Uvod u Historiju i Teoriju Bosanske Književnosti

7/25/2019 Uvod u Historiju i Teoriju Bosanske Knjievnosti

1/22

UVOD U HISTORIJU I TEORIJU BOSANSKE KNJIEVNOSTI

Prof. Elvis Kudumovi

KNJIZEVNOST U BOSNI I HERCEGOVINI OD XV-XIX

KNJIZEVNOST U BIH DO 1463. GODINE

Knjizevnost u Bosni i Hercegovini do 1463.godine

Iako u Bosni ne nailazimo na cjelovite glagoljske tekstove to, ipak, ne treba dabude dokaz slabog razvoja pismenosti u prvim stoljecima nakon Cirila iMedotija. Naprotiv, bosansko podrucje dalo je najstarije sacuvane pisanespomenike. Spomenici pismenosti koji su u novije vrijeme pronadjeni u raznim

nasim krajevima ne samo da dokazuju sirinu i inetenzitet nego jos visepovecavaju starost nase azbuke.


2/22

Moguce je izvrsiti izvjesnu periodizaciju u tokovima bosanske srednjevjekovnepismenosti.

Prvi period traje od nedovoljno jasnih pocetaka u !. stoljecu do druge polovine. stoljeca "vrijeme vladavine #ulina bana$.

#ulinova %Povelja &ubrovcanima% iz '(. godine, istovremeno oznacava krajtog prvog perioda i najavljivanje novih mogucnosti i nastojanja pismenogizrazavanja. Njih ce najbolje iskazati) brojne bosanske povelje, darovnice,

pisama ali i zapisi na marginama "rubovima, krajevima$ knjiga i tekstoviuklesani na nadgrobnim biljezima. Sve vidove stare bosanske "i humske$

pismenosti moguce je grupisati na osnovu njihove *orme i sadrzine ili premanjihovoj konkretnoj namjeni.

Nisu to knjizevni rodovi i vrste u danasnjem smislu rijeci. Ipak, sve sto je tadanapisano u Bosni mozemo prihvatiti kao vid umjetnickog, literalnog oblikovanjaprilika, psihe i naravi jednog vremena kada nije bilo moguce imati knjizevnostkoja bi odgovarala punim estetskim zahtjevima. Pisana djela srednjevjekovnog

bosanskog perioda razvrstavamo "radi bolje preglednosti$ u nekoliko grupa kojecine razni oblici pisane rijeci) povelje, testamenti, pisma, darovnice, zapisi na

prepisanim knjigama i epita*i na steccima. Izuzev prepisa, svi ovi oblici znace iorginalne radove, koji imaju vecu vrijednost od prepisivacke djelatnosti. Bezobzira sto nema karakter orginalnog pisanja prepisivacki rad u srednjevjekovnojBosni ima zasebnu *unkciju i znacaj. +nje, pored ostalog, znak kontinuiteta unasoj staroj pismenosti, a i dobar materijal za utvrdjivanje istorije naseg jezika iortogra*ije. z stara pisma, povelje su sada najvjerodostojniji izvor zarekonstrukciju bosanske istorije od -. do . stoljeca. Prirodno je da ove

povelje nisu imale i knjizevnu *ormu niti im je bio cilj da postignu neki e*ektanknjizevni izraz. smjerene na regulisanje odredjenih drustvenih i politickihodnosa, povelje su pravno/administrativni akti kojii najbolje pokazujuembrionalne oblike drzavne regulative. Stare bosanske povelje samo uslovnodovodimo u vezu sa knjizevnim radom u Bosni. +d povelje #ulina bana iz '(.godine, testamente, darovnica, pisama i drugi spisi pisani su tradicionalnim

stilom bosanskih kancelarija. Bio je to jezik koji je,radi svoje prakticnosti istriktne namjene poprimio uzviseni patetican ton.

Posebno zanimljiv vid stare bosanske pismenosti predstavljaju testamenti"oporuke ili zavjestanja$ mogu se svrstati u posebnu grupu svijetovneknjizevnosti a narocito onda kada nose jace poetske ili misaone poruke.

Stari testamenti nastali u nasim krajevima.

Stari testamenti nastali u nasim krajevima najcesce nose dvije osnovne poruke

testatora) duhovni racun pred Bogom i razgranicenje svojih materijalnih doboramedju nasljednicima.0pita*i i crtezi na steccima su ocit primjer izuzetnog


3/22

likovnog i poetskog izraza. Stecci sve vise postaju objekt istrazivanja radi svojihumjetnickih elemenata. Predstavljaju jedinstveni neponovljiv izraz i vidlikovnog transponovanja zivota i trajnu umjetnicku vrijednost.

ovom periodu knjizevni izraz se najbolje ispoljava u nadgrobnih natpisa imapa i treba ih posebno posmatrati. Bosanski epita*i nastali u srednjevjekovljune odrazavaju u potpunosti duh ni jedne od tri danasnje kon*esije mada pokazuje

preplitanje raznorodnih religijskih elemenata. +vi pjesnicki zapisi u kamenunajcesce nose neke univerzalne poruke,vjecne misli i stavove ogoljelog covjeka,

bespomocnog pred razuzdanom snagom smrti i pred kosmarskim satiranjima uvojnama. +ni uzvikuju i prkose toj istoj smrti i isticu istovremeno cudnu vjeru uneugasivost zivotnih izvora i nebeskih svijetila.

Cesto preuzete setence, siroko rasprostranjene ali i mnogo vise pravi zivotni

detalji koji su zabiljezili jedan trenutak u dugim erama covjekovog trajanja.Bezsumnje, knjizevnost srednjevjekovne Bosne ima, pored ostalog, i umjetnickaobiljezja i znacaj.

