vjesnik bukovica 2-2009:vjesnik lukaË 1-2006 vjesnik br2.pdfVodotoci i kanali I i II reda pripadaju osnovnoj kanalskoj mreæi, a kanali III i IV reda detaljnoj kanalskoj mreæi Tablica

Godina XIV

1

©pi�iÊ Bukovica, 09.04.2009. godine Broj 2

Sluæbeni vjesnikOpÊina ©pi�iÊ Bukovica

S a d r æ a j27. Izmjene i dopune Prostornog plana ure�enja OpÊine ©pi�iÊ Bukovica

Na temelju Ëlanka 100. Zakona oprostornom ure�enju i gradnji (NN 76/07) ite Ëlanka 39. Statuta opÊine ©pi�iÊ Bukovica(Sluæbeni vjesnik opÊina ©pi�iÊ Bukovicebroj 02/06 I 05/06), OpÊinsko vijeÊe OpÊine©pi�iÊ Bukovica na 38. sjednici odræanoj08.04.2009. godine donosi

ODLUKUO DONO©ENJU IZMJENA I DOPUNAPROSTORNOG PLANA URE–ENJA

OP�INE ©PI©I� BUKOVICA

I. TEMELJNE ODREDBE

»lanak 1.

Donose se Izmjene i dopune Prostornogplana ure�enja OpÊine ©pi�iÊ Bukovica (u

daljnjem tekstu PPUO) u granicamaobuhvata odre�enim planom �iregpodruËja i kartografskim prikazima ovogPPUO veliËine107,94 km2.

»lanak 2.

Izmjene i dopune PPUO sadræane su ujednoj knjizi, koju je izradio struËniizra�ivaË Vtc-projekt d.o.o. Virovitica isastavni je dio ove Odluke.

»lanak 3.

Izmjene i dopune PPUO sadræe:

TEKSTUALNI DIO

GRAFI»KI DIO

mjerilo1. Kori�tenje i namjena povr�ina 1 : 250002. Infrastrukturni sustavi 1 : 250003. Uvjeti za kori�tenje, ure�enje i za�titu prostora 1 : 250004.1.a. Gra�evinsko podruËje naselja ©pi�iÊ Bukovica-sjever 1 : 50004.1.b.Gra�evinsko podruËje naselja ©pi�iÊ Bukovica-jug 1 : 50004.2. Gra�evinsko podruËje naselja Bu�etina 1 : 50004.3. Gra�evinsko podruËje naselja Lozan 1 : 50004.4. Gra�evinsko podruËje naselja Novi Antunovac 1 : 50004.5. Gra�evinsko podruËje naselja OkrugljaËa 1 : 50004.6. Gra�evinsko podruËje naselja Rogovac 1 : 50004.7. Gra�evinsko podruËje naselja Vukosavljevica 1 : 5000

�SLUÆBENI VJESNIK� Broj 2Strana 2

II IZMJENE I DOPUNE

»lanak 4.

U Prostornom planu ure�enja opÊine©pi�iÊ Bukovica (Sl. vjesnik broj 2/04) upoglavlju I Obrazloæenje 1. Polazi�ta 1.1.2.Prostorno razvojne i resursne znaËajke1.1.2.3. PodruËja preteæitih djelatnosti uodnosu na prirodne i druge resurse g)©umarstvo mijenja se i glasi:

Na podruËju opÊine ©pi�iÊ Bukovica�umskim zemlji�tem upravljaju Hrvatske�ume d.o.o., Uprava �uma PodruænicaBjelovar, ©umarija Virovitica.

Gospodarske .�ume garancija sustabilnosti ekosustava na povr�inama �umakojima gospodari trgovaËko dru�tvoHrvatske �ume d.o.o., ali i �ire. Njima segospodari prema propisima osnovagospodarenja koje su izra�ene u skladu sZakonom o �umama, Zakonom o za�titiprirode, Zakonom o lovu i svimpodzakonskim aktima koji proizlaze izZakona o �umama. tako�er je svaka osnovagospodarenja uskla�ena s OsnovompodruËja, a u osnovu su ugra�eni Uvjetiza�tite prirode dobiveni od Ministarstvakulture, Uprave za za�titu prirode, izra�enina osnovi struËnih podloga Mjera za�titeprirode, Dræavnog zavodu za za�tituprirode. Osnove gospodarenja obnavljajuse svakih 10 godina, a prije pregleda odstrane Komisije Ministarstva regionalnograzvoja, �umarstva i vodnog gospodarstvasvaka osnova daje se na javni uvid uzzavr�nu javnu raspravu i prema potrebitumaËenje svakog dijela osnove. Premanavedenim strogim podlogama mjeraza�tite prirode izra�enih od straneDræavnog zavoda za za�titu prirode, svakaosnova gospodarenja sadræi i popis svihzakonom za�tiÊenih biljnih i æivotinjskihvrsta.

