Upravljanje Upravljanje likvidnošću u recesijilikvidnošću u recesiji

Prof.dr.sc Ivan LovrinovićProf.dr.sc Ivan LovrinovićEkonomski fakultet ZagrebEkonomski fakultet Zagreb

Likvidnost i recesijaLikvidnost i recesija

►Recesija dodatno otežava upravljanje Recesija dodatno otežava upravljanje likvidnošću.likvidnošću.

►Povećava se sklonost štednji, strah od Povećava se sklonost štednji, strah od investiranja i kreditiranja, produžuju investiranja i kreditiranja, produžuju rokovi plaćanja.rokovi plaćanja.

►Ključna karika tog lanca – banke – Ključna karika tog lanca – banke – dodatno podgrijavaju recesiju i same dodatno podgrijavaju recesiju i same traže oslonac.traže oslonac.

►Oslonac čine država i središnja banka.Oslonac čine država i središnja banka.

►Likvidnost u monetarnom smislu znači Likvidnost u monetarnom smislu znači optimalnu količinu novca za optimalnu količinu novca za nesmetano obavljanje transakcija.nesmetano obavljanje transakcija.

►Novčana masa najznačajniji pokazatelj Novčana masa najznačajniji pokazatelj iako sama za sebe ništa ne objašnjava.iako sama za sebe ništa ne objašnjava.

►Vrlo je važna i brzina optjecaja novca Vrlo je važna i brzina optjecaja novca koja se u recesiji smanjuje.koja se u recesiji smanjuje.

►Novčani surogati postaju sve važniji.Novčani surogati postaju sve važniji.

i

ie

iz

0

L1(Y)=neelast.L2(i)=0Classical Range

Zamka likvidnosti(Keynesian trap)

L2(i)=L1(Y)=0

Y

►Prethodni grafikon pokazuje tri Prethodni grafikon pokazuje tri različite situacije likvidnosti.različite situacije likvidnosti.

►Zamka likvidnosti je prisutna sada u Zamka likvidnosti je prisutna sada u SAD, EU, a u Japanu već 10 godina.SAD, EU, a u Japanu već 10 godina.

►Tu je monetarna politika neefikasna.Tu je monetarna politika neefikasna.►Naša situacija je drugačija i nije Naša situacija je drugačija i nije

dominantan monetarni dominantan monetarni intervencionizam.intervencionizam.

Recesije iz 1999. i 2009.Recesije iz 1999. i 2009.

►Recesija u HR iz 1999.g. dobrim dijelom Recesija u HR iz 1999.g. dobrim dijelom proizvod loše monetarne politike.proizvod loše monetarne politike.

►1997-99. M1 se nije uopće povećavala, a 1997-99. M1 se nije uopće povećavala, a BDP pao 1,5% u 2000.g.BDP pao 1,5% u 2000.g.

►Ova recesija je proizvod krize Ova recesija je proizvod krize financijskih tržišta, ponašanja, recesije u financijskih tržišta, ponašanja, recesije u INO i grešaka u monetarnoj i fiskalnoj INO i grešaka u monetarnoj i fiskalnoj politici…politici…

►Prva trajala kratko. Sadašnja će duže uz Prva trajala kratko. Sadašnja će duže uz snažniji pad BDP.snažniji pad BDP.

►M1 je počela padati početkom 2008.g. M1 je počela padati početkom 2008.g. zbog inflacijskih tendencija.zbog inflacijskih tendencija.

►Međutim, pad se nastavio i u 2009.g. Međutim, pad se nastavio i u 2009.g. zbog pada kreditne aktivnosti banaka.zbog pada kreditne aktivnosti banaka.

►Posebno brz pad stambenih kredita što Posebno brz pad stambenih kredita što ugrožava građevinski sektor.ugrožava građevinski sektor.

►Povećanje likvidnosti i sniženje Povećanje likvidnosti i sniženje kamatnjaka ključni za izlaz iz recesije.kamatnjaka ključni za izlaz iz recesije.

Obamanomika u HR ?Obamanomika u HR ?

► Antirecesijske mjere su dominantno Antirecesijske mjere su dominantno oslonjene na fiskalnu politiku. oslonjene na fiskalnu politiku.

► Težnja za nultim deficitom u recesiji je Težnja za nultim deficitom u recesiji je neodrživa. neodrživa.