KNJIZEVNOST TURSKOG PERIODA

#njizevnost na turskom, arapskom i persijskom jeziku

cetiristoljetnom razdoblju osmanske vladavine u Bosni, od 123. do '4'.

godine, knjizevni rad Bosnjaka razvio se u cetiri razlicita toka)


4/22

. usmeno, narodno pjesnistvo,

-. epistolarna knjizevnost, krajisnicka pisma,

3. knjizevnost na turskom, arapskom i persijskom i

1. alhamijado knjizevnost.

Posebno mjesto u staroj bosnjackoj knjizevnosti pripada knjizevnom radu naorijentalnim jezicima "turskom,arapskomipersijskom$, koja svoj procvatdozivljava u periodu od . do 4. stoljeca, nastavlja sa nesto slabijimintenzitetom u '. i traje do polovine (. stoljeca.

+d 5dnija "umro 141.$ do 5ri*a 6ikmeta "umro(!3.$

7os od prvih dana prihvatanja islama u Bosni, brojni Bosnjaci skoluju se udomacim medresama, zatim u Carigradu. Mnogi od njih, svojim radom, sticuugledna mjesta u orijentalnim islamskim knjizevnostima i nauci.

+stavljajuci po strani teolosku knjizevnost i naucna djela vecinom pisanaarapskim jezikom, te rad na gramatici, leksikogra*iji i historiji, poetskadjelatnost Bosnjaka, najvise na turskom i persijskom, obuvata veliki brojstvaralaca od kojih su neki usli u klasiku ovih knjizevnosti.

8ako, dr. Sa*vet/beg Basagic u svojoj disertaciji %Bosnjaci i 6ercegovci uislamskoj knjizevnosti%, (-., opisuje zivot i rad oko 3! pjesnika i ljudi od

pera, a Mehmed 6andzic je objavio %#njizevni rad bosansko/hercegovackihmuslimana%, (31. godine, u kojoj govori o zivotu oko -!! pjesnika i naucnika.

&r. 6azim Sabanovic, poslije dugo godina rada, uspio je kompletirati%#njizevnost Muslimana Bi6 na orijentalnim jezicima%, koja sadrzi bio/

bibliogra*ske podatke o poznatim i do njega nepoznatim piscima.

Sa*vet/beg Basagic o ovim piscima u svojoj disertaciji kaze)%...pjesnici iz nasih krajeva vecinom cine neki poseban genre na polju turskog pjesnistva. Bez

svake sumnje oni su stajali pod uplivom nase narodne poezije, koja imade toliko obilje turskoj

knjizevnosti nepoznatih pjesnickih izraza i slika. Mjesto da pozajmljuju sve pjesnicke ljepote

od Arapa i Persijanaca, kao sto su to cinili i turski pjesnici, posegnuli bi kat-kad i za bogatom

riznicom nase usmene poezije, pa iz nje u finoj formi izlozili na turskom nasu mnogu

dragocjenu umotvorinu."

+d nekoliko stotina pisaca koji su pisali na orjentalnim jezicima najvise ih jepisalo na turskom jeziku, neki od njih napisali su cjelovite zbirke pjesama"divane$ sto je razumljivo jer je turski jezik bio jezik administracije nove vlasti.


5/22

Mnogo djela napisano je na persijskom jeziku. Persijski jezik je u Bosni i6ercegovini imao tradiciju. Bio je obavezan predmet u mnogim medresama akao klasicni jezik istocne poezije proucavali su ga predstavnici viseintelektualne i *eudalne klase, te pripadnici derviskih redova. Poseban znacaj u

sirenju persijskog jezika imali su dervisi mevlevijskog reda, koji su po tekijamai drugim mjestima citali, predavali i tumacili Mesneviju djelo svoga osnivaca&zelaludina 9umije.

Poetski rad Bosnjaka na arapskom jeziku sasvim je ogranicen. Istina neki odnjih pisali su prozne spise kicenim stilom na ovom jeziku.

Nastalo u jedinstvenom islamsko/orijentalnom krugu, pjesnistvo Bosnjaka naturskom i persijskom jeziku moze se posmtrati kao kulturni *enomen analognohrvatskom latinitetu, tim prije sto je kod ovih pisaca postojala puna svijest o

vlastitom porijeklu i bosanskoj zavicajnoj pripadnosti.

#ao i na turske pjesnike i na vecinu Bosnjaka koji su pisali na orijentalnimjezicima uticala je klasicna persijska knjizevnost, a narocito knjizevni raddvojice velikih perzijskih pjesnika +mera 6ajjama "umro-3.$ i 6a*iza"umro3'(.$.

svojim rubaijama i gazelama "narocitim pjesnickim oblicima$oni su uglavnompjevali, "cesto u misticnom zanosu$, o ljubavi, vinu i zivotnim radostima. 8i

ljubavni, bekrijski i hedonisticki motivi preovladavaju i u orijentalnojknjizevnosti Bosnjaka. :nacajno je da su oni cesto unosili i duh i ton narodneusmene pjesme svoga zavicaja. 8aj narodni duh izvire iz poezije &ervis/paseBajezidagica, iz gazela Muhameda Nerkesije, prisutan je i u ljubavnoj poeziji6abibe Stocevic/9izvanbegovic. Sam 5ri* 6ikmet jednom je kazao da je njegovnarod najveci pjesnik. &akle, nesumnjiv je uticaj sevdalinke u njegovom djelu.

Niz motiva koji se javljaju u ovoj poeziji; ljubav, ljepota i erotika, prosiruju seka hedonizmu, lirsko/bekrijskom zanosu da bi na kraju presao u mistiku. +dljubavi i vina ostaje samo misticno/simbolicna poetska alegorija na putu

priblizavanja Bogu i saznanja Boga, odnosno sjedinjenje s njim.