Na podruËju OpÊine postoje dvijegospodarske jedinice: “VirovitiËkaBilogora“ i “Suhopoljsko-VirovitiËke�ume“.

©ume VirovitiËke Bilogore prostiru se naprostoru k.o. ©pi�iÊ Bukovica na 1442,40ha, k.o. Vukosavljevica na 964,13 ha, �to jeukupno 2406,53 ha.

Ove �ume prostiru se na brdovitomterenu Bilogore, koji su karakteristiËni podugom razvo�enju, kose su blage i priliËnodugaËke, a doline dugaËke i prostrane.Manji jarci su priliËno usjeËeni i strmi. Naovom terenu dolaze sve ekspozicije, anajzastupljenije su sjeveroistoËne isjeverozapadne. Inklinacije se kreÊu odblagih do strmih strana nagiba i do 30stupnjeva. Prema visinskojrasprostranjenosti �ume ove gospodarskejedinice pripadaju svezi bukovih �uma, sazajednicom bukve s dlakavim �a�em. Uokviru ove zajednice izluËena je varijanta sasrebrnolisnom lipom. U ne�to niæimpredjelima dolaze zajednice hrasta kitnjakai obiËnog graba, s dvije varijante s veÊimuËe�Êem srebrnolisne lipe, odnosno sveÊim uËe�Êem obiËne bukve u slojudrveÊa. Ispod ovih zajednica javlja sezajednica hrasta luænjaka i obiËnog graba,uz potoke na zamoËvarenim terenimadolaze �ume crne johe i jasena. Odautohtonih bjelogoriËnih vrsta zastupljenje bagrem.

Suhopoljsko-VirovitiËke �ume prostiruse na k.o. Lozan na 103,80 ha, k.o.Vukosavljevica na 45,02 ha i k.o. Bu�etinana 141,40 ha, ukupno povr�ine 290,22 ha.

Karakteristika ove jedinice sume�usobno odvojeni �umski predjeli,ostaci nekada�njih velikih kompleksa �umapra�umskog tipa, smje�teni u blagovalovitoj ravnici nizinskog dijelaPodravine. U pro�losti ova je nizinaobilovala vodom. To je uvjetovalo razvojhidrofilnih �umskih fitocenoza. Slijedila sudesetljeÊa s intenzivnim hidromelio-racijama, tako da je nekada�nji vodni reæimznaËajno promijenjen. O smanjenjuvlaæenja svjedoËi i pojava graba, tako danekad poplavne �ume hrasta luænjakadanas poprimaju atipiËan izgled. DanaspostojeÊi kanali i potoci ne plave �umskotlo. Razgranata vodoza�titna mreæa dovodiËak do prevelikog isu�ivanja i smanjenja

��SLUÆBENI VJESNIK�Broj 2 Strana 3

podzemnih voda tako da postoji opasnostod prevelikog isu�ivanja tla i su�enjapreostalih sastojina jasena i luænjaka.

Ovo su gospodarske �ume, no osimekonomske vrijednosti njihove

opÊekorisne vrijednosti su daleko vaænije ivrjednije.

Osim ekonomskih, �ume su znaËajne i uturistiËkim i lovnim djelatnostima, kao i uobrani od erozija.

Napomena: Zbog nemoguÊnostiutvr�ivanja toËnih granica odvojeno suprikazani podaci za k.o. Virovitica, koje jesamo dijelom na podruËju opÊine ©pi�iÊBukovica.

Kategorija “neobraslo proizvodno“ upotpunosti se koristi za lovne svrhe, aostale kategorije imaju gospodarskunamjenu.

Tablica 24 . Povr�ina �umskog zemlji�ta prema kategorijama i naËinu kori�tenja

Tablica 25. Povr�ina �umskog zemlji�ta prema strukturi vlasni�tva

Izvor podataka: H©, Uprava �uma Bjelovar

Ukupna povr�ina na kojoj gospodari JP“Hrvatske �ume“ po Zagreb, premavlasniËkoj strukturi treba biti u vlasni�tvuRepublike Hrvatske, a korisnik su JP

“Hrvatske �ume“. Navedena strukturaprema vlasni�tvu prikazana u tablici upostupku je zakonskog uskla�ivanja.

Tablica 26. Povr�ina �uma s obzirom na namjenu

Izvor podataka: H©, Uprava �uma Bjelovar

»lanak 6.