► Britanija trenutno ima deficit državnog Britanija trenutno ima deficit državnog proračuna od 13,8% !!!proračuna od 13,8% !!!

► Sve zemlje će zbog recesije zabilježiti veće Sve zemlje će zbog recesije zabilježiti veće deficite svojih proračuna.deficite svojih proračuna.

Uzroci nelikvidnosti u HRUzroci nelikvidnosti u HR

► U recesiji se povećava sklonost štednji što U recesiji se povećava sklonost štednji što usporava njeno rješavanje.usporava njeno rješavanje.

► Kriza na tržištu kapitala preusmjerila je Kriza na tržištu kapitala preusmjerila je novac u banke.novac u banke.

► Tržište kapitala je skoro nelikvidno.Tržište kapitala je skoro nelikvidno.► Banke zbog rasta rizičnosti smanjuju obujam Banke zbog rasta rizičnosti smanjuju obujam

kreditiranja.kreditiranja.► Poduzeća reagiraju odgodama plaćanja pri Poduzeća reagiraju odgodama plaćanja pri

čemu monopolisti posebno prednjače.čemu monopolisti posebno prednjače.► Stvara se zatvoreni krug koji utječe na rast Stvara se zatvoreni krug koji utječe na rast

nelikvidnosti.nelikvidnosti.

Nepodmireni nalozi za Nepodmireni nalozi za plaćanjeplaćanje

odstupanja u odnosu na prethodnu godinu

+12%.+9%

-1%-13%-10%

-18%-14%.

-24%

+84%

+142%+8% +4%

-19%

-20%-10% +4%

+9%+12%

0

7.000

14.000

21.000

28.000

35.000

iznos nepodmirenih naloga 14.434 26.583 20.249 17.388 14.256 12.806 11.109 10.980 12.117 14.316

broj insolventnih pravnih osoba 12.502 30.278 32.717 33.853 27.331 21.829 19.720 20.446 22.349 24.992

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Leasing, factoring, forfaitingLeasing, factoring, forfaiting

► Spomenute tehnike rješavanja problema Spomenute tehnike rješavanja problema likvidnosti su u ekspanziji kako u EU tako i u likvidnosti su u ekspanziji kako u EU tako i u HR.HR.

► Imovina društava za factoring je u HR Imovina društava za factoring je u HR dinamično rasla: 2005.g 336 mln kuna, dinamično rasla: 2005.g 336 mln kuna, 2006.g. 1,693 mld kuna, 2007.g. 4,219 mld 2006.g. 1,693 mld kuna, 2007.g. 4,219 mld kuna i 2008.g. 6,328 mld kuna.kuna i 2008.g. 6,328 mld kuna.

► Dominantno su financirani od stranih banaka i Dominantno su financirani od stranih banaka i slabi aktivnost zbog.slabi aktivnost zbog.

► U recesiji im je ograničeno djelovanje i efekti. U recesiji im je ograničeno djelovanje i efekti.

Utjecaj države na likvidnost Utjecaj države na likvidnost sustavasustava

► U 2008.g.se dug države prema bankama U 2008.g.se dug države prema bankama povećao za 6,3 mlrd kuna, odnosno 41,6% više povećao za 6,3 mlrd kuna, odnosno 41,6% više u odnosu na 2007.g.u odnosu na 2007.g.

► Početkom 2009.g. taj dug se povećao dodatno Početkom 2009.g. taj dug se povećao dodatno za 2.2 mlrd kuna.za 2.2 mlrd kuna.

► Zaokret države prema zaduživanju u zemlji Zaokret države prema zaduživanju u zemlji dovodi do efekta istiskivanja privatnog sektora.dovodi do efekta istiskivanja privatnog sektora.

► Kamatnjaci na trezorske zapise najviši od Kamatnjaci na trezorske zapise najviši od 2001.g. Za banke su to visoki i sigurni prinosi.2001.g. Za banke su to visoki i sigurni prinosi.

► Poznato je da antirecesijske mjere putem Poznato je da antirecesijske mjere putem potrošnje države podižu gospodarsku potrošnje države podižu gospodarsku aktivnost ali i kamatnjak.aktivnost ali i kamatnjak.