Poetika ove poezije ima osoben karakter, zasnovana je na poetsko/estetskimprincipima orijentalne poetike koji se razlikuje od evropskih shvatanja poetskeljepote. Sam spisateljski cin predstavlja pojam lijepog u ovoj poetici. njoj stih

je samostalna estetska i sadrzajna jedinica "kao geometrijska arabeska$. +kojednog iskaza u stihu konstituise se nova cjelina. Pjesnicki dozivljaj ne izrazavase neposredno nego putem simbola. I poredjenje se vrsi posrednim putem, bez

poredbene partikule, cime se omogucava viseznacnost, meta*oricnost, a veze

realnog svijeta zamjenjuju se u orijentalnoj meta*or i vezama *antasticnog


6/22

svijeta. +vu poeziju odlikuje kicenost,*antasticna meta*oricnost vezama*antasticnog svijeta.

ALHAMIJADO KNJIZEVNOST I DIVAN

ALHAIJADO KNJI!EVNOST

Pod pojmom alhamijado knjizevnosti podrazumjeva se knjizevnost na narodnomjeziku pisana arebicom.

Naziv je izveden od arapske rijecial adzemije

sto znaci strani, tudji, nearapski. naroda, kod kojih je vladavina 5rapa i islamiziranih 8uraka trajala duzevremena i gdje je knjizevnost na orijentalnim jezicima dosezala do svog zenita,u njenoj sjenci egzistirala je i knjizevnost na narodnim jezicima, pisna arapskim

pismom.

8o se desavalo u Spaniji,


7/22

8o je de*inicija za literaturu nastalu sa osmanskim dvorom koja i nastaje s njim,odnosno pocetkom 8anzimata. +na nije karakteristicna samo za +smanskoCarstvo, zahvatala je i mnogo sire prostore sa lokalnim speci*icnostima.

&ivanska poezija ima svoje zakonitosti kojih su se pridrzavali svi koji su jojpripadali. +na bastini dosta od Iranaca i 5rapa, ne samo u *ormi nego i utematici i leksici. :ato je pisanje ove knjizevnosti od autora zahtijevalo ne samo

poznavanje *ilozo*ije, *ilozo*ije islama, tradicije i historije, nego i perzijskog iarapskog jezika.

I kod nas divanska knjizevnost pocinje dolaskom osmanskih 8uraka i opcenitoislamske civilizacije. Prvi nasi divanski pjesnici su i prvi intelektualciobrazovani u nekom od islamskih centara, prije svih u Istambulu. 8i pjesnici,vec su se u medresama u Bosni susreli sa tom poezijom, a u daljem usavrsavanju

odredjenih znanosti i jezika poceli su i sami pisati. +ni su se tu susreli sa vec*ormiranom turskom divanskom skolom.

8ako prve pjesnike imamo vec u . stoljecu. &ivanska i poezija persijskih iarapskih klasika bila je prisutna i u tekijama, koje se takodje osnivaju u tomstoljecu.

:a divansku poeziju karakteristicno je da je to stvaralastvo visokointelektualnihkrugova i da je njima namjenjeno. 8a poezija puna je arapskih i persijskih

termina i *raza, likova iz tih tradicija, te simbola iz predislamske i islamskeepohe. Stoga je ona, uz vrlo strogu unaprijed odredjenu *ormu, metaririmu,stavljala pred autora i druge teske zahtjeve, ali isto tako i pred citaoca.

Iako je zasnovana pretezno na zasadama islamske religije i tradicije, iako cestoima cisto vjerske teme i motive, ona se ne moze oznaciti kao religijska poezija.

&ivansko pjesnistvo pociva na bejtu "distihu$ koji je zasebna sadrzajna cjelina,poruka, pa se moze izluciti iz pjesme, a da sadrzi svoj smisao i znacenje i da nenarusi arhitektoniku cjeline. &ivan/zbirka te poezije je komponiran po

odredjenim uzusima izadatim vrstama.

Potpun divan sastavljen je iz vise od deset razlicitih zanrova po tematskojhijerarhiji.


8/22

+bavezan dio divana je kasida, koja nema manje od trideset stihova a cestosadrzi preko stotinu. 8u su jos lirske vrste preuzete iz persijske knjizevnostigazel i rubaijja.

Medju ostalim vrstama su jos kit>e "epigrami$, terkibi/ibend u kojem se jednastro*a ponavlja kao re*ren i terdz/ibend gdje se ponavlja posljednji stih.

#ao zasebno pjesnicko djelo a nekad i kao dio divana javlja se mesnevija,pjesma vrlo bogatog tematskog kruga.+na je najcesce vjerska pjesma, kojauzima sadrzaje iz #ur>ana i hadisa, ili opisuje zivot ili smrt PoslanikaMuhammeda a.s.

Ponekad se u divanu nadje i pjesma o gradovima, kao i tarih mada se cescejavljaju samostalno.

&ivan, naravno ne mora da sadrzava sve ove vrste. :apravo su rijetki, a to su oniklasicni, u kojima se mogu naci nabrojane i jos poneka *orma.

JEZIK BOSNJACKE KNJIZEVNOSTI

#ontinuitet knjizevnog stvaralastva Bosnjaka na maternjem jeziku cuvaju vrlobogata narodna lirika i

? 0pika pa i drugi vidovi usmene literarne tradicije. Bosnjacka narodna poezijanastaje i razvija se kao dio sireg epsko/lirskog novostokavskoga prostora nakojem se vremenom uspostavlja neka vrsta poetskog interdijalekta, u naucide*iniranoga kao novostokavska *olklorna koine. 8a koine igra znacajnu ulogu u

pocetnoj *azi stvaranja bosanskoga knjizevnog jezika, a vidan je "mada josnedovoljno istrazen$, udio jezika bosnjacke narodne poezije u tim procesima.

