na slikar izmeu dva rata. Linost iroke kulture i irokog stvaralakog dijapazona, bavio se jo baletom, glumom, pozorinom scenografijom, poezijom. Kritika nije propustila da uoi bizrnost njegovog kolorita i njegovu egzotinost. Bio je slikar urbane tematike, volio je ivost i brzinu velegrada. U njegovom opusu apsolutnu prevlast imali su tada figuralni motivi, koje je uzumao iz svijeta spektakla, cirkusa, kabarea. Raz ga se sa 25. godina otjerao u svijet, najprije u Pariz, Egipat i Ameriku.

DANILUS KABILJO bio je slikar pomalo starinskog kova i orijentacije. Bie da su miljenja kritiara obeshrabrila ovog veoma delikatnog ovjeka i on se, poslije uea na tri prve zajednike izlobe naih umjetnika vie nije ukljuivao u njihovu izlobenu aktivnost.LUKA EREMET glavna znaajke njegovog slikarstvu su suptilnost i izvanredna koloristika sloboda akvarela. U kafani. Ovaj slikar radosne vedrine, iji je opus dopro do nas samo u fragmentima umro je od suice.

ADELA BER nije imala sreu svoje mlae kolegice Mice Todorovi da bude prihvaena od svojih kolega kao ranvopravan i rado vien lan njihove zajednice. Moda zato poslije 1921. nije izledala u Sarajevu, sve do 1938. godine. Njeni plaviastosmei zimski pejsai sa uakstim fasadama bosanske arhitekture, bez prolaznika, imaju neto od metafizike jeze. U akvarelima je i vedrija i slobodnija, a ima ih ak na rubu apstrakcije. I uope, dalmatinski pejsai su joj znatno topliji od bosanskih. Pored ovoga, Berova je stovrila vrijednija djela u grafici, a njen opus eka temeljitiju obradu.PETAR TIJEI Mrtva priroda. Rijetka koloristika profinjenost, na gradacijama muklih tonaliteta sivog, smeeg, zelenog. Poslije 1930. Tijei sve vie upotrebljava istu boju s palete koja granii sa sirovou, pri tom mnogo koristi slikarski noi. Portret oca sav u materiji i reljefu. Kao i na svojim pejsaima iz etvrte decenije, Tijei na ovoj slici koristi boju posve slobodno i u funkciju ekspresije, a cjelina ostavlja snaan i upeatljiv dojam. Nasuprot ovakvim slikama stoji ona suptilna Zma u Vrdniku, sazdana na delikatnom sazvuju plaastih i ruiastih tonaliteta.

VLADO MARJANOVI bio je aktivan u periodu socrealizma. Livno odlikuje je irok, slobodan potez i neobino iv kolorit.MICA TODOROVI ukljuila se u sarajevski likovni ivot etvrte decenije i od tada je njena izlagaka aktivnost vezana iskljuivo uz sarajevski likovni krug. Prekinula je sa socijalno angairanim temama. Sama je tvdrila da su je Cigani i Ciganke zanimalo zbog slikovitosti njihove odjee i upeatljivosti fizionomija. Nije dozvolila da je bilo ta skrene sa puta istog slikarstva. U to rijeme 1936-40. usvojila je definitivno poetiku intimizma. Pod kraj decenije njena se gama otvara prema toplom utom, crvenom i narandastom koje onda kotrastrira suptilnoj igri biranih hladnih tonaliteta. Istovremeno njena ulja nzjaju biti toliko razrijeena da poprimaju prozranost akvarela, a znaaj arabeske u njenoj kompoziciji ne moemo dovoljno naglasiti.

KARLO AFAN DE RIVERA 1930. godine poeo je davati prednost akvarelu nad svim ostalim slikarskim tehnikama. Sa mladim hrvatskim slikarom Motikom slika zajedno, druguju, vode duge rasprave. Riveru ovo prijateljstvo s mlaim kolegom koji se upravo vratio iz Pariza, pu svjeih ideja i spoznaja, silno podmlauje i podstie na stvaranje. Interijer s gitarom, on gotovo posve dematerijalizira motiv, rastvarajui ga u toploj, zlaenoj bijelini, koja je u Zimi poprima plaviaste odbljeske studeni. Majstor usmije da iznenadi i neobinom koloristikim intenzitetom, Voe. Njegovo slikarstvo predstalvja znaajan dopirnos lirskoj struiji bosanskohercegovakog slikarstva.VOJO DIMITRIJEVI i ISMET MUJEZINOVI nali su se u istim borbenim redovima ali je ipak teko zamisliti dva razliitija tipa umjetnika. Obojica izuzetno darovita, sa ogromnom radnom energijom i potrebom da se stvaralaki iskau, traili su se na razliitim stranama; Mujezinovi u evropskoj tradiciji od renesanse do modernih vremena, Dimitrijevi u modernim tokovima meunarodne umjetnike scene.Bez pretjerivanja se moe rei da je DIMITRIJEVI ikonografski i stilski najvie obogatio bosanskohercegovaku umjetnost etvrte decenije. S jedne strane, imao je potrebu da se razbije lokalne okvire i da iz regionalnog nacionalnog krene na meunarodni plan, da obuhvati aktuelne dogaaje i prpbleme vremena u kome je ivio. Ve sami nazivi njegovih slika govore o emu se tu radi, Uasi rata, Crnac na parikoj ulici, Afrika 1935. oanija 1937. Poput Roman Petrovia, imao je potrebu da se oslobodi prinude klasinih principa u organizaciji slike, da ispretura ustolieni red i poredak da bi doarao komarne vizije rata i ratnih uasa. U elji da progovori to efikasnije i to glasnije sluio se svim raspoloivim sredstvima, slikarskim i neslikarskim, lijepio je na svoja platna sirov, nerazrezan kropmir, novanice. Njegovu paniju 1937. s pravom smatraju paradigmom socijalnog slikarstva u Bosna i Hercegovini, i znaajnim dijelom naeg koloristikog ekspresionizma. Uza sve to bio je snaan pejzaista i portretista.

ISMET MUJEZINOVI u njegovom slikarstvu javila se socijalno angairana tematika tek u drugoj polovici etvrte decenije. Poznato nam je svega nekoliko njegovih ovako virtuozno realiziranih motiva, meu kojima se istie Kamenolom iz 1940. Mujezinovieva priroda rasnog slikara vukla ga je na drugu stranu: u boju, u ritam i arabesku slobodno voenog poteza, u mrlju koja povrini platna daje vibrantnost i putenu mekou. Sjajan kolorista i slikar bez premca, mogao je u jednom dahu da naslika to god je htio, a ipak se opredjelio za relativno suen tematski registar: pejza, figuralnu kompoziciju, portret i mrtvu prirodu. Privlaile su ga puke zabave, volio je slikarti rad i dokolicu, napor i uitak i to najljepim bojama svoje palete.

