Upravljanje Kvalitetom I Parcijala - Skripta 2014

7/21/2019 Upravljanje Kvalitetom I Parcijala - Skripta 2014

1/29

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet za saobraaj i komunikacije

*Skripta*

Predmet : Upravljanje kvalitetom usluga

I parcijalni ispit


2/29

1. bjasnite pojmove iz naslova predmeta

Telekomunikacije

Tokom posljednjih godina, sektor telekomunikacija je postao privredna djelatnost sa najbrim

i najznaajnijim rastom. Ovaj rast ogleda se u sve veim prihodima koji se ostvaruju i uneprestanom pojavljivanju novih operatora na svjetskom tritu. Ni jedna grana industrije nijedoivjela tako vrtoglav napredak kao telekomunikacije. a relativno kratak period, u

posljednjih !" godina zabiljeena je prava eksplozija po pitanju broja korisnika mobilnihkomunikacija, a svi pokazatelji ukazuju na injenicu da e se takav trend nastaviti i u

budunosti. #odina !$$%. moe se smatrati svojevrsnom prekretnicom u kojoj je brojmobilnih korisnika poeo eksponencijalno rasti i u sljedeih deset godina &%''%( prerastao

broj )iksnih tele)onskih prikljuaka. *obilne beine komunikacijske mree su ve uvelikoprestale biti jednouslune pruajui samo govorne usluge i sve vie se orijentiu na pruanjemultimedijalnih podatkovnih usluga. *obilne multimedijalne usluge brzo postaju osnovnakomponenta poslovnih strategija mobilnih operatora i ubrzano rastu uz tradicionalne govorneusluge. +ombinovana per)ormansa novih usluga, aplikacija, sistema i mrea je postalakritina za oblikovanje zahtjeva, sklonosti i percepcije samih korisnika. udui da zahtjevirazliitih usluga i aplikacija variraju, ovakav razvoj ne-govornih usluga je postavio noviizazov u upravljanju njihovim per)ormansama na to e)ektivniji nain. toga, ono to jeveoma bitno za ovaj ubrzani razvoj mobilnih mrea i rast podatkovnih usluga jeste uvo/enjekoncepta kvaliteta usluga 0o &0ualit1 o) ervice(.

2pravljanje2pravljanje znai podeavanje svih potrebnih parametara sistema na zadanu vrijednost zaosiguranje oekivanih usluga.

+valitet+valitet oznaava atribut nekog entiteta pretpostavljenog ili oekivanog, pretpostavljenog ilidogovorenog nivoa zadovoljavanja potreba. 3rema standardu 4O "5'%, rije kvalitet sede)inie kao 66ukupnost svojstava nekog entiteta koji se oslanjaju na njegovu sposobnost dazadovolji oekivane ili pretpostavljene potrebe.664O $''' de)inie kvalitet kao stepen pri kojem skup inherentnih karakteristika ispunjavazahtjeve.

4T2-T &3reporuka 7."'' 84T2-T 7."''9( i 7T4 87T4-7T:'';9 openito de)iniu kvalitetusluga 0o &0ualit1 o) ervice( kao 66zdrueni e)ekat per)ormanisi usluge koji determiniu

stepen zadovoljstva korisnika uslugom.66 Ova de)inicija je preuzeta i od strane ;#33-a.47T< smatra 0o kao mogunost segmentiranja saobraaja ili di)erenciranja izme/usaobraajnih tipova s namjerom da bi mrea tretirala odre/eni tok saobraaja razliito oddrugih. 0o obuhvata i kategorizaciju usluga i cjelokupnu per)ormansu mree za svakukategoriju.2 pogledu na mreu, 0o predstavlja sposobnost mrenog elementa &npr. :utera, hosta iliaplikacije( da ima neki nivo garancije da njegovi saobraajni i usluni zahtjevi mogu bitizadovoljeni. 0o omoguava propusni opseg prema aplikacijskim zahtjevima i postavkamamrenog menadmenta.

2sluge3od uslugama se podrazumijeva =svaka aktivnost ili korist koju jedan uesnik nudi drugom, akoji su sutinski neopipljivi, kao i da za rezultat nemaju vlasnitvo nad neim>2sluni procesi se sastoje iz dvije aktivnosti?


3/29

-Operativne aktivnosti @predstavljaju korake koji su potrebni da se usluga isporui potroau-2slune aktivnosti potroaa @pokazuje line interakcije izme/u potroaa i davaoca uslugau toku procesa isporuke usluge.+ljuna, speci)ina obiljeja usluga jesu?-neopipljivost

-nedjeljivost pruanja od koritenja-neuskladitivost-heterogenost-odsutnost vlasnitva.

!. "ta je #oS

0o se odnosi na sposobnost mree da prui odgovarajuu uslugu za izabrani mreni saobraaj prekorazliAitih osnovnih tehnologija ukljuujui 3TN,

Cok je 0o u sutini tehniki koncept, #o%ukljuuje i ne-tehnike &subjektivne( aspekte,koji uveliko utiu na cjelokupnu korisniku percepciju.#oS i #o%su toliko me/uovisni da se moraju izuavati i upravljati sa opim razumijevanjem,od planiranja do implementacije i optimizacije. 3rema tome, 0o7 i 0o su jedan drugome&me/usobno( integralni dijelovi i nijedna rasprava o 0o7-u ne bi bila potpuna a da se nespomene 0o. 2kratko, cilj mree i usluga treba da bude postizanje maksimalne korisnike

procjene &0o7(, dok je kvalitet mree &0o( glavni elemenat &modul( za postizanje tog ciljato e)ektivnije.

Termin '#o%6 se odnosi na korisnikovo opaanje o kvaliteti pojedine usluge ili mree.4zraava se u ljudskim osjeajima kao to su 6odlian6, 6dobar6, 6lo6, itd. druge strane, #oSjeu sutini tehniki koncept. On se mjeri, izraava i razumijeva u odnosu na mreu i mrene


4/29

elemente koji obino imaju mali znaaj za korisnika ali veliki za sveukupni kvalitetdoivljaja.

3remda bi u mnogim sluajevima bolji mreni 0o rezultirao i boljim 0o7-om, ispunjavanjesvih saobraajnih 0o parametara ne bi garantovalo zadovoljnog korisnika. 4zvrsna

propusnost u jednom dijelu mree i ne bi pomogla ukoliko nema pokrivenosti na maloudaljenijem kraju. esprijekoran prijenos izoblienih paketa ne pridonosi sretnimkorisnicima. toga, zakljuak da se 0o7 poboljava zbog toga to se 0o mehanizmi koristeda bi se, na primjer, smanjila varijacija u kanjenju &jitter( ili prosjeno kanjenje otpremanja

paketa moda nee biti ispravan u svim okolnostima. Ono to je bitno jeste dobar korisnikidoivljaj ili 0o7, a cilj 0o-a bi trebao biti da isporui &osigura( visok 0o7.