+va poezija govori o vezanosti Bosnjaka za rodno tle i jezik, bez obzira nasnazne veze sa orjentalnom knjizevnom komponentom. +na pokazuje i visokeumjetnicke domete narodnog jezika iz njegove predstandardne *aze i njegovuaktivnu ulogu u ocuvanju kulturnog identiteta.

tom smislu posebno mjesto zauzimaju "i jezicki veoma uspjele$ umjetnicketvorevine kakve su cuvene)

Balade


9/22

!asanaginica

mrt #mera i Merime

evdalinka

$enidba !adzi mailagic Meha

Mada i sama pripada novostokavskoj narodnostvaralackoj matici, ova poezija nasvojevrstan nacin odslikava misljanje razlicitih dijalektskih tipova kojimaBosnjaci pripadaju i postupno govorno stabiliziranje u novostokavskom duhu.

8u je uocljivo prozimanje dviju *izionomija; jedne / zapadnije, i druge / juznije,jezicki progresivnije. #ao najznacajnija dijalektska crta u tom smislu javlja seodnos izmedju ikavizma i ijekavizma, koji je npr. #arakteristican za ikavsko/

ijekavsku evoluciju razlicitih varijanti 6asanaginice. 8u su zanimljive i drugedi*erencijalne odlike, kakve su npr. Neizvrsena i izvrsena nova i jekavska

jotovanja, scakavizam i stakavizam, nerazlikovanje i razlikovanje a*rikantskihparova i sl. 7ezik sevdalinke, mada i sam blizak novostokavstini u odnosu nasvoju dijalektsku osnovicu, otkriva postojanje triju jezickih tipova ove bosnjackelirske pjesme. 8o su zapadni "ili zapadnobosanski$, sredisnji "ili srednjobosanskiu govornom smislu istocnobosanski$ i jugoistocni "ili hercegovacki$.

I jezik najpoznatijih zbirki narodne epske poezije ukazuje na mijesanje razlicitih

dijalektskih svojstava, a u vecem broju osobina postoji podudarnost sanovostokavskom normom @uka #aradzica. +va narodna poezija svojomjezickom gradjom pokazuje kojim su se pravcem razvijale predstandardne *ormeu bosnjackom kulturnom krugu i kako se vrsio proces novostokavskestandardizacijske stabilizacije.

&etaljnim istrazivanjima jezika bosnjacke narodne poezije moci ce se preciznijeutvrditi njegov udio u maticnim knjizevnojezickim tokovima i uticaji koje jeimao na pravce bosanske standardizacije.


10/22

SKICA BOSNJACKE KNJIZEVNOSTI

SKICA ZA PREGLED BONJAKE KNJIEVNOSTI

#ao i u primjeru drugih nacionalnih knjiAevnosti, bonjaka knjiAevnost setakoDer odvija u dva glavna toka, koje ine usmena knjiAevnost, na jednoj i

pisana knjiAevnost, na drugoj strani. obiajeno je da se usmena knjiAevnostrazmatra izvan dijahronijske razdiobe, tj. Aanrovski "lirska pjesma, balada, epska

pjesma, usmena predaja i sl.$, dok je u primjeru pisane knjiAevnosti uobiajenpristup posredstvom dijahronijske podjele "npr. srednjovjekovno, osmansko,austrougarsko, razdoblje izmeDu dva svjetska rata i sl.$, a onda se u okvirusvakog izdvojenog razdoblja dalje vri Aanrovska podjela razliitih vrsta lirske

pjesme, dramskih te proznih oblika "roman, pripovijest, pripovijetka, kratkapria i sl.$.

SM0N5 #N7IE0@N+S8

Bonjaka usmena knjiAevnost zabiljeAena je u raznolikim i razuDenim oblicima,u rasponu od najkraFih "poslovica, zagonetka, pitalica i sl.$ do najduAih "epovi iod preko dvanaest hiljada stihova$. #ao cjelina, bonjaka usmena knjiAevnostse moAe dalje dijeliti na onu koja je oblikovana stihom, na jednoj, te onu u prozi,na drugoj strani. Prvu skupinu djela oblikovanih stihom ine razliite vrste lirske

pjesme, drugu balade i romanse, a treFu bonjaka epika. Bonjaka usmenaknjiAevnost u prozi moAe se podijeliti na) prie o Aivotinjama, bajke,novelistike, aljive i druge prie sa izrazitim crtama *abuliranja, na jednoj, telegende, predaje i anegdote te druge kratke prozne oblike u kojima *abula nijerazvijena "npr. poslovica i vic$, na drugoj strani.

LIRSKA PJESMA

MeDu lirskim vrstama bonjake usmene knjiAevnosti posebno se izdvajaljubavna pjesma sevdalinka "prema turcizmu sevdah / ljubav, ljubavna eAnja,zanos$, nastala u sredinama veFih i manjih gradskih sredina oblikovanih podistonjakim utjecajem, nakon propasti Bosanskog kraljevstva i padasrednjovjekovne Bosne pod osmansku vlast. sevdalinci je dolo do

plodotvornog spoja istonjakih elemenata sa zateenom slavenskom tradicijom. muzikom pogledu je to vidljivo u proAimanju starobosanskog poravnognapjeva sa raliitim melizmima i tzv. prekomjernom sekundom. NajeFi oblicistiha u sevdalinci su epski "nesimetrini$ deseterac, simetrini i nesimetrini

osmerac, jedanaesterac, trinaesterac te lirski "simetrini$ deseterac, obino urasponu od do stihova. Melostro*u, tj. oblik pjevane stro*e, odlikuju