Stigli smo do bosanskohercegovakih slikara u drugim sredinama. Meuratna Bosna ni s kim nije se toliko ponosila kao sa JOVANOM BIJELIEM, jednim od tvoraca jugoslavenske moderne umjetnosti. Njegov koloristiki ekspresionizam etvrte decenije predstavljaju tri remek-djela, Primorskii predjel, Djevojica u kolicima, Veliki bosanski predjel.

IVO EREMET nemiran i buntovan duh, u to vrijeme poznato i po svom ueu u bojkotakim akcijama beogradskih umjetnika. Vrba, Trebevi, Mrtva priroda. Njegov meuratni opus je dobro obraen i sauvan.

HAKIJA KULENOVI mali broj njegovih radova doao do nas. Autoportret, Andolija. Snaan u boji, vrst u formi.RIZAH TETI najei motiv njegova slikarstva jeste pejsa, snani kolorista.

MILAN ETI poznat nam je po svojim plavo-zelenim koloristikm sazvujima i intimistikom karakteru. Slikarka, Motv sa Kozare.

DRAGAN MITRINOVI Pejsa je suptilno valerski izdiferenciran, dok je Povre asocira sonu put Renoirovih aktova pokazujui fini sluh ovog autora za slikarsku materiju i njene senzualne drai.

MATE ZLAMALIK, pripada takoer beogradskom krugu slikara, a naroito se istakao svojim enskim portretima, u kojima ponekad ide do formalnih i koloristikih sloboda, rijetkih u naem meuratnom slikarstvu.

VILKA EFEROVA Djeca s periferije, kritika ju je doekala sa epitetima da je neista, crtaki iskrivljena i sablasna, kasnije je izlagala na najreprezentativnijim smotrama socijalno angairane umjetnosti.Anahronisti

Naziv anahronisti posuen je iz kritike i teorije umjetnosti osamdesetih godina, ne da bi se pokazala eventualna srodnost jednog dijela bosanskohercegovakog meuratnog slikarstva sa situacijom u savremenoj umjetnosti, u kojoj bi anahronista znai biti u trendu, ve stoga to se ovaj termin prvi put ne koristi iskljuivo u peorativnom znaenju, a dobro pristaje i jednog grupi naih umjetnika koje visoko cijenimo. Ovi umjetnici su naprosto otkaeni i uporno odbijaju da se prilagode tekuoj modi. Petar ain i Gabrijel Jurki. Kod AINA se osjea uticaj secenija. JURKI je prestao da se utkruje s vremenom. Poslije impresionistike predigre i uzbudljive secesionistike avanture, okrenuo se evropskom XIX st. i nazarenkom idealu srendjovjekovne jednostavnosti i pobone tiine. Bio je u relativnoj izolaciji u bosni. Za razliku od njega LAZAR DRLJAA osamljenik sa Prenja koji se u ove krajeve doselio 1930. bio je preko svake mjere aktivan i produktivan. Ulja mu vuku secesionistiku konturu, udno su obojena i iz njih bije neka potmula snaga, a savremenike su podsjeale na ornamentalne kompozicije narodnih vezova. Njegovi akvareli su as lahki i prozrani, as gusti i zasieni u boji, predmet im je priroda, najee ona divlja, netaknuta ljudskom rukom. Mlin i grude u Rami.Zavrne opaske

Prema u ovom periodu djeluje u Bosna i Hercegovini jedva dvadesetak kolovanih likovnih umjetnika (brojnim amaterima i poluamaterima nismo se bavili), ipak se tu, a posebno u Sarajevu, naem najvanijem likovnom centru, prelamaju manje-vie svi problemi koji u to vrijeme zaokupljaju jugoslavensku umjetniku scenu: od neoklasicizma i maginog realizma do verizma bliskog novoj stvarnosti, koji najavljuje snaan prodor socijalne umjetnosti u etvtoj deceniji. U tridesetim se u djelima naih umjetnika ispoljavaju impresionistiki i postimpresionistiki odbljesci, poetski realizma, kolorizam i koloristiki ekspresionizam. Nedostaju nam nadrealizma i fantastika.VLADIMIR BECI

Pod Trebeviem, 1930, ulje na platnu

Trebevi, 1932. ulje na platnu

ADELA BER VUKI

Autoportret, ulje na platnu kairano

Selo pod snijegom, ulje na platnu

Motiv sa korule, 1937, ulje na kartonu

JOVAN BIJELI

Mrtva priroda, 1928. ulje na platnuPrimorski predio, 1932. ulje na platnu

Djevojica u kolicima, 1933. ulje na platnu

Bosanski predio, 1938. ulje na platnu

MILAN ETI

Prijedor, 1904 Beograd, 1979.

Zavrio Akademiju likovnih umjetnosit u Krakovu, 1929. Kratko vrijeme pohaao privatnu slikarsku kolu u Parizu.

Motiv sa Kozare, 1937. ulje na platnu

Slikarka, ulje na platnu

VOJO DIMITRIJEVI

Sarajevo, 1910 Sarajevo, 1981.

Zavrio Dravnu umjetniku kolu u Beogradu, 1936. a zatim posjeuje atelje Andre Lota u Parizu. Uestvuje u osnivanju Collegium artisticuma 1939. godine kao i ULUBIH-a i kole likovnih umjetnosti u Sarajevu u kojoj radi kao direktor i kao profesor.

Kraj pei, 1930. ulje na platnu

Cvjearice, 1938. ulje na platnu

panija, ulje na platnu

Pariski krovovi, ulje na platnu

Seljak, 1939. ulje na platnu

Pejsa Robinskon, ulje na platnu

Portret Ismet Mujezinovia, ulje na platnu

LAZAR DRLJAA

Prenj, 1930. ulje na platnuMost u Konjicu, ulje na kartonu

Kanjon, akvarelJajce, 1932. akvarelSa crnogorskog primorja, 1933. akvarelBorako jezero, 1937. akvarelPortret Danila orovia, 1939. ulje na kartonu

NEDJELJKO GVOZDENOVI

Mostar, 1902

Slikarstvo ui u Minhenu u koli Hansa Hofmana do 1924. Od 1940. profesor na Akademiji za likovne umjetnosti u Beogradu.

Meso, 1933. ulje na platnu

Zeja koa, ulje na platnu

U ateljeu, 1935. gva na papiru

KOSTA HAKMAN

Bosanska Krupa, 1899 Opatija, 1961.