U poglavlju 1.1.2.3. PodruËja preteæitihdjelatnosti u odnosu na prirodne i drugeresurse i) Eksploatacija mineralnih sirovinamijenja se i glasi:

Na prostoru opÊine ©pi�iÊ Bukovicaeksploatacija mineralnih sirovina obavljalase na leæi�tu gra�evnog pijeska i �ljunka“LJE©»ARA“ - ©pi�iÊ Bukovica. Za ovo

leæi�te sada se vodi postupak izdavanjaodobrenja za sanaciju i zatvaranje. Uneposrednoj blizini odobreno je novoeksploatacijsko polje „Lje�Êara“.

Kod mjesta OkrugljaËa odobreno jeeksploatacijsko polje „Bok“ za eksploatacijamineralnih sirovina gra�evnog pijeska i�ljunka.

Iz rijeke Drave vr�i se eksploatacija�ljunka sukladno Zakonu o vodama, u


Uz rijeku Dravu su zastupljene �umevrba i topole, koje su u veÊoj mjeripretvorene u niski sloj �a�eva i �ibljika.

U nizinskom dijelu dominiraju �umehrasta luænjaka i obiËnog graba i �umepoljskog jasena, bagrema i johe. U njima jegusti podrast i sloj grmlja, a na jedinicipovr�ine zastupljena su stabla razliËitihdobnih razreda i kvalitete, bogatogprizemnim ra�Êem. U vi�im predjelima su�ume hrasta kitnjaka i obiËnog graba isubmontanske �ume hrasta kitnjaka ibukve.

»lanak 5.

U poglavlju 1.1.2.3. PodruËja preteæitihdjelatnosti u odnosu na prirodne i drugeresurse h) Vodni resursi, Navodnjavanje iodvodnja mijenja se i glasi:

Navodnjavanje kao mjera pobolj�anja istabiliziranja proizvodnje i prinosa,prisutno je na ograniËenoj povr�ini.Meliorirane povr�ine (drenaæa) prisutna jena povr�ini od 170 ha.Osnovni preduvjetza izgradnju sustava za navodnjavanje jeure�enje potencijalnih recipijenata iosiguranje prostora za izgradnju kanalskogsustava.

Vodotoci i kanali I i II reda pripadajuosnovnoj kanalskoj mreæi, a kanali III i IVreda detaljnoj kanalskoj mreæi

Tablica 27.

Tablica 28.

Izvor podataka u tablicama: “Hrvatske �ume“ JP za gospodarenje �umama i �umskimzemlji�tima u RH, po Zagreb, Uprava �uma Bjelovar


Tablica 29. GustoÊa mreæe u odnosu na povr�inu i broj stanovnika

Izvor podataka: Uprava za ceste VirovitiËko-podravske æupanije

svrhu redovitog Ëi�Êenja i odræavanja koritarijeke Drave.

Na podruËju Vukosavljevice ustano-vljeno je leæi�te lignita, a kod Bu�etineleæi�te treseta.

»lanak 7.

U poglavlju 1.1.2.4. Komunalnainfrastruktura a) Prometni sustav a1)Cestovni promet mijenja se i glasi:

PodruËjem OpÊine prolazi dræavna cestaD-2 Koprivnica-Virovitica-Osijek kojapovezuje Varaædin i Osijek.

Æupanijska cesta ÆC 4008 Bu�etina -©pi�iÊ Bukovica i ÆC 4242 ©pi�iÊ Bukovica -Veliki Gr�evac (Bjelovarsko-bilogorska

æupanija), tako�er prolazi kroz OpÊinskosredi�te, kao i dræavna cesta D-2. Prometnavrijednost ove æupanijske ceste jeumanjena radi nedostatka suvremenogkolnika na dionici ©pi�iÊ Bukovica - VelikiGr�evac u duæini cca 2,5 km.

Dræavna cesta D2 Koprivnica-Virovitica-Osijek je obnovljena prije dvije godine nadionici Klo�tar Podravski-Lozan u okviruradova Programa „Betterment I“.

Sva naselja na podruËju OpÊinepovezana su lokalnim cestama s OpÊinskimsredi�tem i me�usobno.

Sve lokalne ceste su asfaltirane �toodraæava visoki standard prometnica. Oveprometnice gra�ene su 70-tih godina izahtijevaju veÊa ulaganja kako bi seobnovile.