11/22

raznoliko izmjenjivani pripjevi. Pjevana je u razliitim prilikama, bez muzikepratnje ili uz pratnju saza te u novije doba harmonike. Sevdalinka je naupeatljiv nain izrazila osjeFanje ljubavne radosti, snovite eAnje ili treperavogiekivanja susreta sa voljenim biFem, ali i ponor beznaDa i ljubavnog oajanja

te osjeFanje bezizlaza, usljed neostvarene ili neuzvraFene ljubavi, vjerolomstva iiznevjerenog oekivanja. Posebnu odliku sevdalinke ine lokalna obiljeAja) ubrojnim primjerima ova je pjesma zapamtila sasvim odreDene pojedince,djevojke i mladiFe koji su ljepotom, drAanjem ili ueFem u zgodama okoaikovanja privlaili paAnju usmenih lokalnih pjesnika. avi jednom u

pjesmu, ove su linosti zapoinjale svoj %novi Aivot%, u zamrenom toku koji jenajeFe teko pratiti) junaci opjevanih zbivanja potiskivani su novim zgodama,koje su imale svoje vedre ili tuAne sudionike. Najranija vijest o sevdalincivezana je za drugu polovicu G@I st., ali je ova pjesma vjerovatno nastala joranije. Sevdalinka je plodotvorno odjeknula i u lirici bonjakih pjesnika novijegdoba "BaagiF, HatiF, ikiF, 6umo i dr.$. +d ostalih lirskih vrsta zavrjeDuju

paAnju pjesme uz rad, svadbene, uspavanke i aljive. Pjesme uz rad pjevane suuz Aetvu Aita, uz rad oko kukuruza, duhana, vinove loze, maslina. Jule su se nazajednikim poslovima "mobama$ kada je trebalo plodove ljeta pripremiti za

jesen i zimu. Svadbene pjesme pratile su razliite dijelove svadbenih obiaja, uskladu sa islamskim Aivotnim naelima i praksom "uz kretanje svatova, uztraAenje nevjeste, uz krnanje mlade, uz svoDenje mladenaca i sl.$. 9aznovrsnuskupinu bonjakih lirskih pjesama ine uspavanke. Pjevane nad djetetom u

beici, izraAavale su materinsku Aelju za sprjeavanjem uroka i posvemanjim

zatiFavanjem eda. Na raznovrsnost uspavanki ukazuju veF i razliiti oblicistiha kojima je spjevana) sedmerac, simetrini i nesimetrini osmerac, epskideseterac. Kaljive pjesme spadaju meDu one lirske vrste koje su slabije biljeAenei opFenito manje prouavane. :natnu rasprostranjenost u bonjakoj srediniimale su pjesme u kojima smijeh izvire iz veselih zgoda koje izaziva nespretnimladiF u silnoj Aelji da se to prije naDe u blizini drage. @edrim humoromodlikuju se neke aljive pjesme u kojima smijeh izaziva nakaradno prikazivanjesupruga. 7edan broj aljivih pjesama zasnovan je na %dogaDanju nemoguFeg%.:bivanje u nekim aljivim pjesmama slikovito je preneseno u Aivotinjski svijet.

Kaljivim pjesmama pripadaju takoDer one koje su odrasli pjevali maloj djeci ucilju uveseljavanja i zabave. :apravo su ove pjesme dio igre i za njihovo

potpunije razumijevanje neophodan je opis koji objanjava tok igre i mjestopjesme u njenom toku

BALADA I ROMANSA


12/22

Balada i romansa prisutne su u bonjakoj usmenoj knjiAevnosti u raznolikim irazuDenim oblicima. 8ermin balada uva sjeFanje na vezu ove pjesme sa plesom"prema tal. balare / plesati$ uz koji je u zapadnoevropskim knjiAevnostima

pjevana. bonjakoj baladi plesu odgovara Aensko kolo, u kojem je pjevana

poravnim napjevom, najeFe bez pripjeva i melizama svojstvenih sevdalinci.Bonjaka usmena balada oblikovana je najeFe stihom desetercem, uglavnomepskim "nesimetrinim$, rijetko lirskim "simetrinim$, te osmercem "mnogoeFe simetrinim nego nesimetrinim$, kao i trinaestercem, u rasponu od

petnaestak do preko dvije stotine stihova. Aenskom dijelu repertoara pjevanaje na sijelima u kolu i mimo njega, skupno i pojedinano "ponekad uz okretanjetepsije kao pratnju$. mukom dijelu repertoara pjevana je obino uz pratnjusaza, a u novije doba harmonike, pa i violine. S obzirom na tematski raspon,

bonjaka balada moAe se podijeliti u est skupina, s moguFnoFu daljnjepodjele) o djevojci zle sreFe, o smrFu rastavljenim dragim, o zlosretnoj nevjesti,o nesretnim supruAnicima, o ojaDenim roditeljima, o razliitim sukobima u

porodici. Stradanje smrFu rastavljenih dragih / u kojoj tragino zbivanje izazivamaterino nametanju sinu nevoljene nevjeste / jedna je od najomiljenijih tema u

bonjakoj baladi, o emu svjedoi vie desetina zabiljeAenih varijanata, ukojima se smjenjuju imena dragih "+mer i Mejrema, Mujo i 5jkuna, Mehmed iLata i sl.$. BrojnoFu se izdvajaju takoDer pjesme iz treFe skupine, o tzv.smrznutoj nevjesti, koja na putu u novi dom prolazi kroz oluju i susnjeAicu, kao

predskazanje ledenog doeka u mladoAenjinoj kuFi, koji za nju bude koban. #aoi u primjeru sevdalinke, lokalna obiljeAja ine jednu od glavnih odlika bonjake

balade i predstavljaju njezinu osobenost) znatan dio ukupnog bonjakogbaladinog pjevanja vezan je za nekoliko pjesama sa lokalnim obiljeAjima, kojepredstavljaju pjesniko uoblienje odreDenih mjesnih ili pokrajinskih zbivanjakoja su privukla paAnju usmenih pjesnika, hroniara i oevidaca. 8eme kao tosu pogubljenje braFe MoriF ili na smrt osuDenog Ibrahim/bega "#usture$ / uusmenoj predaji %ha*iza #usture% / u Sarajevu, te pogibija 6i*zi/bega umiiFakod Bijeljine bile su toliko privlane da su prenoene zauDujuFe dugo te dalekood zaviaja pjesme. 8u spada i jedan broj manje rasprostranjenih lokalnih

pjesama, a ovoj skupini pripada svakako najznamenitija bonjaka i

juAnoslavenska balada opFenito / 6asanaginica "441$, koja pjeva o nekojdavnanjoj obiteljskoj tragediji u bonjakoj aginskoj porodici, a sukob junaka unjezinoj osnovi tragian je nesporazum meDu supruAnicima, koji, u skokovitojradnji tipinoj za veFinu balada, neodgodivo vodi raspletu.@iestruko jezanimljiva za prouavanje bonjake balade pjesma o pogibiji sarajevskih

janiarskih prvaka MoriFa, 6adAi Mehmeda i Ibrahim/age, kolovoDa bune izsredine G@III st., koja u neprekinutom usmenom prenoenju Aivi dulje od dvastoljeFa, a o opjevanom dogaDaju sauvane su i usmene predaje, i svjedoenjaljetopisaca/savremenika, i pjesniki zapis u obliku tariha na turskom jeziku.