#oSse esto tretira kao bottom-up&odozdo prema gore( proces, koji se sastoji od povezivanjametodologija di)erencijacije per)ormansi od take do take &point-to-point( sa malimsagledavanjem toga ta se doga/a na osnovi s kraja na kraj &end-to-end(. Top-doFnpristup je

baziran na pretpostavci da je krajnji korisnik taj koji je temeljni uivalac dobiti od 0o-a.

namjerom da se ispune oekivanja krajnjeg korisnika, implementacija 0o-a u stvarnimmreama mora biti )okusirana na gledite krajnjeg korisnika i mora pruiti nivoe per)ormansiusluge neophodne za visoki 0o7 za korisnika.

(. %lementi #o% i #oS menad)menta

0o7 i 0o menadment se moe klasi)icirati u etiri nezavisne kategorije?!. *reno planiranje &NetForkplanning(,%. osiguranje 0o&provisioning(,;. 0o7 i 0o monitoring,5. optimizacija.

*reno planiranje -NetFork planning3roces planiranja ukljuuje dimenzionisanje mree i detaljno mreno planiranje. *renodimenzionisanje &NetFork dimensioning( &ili inicijalnoplaniranje( vri se na estimacijizahtijevanih parica, portova, radio kanala, prijenosa i jezgrene mree sa odgovarajuimkapacitetom i odgovarajuim inter)ejsima. 3roraun se bazira na zahtjevima operatorazapokrivanje, kapacitet i 0o i analizom svih relevantnih dijelova mree iinter)ejsa izme/u entiteta u komunikaciji. To zahtijeva estimaciju realnog saobraajai mrene topologije za svako analizirano podruje, koritenje preciznih modela zasignale i prijenos korisnikih podataka i karakteristika aktuelnih mrenih elemenata,

)unkcionalnosti i parametara.Osiguranje 0o&provisioning(Osiguranje 0o je proces koji razvija-gradi 0o u mrei i terminalima. Ovaj proces translirarezultate planiranja u mehanizme i parametre razumljive mrenim elementima i terminalima injihovu buduu kon)iguraciju na opremi ili komponentama.Osiguranje 0o moe se klasi)icirati u tri kategorije ? pristup, jezgro i prijenos. Osiguranje0o je tada kon)igurisanje 0o mehanizama unutar mreeJ Osiguranje 0o onda mapirausluge unutar 0o pro)ila &set o) bearer service attributes(J te osiguranje terminalskih 0okoje se vri postavljanjem usluno speci)inih aplikacija @0o in)ormacija u terminale.


5/29

0o i 0o7 monitoring4ako je 0o7 po prirodi vrlo subjektivan, vrlo je vano pronai strategiju kojom e se onmjeriti to je mogue realistinije &praktinije i objektivnije(. 2 tom smislu,vrlo koristan moe biti sljedei pristup?K +lju je da se razumiju )aktori &mjere( koji doprinose korisnikom opaanju.

K 3rimjena tog znanja u de)inisanju operativnih zahtjeva &vrijednosti(.K 3ronai metodologiju kojom e se ti )aktori neprekidno mjeriti &alati, lokacija,statistiko uzorkovanje( i kojom e se oni unapre/ivati kada je to potrebno.

OptimizacijaOptimizacija elijskih &celularnih( mrea moe se posmatrati kao proces unapre/enja kvalitetacjelokupne mree na osnovu iskustva mobilnih pretplatnika i nastojanje da se mreni resursie)ikasno iskoriste. Ovo ukljuuje mjerenja per)ormansi, analizu rezultata mjerenja inadogradnja mrenih kon)iguracija i parametara. 3roces optimizacije moe biti pokrenut zbognekoliko razloga, najei su?

Nove tehnologije , elementi ili usluge pojedinih mrenih elemenata koji se uvode +rajnji uslovi se mijenjaju Otkrivanje opadanja 0o per)ormansi u odre/enim mrenim podrujima +ao dio dnevnih mrenih operacijskih procesa.

. #o% lanac vrijednosti

veukupni 0o7 zavisi od toga koliko dobro operator ukomponuje cjelokupni lanac vrijednostionako kako je on vi/en od strane korisnika. Ovaj 0o7 lanac vrijednosti ukljuuje sljedee?

K Provajdere +davatelje usluga, mobilnog sadr)aja- kreatore sadr)aja- eb stranice-/0P stranice- igre- video- audio- portale- itd.K re)ne i uslu)ne provajdere@tj., operatori mobilnih mrea i mobilni 4nternet provajderiusluga, koji su esto u vlasnitvu samih operatora i koji prenose sadraj do korisnika.K 2orisni3ki ure4aj i aplikacijski so&tare5ikoji omoguuju korisniku da doivi sadraj.K Provajderi mre)ne in&rastrukture i sistemski integratorikoji omoguavaju prethodne trikomponente u lancu vrijednosti.

4ako bi se svi u lancu vrijednosti mobilnih podatkovnih usluga trebali )okusirati naoptimizaciju doivljaja, operatori mobilnih mrea su ti koji imaju najvei udio. Oni su usreditu ovog lanca i orkestriraju &upravljaju, nadgledaju, organizuju( sa sve etiri ove

komponente s namjerom da prue cjelokupni doivljaj korisniku. 2 isto vrijeme oni imajunajvei udio u osiguravanju visokog 0o7-a.

6. #o% konceptualni model

3rimjer jednog istraivanja je studija #hent 2niverziteta u elgiji iji je rezultat konceptualnimodel kojim se nastoje obuhvatiti razliiti aspekti 0o7 i )ormirati jedinstven okvir integriuirazliite vizije ove problematike. 3rema ovom modelu 0o7 je zasnovan na L dimenzija kojesu zajednike u velikom dijelu postojee literature. To su?

1. 2valitet %&ektivnosti +#ualit7 o& %&&ectiveness,

Ova dimenzija predstavlja tradiocionalni 0o pristup de)iniranju 0o7. 0o se ne izjednaavasa pojmom 0o7, ali je odgovarajua tehnologija ili usluga osnovni preduvjet ostvarenja 0o7.


6/29

bog toga se svodi na tehnike per)ormanse i njihovu tanost i to na 5 nivoa? a(aplikacijaEusluga, b( posluiteljEserver, c( mrea, d( ure/ajEkorisniki terminal.