Grafikon 5. Odnos dræavnih, æupanijskih i lokalnih cesta u km

Prostorom OpÊine dominira podravskiprometni koridor. Uz njega su se razvilaveÊa naselja, dok su rubna podruËja uzDravu stagnirala u razvoju. Ta prostornaneravnoteæa uvjetovala je slabiji razvitakprometnog sustava (cestovne mreæe) urubnim podruËjima, a istovremenouzrokovala prometne probleme uzcentralnu prometnicu podravskog

koridora, koja nije ure�ena i opremljena zatakav intenzitet prometa.

»lanak 8.

U poglavlju 1.1.2.4. Komunalnainfrastruktura a) Prometni sustav a2)ÆeljezniËki promet mijenja se i glasi:


Tablica 37. Povr�ine gra�evinskih podruËja po naseljima

ÆeljezniËki promet u sjeverozapadnojHrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju i njegovaje uloga u sveukupnom razvoju togpodruËja vrlo znaËajna. Prostorom OpÊineprolazi trasa æeljezniËke pruge I reda odznaËaja za regionalni promet oznake R202Varaædin - Koprivnica - Virovitica -Osijek -Dalj. Postoji æeljezniËki kolodvor u ©pi�iÊBukovici i stajali�te u Vukosavljevici.

Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim ure�ajima je ili tehnolo�kizastarjelo ili ga uopÊe nema. Cestovni putniprijelazi u razini (CPR) poseban su problemna prugama i cestama sjeverozapadneHrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruguod znaËaja za regionalni promet(Koprivnica-Osijek), koja prolazi ovimpodruËjem.

»lanak 9.

U poglavlju 1.1.2.4. Komunalnainfrastruktura a) Prometni sustav a5)Telekomunikacije mijenja se i glasi:

HT T-Com se opredijelio zanajsuvremeniju tehnologiju s AXEcentralama upravljanim snaænimraËunalima i udaljenim pretplatniËkimstupnjevima (UPS). U doglednom vremenuima namjeru ekspandirati svojutelekomunikacijsku mreæu na povr�inenaselja koje nisu adekvatno pokrivene(mreæe dovoljnog kapaciteta). Stoga sepredvi�a zauzimanje koridora sa objestrane ulice, u svim izgra�enim dijelovimanaselja za izgradnju podzemnih mreæa.

T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgra�uje iupravlja telekomunikacijskim mreæamavi�e sustava pokretnih komunikacija. U

razvoju postojeÊih javnih sustavapokretnih komunikacija planira se daljnjepobolj�anje pokrivanja, poveÊanjekapaciteta mreæa i uvo�enje novih usluga itehnologija (UMTS i sustavi slijedeÊihgeneracija). U skladu s navedenimplanovima, uz postojeÊe i trenutnoplanirane lokacije osnovnih postaja, napodruËju obuhvata prostornog planaure�enja potrebno je u buduÊnostiomoguÊiti izgradnju i postavljanje idodatnih osnovnih postaja - smje�tanjemantena na antenske stupove i na krovneprihvate na postojeÊim objektima.

Telefonski promet na podruËju OpÊineodvija se u sklopu TKC Virovitica, prekoglavne centrale u ©pi�iÊ Bukovicu,Vukosavljevicu i Bu�etinu.

Na podruËju OpÊine razvijena je i GSMmreæa VIPnet, Tele 2, Tomato, a postojimoguÊnost razvoja svih ostalih operatorapokretne telekomunikacijske mreæe.

Svako domaÊinstvo ima moguÊnostpostati korisnik telekomunikacijskihusluga.

»lanak 10.

U poglavlju 2. Ciljevi prostornog razvojai ure�enja u poglavlju 2.3.2. Ure�ivanjegra�evinskih podruËja naselja u odnosu napostojeÊi i planirani broj stanovnika,gustoÊu stanovanja, izgra�enost,iskori�tenost i gustoÊu izgra�enosti,obiljeæja naselja, vrijednost i posebnostkrajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnihcjelina Tablica 37. mijenja se i glasi:


»lanak 11.

U 3. Plan prostornog ure�enja poglavlje3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za

namjenu povr�ina (naselja i izgra�enestrukture van naselja: poljoprivredne,�umske, vodne te povr�ine posebnenamjene i ostale povr�ine) Zbirna tablica3a. mijenja se i glasi:

Zbirna tablica 3.a

Oznake (prema kartografskom prikazu): GP - gra�evinska podruËja naselja V - vikend zonaIzdvojeno GPT - ugostiteljsko-turistiËka namjenaK - gospodarska namjena - proizvodnaG - groblja

P1 - osobito vrijedno obradivo tloP2 - vrijedno obradivo tlo P3 - ostala obradiva tla © - �uma ©1 - gospodarske namjene ©2 - za�titna �uma ©3 - �uma posebne namjene


Oznake (prema kartografskom prikazu):ZK - za�tiÊeni krajolikKK - kultivirani

krajobraz* planiranoRP** - regionalni park Mura-Drava,

povr�ina se djelomiËno preklapa daza�tiÊenim krajolikom te nije iskazana uukupnoj povr�ini za�tiÊene prirodneba�tine

**preventivna za�tita

»lanak 13.