9omansa je pjevana na slian kao i balada, ali vedrijim napjevom, a uobliena jenajeFe epskim desetercem te trinaestercem, sedmercem i jedanaestercem, u


13/22

manjem rasponu stihova od balade. 8ematski se moAe podijeliti u etiri skupine)o nestanom i preduzimljivom momku "djevojci$, o ljubavnom nadgovaranju, ostrasnom susretu, o ljubi u nevjeri. @edrina je temeljna crta bonjake romanse.

Na drukiji nain od balade, koja u Aalobnom tonu pjeva o stradanju pojedinca,

izazvanom traginom osjetljivoFu, razliitim strastima i osjeFanjima iliizvanjskom silom / romansa vedro, esto i sa humorom i raspusno, pjeva oljubavi koja pobjeDuje. &oAivljaj svijeta zato je u romansi opFenito vedriji negou baladi, za ije junake nema izlaza ni izbavljenja. 9omansa pjeva o ljubavirazdragano i poneseno, izriuFi na taj nain i pohvalu Aivotu. jubav, tanijeljubavna igra, u romansi je shvaFena kao vrhunaravni smisao Aivota.

EPSKA PJESMA

Najstariji poznati sloj bonjake epike vezan je za prostor srednje Bosne, nakojem izrasta njezin sredinji junak, erzelez 5lija. oblikovanju epskogerzeleza znaajno uestvuje historijski


14/22

svi / i na %turskoj% i na %kaurskoj% strani / znadu da je 8ale jedan i jedinstven.Neponovljiv. Nepodmitljiv i nepotkupljiv. Smijean i straan istovremeno.Nehajan prema sebi i svome i nesebian do samozaborava. Istinski plemiFmilosrDa koji sve dijeli i sebi ne ostavlja nita. NajveFi bekrija bonjake

usmene epike. Keret do urnebesa i pogubno istinoljubiv u isti as. 5li nadasve,8ale je neumorni veseljak i aljivdAija / %au nae narodne pjesme%, kako jeprimijetio 8ordinac, tj. pokreta i glavni junak svih urnebesnih lakrdijakrajinikog etovanja. #ralj smijeha, bez podsmijeha, osim na vlastiti raun.7unak %bajatijeh leDa% "9. &uriF$, koji moAe ponijeti i podnijeti to drugi nemogu, to je uzrok njegovog dubokog urastanja u tlo pukog kazivanja. iko izapadnobosansko krajite takoDer je pjesniki zaviaj mlaDeg razvijenog sloja

bonjake epike, iji su naizrasliji junaci Mustaj/beg iki i braFa 6rnjice, prijesvega Mujo i 6alil. Neosporni zapovjednik bonjakog krajinikog etovanja,Mustaj/beg iki je u svom epskom liku objedinio osobine i saAeo ugled ivojniku slavu nekoliko bihaFkih kapetana, od razdoblja s kraja G@I dovremena Mustaj/bega 6asumoviFa iz druge polovice G@II stoljeFa ".ButuroviF$. oblikovanju epskog Muje 6rnjice vaAan udio je po svemu sudeFidao neki Musta*a 8uraloviF, koji se spominje u carskom *ermanu upuFenomMehmed/pai @ui, povodom burnih dogaDaja u #rajini 234. meDu estericom#rajinika ije je glave sultan traAio, povjerovavi da su oni prilikom uzimanjaotkupa za jednog uglednog suAnja prisvojili etrdeset hiljada groa. MeDutim,naspram oskudnog Aivotopisa historijskog pretka Muje 6rnjice, stoji u narodnojtradiciji, u usmenoj predaji, raskona epska biogra*ija ovog junaka, opjevanog u

velikom broju krajinikih pjesama. Sauvane su predaje o 6rnjiinu porijeklu,dolasku u #rajinu, obznanjivanju junatva, neranjivosti olovnim metkom,

pogibiji napadom iz potaje, iz busije. #ao i drugi znameniti epski junaci, Mujoima udesnog, nepobjedivog konja, iji se tragovi, zajedno s tragovima njegovakoplja, pokazuju s koljena na koljeno, zna se za njegovu kulu u #ladui, njegov

bunar, njegov grob u Petrovoj gori i slino, sve to u znaku njegovih opjevanihpothvata, u kojima je esto u drutvu svoje braFe i drugih krajikih epskihjunaka. egendarno je premoFno odnijelo prevagu nad historijskim, pjesma jeprekrilila zbilju, epski je junak / ponijevi sjeFanje na historijsku linost / u

brojnim pjesmama bezbrojnih neznanih usmenih pjesnika proAivio svoj %noviAivot%, bujna predaja, a ne tura povijest roji asocijacije kada se spomenenjegovo ime. @isok stupanj samosvojnosti bonjake epike, kao vaAne etape urazvoju ukupne balkanske epike, utvrdio je niz glasovitih istraAivaa ustoljetnom slijedu, od L. #raussa i . MarjanoviFa, preko M. Murka,