Slikarstvo studirao u Pragu, Beu i Krakovu. Bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Pont-neuf, 1926. ulje na platnu

Autoportret, 1928. ulje na platnu

TEODOR JANKOVI

Trnovo, 1891. Sarajevo, 1936.

Studirao na Akademiji za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.

Vranae, 1929. ulje na platnu

Bosanski predio, ulje na platnu

Staro groblje, 1930. ulje na platnu

GABRIJEL JURKI

More, 1924. ulje na kartonu

Predproljee na planinama, 1925. ulje na kartonu

Planinski proplanak, 1929. ulje na platnu

Zima, 1929. ulje na kartonu

Zimski krajolik, ulje na kartonu

Zima u umi, 1930.

Crveno brdo, 1938.

Ljetna praina, 1940. ulje na platnu

DANIEL-DANILUS KABILJO

Sarajevo, 1894 Jasenovac, 1944.

Slikarstvo studirao u Beu. Ubijen u koncentracionom logoru u Jasenovcu.

Ulica, pastel na papiru

Sa jezera

Pejsa, ulje na kartonu

Plast, akvarel

ENVER KRUPI

Bosanska Krupa, 1911

Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu 1937, potom studirao u Parizu. Na Sorboni studirao historiju umjetnosti.

Pont-neuf, 1939. ulje na platnu

Tilerijski park u ParizuHAKIJA KULENOVI

Bosanski Petrovac, 1905

Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu 1928. studije nastavio u Parizu.Autoportret, 1932. ulje na platnu

Andolija, ulje na platnu (ovjek sa eirom i violinom, ukasti, smei tonovi)

HINKO LAAS

Sarajevo, 1899 1975.

Zavrio slikarsku Akademiju u Zagrebu.

Ulica u Sarajevu, ulje na platnu

Bistrik mahala, 1927.

JOSIP MONSINO LEVI

Sarajevo, 1915 Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu, bio u ateljeu Jovana Bijelia, zatim nastavio usavravanje u Parizu.

Plesaica, 1937. akvarel

Djevojka sa ljubiastim eirom, gva na papiru

Marokanka, 1938. ulje na platnu (vertikaklna komp. Djevojka u prvom planu, sjedi sa posudom u ruci)Djevojka, 1939. akvarel

OKO MAZALI

Bijeg u Egiat, 1926. ulje na platnu

Herojski kraj, 1927. ulje na platnu

Stari jablanovi,

Predveerje na Savi, 1932.

KARLO MIJI

Milea, 1887 Zagreb, 1964.

Uio slikarstvo u privatnoj koli u Beu, zatim na Akademiji u Pragu, kod prof Bukovca i na Akademiji u Minhenu, i Beu. Od 1914-38 bio profesor crtanja na Srednjoj tehnikoj koli u Sarajevu.

Bosanski pejsa, Jagomir, 1923, ulje na platnu (brdo, uma zelena soba)

Planinski pejsa, 1926. ulje na platnu

Portret Hilde Kuzmi

Begova damija

TANASKO MILOVI

Fojnica kod Gacka, 1900 SAD, 1964.

1914. iselio se u SAD, a etiri godine kasnije upisuje se kao redovni studnet na Umjetniku kolu u Vaingtonu. 1927. odlazi u Pariz na umjetnike studije.

Tanja, 1941.

DRAGUTIN MITRINOVI

Prijedor, 1903

Pohaao Umjetniko-zanatsku kolu u Beogradu i Beu. Zavrio Akademiju u Krakovu i Parizu.

Put

Povre

ANTUN MOTIKA

Pula, 1902

Studija na zagrebakoj Akademiji zapoinje u kiparskoj klasi, a zvvrava kao slikar u klasi prof. Lj. Babia 1926.

Cvijee na prozoru, tempera i ulje na kartonu

Muslimanka, Jasmina, ulje na platnu

OMER MUJADI

Bosanska Gradika, 1903

Zavrio Umjetniku akademiju u Zagrebu 1924. Studije nastavio u Parizu.

Nogomet

Kolporterka (ena prodaje novine)

ISMET MUJEZINOVI

Tuzla, 1907 1984.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1929. Studije nastavlja u Parizu, a tehniku zidnog slikarstva specijalizira u Zagrebu. Jedan od osnivaa kole za primjenjenu umjetnost u Sarajevu.

eteliceUina na radilitu

Djeca u koli

Pred crkvom

Portret Marije (crvena soba)

Jesen

Portret Roman Petrovia

JEFTO PERIGacko, 1895 Beograd, 1967.

Slikarstvo studirao na Kraljevskoj vioj koli za umjetnost i umjetni obrt. U Minhenu i Parizu.

Mrtva priroda sa otrigama

Stari Beograd

ROMAN PETROVI

Autoportet

Akt pred ogledalom

Mrtva pridoda

U krmi

Djeca ulice

Krovovi sarajeva

Krik, 1943

SAVO POPOVI IVANOV

Iz cavtata, 1926. (gleda na vodu i bijele zidine kua, crkva, brdo u pozadini)

KARLO AFAN DE RIVERA

Zavrio Zemaljsku obrtnu kolu u Zagrebu.

Stara fotelja

Voe

Interijer sa gitarom

Zima

KAMILO RUIKA

Gacko, 1899 Zagreb, 1972.

Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Boravi u Venecii, Parizu, Minhenu, Pragu, Firenci, Rimu. lan osniva Zemlje.

Pokuarac

Mornar i djevojka

SIGO SUMEREKER

Banja Luka, 1897 Zagreb, 1983.

Slikarstvo zavrio kod Pere Popovia, i na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu.

Mrtva priroda s jabukama

Pejsa it Fojnice

ipci

Mrtva priroda

PETAR AIN

Zima na Romaniji

Jesen na Romaniji

Romanija

Prvi snijeg, Prenj

VILKO EFEROV

Sa Ilide

Predio

Djeca s periferije (djeak i djevojica, u pozadini grad)

IVO EREMET

Livno, 1900

U zagrebu prakticirao litografiju. naredne dvije godine uio na Grafikom nastavnom i ekspreimentalnom zavodu u Beu, potom bio u Krakovu. Radio na osnovanju Umjetnike kolonije u Poitelju.

Vrbe

Trebevi

Mrtva priroda

LUKA EREMET

Livno, 1902 Zagreb, 1932.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1929.

Motiv s Jadrana

Motiv iz Konjica

U Kafani, akvarel (vertikalna komp, u prvom planu aa sa vinom, u pozadini niz ena i

mukaraca leima okrenutih posmatrau).BRANKO OTRAKozice kod Stoca, 1906 tokholm, 1960.