!. Upotrebljivost +Usabilit7,Ova dimenzija tako/er je integrisana u brojnim 0o7 de)inicijama. 2 veini sluajeva odnosi

se na =behavioralnu upotrebljivost> i )okusira se na jednostavnost rada, prilago/enostkorisniku &2serE, tj. emocije i osjeanja koja se javljaju kodkorisnika pri upotrebi nekog ure/aja ili tehnologije. Osnovno pitanje je? =Ca li jetehnologijaEusluga dovoljno naklonjena korisniku da bi se on dobro osjeao prinjenom koritenjuM>

$. 2valitet %&ikasnosti +#ualit7 o& %&&icienc7,ilj ove dimenzije je pokrivanje subjektivne strane 0o7 koncepta. Odreeni tip inter)ejsa e

jednom korisniku biti sasvim jasan, a drugom veoma kompleksan. entralno pitanje koje seovdje postavlja je? >Ca li tehnologija radi dovoljno dobro za korisnikaM>

a ovu dimenziju pravimo razliku izme/u tri nivoa? a( korisniki ure/aj, b( mrea, c(aplikacijaEusluga. 2 tehnikom smislu sve moe raditi veoma dobro, a da pritom korisnik nijezadovoljan i da nisu ispunjena njegova oekivanja. 2 tom sluaju radi se o nee)ikasnomkoritenju per)ormansi. Ono to je oteavajua okolnost kod ove dimenzije jeste da sukorisnika iskustva sa tehnologijom esto paradoksalna.

(. 3ekivanja +%8pectations,etvrta dimenzija ukljuena je u konceptualni model kako bi se na adekvatan nainomoguilo mjerenje prethodne subjektivne dimenzije. akljuci o tome da li tehnologija radidovoljno dobro za korisnika mogu biti doneseni samo ako postoji uvid u njegova oekivanja.+valitet e)ikasnosti bie odre/en time koliko su zadovoljena korisnika oekivanja.

. 2ontekst +9onte8t,a sveobuhvatan pristup kvalitetu doivljaja korisnika, tako/er je neophodno razmotritidoivljaj u njegovom irem kontekstu. a ovu varijablu je neophodna distinkcija izme/unekoliko podnivoa. :azlikujemo pet tipova konteksta? a( okolinskiEambijentalni, b(liniEdrutveni, c( kulturni, d( tehnologijski, e( organizacioni. Oekivanja korisnika moguzavisiti od konteksta u kome se nalaze.

9iljovakvih modela jeste da se obuhvate, kako tehniki &0o( parametri, tako i miljenjeljudi i njihova oekivanja, kontekst u kojem &imaju namjeru da( koriste tehnologiju, te da se

odredi do kojeg se stepena razliite uslugeEaplikacijeEure/aji susreu sa njihovimoekivanjima rezultujui zadovoljstvo i visok nivo kvalitete doivljaja krajnjeg korisnika0o7.


7/29

. ;ijerar


8/29

Osnovne statistike osobine prirodnih signala o kojima e biti govora opisuju se )unkcijomgustine vjerovatnoe nivoa i trenutnih amplitudskih vrijednosti, korelacionom)unkcijom i spektralnom gustinom srednje snage.

trogo uzevi, govorni, video i muziki signali su nestacionarni sluajni procesi koji po

svojim statistikim osobinama zavise kako od posmatranog trenutka vremena, tako i odposmatranog lana ansambla.

>. snovne statisti3ke osobine govora

2zimajui u obzir speci)inosti tele)onskih kanala razlikujemo govorni signal i tzv. ,,pretplatnikisignalH. Ovaj posljednji predstavlja tele)onski govorni signal ije statistike osobine zavise ne samo odovjeka, nego i od samog tele)onskog sistema.

Ca bismo tano opisali mehanizam generisanja govornog signala, bilo bi potrebno da detaljnopoznajemo neuro)izioloki proces u centralnom nervnom sistemu i u vokalnom traktu ovjeka.

Ovaj trakt poinje od glasnih ica u grlu i preko usne, odnosno nosne upljine zavrava se kod otvorausta, odnosno nozdrva. 3od uticajem vazdunog pritiska iz plua glasne ice larinksa trepere iproizvode varijacije vazdunog pritiska pobudnog talasa, s'&t(, koji ima oblik povorke testerastihimpulsa osnovne uestanosti ponavljanja


9/29

Tako de)inisana snaga 3 ima spektralnu gustinu&5(?

& f ( Rd P/ df3rosjeni govorni signal jako korelisan u intervalu '-'.; ms. a t V ; ms trenutne vrijednosti govornogsignala praktino nisu korelisane.

1?. snovne statisti3ke osobine muzi3kog signala

Gjeran prenos signala pojedinih muzikih instrumenata, a pogotovu orkestralne muzike, postavlja predtelekomunikacione inenjere posebno teak problem zbog irine opsega i velike dinamike takvihsignala.pektar muzikog signala prostire se daleko izvan ujnog podruja, ali poto normalno uho ujetonove samo u opsegu od %' Dz do %'.''' Dz, nema nikakvog smisla prenositi spektralne

komponente izvan tog opsega. Wtavie, mjerenja su pokazala da uklanjanje uestanosti ispod 5' Dz iiznad !L.''' Dz ne proizvodi nikakvo primjetno oteenje kvaliteta signala sim)onijskog orkestra.+od HprirodnihH orkestara varijacija trenutne snage kree se u opsegu od X' d. *e/utim, kodorkestra s elektrinim pojaavaima zvuka koristi se skoro cjelokupna dinamika ljudskog uha. atomoemo rei da je dinamika muzikog signala s gornje strane ograniena nivoom zvuka koje uhomoe podnijeti, a s donje strane osnovnim umom sale.

Tonski signali radio i televizijskog programa ogranieni su prema preporukama 4TT-a na opseg odX' d, pri emu vrna trenutna vrijednost u re)erentnoj taki sistema ne treba da pre/e Y$ dm'.troga vrna vrijednost je jo ; d iznad tog nivoa, pa je stvarna amplitudska dinamika tonskogsignala u granicama od Y!% dm' do - Z! dm', tj. iznosi ukupno X; d.Tome odgovara odnos najvee prema najmanjoj trenutnoj vrijednosti 55X' ? !. Ovo je odnos trenutnihvrijednosti istog polariteta. Ca bi se opisao cjelokupni amplitudski opseg i pozitivnih i negativnihtrenutnih vrijednosti tonskog signala, potrebno je, dakle, da razlikujemo % [ 55X' R"$5' uni)ormnihamplitudskih stanja.

11. snovne statisti3ke osobine signala slike

2 dodiru sa okolinom ovjek prima in)ormacije preko svih svojih ula, ali ulo vida nadmauje ostalasvojim velikim in)ormacionim kapacitetom. +ratkim razgledanjem neke slike ovjek moe da primikoliinu in)ormacija koju bi primio pri viesatnom sluanju verbalnog opisa iste slike. ato prenos nadaljinu mirne, odnosno pokretne slike postaje vaan )aktor e)ikasnog rada, uenja i zabavesavremenog ovjeka.