► Zato je potrebno otvoriti kanal LM krivulje i Zato je potrebno otvoriti kanal LM krivulje i kombinirati ga s intervencijom države.kombinirati ga s intervencijom države.

► Emisijama trezorskih zapisa država je samo Emisijama trezorskih zapisa država je samo u trećem kvartalu 2008 putem 11 aukcija u trećem kvartalu 2008 putem 11 aukcija prikupila 8,7 mld kuna što je jednako iznosu prikupila 8,7 mld kuna što je jednako iznosu u prvih 9 mjeseci putem 30 aukcija!!!u prvih 9 mjeseci putem 30 aukcija!!!

► Povećava se kratkoročni dug države.Povećava se kratkoročni dug države.

Kako HNB upravlja Kako HNB upravlja likvidnošću?likvidnošću?

► Stalno je pod pritiskom održavanja vanjske i Stalno je pod pritiskom održavanja vanjske i unutrašnje likvidnosti.unutrašnje likvidnosti.

► Tome su podređeni i instrumenti monetarne Tome su podređeni i instrumenti monetarne politike.politike.

► U listopadu 2008.g. ukinuta granična U listopadu 2008.g. ukinuta granična obvezna pričuva, a zatim dva puta smanjena obvezna pričuva, a zatim dva puta smanjena i devizna obvezna pričuva. U prosincu je i devizna obvezna pričuva. U prosincu je smanjena obvezna pričuva sa 17 na 14%, a smanjena obvezna pričuva sa 17 na 14%, a u siječnju 2009.g. devizno izdvajanje u siječnju 2009.g. devizno izdvajanje obvezne pričuve smanjeno s 50 na 25%.obvezne pričuve smanjeno s 50 na 25%.

Primjer konfliktnosti ciljeva Primjer konfliktnosti ciljeva HNBHNB

► Tim mjerama je od listopada 2008. do kraja Tim mjerama je od listopada 2008. do kraja veljače 2009.g. HNB oslobodio oko 3,8 mld veljače 2009.g. HNB oslobodio oko 3,8 mld EUR.EUR.

► Povećanje dijela devizne obvezne pričuve Povećanje dijela devizne obvezne pričuve koja se izdvaja u kunama u siječnju je koja se izdvaja u kunama u siječnju je poništilo učinak smanjenja stope obvezne poništilo učinak smanjenja stope obvezne pričuve na 14%.pričuve na 14%.

► U 2009. banke ušle s velikom likvidnošću što U 2009. banke ušle s velikom likvidnošću što je prijetilo tečaju. Zbog toga je DOP u je prijetilo tečaju. Zbog toga je DOP u kunama povećana s 50 na 75% čime se kunama povećana s 50 na 75% čime se povuklo 5,9 mld kuna.povuklo 5,9 mld kuna.

► No, u veljači se pogoršala devizna likvidnost No, u veljači se pogoršala devizna likvidnost banaka pa je HNB spustio stopu minimalno banaka pa je HNB spustio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 28,5 na 25 potrebnih deviznih potraživanja s 28,5 na 25 pa krajem veljače na 20% čime je oslobodila pa krajem veljače na 20% čime je oslobodila 2,09 mld EUR.2,09 mld EUR.

► Repo operacije su postale glavni način Repo operacije su postale glavni način kreiranja primarnog novca uz visok kreiranja primarnog novca uz visok kamatnjak.kamatnjak.

► HNB daje prednost vanjskoj likvidnosti i HNB daje prednost vanjskoj likvidnosti i obrani deviznog tečaja. obrani deviznog tečaja.

► Ponuda novca je restriktivnija jer je HNB pooštrio Ponuda novca je restriktivnija jer je HNB pooštrio propise glede vrste i količine kolaterala u okviru propise glede vrste i količine kolaterala u okviru stalno raspoloživih mogućnosti zaduživanja banaka. stalno raspoloživih mogućnosti zaduživanja banaka.

► Upravo je u tome problem i trebalo bi biti suprotno.Upravo je u tome problem i trebalo bi biti suprotno.► Usprkos svemu banke su u nas likvidne, kao i ostale Usprkos svemu banke su u nas likvidne, kao i ostale

financijske institucije.financijske institucije.► Banke zbog recesije i rizika iako su likvidne Banke zbog recesije i rizika iako su likvidne

smanjuju obujam kreditiranja. Upravo je u tome smanjuju obujam kreditiranja. Upravo je u tome problem !problem !