Zavrio Kraljevsku umjetniku kolu u Beogradu. Prije rata dva puta hapen kao komunista. Bavio se slikarstvom, grafikom, duborezom, primjenjenom umjetnou i likovnom kritikom.

Ulica

Motiv iz Hercegovine

Zembiljeva ulica

MILENA OTRA

Pjeivac kod Stoca, 1909

Slikarstvo uila kod Petra Dobrovia u Beograd, kod Andre Lota u Parizu i u Njujorku.

Leea figura

Figura (vert komp, stilizovan enski lik, figura sainjena od veih ploha, bez detalja,

naglaena kontura)

RIZAH TETI

Brko, 1908 Sarajevo, 1974.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio direktor kole za primjenjenu umjetnost u Sarajevu.

Seosko dvorite, (hor komp, dvijje kuice, stmih krovova, ograeno dvorite sa enom)

Motiv sa Brke

Mrtva priroda

TODOR VRAKI

Prenj planina

Motiv s mora

PETAR TIJEI

Stari mornar

Mrtva priroda (s prole stalne izlobe, hor komp, u blagoj dijag postavljen sto, na njemu

voe, posude, knjige)

Voe

Tanjir s hljebom

Portret oca

Zima na Vrdniku

MICA TODOROVI

Sarajevo, 1897 Sarajevo, 1981

Zavrila Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1932. stalno ivjela u Sarajevu.

Portret bake, Njanja

Ljuljaka

Predio posliije snijega

Mladi, konobar,

Ciganica (verk komp do pojasa prikazana djevojka, naga, prekrtenih ruku)Bosanska djevojka

MILIVOJ UZELAC

Poluakt, tuika

ena s violonelom Kua u primorju

MATE ZLAMALIK

Sarajevo, 1905 Beograd, 1965.

Zavrio akademski teaj Umjetnike kole u Begradu.

Portret J.C.

Portret ane Luki

CRTE I

GRAFIKA

Ibrahim Krovi

Crte je znaajn oblik djelovanja i izraavanja gotovo svakog umjetnika, naroito u fazi studiranja i formiranja. Kod rijetkih, crte postaje dominantan. Tananost linije pokazuje i osjetljivost umjetnikove ruke a njene vibracije izraavaju najsuptilnije titraje emocije. I najjednostavniji zapisi otiskuju tragove neije ruke, nekog pokreta i nekog osjeaja. ak i neki umjetnici bavljenje crteom smatraju pomonom ili pripremnom radnjom a svoje crtee ne tretiraju kao djelo s likovnim integritetom. Crte nije izborio status reprezentativnog likovnog medja, a iz te injenice proizlaze mnoge posljedice. Prema raspoloivim katalozima iz ovog vremena crtei se rijetko i pojavljuju.

Dvije najvanije karakteristike umjetnosti tree decenije imaju svoj odraz i na planu crtea. I tu se osjeaju posljedice latentne krize, zamiranje umjetnikog ivota. U prorijeenim izlobama tog perioda gotovo da i nema crtea. Druga karakteristika se odnosi na formu, jer i onoliko crtea koliko ih se sauvalo pokazuju da su konstruktivni oblici i problemi forme bili dominantno estetsko shvatanje.

Crtei KARLA MIJIA predstavljaju najljepi primjer takvog izraza. nakon akademskih i ranih ekspresionistikih, nastaju konstruktivni crtei. Ovaj geometrijski koncept zamjenjuju realistike tendencije etvrte decenije. Crtei nastali oko 1925. pa i kasnije najee predstavljaju sarajevsku okolinu, planinske predjele, iju monumentalnost i bogatstvo oblika i reljefnu razuenost Miji osjea i naglaava u svjetlo-tamnim i crno-bijelim modulacijama, izvedenim tuem i kistom. Tako on sretno spaja strogost i disciplinu geometrijsko-konstruktivne dogme s finijim tretmanom koji razmekavaju i ine meki i inzijansirani tragovi kista. Sarajevska okolica, Pejsa s rijekom. Mijievi kasnii crtei iz tridesetih godina pokazuju konanu prevlast realistikih tendencija, motivi ostaju isit, a umjesto one ranije saetosti nude neto deskriptivniju sliku krajolika.Priblino jednak inzenzitet umjetnike aktivnosti pokazao je u to vrijeme ROMAN PETROVI. I za njega je crte znaajno podruje djelovanja i prolazi kroz iste faze, kao Miji. U izmjeni su tri najvanije tendencije ekspresionizam, konstruktivizam i realizma, ali se mogu nai tragovi fantastike, apstraktnih rjeenja pa i kasne seceije i simbolizma. Je li u pitanju nedosljednost, nedostatak ili prirodna posljedica uticaja mnogi izvora obrazovanja umjetnika?

Burza crte prikazuje gomilu uskomeanu i skoro izbezumljenih likova u holu neke berze. Crtani su istom i laganom linijom koja sugerie pokret i izobliuje ljudske likove.

Od 1930. pa nadalje, crtei Petrovia najee predstavljaju djecu, djecu ulice, besprizorne, djecu s oima punim tuge i beznadenosti, jednu novu socijalnu ikonografiju koja pokazuje muan i drastian izraz jednog priguenog umjetikog protesta. Ovakvim crteima i temama se stavlja na elo angaovane umjetnosti.

Sreemo i crtee HAKIJE KULENOVIA. Sauvano ih je malo, a nastali su za vrijeme njegova boravka u Parizu. Dva crtea raena ugljem Sceaux i Robinson, pokazuju da je ugljenom vie slikao nego crtao i na njima fluidnost tonova i valera potpuno potiskuje crtake strukture.

Crtei SIGE SUMMERECKERA on je svoje slikarstvo postepeno podredio crteu. Vie izlae crtee nego slike. Kod njega, kao kod nekog renesansnog majstora, tehnoloka obavijetenost i priprema predstavljaju preduslov uspjeha, dobro zategnut i prepariran papir, razrijeeni tu, briljivo zaotrena trska, to sve omoguava da disciplinovana ruka ostavlja poteze vuene kao iglom.

Na prelazu iz tree u etvrtu decenije umjetniki kgurovi su zagovornici angaovane umjentosti.