7lektro-optikom analizom slike stvara se video signal iji vremenski oblik i spektar zavise kako odsame slike, tako i od postupka analize. *irne slike obino se prenose relativno sporim)ototelegra)skim postupkom &prenos >)aksimila\(, a pokretne, >ive\ slike, prenose se brzimtelevizijskim postupcima.a videotele)onski prenos slike stoji na raspolaganju vrlo ogranien )rekvencijski opseg, pa e zatoanaliza takve slike biti grublja.

a )ototelegra)ski signal vrijede slini zakljuci s tim to su odgovarajue uestanosti znatno nie i tose analiza mirne slike ne ponavlja. bog ovog poslednjeg razloga spektar )ototelegra)skog signala nijediskretan ve je kontinualan.+ada je slika >iva\, tj. kada se raspodjela osvjetljaja na analiziranoj slici mijenja tokom vremena,

dolazi do simultane amplitudske i )azne modulacije svih spektralnih komponenata slike.


10/29

1!. 9iljevi i zadaci uvo4enja kompresije

+odovanje, odnosno kompresija signala je veoma vana oblast digitalne obrade signala.:azlog ovome je ogranien propusni opseg kanala za prijenos govora, slike ili podataka. atosu naunici i ininjeri veoma rano poeli pristupati rjeavanju tog problema. Tome se

pristupilo na vie naina, pa su i razvijene razliite metode kodiranja odnosno kompresije.:jeavanju pitanja smanjenja broja bita u digitalnoj predstavi signala je predmetdugogodinjih istraivanja naunika razliitih struka i usmjerenja i na osnovu njihovogobimnog i plodotvornog rada nastali su mnogi standardi kompresije koji danas omoguuju dase digitalna predstava signala smanji za jedan ili dva reda veliine, odnosno za isti )aktor

poveaju skladini prostori na digitalnim medijima ili kapaciteti telekomunikacijskih mrea, ito je ustvari omoguilo da se naprave tako uspjeni in)ormacijsko-komunikacijski sistemikao to su mobilne komunikacije %#, %.L#i ;#, 4nternet i digitalna TG.

Najvei e)ekat se postie ako se postupak kompresije izvodi odmah nakon postupkadigitalizacije, zapravo u samom korisnikom terminalnom ure/aju koji je na poetku

telekomunikacijske veze a postupak dekompresije na kraju opet u prijemnom korisnikomterminalu koji je na drugom kraju veze. Na ovaj nain zahtjev za potrebnim pojasomtelekomunikacijskog kanala je znaajno smanjen ali se zato pred terminalne ure/aje

postavljaju dodatni zahtjevi. Ca bismo mogli sagledati te zahtjeve analizu postupakakompresije emo posmatrati odvojeno za sve izvorne signale, a prije toga emo navestiosnovne metode i tehnike koje se u tu svrhu koriste.

3ostoji mnotvo razliitih metoda za kompresiju in)ormacijskih podataka, zavisno od prirodenjihovog izvora. #lavni tipovi kompresije podataka koriste sljedee metode?K 3ostupci dekorelacije signala u

-vremenskom i-prostornom domenu, &vremenska i prostorna dekorelacija(,

K pektralna segmentacija signala sa kodovanjem podopsega,K Trans)ormacije &


11/29

1$. @lavna svjetska i regionalna tijela za standardizaciju

tandardizacijom pitanja koja se dotiu telekomunkacija na globalnom svjetskom nivou danas se bavetri nezavisne organizacije, a to su?

!. e4unarodna organizacija za standardizaciju IS &4nternational tandard Organization(,

osnovana !$5X. godine,%. e4unarodna elekrtote


12/29

To su?

!. %vropski komitet za standardizaciju %9S &7uropean ommittee )ortandardization(, po djelatnosti predstavlja analognu organizaciju 4O-uJ

%. %vroposki komitet za standardizaciju u elektronici 9%E &ommite 7uropeen de

Normalisation( odgovara po djelatnosti 47-u.;. Institut za evropske telekomunikacijske standarde %ASI &7uropeanTelecommunication tandard 4nstitut( po djelatnosti analogan radu 4T2T, osnovan!$"". godine, ima zadatak da postavi jednoobrazne telekomunikacijske standarde za7vropu. Na osnovu ovih standarda treba da se omogui povezivanje nacionalnihmrea i osigura kompatibilan rad svih sistema u okviru njih.7T4 ima tri oblasti djelovanja? prvu oblast ine telekomunikacije, drugu inter)ejsizme/u telekomunikacija i in)ormacijskih tehnologija, a treu inter)ejs izme/utelekomunikacija i di)uzije. 7T4 se postavlja kao posrednik izme/u evropskih isvjetskih standarda? nudei evropski prijedlog me/unarodnoj organizaciji &npr. 4T2(ili usvaja evropski standard. #lavne oblasti rada na standardizaciji u 7T4-ju su danas

i najaktuelniji telekomunikacijski programi digitalne mree integrisanih usluga imobilnih telekomunikacija.

1(. Prika)ite SI C sa aspekta mre)e i korisnika njeni< usluga


13/29

1. Prika)ite SIC i model A9PIP protokola Internet mre)e

3rotokol za kontrolu prijenosaE4nternet protokol T3E43 &Transport ontrol 3rotocolE4nternetprotocol(. je paket industrijskih standarda koji omoguava komunikacije u heterogenoj sredinii on zauzima centralno mjesto u standardizaciji interneta. 3ored toga, T3E43 prua usmjerivi,

poslovni mreni protokol i pristup 4nternetu i njegovim resursima. On je postao standardni

protokol koji se koristi za me/usobno povezivanje i zajedniki rad razliitih raunara, te gapodravaju gotovo sve mree.T3E43 podrava usmjeravanje i obino se koristi kao protokol za povezivanje vie lokalnihraunarskih mrea, a zbog svoje popularnosti de )acto je postao standard u toj oblasti.

Eivo

Bplikacijskeusluge

&prijenosin)ormacija(

X BplikativniOdgovoran za upravljanje

komunikacijama me/u

aplikacijama

Z 3rezentacioni3redstavlja oblik prikazivanjapodataka koji se razmjenjuju

L esijskiOdgovoran za dodavanjekontrolnog mehanizma

razmjeni podataka

+rajnje usluge&prijenos

podataka(

TransportniOdgovorana za transportpodataka kroz mreu

; *reni radOdgovoran za transportpodataka kroz mreu,

neovisno o njenom stanju itopologiji

%3ovezivanjepodataka

Odgovoran za prijenos,sastavljanje i kontrolu greaka

!