U poglavlju 3. Plan prostornog ure�enja3.5. Razvoj infrastrukturnih sustavaÆeljezniËki promet mijenja se i glasi:

ÆeljezniËki prometProstorom OpÊine, prolazi æeljezniËka

pruga od znaËaja za regionalni prometoznake R202 Varaædin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj. Ova pruga prolazikroz opÊinsko sredi�te - ©pi�iÊ Bukovicu iuvjetuje dobru povezanost prostora OpÊines ostalim podruËjima Hrvatske u smjeruistok-zapad.

Ulaganja i dugoroËni ciljevi razvitkaæeljezniËke infrastrukture za æeljezniËkepruge od znaËaja za regionalni promet sunajveÊa dopu�tena brzina od 120 do 160km/h, najveÊa dopu�tena masa najmanje20 t/o, slobodni profil GB ili GC, suvremenisustavi signalno-sigurnosnih ure�aja i

P© - ostalo poljoprivredno tlo, �ume i �umsko zemlji�te

V - vodne povr�ine M...- gospodarska namjena -

eksploatacija mineralnih sirovina

»lanak 12.

U poglavlju 3.2.2. Iskaz povr�ina zaposebno vrijedna i/ili osjetljiva podruËja icjeline (prirodni resursi, krajobraz,prirodne vrijednosti i kulturno-povijesnecjeline) Zbirna tablica 3.b. mijenja se i glasi:

Zbirna tablica 3.b


telekomunikacija u skladu s europskimuvjetima za regionalne æeljezniËke pruge. UsrednjoroËnom razdoblju 200-2012. godineplanirano je polaganje telekomuni-kacijskog pruænog kabela na dioniciVirovitica-Koprivnica te ulaganja u optiËkuinfrastrukturu.

»lanak 14.

U poglavlju 3. Plan prostornog ure�enja3.5.3.1. Vodoopskrba mijenja se i glasi:

BuduÊi da je razvoj vodoopskrbnihsustava dugoroËan proces, problemvodoopskrbe opÊine ©pi�iÊ Bukovica,rje�avat Êe se oslanjanjem na lokalnaizvori�ta kao i izvori�ta grada Virovitice, jerizgradnjom regionalnog vodoopskrbnogcjevovoda, naselje ©pi�iÊ Bukovica spojit Êese na izvori�te “Bikana“ u Virovitici, atijekom vremena postojeÊa izvori�ta usamom mjestu Êe se staviti u stanjemirovanja.

Mjere aktivne za�tite

Za ostvarenje uËinkovite za�tite izvori�tapropisuju se dodatne mjere kontroleprovo�enja za�tite i ispravnosti vode iizda�nosti izvori�ta.

Radi pojaËane za�tite i pobolj�anjakvalitete vode postojeÊih vodocrpili�ta,nuæno je zapoËeti s rje�avanjem odvodnje(kanalizacije) u naseljima koja su najbliæavodocrpili�tu i na gospodarskim objektima(farme).

Na podruËju OpÊine planira seformiranje slijedeÊih odvodnih sustava:- Sustav odvodnje OkrugljaËa. Ure�aj za

proËi�Êavanje otpadnih voda bio bismje�ten sjeverno od naselja OkugljaËa,sa ispustom u rijeku Dravu.

- Sustav odvodnje Vukosavljevica. Zbogrelativno izoliranog poloæaja naseljaVukosavljevica, predvi�eno jeformiranje zasebnog sustava javneodvodnje. Ure�aj za proËi�Êavanje bio bismje�ten sjeverno od samog naselja, sa

ispustom u pritok potoka Drobna�ica. Zakraj planskog razdoblja predvi�a seizgradnja ure�aja za proËi�Êavanjekapaciteta 805 ES.

- Sustav odvodnje Bu�etina. Ovaj sustavodvodnje predstavljao bi najveÊi sustavodvodnje na podruËju opÊine. Predvi�ase da bi osim opÊinskog sredi�ta ©pi�iÊBukovice, obuhvaÊao i naselja NoviAntunovac, Lozan, Rogovac i Bu�etina.Lokacija zajedniËkog ure�aja zaproËi�Êavanje nalazila bi se sjeverno odnaselja Bu�etina sa ispustom proËi�Êenihotpadnih voda u vodotok Bu�etinskiBerek.