Karakteristian primjer te nove orijentacije predstavljaju crtei MICE TODOROVI. Svoj umjetniki rad je usmjerila prema jednom kritikom stavu, pronalazila je ljudske slabosti, licemjerstvo i oportunizam. Mica koristi rjeenja koja podsjeaju na likovni jezik Zemlje, objedinjujui svojim senzibilitetom elelemnte naive, puke umjetnosti, dajui svemu, svakoj figuri i sceni, sloeniintelektualni i angairani sie-

RIZAH TETI. Njegovi crtei kao i slike i grafike mnogo su blie jeziku Zemlje. U to vrijeme on praktiki ne djeluje u Bosni

RAJKA MEREP u Parizu, za vrijeme studijeskog boravka ostala je stalno, ukljuujui se u umjetniki ivot u Sarajevu povremeno. Njen crtaki opus impresionira iz vie razloga. Ona je crtala mnogo, ali i ostavljala i uvala svoje crtee. Ona se bavila crteem, ako ne vie, ono barem koliko i skulpurom, koja se smatrala njenom vokacijom. Crtala je u svim materjialima olovkom, perom, kistom, krejonom, pastelima neki put zradravajui se na ljepoti i istoti jednog materijala, drugi put kombinujui ih. Osim ove velike strasti ili ljubavi prema crtei, ona ima jo jednu, opsesivnu temu enskog akta. Ljepota enskog tijela, pokreta, beskrajne u oblicima, proporcijama i stanjima enskog tijela.

Ime i opus ISMETA MUJEZINOVIA gotovo su sinonim za crte i crtake sposobnosti umjetnika. Kod njega se ouvalo na hiljade crtea. U tom ogromnom opusu koji su moe podijeliti po temama i periodima. Boravak u Parizu predstavlja prvu kvalitetnu fazu, kad se Mujezinovi susree s bogatom umjetnikom batinom. U toj vrevi, impulsivnom reakcijom i otrim opaanjem biljei likove i pokrete, izraze i atmosfere, potencirajui esto indvidualne ili karakterne osobine likova. U ovom vremenu Mujezinovi je proao nekoliko faza, to pokazuju njegovi crtei. Jedna skupina pokazuje utjecaje Zemlje i realistiko shvatanje. U parikom periodu javljaju se ekspresionistika rjeenja, ponekad bliska nadrealizmu i apstrakciji. Pri povratku u Sarajevu izbijaju sve ee realistike ideje i motivi u prvi plan. Takvi su brojni crtei berbe groa, izvlaenja mree i etvi, prema kojima je kasnije radio slike, radnici na radilitima.GRAFIKA

Grafika u Bosni i Hercegovini uu vremenu izmeu 1924. i 1941. godine ima dvije karakterisitne tape. Prva obuhvata grafiki ivot i produkciju drugoj polovini tree decenija, a druga grafiku etvrte decenije. U cjelini, grafika ovog perioda predstavlja znaajnu umjetniku djelatnost koja kod nekih umjetnika postaje dominantna. Njeno prisustvo i vrijednost registruje savremena tampa i kritika.

Dosadanja saznanja i sauvane grafike pokazuju da je grafika djelatnost u prvom dijelu ovog perioda bila izuzetno skromna. U odnosu na prethnodo, prilino poletno razdoblje, opada umjentiki ivot. ain se ne bavi grafikom, povremeno se pojavljuju listovi Karlo Mijia, Roman Petrovia i Adele Ber Vuki.

Po ueu s grafikama na izlobama tih i kasnijih godina moglo bi se zakljuiti da je MIJI aktivniji od drugih. u stvari, i on izlae samo starije listove. Samo su rijetki nastali na samom poetku ovog perioda. Listi Isus i Magdalena oznaava zapravo kraj sakralnog ciklusa, pa i kraj njegove grafike djelatnosti. Ove zavrne grafike, sa jo nekoliko ranijih predstavljaju jedine reprezentativne primjere za estetiku tree decenije primjinjene u grafici, jer su i figure i predio dosljedno izmodelovani grafikim trafurama i rezovima, a njihovu realizaciju otkriva primjernu disciplinu i znanje tehnike. Mijievu grafiku u etrvrtoj deceniji moemo predstaviti samo jednim linorezom Ribari, 1935. Ovaj list i sauvane skice pokazuje da je Miji i u grafici, kao i u slikarstvu i crteu slijedio realistike tendencije, preovladavajue u tridedesetim godinama, a koje su i kod njega, i u grafici, porpimile neto od mekoe i line osjeltjviosti.

I ADELA BER VUKI, kao i Miji, usporava i smanjuje intenzitet rada tokom tree decenije. Za Sarajevo su vezani linorezi koji predstavljaju stare dijelove grada, sokake, doksate, planinsku okolinu, likove ena. Iako se inspiriu tradicionalnim motivima, neki od ovhh listova koncipirani su i izvedeni veoma saetim grafikim rjeenjima. irokim rezom ostvareni su svjei oblici i plohe, crno-bijeli kontrasti. Druge grafike, inspirisane motivima iz okoline Drvara, koje pokazuju umske vedute, stabla, vrbe nemaju tu snagu. Isto se moe rei i za grafike s motivima iz Primorja. Adela Ber je svoje bavljenje produila i u tridesete, izlae sa Klubom umjetnica iz Zagreba, ali nema grafike koje bi predstavlale nagradnju u okviru njenog opusa. tavie, Berova se povlai upravo kad pristie nova generacija, koja e obnoviti grafiki ivot.

Na samom poetku ovog perioda, oko 1925. godine napravio je VIKO EFEROV mapu litografija pod nazivom Bosna. I ovaj njegov rad predstavlja zavrenje neega to je nsatalo u prethodnom periodu. On je, naime, tada boravio i radio u krugu Blaujske kolonije, pa i njegovi kasniji dolasci i boravci omoguili su mu da slika bosanske motive i predjele. Izveo ih je u tehnici litografije, veina predstavlja motive iz Sarajeva, Begova damija, Ulica u Sarajevu. Prenosei svoje crtee litografskim krejonom na kamen, eferov se sluio irokom tonskim medelacijama. Neke od ovih litografija naginju realistinijem i deskriptivnijem tretmanu.

ROMAN PETROVI je izado jednu veliku mapu litografija 1929. godine, koja je nadmaila sve dotadanje, i po formatu i po broju listova. Najvie motiva bilo je iz Sarajeva ali su bili u motivi iz Mostara i drugih manjih mjesta, i na kraju jedan suncem obasjani dubrovnik. Ovakav ilustrativan sadraj Mape predstalvja jednu vrstu ilustrovanog atlasa Bosni i Hercegovine, njenih geografskih, istorijskih, ubranih, ruralnih i etnografskih specifinosti. Likovi ipak predstavljaju slabiji dio Mape, dok su pejsai i gradske vedute nadahnutije. Crte je, u odnosu na raniije primjere, neto krui i suvlji, u funkciji je forme i podsjea na sezanovsku maniru graenja forme konstratiranjem i modulacijom. Takvim postupkom postignuta je plastinost predjela, monumentalnost i dinamika oblika, a Petrovieva gesta i snaga ovdje su neto prigueniji i disciplinovajiji sve u interesu vee prihvatljivosti Mape u iroj javnosti. U drugoj fazi ovog perioda, tokom tridesetih godina, oivaljva grafiki ivot, nosioci obnove je nova generacija. Stariji se rijetko javljaju i uglavnom prestaju da rade grafiku. Mladi umjetnici vraaju grafici funkciju drutveno angaovane umjetnosti.