14/29

OSI/RM

7

6

5

4

3

2

1

APLIKACIJSKI

PREZENTACIJSKI

SESIJSKI

TRANSPORTNI

MRENI

VEZA PODATAKA

FIZIKI

APLIKACIJSKI

TRANSPORTNI

INTERNET

VEZA HOST

MREA

TCP/IP

Nivoa 5 i 6 nema

u TCP/IP modelu

Na slici prikazan je model T3E43 protokola koji se sastoji od etri sloja i njegov odnosprema O4 modelu.

a slike je uoljivo da ni 4nternet mrea nema implementirane sve nivoe re)erentnog modela,ali ova implementacija je najbogatija od svih do sada realizovanih.

4nternet je izbacio nivoe sesije i prezentacije, a iskustvo nas ui da ti nivoi i nisu neophodni ida su rijetko neophodni u praksi.

Wto se tie realizacije objedinjeno dva najnia nivoa to je slabost 4nterneta koja se tokomproteklog perioda rjeavala na razliite naine ali i prednost da se 4nternet mogao realizovatikoristei prva dva nivoa drugih mrenih tehnologija &7thernet, BT*, 4CN, CD(.

16. jesto i uloga Foruma u standardizaciji

*oda najvanije tijelo za stvaranje preporuka koje brzo vode ka standardizaciji BT*tehnologije je upravo ova grupa, )ormirana od proizvo/aa i korisnika. 2stanovljen !$$!,BT*


15/29

K 3rimaoci mogu prihvatiti ili odbiti dolazei poziv od korijena ili poiljaoca, ali ne mogusignalizirati korijenu da se pridrui odzivu.K 3rimalac moe prekinuti poziv.

3osljednja verzija, 2N4 5.' ide jo dalje jer uvodi?

K 2napre/enje kvaliteta usluge.K 3regovaranje o kvalitetu usluga, virtualnim krugovima i virtualnim putevima G3 &Girtual3ath(.K 3rimalac-inicijator pridruuje se pozivu.K #rupno adresiranje.K Codatno, BT* pozivne rutine, ili suelje mrea-vor NN4 &NetFork Node 4nter)aces( u

javnim i privatnim mreama, su pojedinano prouene i napravljene su odgovarajuepreporuke od strane BT*


16/29

1=. snovi postupci kompresije govora i odnos stepena kompresije i kvaliteta

ilj kodiranja govora je predstavljanje govora sa minimalnim brojem bita, uz odravanjekvaliteta percepcije, odnosno prijema.

*etode kompresije govora zahtijevaju poznavanje osobina govora, kako )iziolokih tako istatistikih. 3ored toga, za procesiranje govora, a pogotovo za rad u realnom vremenupotrebno je imati dovoljno snane mikroprocesore, koji obavljaju odgovarajuu obradudigitalnih signala.

+odiranje govora uvijek ukljuuje digitalizaciju koja ima tri koraka?1. uzorkovanje u vremenuJ!. amplitudnu kvantizaciju i$. kodovanje kvantizirani


17/29

3ored kodera talasnog oblika i vokodera, postoje i hibridni koderi koji kombinirajukarakteristike pomenute dvije glavne grupe. lijedea slika prikazuje razlike u kvalitetugovora i proizvedenoj bitskoj brzini navedenih kodera.

Wto se tie odnosa stepena kompresije i kvaliteta, vano je?

kvalitet komprimovanog govora nije isti kod svih algoritama vano je znati ta sve utjee na kvalitet digitalizovanog govora

&kapacitet, vjerovatn blokade,..(

ocjene kvalitete su subjektivne

problemi kroz paketsku mreu &kanjenje, gubitak paketa, eho, jitter(

kvalitet se smanjuje sa poveanjem stepena kompresije

1>. bjasnite kompresijske algoritme u relaciji stepen kompresije5kvalitet govora

3ored kodera talasnog oblika &Fave)orm coders( i vokodera &vocoders - voice koders(,postoje i hibridni koderi koji kombiniraju karakteristike pomenute dvije glavne grupe.lijedea slika prikazuje razlike u kvalitetu govora i proizvedenoj bitskoj brzini navedenihkodera.

lika ? +valitet govora u zavisnosti od bitske brzine za tri tipa kodera

Dibridni koderi alju nekoliko parametara, a tako/er i odre/enu koliinu in)ormacije dobijenekodovanjem talasnog oblika. Ovaj tip kodera govora, koji predstavlja razloan kompromisizme/u kvaliteta govora i e)ikasnosti kodovanja, se koristi u dananjim #* mobilnimkomunikacijama

Od svih razvijenih metoda kodovanja govornog signala, 3* metoda i Ci)erencijalna 3*metoda su najpogodniji za slanje govora preko 43 mrenog protokola. 4T2 je postavio dvastandarda koji speci)ino obra/uju kompresiju govornog saobraaja preko 4nterneta. Tistandardi su #.X%;.! i #.X%$.a.

1 2 6484 16 32,rzina kbEs

Gokoderi

+oderi talasnog

oblika

Dibridni koderri

+valitet

4zvrstan

dobar

prili no dobar

slab


18/29

Oba standarda su bazirana su na BP73 &Blgebraic-ode-7_cited Pinear 3redictionGocoders( algoritmu. 2 sluaju #.X%$, za )ull dupleks prijenos potrebno je samo " kbEs, todaje kvalitet govora koji je teko razlikovati od poznatog tele)onskog govora 3TN mree.

!?. bjasnite pojam psi


19/29

ljudsko uho ne moe uti. Na taj nain dobijemo deset puta manji zapis nego to bi bio u .Fav)ormatu. Geina audio datoteka je kodirana tako da ima bitrate !%" kbEs, to priblinoodgovara zapisu C kvalitete.

Prednosti P$

K tereoK Nia bitska rataK olji zvukK vako moe nabaviti muziku preko internetaK Wansa za nepoznate muziareK :evolucija za muziku scenu? vie albuma staje na jedan C

Eedostaci P$K Cjelimino oslabljen kvalitet zvukaK :edukcija umjesto kompresijeK #ubici za muziku industriju

p$ u internetuK Genekoliko godina vlada pravi bum na *3;-sceni.K 4nternet okruenje zato koristi decentralizovani nije povezan na jedan server( Tools kao

Napster #nutella. Oba poivaju na principu, da s korisnik sa jednim malim, lokalnoinstaliranim programom za pristup, moe povezati u jedan krug ostalih korisnika. 3raenje jeonda skoro nemogue, jer se adrese &43-adrese( i broj korisnika stalno mijenjaju.K


20/29

009 +kratica od engleskog naziva 0dvanced 0udio 9oding +D%F, je audio kodek sgubicima razvijen u suradnji


21/29

+omponente potrebne za prikaz crno-bijele slike, odnosno luminanca &osvijetljenost pojedinihtaaka( u gra)ikom argonu poznatija kao gra1 scale. 3reostale dvije komponentekrominance samo unose boju u ivot slike, no kako je nesavreno ljudsko oko dalekoosjetljivije na razlike tamnoEsvijetlo, mogue je reducirati odre/ene in)ormacije.