► Međutim, realni sektor je sve više nelikvidan. Međutim, realni sektor je sve više nelikvidan.

Zašto se država ne zadužuje Zašto se država ne zadužuje kod HNB-a?kod HNB-a?

► Središnja banka u SAD i EU igra ključnu ulogu u Središnja banka u SAD i EU igra ključnu ulogu u antirecesijskom programu.antirecesijskom programu.

► Novo načelo monetarnog djelovanja u recesiji – Novo načelo monetarnog djelovanja u recesiji – “quantitative easing”, u EU – “credit easing”.“quantitative easing”, u EU – “credit easing”.

► Nije pitanje koliko likvidnosti ubaciti u sustav, već Nije pitanje koliko likvidnosti ubaciti u sustav, već kako brzo.kako brzo.

► Spašavanje američke autoindustrije je školski primjer Spašavanje američke autoindustrije je školski primjer intervencionizma.intervencionizma.

► Tržište nekretnina i svi sudionici na njemu Tržište nekretnina i svi sudionici na njemu pokušavaju se spasiti otkupom hipotekarnih pokušavaju se spasiti otkupom hipotekarnih obveznica od strane FED-a.obveznica od strane FED-a.

► Britanija namjerava tako ubaciti u sustav 50 mld Britanija namjerava tako ubaciti u sustav 50 mld funti, a EU oko 60 mld eura.funti, a EU oko 60 mld eura.

Država i središnja bankaDržava i središnja banka

►HNB je oslobodio jedan dio likvidnosti HNB je oslobodio jedan dio likvidnosti bankama koji nije dovoljan. Bolje bankama koji nije dovoljan. Bolje rečeno – oslobađa i ponovo povlači.rečeno – oslobađa i ponovo povlači.

►Umjesto zaduživanja kod HNB koje je Umjesto zaduživanja kod HNB koje je jeftinije država se skupo zadužuje kod jeftinije država se skupo zadužuje kod poslovnih banaka.poslovnih banaka.

►To je skup i pogrešan antirecesijski To je skup i pogrešan antirecesijski model.model.

►Dodatno sniziti stopu obvezne rezerve Dodatno sniziti stopu obvezne rezerve i otvoriti mogućnost zaduživanja i otvoriti mogućnost zaduživanja države kod HNB-a do 5% visine države kod HNB-a do 5% visine proračuna kao i ranije.proračuna kao i ranije.

►Time bi ostalo više novca za privatni Time bi ostalo više novca za privatni sektor uz niže kamatnjake.sektor uz niže kamatnjake.

Selektivni kreditiSelektivni krediti

► Sada nužno potrebni.Sada nužno potrebni.► U tom smislu izmijeniti Zakon o HNB ili U tom smislu izmijeniti Zakon o HNB ili

osmisliti model preko HBOR-a, ili aktivirati osmisliti model preko HBOR-a, ili aktivirati politiku refinanciranja HNB-a.politiku refinanciranja HNB-a.

► Odrediti objekte selektivnog kreditiranja.Odrediti objekte selektivnog kreditiranja.► To bi mogla biti poljoprivreda i drvna To bi mogla biti poljoprivreda i drvna

industrija.industrija.► U tome se ogleda prednost monetarnog U tome se ogleda prednost monetarnog

suvereniteta.suvereniteta.► Ako ga ne koristimo čemu onda služi?Ako ga ne koristimo čemu onda služi?

►Ne može se država u ovoj situaciji Ne može se država u ovoj situaciji zaduživati kod banaka po tržišnom zaduživati kod banaka po tržišnom kamatnjaku da bi subvencionirala kamatnjaku da bi subvencionirala brodogradnju.brodogradnju.

►To samo podiže profit “naših banaka” To samo podiže profit “naših banaka” koje ne dijele sudbinu realnog sektora.koje ne dijele sudbinu realnog sektora.

►Samo za prošlu godinu država se Samo za prošlu godinu država se zadužila oko 6 mld kuna. Ušteda bi bila zadužila oko 6 mld kuna. Ušteda bi bila oko 350 mln kuna na kamatama!!!oko 350 mln kuna na kamatama!!!