Grafika RIZAHA TETIA znatnije nego kod drugih umjetnika ove nove generacije, zahvata probleme ivota, ivotnu stvarnost, ljude i njihove sudbine. tetia ne zzanimaju samo neki usamljeni, zaboravljeni i zaputeni predjeli Bosne. On svoje teme, motive i likove nalazi i u urbanim srednima,a skreui panju na njihovo postojanje, pozivajui na osvjeenje i ukazujui takoe da zajedniki fiziki prostor nije za sve ljude ista humana sfera. To najbolje pokazuju grafike na kojima su predstavljani nejaki starci koji obavljaju teke poslove, iskrivljenih i od tereta deformisanih tijela, izobliena lica Prosjak Ibro, Stari testera ili djeca, sirotinja u dronjcima, gladnog i avetinjskog izraza. grafika tetia nastajala je u godinama kada je djelovao u krugu zagrebakih umjentika, ali inspirisana je bosanskim miljeom.

BRANKO OTRA kao i drugi znaajni grafiri etvrte decenije, stie obrazovanje u beogradskoj Umjetnikoj koli, u kojoj grafika i uticaj linosti Ljubomira Ivanovia imaju priblino isti znaaj kao Tomislav Krizman za zagrebaku sredinu. Iako je otra bio drutveno i politiki jedan od najangaovanijih mladih umjetnika, a zbog partijskog rada proganjan i premjetan, on u svojoj predratnoj grafici skoro da ne oktriva svoje ideoloke poglede. Bavi se ak i sakralnom umjetnou. S grafikom se javlja 1934. godine i motivi koji ga privlae potiu iz Jajca, Gerzova, s Plive i Hercegovine, rodnog kraja i Stoca. Meu ovim temama pojavi se i neki lit starca Portret Obrada Popovia ili lik Hercegovke. Motivi grafika otre su crtani i rezani u jednom zakanjelom romantinom raspoloenju. Zapoeo je rad na mapi Duhan, 1937. kooja je trebala imati tridesetak drvoreza a predstavljala bi rad i muku hercegovakog seljaka oko duhana.Grafike RAJKE MEREP jedva da se mogu zapaziti ili raspoznati u njenom opusu. Nema ih mnogo a tretiraju iste teme kao i crtei i raene su sredstvima koja se na prvi pogled ne razlikuju mnogo od crtea perom i olovkom. I ovih nekolikosauvanih otisaka veinom su dograeni drugim tehnikama, pastelom, akvarelom ili kao ulje.

VOJO DIMITRIJEVI je ak beogradske Umjetnike pkole, a pobornik istih drutveno-politikih ideala kao i otra i Ozmo. Nije se mnogo sauvalo njegovih grafika, ali tih nekoliko listova predstavljaju manifest jedne angaovane umjetnosti i jedne borbene generacije. u nekim grafikama predstavljen je socijalni sie, radnika bijeda i neimatina ivot u kui radnika, Pekara, Nasueni hljeb.

Grafike DANIJELA OZME svojim kvalitetom i sieom proiruju grafike etvrte decenije. Prve grafike nastaju na temu nonost ivota, predstavljaju ljude u pivinci, kafani, svirae Noni ivot, U pivnici. Scene drutvene stvarnosti, nain modelacije forme pomou trafura reza zaijenjen je jednostavnijim odnosima crno-bijelih ploha. Ozmo boravi u Jajcu, Olovu i okolnim umama, prati radnike i ivi s njima, crta njihove kolibe, prisustvuje sjei, obaranju, transportu. Mapa IZ bosanskih uma, 1939. tematika mape je autentina i prvi put se pojavljuje ovako razvijena. Za Ozmu ona predstavlja krunsko djelo u njegovom opusu i kratkom ivotu. Jo jedno njegovo djelo zasluuje posebnu pannju, njegov Autoportret, 1937. predstavlja moda i najbolje grafiko ostvarenje ovog perioda u Bosni i Hercegovini. Na njemu je Ozmo pokazao kako je znao da izrazi i oblikuje ljudski lik, njegove individualne vrijednosti.ADELA BER VUKI

Sarajevo, linorez

Iz Sarajeva

VOJO DIMITRIJEVI

ivot u kui radnika, linorez

Pekara

Faizam caruje

HAKIJA KULENOVI

Sceaux, 1929. crte ugljenom

RAJKA MERE

Akt, crte perom i pastelom

Leei akrt I i II, crte olovkom, kredom

Akt, 1937. bakropis

Akt, bakropis i monotipija

KARLO MIJI

Sarajevska okolica, 1925. crte kistom, tu

Pejza s rijekm, crte kistom tu

Isus i Magdalena, linorez

Ribari, 1935. linorez

ISMET MUJEZINOVI

Kafana, crte perom i kistom, tu

Kafana II, crte olovkom

Moj gost, petom tu

DANIJEL OZMO

Olovo, 1912 Jasenovac, 1942.

Zavrio Umjetniku kolu u Beogradu. Njegov opus je veim djelom nestao ili je uniten. Radio je i skulpturu.

Autoportret, linorez

Noni ivot,

Mapa grafika iz Bosanskih uma, 1939. Povratak, Pejsa, Splavovi, Obaranje, U kolobiROMAN PETROVI

Djeak, crte olovkom

Burza, ugljen

Mapa litografija Bosna i Hercegovina, 1929. 48 listova Begova damija, Pesja, Dubrovnik

u suncu

SIGO SUMERKER

Autoportret, crte ugljem

Predio, lavirani tu

Kuerci na Soukbunaru, crte, lavirani tu

VILKO EFEROV

Mapa litografija Bosna Begova damija, Ulica u starom Sarajevu

BRANKO OTRA

Portret Obrada Popovia, 1936. linorez

RIZAH TETI

Dvorite, crte perom tu

Na esmi,

Denaza, linorez

Prosjak Ibro

Mapa grafika Bosna, 1940. 17 listova Divlje naselje

MICA TODOROVI

Liga naroda, maskirani bal, crte olovkom

Drutveni dogaaj, crte olovkom

SKULPTURA

Danka Damjanovi

Mlada, tek stasala, moderna bosanskohercegovaka skulptura suoava se sa problemom vlastite egzistencije najvie usljed teke ekonomske krize koja suava mogunost djelovanja naih vajara. Broj izlobi je sveden na minimum, a slina je situacija i sa porudbinama za javne spomenike.