Nije potrebno da svaka taka posjeduje vlastitu boju, dovoljno je da svaka etvrta posjeduje

b i r komponente. 3reostale take zaivjet e u koloru interpolacijom boje susjednihtaaka.

br )ormat odvaja in)ormaciju intenziteta od in)ormacije koju dobija od boje. oznaavaintenzitet, r osvjetljenje crvene boje i b za osvijetljenost plave boje.Osvijetljenost je razlika izme/u boje i intenziteta u pi_eluOsvijetljenost zelene boje nije pohranjena u )ajl zato to sa dvije osvijetljenosti &crvenom i

plavom( lahko moemo dobiti odnosno izraunati treu.

3rilikom koritenja :# )ormata, sve tri komponente jednake su veliine &!?!?!(, dok se pribr moe utedjeti na bojiJ ako svaka etvrta taka posjeduje vlastitu boju, omjer br @

komponenti je &5?!?!(, ime dolazimo do prve utede prilikom pohrane slike od pristojnihL'`. Ovaj proces se naziva poduzorkovanje komponenta boje &color subsampling(.

!(. 2oju novinu u odnosu na kompresiju mirne slike uvodi kompresija pokretneslikeJ

4nteresantno je uporediti omjere kompresije koji postoje izme/u razliitih metoda kompresije.Omjer kompresije za *37#-! je priblino !;'?!. *37#-% je koriten za vii kvalitet videa injegovi omjeri kompresije se prostiru od %'?! do ;''?!. 3okretni Q37# &koritenje Q37#-a zakompresiju pokretnih slika bez odstranjivanja temporalne redudancije( ima omjer kompresijeod X?! do %X?! .

tandardni postupci za kodiranje videosignala koriste kombinaciju postupaka kojima se uklanjaprostorna i vremenska redundancija i dodatno, postupaka statistikog kodiranja, koji ne unose gubitke,a temelje se na statistikim svojstvima niza kodnih znakova. Tako npr. *37#-! standardni algoritamkodiranja videosignala kombinira postupke kodiranja s predvi/anjem uz nadomjetanje pokreta zauklanjanje vremenske redundancije, diskretne kosinusne trans)ormacije za uklanjanje prostornereedundancije i kodiranja s promjenljivom duinom kodne rijei za uklanjanje statistike redundancijeniza binarnih znakova.

Novi standardi *37#-5 i D.%Z5 predstavljaju veliki korak naprijed u tehnologiji video kompresije.

Oni nude tehnike koje omoguavaju bolju kompresionu e)ikasnost zbog mogunosti preciznijepredikcije, kao i poboljanu otpornost na greke.Oni pruaju nove mogunosti za kreiranje boljih video kodera koji omoguavaju veu kvalitetu videa,veu brzinu slika, vee rezolucije pri podranim bitskim brzinama &u pore/enju sa prethodnimstandardima(, ili, obratno, istu kvalitetu videa pri manjim bitskim brzinama.*37#-5 i D.%Z5 standardi predstavljaju nekoliko unapre/enja u standardiziranoj tehnologiji videokodiranja, u smislu i poveanja e)ikasnosti kodiranja kao i )leksibilnosti za e)ektivnom upotrebom uirokom spektru tipova mrea i aplikacijskih domena.bog svoje )leksibilnosti, D.%Z5E*37#5-BG je primjenjen u razliitim podrujima kao to su CGCvisoke de)inicije &npr. lu-ra1(, emitovanje digitalnog videa ukljuujui i TG visoke de)inicije, onlinevideo pohrana &npr. ouTube(, ;# mobilna tele)onija, usoftware-ima kao to su 0uickTime,


22/29

!. bjasnite P%@ sintaksu

*37# sintaksa ukljuuje nekoliko razliitih slojeva? Sekvenca. To je najvii sloj u hijerarhijskoj strukturi kodiranja i sastoji se od zaglavlja i

odre/enog broja grupa slika O3, #roup o) 3ictures(. aglavlje sekvence uspostavlja

poetno stanje dekodera kako prethodno dekodirane sekvence ne bi imale uticaja na trenutniproces dekodiranja. Ovaj nivo de)inie? veliinu slike, brzinu slike, oekivane veliine bu))erai brojne druge parametre. Tako/e obezbje/uje mogunost da se de)iniu matrice kvantizerakoje nisu de)ault.

@rupa slika #O3 roup o) 3ictures(. astoji se od jedne ili vie slika, a predstavlja najmanjujedinicu koja moe biti nezavisno dekodirana unutar video sekvence. 3rva slika u svakom#O3 mora biti 4 slika. #O3 se podrazumijeva u *37#-! dok je u *37#-% samo opcionalna.

Slika. Osnovna jedinica u *37# postupku kodiranja. aglavlje slike de)inie tip slike &4, ili3( kao i podruje vektora kretanja u toj slici.

Isjeak slike &slice(. Dorizontalni niz makroblokova. 3redstavlja osnovnu jedinicu zauspostavljanje sinhronizacije izme/u postupaka kodiranja koji se provode na razini bloka imakrobloka. 3rilikom pojave greke unutar slike zbog gubitaka u prenosu, nije potrebnoodbaciti cijelu sliku, ve je iz postupka dekodiranja mogue izostaviti samo isjeak slike inastaviti dekodiranje sa sljedeim ispravno primljenim isjekom slike.

akroblok. Qedinica kompenzacije kretanja, !Z_!Z podruje luminante komponentekombinovano sa odgovarajuim "_" podrujima hroma komponenti.

Blok. Qedinica trans)ormacije, kolekcija od "_" pi_ela.

!6. "ta novo donosi P%@ ( u odnosu na P%@ !J

Osobine *37#-5 su znaajno razliite u odnosu na osobine *37#-! i *37#-% koje speci)icirajukompresione standarde. *37#-5 obezbje/uje standarde za? generaciju multimedijalnih sadraja,mreni inter)ejs za transport i interaktivnosti za korisnike.

*37#-5 predstavlja jedinice audioEvizuelnih objekata &BGO( i komponira ove objekte tako dakreiraju sloene audiovizuelne objekte koji ine audiovizuelnu scenu. Najosnovnija jedinica jenazvana primitivni BGO.

*37#-5 vizuelna speci)ikacija je razvijena da opsluuje iroko podruje aplikacija, bitskih brzina,rezolucija, kvaliteta i usluga. Nadalje ona obezbje/uje brojne modove za kodiranje prirodnog isintetikog videa, a koji omoguavaju pristup objektima na slici ili videu &sadrajno

bazirani pristup(. *37#-5 speci)ikacija ukljuuje jedan ili vie potpunih algoritama dekodiranja, te setalata za dekodiranje.