Slučaj drvne industrijeSlučaj drvne industrije

► Vrlo važna za gospodarstvo u svakom pogledu Vrlo važna za gospodarstvo u svakom pogledu (izvoz, udjel u BDP, zaposlenost…)(izvoz, udjel u BDP, zaposlenost…)

► Politikom jeftinih kredita, preferiranjem Politikom jeftinih kredita, preferiranjem domaćih proizvoda u javnim nabavama i domaćih proizvoda u javnim nabavama i pretvaranjem kredita u udjele može se značajno pretvaranjem kredita u udjele može se značajno pomoći ovom sektoru.pomoći ovom sektoru.

► Pokrenuti trgovački lanac domaćim Pokrenuti trgovački lanac domaćim namještajem i otvoriti kreditne linije građanima.namještajem i otvoriti kreditne linije građanima.

► Samo promjene na mikrorazini u drvnoj Samo promjene na mikrorazini u drvnoj industriji u ambijentu recesije ne mogu ništa industriji u ambijentu recesije ne mogu ništa riješiti.riješiti.

►Rješavanje nelikvidnosti i recesije Rješavanje nelikvidnosti i recesije nužno dira bolni problem deviznog nužno dira bolni problem deviznog tečaja.tečaja.

►HNB i Vlada zbog stabilnosti deviznog HNB i Vlada zbog stabilnosti deviznog tečaja žrtvuju likvidnost i toleriraju rast tečaja žrtvuju likvidnost i toleriraju rast kamatnjaka.kamatnjaka.

►Dva problema: nerealan precijenjen Dva problema: nerealan precijenjen tečaj i rast kamatnjaka. Dvostruka šteta tečaj i rast kamatnjaka. Dvostruka šteta za gospodarstvo.za gospodarstvo.

Zaključci i prijedloziZaključci i prijedlozi

► Hrvatska treba primijeniti antirecesijski Hrvatska treba primijeniti antirecesijski model SAD-a i zemalja EU.model SAD-a i zemalja EU.

► To znači drugačiju poziciju monetarne i To znači drugačiju poziciju monetarne i fiskalne politike.fiskalne politike.

► Hrvatska Vlada i HNB i dalje dosljedno Hrvatska Vlada i HNB i dalje dosljedno provode model koji su svi napustili u provode model koji su svi napustili u uvjetima recesije.uvjetima recesije.

► Politika deviznog tečaja ne stabilizira ništa, Politika deviznog tečaja ne stabilizira ništa, naprotiv, stvara dugoročnu neravnotežu naprotiv, stvara dugoročnu neravnotežu prema inozemstvu i u zemlji.prema inozemstvu i u zemlji.

► Posljedice sadašnje ekonomske i monetarne Posljedice sadašnje ekonomske i monetarne politike – rast kamatnjaka i deprecijacijski politike – rast kamatnjaka i deprecijacijski pritisci na kunu.pritisci na kunu.

► Neodrživa koegzistencija ovakve politike Neodrživa koegzistencija ovakve politike tečaja i kamatnjaka u uvjetima recesije.tečaja i kamatnjaka u uvjetima recesije.

► Međutim, aktiviranje kanala kamatne stope Međutim, aktiviranje kanala kamatne stope u rješavanju nelikvidnosti i recesije ugrozio u rješavanju nelikvidnosti i recesije ugrozio bi sidro deviznog tečaja koje se 15 godina bi sidro deviznog tečaja koje se 15 godina koristi kao zaglavni kamen ekonomske koristi kao zaglavni kamen ekonomske politike.politike.

►Upravljanje likvidnošću u nas je, a Upravljanje likvidnošću u nas je, a posebno će biti, determinirano posebno će biti, determinirano kretanjem vanjskog duga.kretanjem vanjskog duga.

►Rješavanje postojeće nelikvidnosti traži Rješavanje postojeće nelikvidnosti traži sistemski pristup i angažman prije svega sistemski pristup i angažman prije svega MF i HNB, kao i novi zakonodavni okvir.MF i HNB, kao i novi zakonodavni okvir.

►Posebno važan sektorski pristup koji Posebno važan sektorski pristup koji traži dublji angažman i osmišljeni traži dublji angažman i osmišljeni intervencionizam.intervencionizam.