Generalno, za sve odvodne sustavepredvi�a se primjena razdjelnog tipaodvodnje (odvojeno prikupljanje iodvodnja otpadnih i oborinskih voda) kodËega bi se izgra�ivala samo kanalizacijaotpadnih voda.

Za ure�aje se tako�er predvi�a izgradnjadvostupanjskih ure�aja za proËi�Êavanje (I-mehaniËki i II-biolo�ki stupanjproËi�Êavanja), sa moguÊno�Êu pro�irenjana III stupanj, ukoliko bi za to postojalaopravdana potreba.

Za�tita crpili�ta odre�ena je Pravilnikomo utvr�ivanju zona sanitarne za�titeizvori�ta.

»lanak 15.

Poglavlje 4. Odredbe za provo�enjemijenjaju se i glase:

1. Uvjeti za odre� ivanje namjenapovr�ina na podruËju OpÊine

1.1. OpÊe odredbe

»lanak 1.

Kori�tenje i namjena prostorauvjetovani su osnovnim obiljeæjimaprostora i podjelom na izgra�ena (inamijenjena gradnji), kultivirana iprirodna podruËja.


RazgraniËenja se provode rubomkatastarske Ëestice ili granicom primjeneodre�enog reæima kori�tenja, odnosnoprostornim djelnicama formiranihstvorenih i prirodnih cjelina.

Unutar razgraniËenih prostora/povr�inakoje su odre�ene ovim Planom, mogu seplanirati manji prostori izdvojenenamjene, a prema kriterijima Zakona oprostornom ure�enju i gradnji, posebnihZakona i ovim Odredbama za provo�enje.

»lanak 2.

Koridori planiranih brzih cesta„Podravska brza cesta“ (Ilok-Ormoæ) i autoceste Zagreb-Vrbovec-Bjelovar-Viroviticaodre�eni su u grafiËkim prilozima ovogPlana.

©irina koridora od 500 m za autocestuZagreb-Vrbovec-Bjelovar-Virovit icaprimjenjivat Êe se nakon dono�enjaIzmjena i dopuna Prostornog planaVirovitiËko-podravske æupanije.

Nakon izvedbe svake pojedine dionice,prostor unutar koridora moæe se privestiosnovnoj namjeni.

Korekcije trase do 200 m u opravdanimsituacijama moguÊa je bez izmjena idopuna ovog Plana.

»lanak 3.

Ovim planom je izvr�ena podjelaprostora opÊine na:

- povr�ine gra�evinskih podruËja- povr�ine izdvojenih gra�evinskih

podruËja- povr�ine izvan gra�evinskih podruËja- povr�ine za infrastrukturne sustave

1.2. Povr�ine gra� evinskih podruËja

»lanak 4.

Povr�ine koje su odre�ene kaogra�evinska podruËja obuhvaÊaju prostorizgra�enih i ure�enih dijelova naselja i

neizgra�enih dijelova podruËja tog naseljaplaniranih za njegov razvoj i pro�irenje ufunkciji stanovanja i svih drugih spojivihfunkcija sukladnih vaænosti i znaËenjunaselja kao �to su uprava, zdravstvo,prosvjeta, kultura, �port, trgovina,ugostiteljstvo, usluge, radne zone,gospodarske zone u funkciji poljoprivrede,servisi i sliËno, ukljuËujuÊi i izdvojenedijelove gra�evinskog podruËja nastaledjelovanjem tradicijskih, prostornih ifunkcionalnih utjecaja.

»lanak 5.

Gra�evinsko podruËje naseljarazgraniËeno je na izgra�eni i neizgra�enidio.

Namjena prostora unutar gra�evinskogpodruËja dijeli se na:

1.2.1. zone stambene namjene (naseljai izdvojeni dijelovi naselja)

zone preteæito niske stambeneizgradnje uz moguÊnost prisustva tihei sliËne djelatnosti uprave, zdravstva,prosvjete, kulture, �porta, trgovine,ugostiteljstva, obrta, usluga tegospodarske djelatnosti u funkcijipoljoprivrede

1.2.2. zone mje�ovite namjene zone stambene i poslovne izgradnje uz

moguÊnost prisustva osim tihih isliËnih djelatnosti uprave, zdravstva,prosvjete, kulture, �porta, trgovine,ugostiteljstva, obrta, usluga,gospodarskih djelatnosti u funkcijipoljoprivrede i prisustvo manjihproizvodno-poslovnih i usluænihdjelatnosti, radionica, ugostiteljskihdjelatnosti s glazbom u okvirudozvoljenih razina buke