Veinu ovih porudbina predstavljaju aktuelni spomenici po unutranjosti, kralju Petru i Aleksandru Karaoreviu, koje najee izvode Ivan Ekert i Iva Despi. Od porudbina druge vrste biljeimo samo jednu, kada Anto Matkovia, od Drutva prijatelja umjetnosti Cvijeta Zuzori povjerava da za Narodno pozorite u Sarajevu izradi biste desetorice predstavnika nae dramske knjievnosti. Ne znamo kako su izgledale ove biste, radio ih je po fotografijama i na njima umjetnik tei postizanju slinosti.

BRANKO MARJANOVI ak beogradske Umjetnike kole. imao je izlobu svojih radova, mada nam njihova sudbina kao ni njihov izled i vrijednost ostaju nepoznati, isto kao to zasada nita ne znamo ni o daljoj sudbini autora.

U istom ovom periodu IVA DESPI razvija svoju djelatnost, s tim to njena skulptura ima vie odjeka u beogradskoj sredini. U njenom izrazu nema bitnih promjena, ostaje zanimanje za iste tema, a nema ni evolucije forme. Moderna muslimanka, Akt. Despi realizuje portte i figure u duhu lirskog i intimistikog izaza.

Poetkom etvrte decenije raspisuju se jugoslavenski konkursi. Tako je 1930. godine Dravna banka u Sarajevu raspisala konkurs za spoljnu i unutranju vajarsku obradu. Konkurs je dobio VLADIMIR ZAGORODNJUK, vajr i scenograf Narodnog pozorita iz Beograda. Sudei prema i danas dobro ouvanim skulpturama koje ukraavaju glavni ulaz u Banku moda se tog zadatka trebao prihvatiti i neki bolji vajar.

Dolaskom vajara MARINA STUDINA iz Zagreba u Sarajevo 1932. godine otvoreno je novo poglavlje u bosanskohercegovakoj skulpturi. Radio je na sarajevskoj Katedrali na izradi reljefa nekadanjeg nadbiskupa Josipa tadler. Poslije toga radi portrete i poprsja uglednih graana.

1932. prireena je Prva jesenska izloba radova likovnih umjetnika Drinske banovine. Tu je bilo djela visoke umjetnike vrijednosti, to se pogotovo odnosi na etvero izlagaa: Ive Despi, Marina Studina, Branka otre i Danijela Ozme.

DANIJEL OZMO, od 1938. djeluje uglavnom kao grafiar, a razlozi ove preorjentacije na grafiku su uglavnom materijalne prirode. Naalost njegove skulpture doivjele su sudbinu svoga autora.

BRANKO OTRA na pomenutoj izlobi 1932. izlae reljef Sveti ore, Mazali je za njega napisao da je roeni duborezac. I na ostalim izlobama hvaljeni su njegovi duborezni radovi sa scenama iz narodnog ivota ili sa religioznim temama poruenim od strane pravoslavne crkve u Bosni ili bogatih graana. Najbolje ga predstavlja reljef na jednoj ploi dvostrano obraenoj, s jedne strane su Kosci, koji ga kao tema intimno vie zanimaju, a s druge strane jedna religiozna tema Varskrsenje Lazarevo. Sveti Jovan Krstitelj. Ova dva rada najblia su odlikama zrele secesije, na obraenoj ravnoj plohi dominiraju izduene ljudske figure dugih prstiju, stilizovanih detalja i gipke, talasaste linije.

Poetkom etvrte deenije, bosanskohercegovaka skulptura rauna na jop jedno ime. Mlada Bileanka RAJKA MEREP, zapoinje vajarsku karijeku u Parizu. Kada je 1930. u Salonu nezavisnih izloila Lik Azije, kritika ju je obasala pohvalama, isticali su jednostavnost linija i velike sintetine plohe kojima je modelovana ova glava sklopljenih oiju. U njenom vajarskom opusu najbrojnija su djeija portretna poprsja i aktovi meke i sutilne modelacije. Osjetljivos Rajke Merpe reaguje najprije na ednost djeijih fizionimija, na onu djeiju nesvjesnu ljepotu. radi portret Milana Rakia u Parizu za vrijeme pjesnikovog bolovanja u ovom gradu. Modelovan je snanije i prisnije sa eljom da se izrazi duhovna snaga pjesnika, ali i njegov ve bolesni lik.

ROBERT AN IVANOV bavio se portretima i figurom sa simbolinim znaenjem. U svojoj ranijoj skulpturi blii je bio akademizmu i secesiji, da bi u portreti, Karlo Miji, u jednom realistikom tretmanu uspio realizovati zanimljivu realistiko-psiholoku studiju umjetnika.

Opus SRETENA STOJANOVIA je mnogo bogatiji i na njemu se osjaaju uticaju skulpture ireg evropskog prostora. Sreten je u poetku izradio snaan plastini izraz, ini se podjednako izraen i na planu portreta i figure i figuralne kompozicije. dok se u modelaciji figure osjeaju raznovrsniji stilski elementi, kao to su elementi secesije, simbolizma i intimizma, dotle se u temi portreta predstavlja kao izuzetno snaan psiholoki analitiar.

IVA DESPI SIMONOVIModerna muslimanka, gips

Akt, bronza

ROBERT JEAN IVANOVIKarlo Miji, bronza

ANTE MATKOVI

Travnik 1897 Mostar, 1964.

Zavrio Viu kolu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu i Specijalnu kolu za medaljarstvo. Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu.

enski portret, terakota

RAJKA MERE

Bilea, 1904 Pariz, 1963.

Pohaala Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, zatim odlazi u Pariz. Bila lan Jesenjeg parikog salona. Glava djeaka, bronza

Celine

Leei akrt

Milan Raki

SRETEN STOJANOVIMajka i ki, reljef, drvo

Vjerenici, reljef drvo (kao Adam i Eva, nagi)

MARIN STUDIN

Katel Stari, 1895 Split, 1960.Vajarstvo ui na Obrtnoj koli u Splitu i Vioj koli za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Studirao na likovnim akademijama u Beu, Pragu, Parizu.

Silvije Strahimir Kranjevi, gips

DOJIN SUEVI

Klju, 1921 Bilogora, 1944.

Zavrio studije kiparstva na Obrtnoj koli u Zagrebu 1941. Njegov opus uglavnom je uniten u Bihau 1943. nakon odlaska itave porodice u partizane.