*37#-5 tretira audiovizuelne aktivnosti i asocirane operacije &ukljuujui kompresiju, dekompresiju,multipleksiranje i sinhronizaciju audiovizuelnih aktivnosti( kao objekte, to je slino objektnoorjentisanom programiranju. bog toga se *37#-5 moe posmatrati kao kon)iguracija, komunikacijai opisivanje klasa objekata.

*37#-5 kodiranje audio objekta koristi alate? za predstavljanje prirodnih zvukova &kao to je govor imuzika( i za sintetiziranje zvukova na bazi struktuirane deskripcije. Ovakva reprezentacija omoguava)unkcionalnosti kao to je npr. skalabilnost. :eprezentacija sintetiziranog zvuka moe biti )ormirana satekst ili instrument deskripcijom &*usical 4nstrument Cigital 4nput(, kao i sa kodiranjem parametara.*37#-5 standardizira kodiranje prirodnog audia na bitske brzine koje se kreu od % kbEs do Z5kbEs. Tehnike parametarskog kodiranja su koritene za najniu bitsku brzinu u podruju izme/u

priblino % kbEs i Z kbEs. +oristi se tehnika kodiranja 7P3 &ode 7_cited Pinear 3redictive( za

srednje bitske brzine izme/u Z kbEs i %5 kbEs. Tehnike kodiranja TE< &Time to )re]uenc1( se koriste zapodruja viih bitskih brzina.


23/29

lika ilustrira video objekt &GO( koji je u bilo kojem trenutku ravni video objekt GO3 &video objectplane(. Gideo koder kodira svaki GO3 odvojeno. GO3 je kodiran u skladu sa dostupnim in)ormacijamao obliku, pokretu i tekstu. +odiranje oblika predstavlja oblik objekta pomou mape pi_ela ili bitmape,koristei binarni ili )ormat sive skale da bi odrao sadrajno baziranu in)ormaciju. 4n)ormacija pokretai teksture moe biti ekstraktovana na nain slian onom koji je koriten u *37#-% ili se mogu koristitinove tehnike kao to je npr. Favelet trans)ormacija. 4n)ormacija kompozicije, takva kao pozicija,orijentacija i dubina video objekta je tako/e osigurana na multiplekseru &*2(.

+orisnik *37#-5 moe uspostaviti interaktivnost sa dekodiranom scenom slijedei dizajn autorascene. *ogue interaktivne operacije ukljuuju?K promjenu take gledanjasluLanja scene navigiranjem kroz scenuNK pomjeranje objekata na razliite pozicijeNK aktiviranje doga/aja sekvence klikanjem na speci&ini objekat- ukljuujui startanje ilistopiranje video tokaNK selektiranje )eljenog jezika kada su dostupne trake sa viLe jezika.

*37#-5 kodiranje video objekta podrava prostornu i temporalnu skalabilnost. kalabilnost

dozvoljava prijemniku da dekodira samo dio bitskog toka i rekonstruie sliku ili sekvencu slika.+ada se pristupa multimedijalnim in)ormacijama preko multimedijalne mree &okruenje sa puno

prisutnog uma, kao npr. mobilne komunikacije(, *37#-5 obezbje/uje elastinost i robusnosnostna greke. *37#-5 podrava audio i video kompresione algoritme u okruenjima sa umom

pri niskim bitskim brzinama &manjim od Z5 kbEs(.

Osobine *37#-5 e omoguiti brojne aplikacije?K +omunikacione sisteme u realnom vremenu, ukljuujui dvosmjernu videokon)erenciju,videotele)on ili jednosmjerne aplikacije, kao npr. nadzorni sistemi.K *obilno raunarstvo &mobile computing(,K adrajno bazirano pohranjivanje i ekstraktovanje koje obezbje/uje pristup digitalnoj video

biblioteci na bazi numerikih atributa ili atributa asociranih sa audio ili video sadrajem.K Oblikovanje videa u tokove na 4nternetu.K +ooperativna vizuelizacija scene koja podrava dijeljenje zajednikog prostora in)ormacija, tako dagrupa ljudi koji tipino rade simultano na distribuiranim lokacijama mogu izvriti spojeni zadatak.K Gisoko kvalitetni broadcast koristei dati propusni opseg.K tudio i TG postprodukcija,K 4nteraktivni )ilmovi, putniki vodii, kompjuterski bazirano uenje, igre proizvedene koristei*37#-5, mogu biti pohranjene na digital video disk da isporue visoko kvalitetne aplikacije.

!. 2oje su osnovne karakteristike komutacije kanalaJ

+od komutacije kanala konekcija se identi)ikuje na osnovu pozicije kanala u prenosnomsistemu ? vremenski slot ulaza se konektuje na vremenski slot izlaza. :adi se o nainuuspostavljenja veze, svojstveno za tele)onsku mreu, za jedan prijenos rezerviran posebankanal, i za vrijeme signala i pauze,prijenos rezerviran poseban kanal, i za vrijeme signala i

pauze, npr. tele)onski razgovor.+omutacija kanala?

komunikacija ima tri )aze?uspostava veze, prijenos podataka i raskid vezeJ prijenosni put namijenjen komunikaciji izme/u izvora i odredita te veze?

o postoji cijelo vrijeme trajanja vezeJo raskida se po zavretku vezeJ

uspostava veze - dodatno kanjenje u prijenosuJ nakon uspostave veze - jedino kanjenje uzrokuje prostiranje signala medijemJ!=. snovne karakteristike komutacije paketaJ


24/29

+od paketskog naina, naina okvira i elijskog naina prenosa komutacija se ostvaruje naosnovu selektovanja labele paketa.

vojstveno za komunikacijske mree, nema uspostave kanala, nemoraju svi paketi ii istimputem. loj prijenosa na prijemu vodi brigu da sloi ispravno pakete u poruku. +odmultimedijskih usluga vano kako paketi idu u vremenu, da nema prekida, za razliku od npr.e-mail poruka.+omutacija paketa?

blokovi podataka ograniene duljine, spremaju se u spremnikeJ mogua dinamika dodjela mrenih resursa vezamaJ nedostatak? mogunost pojave zaguenja u mrei

!>. snovne karakteristike i model PSAE mre)e

Trenutno postoje dvije svjetske telekomunikacione mree? javna komutaciona mrea 3TN&3ublic Fitched Telephone NetFork( i 4nternet.3TN mrea se bazira na komutaciji vodova i radi na osnovu konstantne pojasne irine temalih, ali jednakih zakanjenja. Nudi iroki spektar visoko kvalitetnih govornih usluga.4nternet koristi paketnu mreu koja se bazira na 43 protokolu.