1.2.3. zone gospodarske namjene(poslovno-radne zone)

zone proizvodne i poslovne namjeneuz moguÊnost prisustva svih vrstaproizvodnih i poslovnih djelatnosti,ukoliko to nije u suprotnosti saostalim odredbama ovog Plana


1.2.4. zone posebnog reæimakori�tenja

zone postojeÊe izgradnje u kojima seprimjenjuju odredbe koje se ne odnosena ostale povr�ine gra�evinskogpodruËja

1.2.5. zone vikend naselja zone u kojima je dozvoljena izgradnja

gra�evina za povremeno stanovanjeprema odredbama iz ovog Plana

Razmje�taj i veliËina povr�ina te granicei nazivi zona iz ovog Ëlanka detaljno suprikazani u kartografskom prikazu br. 4.Gra�evinska podruËja naselja, za svakonaselje posebno.

1.2.a. Povr�ine izdvojenih gra� evinskih podruËja

»lanak 5a.

Povr�ine izdvojenih gra�evinskihpodruËja su povr�ine izvan naselja,izgra�ene i/ili neizgra�ene prostornecjeline iskljuËivo gospodarske namjene bezstanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo iturizam, sport) i groblja.


1.3. Povr�ine izvan gra� evinskihpodruËja

»lanak 6.

Povr�ine izvan gra�evinskih podruËjaobuhvaÊaju prostor infrastrukturnihsustava i prostor prirodnih resursanamijenjenih za razvoj OpÊine.

Povr�ine izvan gra�evinskog podruËjaprema namjeni za razvoj i ure�enje dijele sena: - povr�ine za poljoprivredno tlo iskljuËivo

osnovne namjene

- povr�ine za �ume iskljuËivo osnovnenamjene

- povr�ine za gospodarsku namjenu - povr�ine za zdravstvenu i �portsko-

rekreativnu namjenu- vodne povr�ine i povr�ine za

akumulacije i retencije- povr�ine za�tiÊenih prirodnih

vrijednosti- povr�ine za odlagali�te komunalnog

otpada - povr�ine za groblja - povr�ine posebne namjene (potrebe

obrane i dr.) - povr�ine zateËene izgradnje- povr�ine hobi vrtova, vinograda i

voÊnjaka- povr�ine infrastrukturnih sustava

Razmje�taj i veliËina povr�ina iz ovogËlanka prikazani su u kartografskimprikazima ovog Plana.

»lanak 7.

Sa gledi�ta strate�kih postavki kori�tenjaprostora u sluËaju vi�e moguÊih namjena iinteresa treba osigurati prioritet kori�tenjaza funkcije i namjene koje pripadajuza�titnim zonama vojnih kompleksa iobjekata.

1.3.1. Povr�ine za poljoprivredno tloiskljuËivo osnovne namjene

»lanak 8.

Prema osnovnim namjenamakultivirana podruËja (poljoprivredno tloosnovne namjene) u PPUO dijele se na: - Vrijedno obradivo tlo obuhvaÊa

poljoprivredno zemlji�te od II. do V.razreda Ëija je namjena agrarnaproizvodnja. Izuzeci u kojima seomoguÊava kori�tenje zemlji�ta od II. doV. razreda za nepoljoprivredne svrheodre�eni su Zakonom opoljoprivrednom zemlji�tu te Zakonom


o prostornom ure�enju i gradnji. Unutarpovr�ina oznaËenih kao vrijednoobradivo tlo nalaze se i manje povr�ineniæih razreda, vodne povr�ine i manje�umske povr�ine koje nisu u suprotnostis osnovnom namjenom.

- Ostala obradiva tla, kao osnovnanamjena, predstavljaju mozaikpoljoprivrednih zemlji�ta niæih od V.razreda koji ukljuËuje i manje izgra�enepovr�ine drugih namjena, vodnepovr�ine, trstike i manje �umskepovr�ine.

1.3.2. Povr�ine za �ume iskljuËivoosnovne namjene

»lanak 9.

©umski prostor sastoji se od �umagospodarske namjene �to predstavljaproizvodne �umske povr�ine koje supreteæito gospodarske namjene.

U �umama i �umskom zemlji�tu unutarnavedene namjene moguÊa je izgradnja nanaËin utvr�en u Zakonu o �umama

1.3.3. Povr�ine za gospodarskunamjenu

»lanak 10.

Povr�ine za gospodarsku namjenupredstavljaju povr�ine namijenjene za:

- rudarstvo i eksploataciju mineralnihsirovina

- poljoprivrednu djelatnost �to ukljuËujeintenzivnu ratarsku djelatnost, farme,gra�evine za tov æivotinja, povrtlarstvo,voÊarstvo, vinogradarstvo, plastenike...