Bosanac, bronza

BRANKO OTRA

Vaskrsenje Lazarevo, reljef, drvoKosci

Sveti Jovan Krstitelj

UMJETNOST NOB-A U

BOSNI I HERCEGOVINI

Ibrahim Krovi

Ratne godine donjele su ruilaki val. Narodnooslobodilaka borba nije bila prost sukob ideologija, vojnih formacija i ratnih strategija. Pitajne sudbine naroda, slobode, budunosti rjeavalo se puanim ciljevima i ljudskim itovima, ali ubojitost malobrojnog oruja i snaga malog naroda poivala je na nemjerljivim moralnim i patriotskim motivima.

Djelei sudbinu boraca i naroda, umjetnici su znlai i osjeali da su svjedoci i tvorci historijskih dogaaja, da mogu i moraju ostaviti tragove i slike tih zbivanja. 1941. u narodnooslobodilaku borbu odlaze Vojo Dimitrijevi i Ismet Mujezinovi. Iz tih prvih dana NOB-a nisu sauvala njihova djela.

Jedan crte VOJE DIMITRIJEVIA Bolniarka Rava previja ranjenike datiran je u 1941. i raen irokim potezima ugljena, predstavlja primjer ranog stvaralatva u kojem su likovne komponente bile jae i prisutnije od dokumentarno-istorijskih.

ISMET MUJEZINOVI radi dekoraciju sale za Prvo zasjedanje AVNOJ-a u Bihau, za koju izvodi veliki portret Tita i saveznikih voa Ruzvelta, Staljina i erila. Mujezinovi je prisustvovao tom historijskom zasjedanju, crtao likove vijenika.

Kada je rije o traginim sudbinama umjentika koji su preivjeli strahote genocida u koncentracionim logorima, kada se zna da su neki zavrili na tim stratitima, onda njihova rijetko ouvana djela izazivaju poseban pijetet.

Jedna od takvih traginih linosti bio je MUHAMED KULENOVI, slikar i likovni pedagog, koji je ve 1941. uhapen kao napredni intelektualac i ubijen u logoru. Od njega se sauvao samo jedan crte Portret Lavoslava rajera.

Istovjetnu sudbinu imao je i DANIJEL OZMO, skulptor i grafiar, koji je bio jedan od protagonista angaovane umjetnosti prije rata u Sarajevu, koji je 1941. godine uhapen i zatvoren u Jasenovcu. Prije pogibije 1972. kratko je radio u keramikoj radionici logora, napravio je i jedan portet Zatoenik ustakog koncetracionog logora Jasenovac, Portret slikara Slavka Brila, akvarel Pogled iz Jasenovca.Crtei MICE TODOROVI koje je nakon to je preivjela strahote logora napravila 1945. na obali Save kod Beograda, dok je jo trajao rat predstavljaju izuzetno potresno vienje i dokument o ljudskom stradanju. Radei perom, laviranim tuem i akvarelom leeve ljudi u raspadanju, ostvarila je istovremeno autentino djelo, ija ekspresija poiva na isto likovnim vrijednostima, Posljednje rtve Jasenovca i Gradike.

Umjetnost NOB-a u Bosni i Hercegovini u cjelini predstavlja obimno i autentino umjetniko svjedoanstvo o jednom tekom, ali slavnom i herojskom dobu.

ORE ANDREJEVI KUNPoljska, 1904 Beograd, 1964.

Slikarstvo studirao na akademijama u Veneciji, Milanu, Firenci i Rimu.

II zasjedanje AVNOJ-a, 1943. crte kistom

Grb Federativne domokratske Jugoslavije, skica reena olovkom i akvarelom

ANTUN AUGUSTINI

Klanjec, 1900 Zagreb, 1978.

Uio vajarstvo na Vioj koli za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu i na Akademiji za uumjetnost.

Maral Tito, reljef srebro na oniksu

STOJAN ELI

Bosanski Novi, 1925

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu.

Borba kod Graanice, linorez

MARIJAN DETONI

Krievci, 1905 Zagreb, 1981.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Prelaz preko Neretve, crte kistom, lavirani tu

Prenj

VOJO DIMITRIJEVI

Bolniarka Rava previja ranjenika, crte ugljenom

Mapa grafika Kroz popaljenu Jablanicu, Prelaz preko Neretve, linorez

BOIDAR JAKA

Novo Mjesto, 1899

Studirao u Pragu.

Maral Tito, 1943, crvena kreda

PRAVOSLAV PIVO KARAMATIJEVI

Nova Varo, 1912 Rijeka, 1963

Umjetniku kolu i prvu godinu akademskog teaja zavrio u Beogradu.

Mapa crtea i grafika Sutjeska, 20 listovaIz V ofanzive, crte perom, tu

MUHAMED KULENOVI

Bosanski Petrovac, 1900 Kerestinec, 1941.

Prva slikarska iskustva stjee u Bihau kod Jovana Bijelia 1917, a potom zavrava Akademiji likovnih umjetnosti u Krakovu. Strijeljan u koncetracionom logoru u Kerestincu.

Portret Lavoslava pajera, Kerestinec, crte olovkomISMET MUJEZINOVI

Kurir, crte perom, tu (u gradskoj bibl)

Kolona

Portret marala Tita, linorez u boji

EDO MURTI

Velika Pisanica, 1921

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Stolac, crte kistom, tu

Bosanka

DANIJEL OZMO

Zatoenik ustakog logora Jasenovca, crte olovkom

Pogled iz Jasenovca, akvarel

Portret slikara Slavka Brila, ulje na kartonu

VANJA RADAU

Vinkovci, 1906 Zagreb, 1975.

Sturidao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izradio vei broj spomenika posveenih temama NOR-a.

Seljak iz Kladue, crte kistom, tu

LJUDEVIT ESTI

Zagreb, 1900 1962.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, studije nastavio u Parizu.

Bosanska krajina, crte kistom

Bosansko selo, akvarel

PETAR IMAGA

Odra, 1912 Zagreb, 1961.

Zavrio Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Bosanac, crte kistom, tu, olovka

Motivi iz Bosne, crte perom, i kistom, lavirani tu

MICA TODOROVI

rtva vezanih nogu, crte perom tu

Posljednje rtve Jasenovca i Gradike, crte perom i akvarel

VLADIMIR VOJNOVI

Bugojno, 1917

Dravnu kolu za likovne umjetnosti zavrio u Sarajevu, studije nastavio u Parizu i Italiji na usavravanju konzervatorskih radova.

Bunker, crte olovkom

Vodenice na vodopadu, crte krejonom

Kua u kojoj je boravio drug Tito u Jajcu, akvarel1