15/22

tragu istraAivanja koja joj prethode, iznijela miljenje da je duAina vrijednosnaosobenost kojom se bonjaka epika izdvaja na balkanskom prostoru, da je

primanje islama bitno utjecalo na oblikovne tokove ovog pjesnitva, na njegovobolje uvanje starobalkanskih tradicijskih obiljeAja, da je ueFe Bonjaka u

drutvenom Aivotu velike +smanske carevine njegove sadrAaje uiniloraznovrsnijim, posebno one vojnike, od znaaja za epiku, to je doprinijelo%ratnikom obiljeAju najstarijih slojeva usmene epike Bonjaka% i konanom

prevladavanju %tipa krajinike epike, tj. epike etovanja, mejdana, okraja%.Jinjenica da je najveFi broj bonjakih epskih pjesama zabiljeAen u drugoj

polovici GIG st., u vrijeme kada su se %Bonjaci nali u bespuFu i sigurno znalida nemaju zajedniki put sa +smanlijama%, utjecala je na dulji vijek bonjakeepike i bitno djelovala na njen daljni razvoj. :ahvaljujuFi injenici o bujnomAivotu bonjake epike u vrijeme kada je u drugim nacionalnim knjiAevnostimana balkanskom prostoru i ire bila sasvim na izmaku, bilo je moguFe daistraAivai potraAe u radu sa pjevaima iz Novopazarskog sandAaka, %Aivim6omerima%, odgovor na %homersko pitanje%. 8ako je tridesetih godina ovogastoljeFa te nakon zavretka &rugog svjetskog rata na podruju NovopazarskogsandAaka i drugdje zabiljeAena obimna epska graDa koja je posluAila 5.B.orduza razradu %teorije *ormule% o Aivotu epike u danas veF svjetski znamenitojknjizi 8he Singer o* 8ales "Pjeva pria$. SaAimanje rezultata obimnih idugotrajnih istraAivanja pokazuje da bonjaka epika na balkanskom prostoru

predstavlja %sloAenu i slojevitu epsku cjelinu% ".ButuroviF$.

USME! "#$%!

smena proza Bonjaka moAe se podvesti pod uobiajenu knjiAevnoteorijskupodjelu na prie o Aivotinjama, basne, bajke, novele, aljive prie, predaje,poslovice... odnosu na ovu vrstu umjetnosti rijei drugih naroda na istomprostoru, bonjaka usmena proza odlikuje se nekim crtama koje su posljedicaizravnog uticaja islama, s jedne, te upliva usmene knjiAevnosti islamskih narodasa kojima su Bonjaci dolazili u dodir) 8uraka, 5rapa, Iranaca, s druge strane.+vaj je utjecaj ostvarivan u dva toka) izravnim doticajima / na putovanjima, navojnim pohodima, u trgovakim poslovima, te posredstvom pisane knjiAevnosti,iji su prenosioci i tumai bili obrazovani pojedinci koji su uili turski, arapski i

perzijski jezik, pripremajuFi se za razliite vjerske, upravne i vojne sluAbe uBosni ili drugdje u +smanskom carstvu. +sim pozajmica na motivsko/tematskom planu, utjecaji su vidljivi i na razini likova, gdje je posebnoupeatljiv primjer sa poznatim junakom turske aljive prie, Nasrudin 6odAom,koji je urastao u bonjaku usmenu prozu, poprimivi neka obiljeAja likova

aljive prie iz usmenog naslijeDa nove domovine, iz raznolike graDe prianja oHeli, Hosi i drugim aljivim junacima bonjakog usmenog pripovijedanja.


16/22

Bonjaka usmena proza opFenito je nedovoljno istraAena kao cjelina.nitaristiko shvaFanje o %nedjeljivosti korpusa% i nemoguFnosti izdvajanja

pojedinih nacionalnih tokova na podruju usmene knjiAevnosti najveFeg dijelajuAnoslavenskog prostora imalo je posebno zahvalno tlo kada je rije o usmenoj

prozi.


17/22

crkvenoslavenskom jeziku bosanske recenzije, s rijetkim elementima Aivognarodnog govora, zatim povelje, darovnice, kao znaajan izvor diplomatske

pismenosti u kojima je njegovan narodni govor, te epita*i i zapisi, u kojimagotovo potpuno prevladava narodni jezik, kao i lijepa knjiAevnost, takoDer

pisana narodnim jezikom. Crkvene knjige uglavnom sadrAe prijevode Novogazavjeta "evanDelja$, apostolska djela, novozavjetne poslanice i apokalipsu. jeziku i pravopisu vide se tragovi iz kojih se moAe zakljuiti da je rije oprijepisima iz starih glagoljskih predloAaka, a mjestimice u njima probija Aivinarodni govor. Najstariji su 6valov zbornik, pisan 1!1. za 6rvoja @ukiFa,Mletaki zbornik iz sredine G@ st., koji je gotovo istovjetan s 6valovim,:bornik krstjanina 9adosava iz druge polovice G@ st., pisan za krstjanina


18/22

Prvi, velik tok bonjake knjiAevnosti ovoga razdoblja obuhvaFa knjiAevnost naturskom, arapskom i perzijskom jeziku, koja se u znatno slabijem rukavcu

produAuje i u austrougarsko razdoblje. @elik broj pisaca "preko 3!!$ okuavao seu razliitim knjiAevnim vrstama, najeFe u stihu, koji je u istonjakim

knjiAevnostima bio razvijeniji kao oblik izraAavanja, ali i u prozi, koja je meDubonjakim piscima bila najzastupljenija u ljetopisu i u putopisu o odlasku nahadA. #njiAevnost na orijentalnim jezicima, oblikovana uglavnom u tradicijiistonjakih literature, nastajala je najveFim dijelom na tlu Bosne i tematski jeza nju esto veoma vezana "epigra*ika, pjesme o gradovima, ljetopisi u kojimasu biljeAeni znaajni dogaDaji, putopisi s opisom bosanskih i stranih gradovakroz koje su hodoasnici prolazili$. :a rodno tlo njezinih spisatelja ovuknjiAevnost veAe i vidljiv rodoljubiv i domovinski ton te ponegdje utjecajusmene knjiAevnosti maternjeg jezinog izraza. :naajniji predstavnici) Nihadi"umro oko '4$, liriar i epigra*iar; &ervi/paa BajezidagiF "oko 2!/2!3$,