Osnovne karakteristike 3TN-a su?

K Bnalogni pristup, ;''-;,5'' DzJK +omutaciju kanala dvostruke konekcijeJK Wirina opsega komutacije, Z5 kbEs ili ;''-;,5'' Dz za analogne spojeveJK tatinost ili vrlo ograniena aktivnostJK *noge )unkcije sline drugim nosiocima mree? N-4CN uskopojasni 4CN.

Na slici je prikazan model 3TN mree ?

$?. Aerminali PSAE !??? mre)e.


25/29

Terminali su ?

!.


26/29

lika %X.% 3 sa pridruenim komponentama i lokalnom centralom &3TN(.

Blternativno za raunare ova mrea se prvenstveno danas koristi za konekciju na internet,gdje 3TN slui kao tranzitna mrea za sve one koji nemaju )iksnu konekciju na 4nternet.

lika %X.; +onekcija kompjutera na 4nternet preko 3TN

$1. snovne karakteristike tele&ona kao najzastupljenijeg terminala u PSAE mre)i.


27/29

Aele&on2 !"XZ, kada je Ble_ander #raham ell izmislio prvi oblik tele)ona. 3rvi ure/aj se sastoji oddvije baterije smjetene u posebne sobe i spojene sa jednom direktnom linijom. 2kljuenje&aktiviranje( ruice za generiranje struje u jednom od ure/aja proizvodi zujanje u drugom

ure/aju &u drugoj sobi(.Qedan dan, ell-ov asistent je uo ne samo taj signal ve je uo vjerovatno rijei prekotele)ona >#ospodine Iatson, do/ite ovamo trebate mi >. Canas se tele)on vrlo snano razvio.

o)emo rei da se tele&on sastoji iz 3etiri dijela:K Ovono i serijski kondenzatorNK 2uka za sluLalicuNK Broj3anikNK @ovorni krug sa prijemnikom i mikro&onom.

28.1ematski dijagram telefona sa tastaturomOvonovono je ukljueno putem kondenzatora kada prijemnik nije aktivan. +ada je uspostavljen

poziv od strane -korisnika, zvono se putem kondenzatora aktivira alternativnim naponom&otprilike $' G, %LDz( proizvodei signal zvonjenja koji registruje korisnik dolazeeg poziva.2uka prekida3+ada B-korisnik podigne slualicu za uspostavljanje poziva, dolazi do ukopavanja govornogkruga i tastature &zvono je iskopano )unkcijom kuke prekidaa( i dolazi do prenosa signala

biranom korisniku.Aastatura tele&onaTastatura modernog tele)ona je spojena na tonski generatorski elektronski krug koji prenosiotkucane podatke u tonske kodove. vaki od brojeva i svaki od znakova >zvjezdica\ i &[J(kao )unkcionalne dirke su predstavljeni u kombinaciji od dva tona.

Biranjeiranje proizvodi impulse &signale( koji sadre in)ormacije za lokalne centrale. 3renosni krugje zatvoren za vrijeme procesa slanja broja, ali kontakt iskopava govorni krug za vrijemesvake sekvence impulsa. &4mpulsi bi se inae mogli uti kao prekidanje, kao beepu slualici(.+ontakt koji je spojen sastoji se od zupanika i spojena jezika. +ada je biranje pokrenuto,toak se poinje okretati i prekida i zatvora strujni krug. vaki prekid rezultira impulsom i

broj impulsa pokazuje broj biran od strane korisnika. vaki od brojeva )ormira niz impulsakoji je jedinstven i nezavisan od lokalnog prenosa. tariji tele)oni imaju brojanik umjestotastature.@ovorni krug3rimarna )unkcija govornog kruga je prilagodjenje zvunog nivoa dolazeeg glasa, odlazeeg

glasa i tona sa strane. +rug kompresira dva bloka pojaavaa &jedan za pojaanje struje


28/29

mikro)ona i jedan za punjenje slualice i most konekcije do razdvajanja govornog signala kojitrebaju biti poslati ne u mikro)on ve u slualicu.SluLalica2 principu model slualice dizajniran je prema tradicionalnim tehnikama. truja generisana sadolazeim govorom prolazi elektronskim magnetom koji je konstruisan oko stalnog magneta i

spojen u membranu. Oscilacija ili kretanje membrane se trans)ormie u zvune talase koji seregistruju u uhu.

ikro&ontari karbonski mikro)oni su se vremenom mjenjali za savremenije mikro)one.

3rincip )unkcionisanja savremenih mikro)ona je prikazan na slici. Te)lonski )ilm &savremenimaterijal( je razvuen preko )iksirane elektrode. 3okretna elektroda se sastoji od tankemetalne presvlake pokrivajui savremeni materijal. Neregularnost povrine )iksne elektrodeuzrokuje brojne male vazdune praznine koje nastaju izme/u pokretne i )iksirane elektrode.ato se moe rei da se savremeni mikro)on sastoji od brojnih malih pararelno-spojenihmikro)ona. *ikro)on se napaja iz izvora napajanja. +retanje membrane mijenja veliinuvazdunih praznina a otuda i njihovih kapaciteta.

$!. snovna usluga PSAEa.

3TN ima samo jednu uslugu prenosa ? >3TN usluga prenosa\. 2 sluaju prenosa, mreakoristi kanalski nain koji je dizajniran i optimiziran za prenos glasa u intervalu od ;''-;,5''Dz.Najbolji stepen transparentnosti je osiguran kroz dvostruku operacijuJ drugim rijeima, glas&kao i druge in)ormacije( mogu biti preneene simultano u oba smjera.3TN osnovna usluga je prenoenje analognog glasa preko sistema napravljenog od bakrenihica.


29/29

$$. Dodatne usluge PSAEa.

*rea !$Z'-tih koju smo ukratko opisali je znatno razliita od 3TN %''' mrea.Najznaajnija razlika lei u injenici da su dananje mree digitalizovane i u procesu sunapredovanja u veini dananjih zemalja.

Napredovanje tehnike imalo je za rezultat pravljenje 3TN prenosa raznovrsnijih usluga.*nogo vremena je prolo dok su se u mree ukljuile, brojne BEC konverzije i mnogigeneratori sistema signalizacije. :ezultat je iroka varijacija u podeavanju poziva inejednakost kvaliteta prijenosa.Blternativno za raunare ova mrea se prvenstveno danas koristi za konekciju na internet,gdje 3TN slui kao tranzitna mrea za sve one koji nemaju )iksnu konekciju na 4nternet.

Slika : Konekija kompjutera na !nternet preko PS"#

Documents

Upravljanje Kvalitetom I Parcijala - Skripta 2014