pjesnik rodnog Mostara i ljubavni lirik; MedAazi "u. 2!$, pjesnikprigodniarske lirike; amekani "u. 2-1$, pjesnik mistine lirike; Nerkesi"(-/231$, ljubavni lirik i pjesnik rodnog Sarajeva; 8alib "u. 241$, pjesnikljubavne lirike; 9eid "oko 2! / oko 4$, epigra*iar; Levzi Blagajac "u.414$, pjesnik Bulbulistana na perzijskom jeziku; 6uremi "G@III st.$; SabitAianin "u. 4-$, divanski pjesnik; Mejli "43/4'$, plodni epigra*iar i

pjesnik Sarajeva; Mula Musta*a Baeskija Kevki "43/'!($, pjesnik iljetopisac Sarajeva; 6adAi 7usu* 6livnjak "kraj G@I / sredina G@III st.$,

putopisac; Sirri "4'/'14$, mistini pjesnik; 6abiba StoeviF "'1/'(!$,

pjesnikinja koja je u progonstvu u 8urskoj sastavila jedan divan pjesama; Ladil/paa Keri*oviF "'!-=3/''-$, divanski pjesnik iji se stihovi u najveFoj odnosena ljude, dogaDaje i lokalitete u Bosni; 5ri* 6ikmet "'3(/(!3$, samosvojna

pjesnika pojava, nepoFudna osmanskom sistemu, %posljednji turski klasik%.

&rugi, znatno slabiji tok bonjake knjiAevnosti u osmanskom razdobljupredstavlja alhamijado knjiAevnost, tj. knjiAevnost oblikovana na maternjemjeziku Bonjaka, a dobrim dijelom pisana na arapskom pismu prilagoDenombosanskom jeziku.


19/22

Mehmed/aga Pruanin "G@II=G@III st.$, moralno/pouni i satirini pjesnik;9azi "u. 4'2$; Seid @ehab Ilhamija "u. '-$, buntovni i satirini pjesnik;5bdurahman Sirri "u. '14$, pjesnik su*ijskog usmjerenja; mihana Juvidina"4(/'4!$, pjesnikinja %na narodnu%; Musta*a Liraki "44 / poslije '-4$,

pjesnik i ljetopisac; Lejzo So*ta "GIG st.$, pjesnik ljubavne lirike.#onano, u osmanskom razdoblju uobliena je na bosanskom jeziku vrstaepistolarne proze koja je naporedna sa bonjakom usmenom epikom, a izrazom

predstavlja produAetak govornog jezika i pisma srednjovjekovne Bosne.Sauvana je u obliku krajinikih pisama, u kojima je / kako je to ustanovioM.9izviF / prisutno %epsko raspoloAenje, suparnika dogaDajnost i junakaFudorednost%. Bonjaki zapovjednici u osmanskoj sluAbi pisali su ova pisma

bosanicom na bosanskome jeziku, koji Fe se koristiti kao diplomatski i naosmanskom dvoru i upuFivali ih preko tadanje bosanske granice, hrvatskimasnicima u sluAbi 5ustrije i @enecije, zagrebakim kanonicima, mletakim

providurima, uskokim starjeinama u mletakoj sluAbi, dubrovakim vlastimate plemenskim glavarima u Crnoj


20/22

!US*#$U+!#SK$ #!%&$B)'E

Nakon Mehmed/bega #apetanoviFa jubuaka "'3(/(!-$, koji svojimzbornicima "Narodno blago, Istono blago, I/II$ predstavlja spoj prosvjetiteljstvai romantizma i nastavak knjiAevnih teAnji iz osmanskog razdoblja, javljaju se

prvi pjesnici koji su objavili zbirke pjesama na bosanskom jeziku. veFine jevidljiv utjecaj usmene lirike i istonjake poezije, a u nekih se oituju evropska

pjesnika strujanja na prijelomu stoljeFa.


21/22

#rvava nagrada$; Salih #avazoviF "'43/(13$; 6usein ogo &ubraviF "''!/(2$. ovo razdoblje pada i pokretanje prvog bonjakog knjiAevnog asopisa"Behar, (!!$, a zatim i drugih "


22/22

Provincija u pozadini i dr.$; 5lija Nametak "(!2/l('4$, pripovjeda u ijim jenerijetko veristiki intoniranim prozama sauvana opora i dokumentarnoupeatljiva slika bonjakog sela i bonjakog drutva opFenito "pripovijetke&obri Bonjani, :a obraz$; 0nver JolakoviF "(3/(42$, pripovjeda lirske

vokacije u slikanju prolog "roman egenda o 5lipai$; :ija &izdareviF "(2/(1-$, koji je u svojim pripovijetkama dao proAivljenu sliku bonjake kasabe. drami se u jednom toku nastavlja tematska orijentacija iz prethodnograzdoblja, s teAitem na obradi povijesnih likova, ali se javlja i mlaDi naratajdramskih pisaca koji se okreFu temama iz savremenog Aivota, iji su glavni

predstavnici 5hmed MuradbegoviF "Na BoAijem putu, Majka, Bijesno pseto idr.$, 6usein ogo &ubraviF "''!/(2$, koji nastavlja komediogra*sku liniju

bonjake knjiAevnosti iz austrougarskog razdoblja; 9asim LilipoviF "(!(/('3$, koji u ovom razdoblju objavljuje pozorine %komade s pjevanjem%. zasopise

Documents

Uvod u Historiju i Teoriju Bosanske Književnosti