- uzgoj slatkovodne ribe u ribnjacima - razvoj turizma

1.3.4. Povr�ine za zdravstvenu i�portsko-rekreativnu namjenu

»lanak 11.

Povr�ine za zdravstvenu i �portsko-rekreativnu namjenu su povr�ine nakojima se mogu planirati zdravstveni,�portski i rekreativni sadræaji. U timprostorima mogu se planirati smje�tajnikapaciteti i manji ugostiteljski objekti ufunkciji osnovne namjene.

1.3.5. Inundacijski pojasi, vodnepovr�ine i povr�ine za akumulacije iretencije

»lanak 12.

Inundacijski pojasi su prostor primjeneposebnih propisa, odnosno utvr�uju se ikoriste sukladno odredbama Zakona ovodama.

Vodni prostor podijeljen je na vodotoke,kanale, ribnjake, akumulacije i retencije.Podjela vodotoka od I. do IV. redaprikazana je na kartografskom prikazu 2.Infrastrukturni sustavi.

Kategorizacija voda prikazana je nakartografskom prikazu 3. Uvjeti zakori�tenje i za�titu prostora. PremaDræavnom planu za za�titu voda zaÆupanijski kanal i retencije odre�ena je II.kategorija, a za ostale vodotoke Êe seodrediti u Æupanijskom planu za za�tituvoda.

Namjena vodnog prostora je odre�ena ine moæe se mijenjati u prostornimplanovima uæeg podruËja.

Za precizno utvr�ivanje prostornogpoloæaja, oblika i granica brdskihakumulacija i retencija nuæna su dodatnaistraæivanja i izrada Studije utjecaja naokoli� sa posebnim naglaskom na za�tituod bujica i poplava te na navodnjavanje.

MoguÊi naËini kori�tenja voda utvr�enisu Zakonom o vodama. Prostornim planomæupanije dozvoljava se moguÊnostkori�tenja i u rekreacijske te sliËne svrhe,ako je to spojivo s osnovnim naËinimakori�tenja. Studija utjecaja na okoli� morapotvrditi da to kori�tenje neÊe utjecati naosnovno kori�tenje.


Za kori�tenje voda u druge namjeneosim utvr�enih Zakonom o vodama,obvezna je izrada UPU-a.

1.3.6. Povr�ine za�tiÊenih prirodnihvrijednosti

»lanak 13.

Za�tiÊene prirodne vrijednosti suza�tiÊena podruËja, za�tiÊene svojte iza�tiÊeni minerali i fosili.

Ovim Planom utvr�ene su granicepostojeÊih i planiranih za�tiÊenihprirodnih vrijednosti.

1.3.7. Povr�ine za groblja

»lanak 14.

Povr�ine za groblja izvan gra�evinskogpodruËja odre�ene su ovim Planom.

1.3.8. Povr�ine za posebne namjene

»lanak 15.

Na povr�inama za posebne namjenemogu se planirati gra�evine za potrebeobrane.

1.3.9. Povr�ine zateËene izgradnje

»lanak 16.

Povr�ine zateËene izgradnje predsta-vljaju dijelove gra�evinskog podruËjanaselja na kojima je u trenutku izrade ovogplana zateËena izgradnja, a planom nijepredvi�ena daljnji razvoj.

1.3.10. Povr�ine za hobi vrtove,vinograde i voÊnjake

»lanak 17.

Povr�ine za hobi vrtove, vinograde ivoÊnjake odre�ene su kao zone u kojima jedozvoljena izgradnja prema odredbama izovog Plana.


1.3.11. Povr�ine kultiviranog krajobraza

»lanak 18.

Povr�ina kultiviranog krajobrazaodre�ena je kao zona u kojoj je dozvoljenaizgradnja prema odredbama iz ovog Plana.

Razmje�taj i veliËina povr�ina te granicei naziv zone iz ovog Ëlanka detaljno jeprikazana u kartografskom prikazu br. 4.1.aGra�evinsko podruËje naselja ©pi�iÊBukovica - sjever i 4.1.b Gra�evinskopodruËje naselja ©pi�iÊ Bukovica - jug.

1.4. Povr�ine za infrastrukturne sustave

»lanak 19.

Povr�ine za infrastrukturne sustave supovr�ine unutar i izvan granicagra�evinskog podruËja, a prema namjenidijele se na:

1.4.1. povr�ine za cestovni promet1.4.2. povr�ine za æeljezniËki promet1.4.3. povr�ine za aerodrome (uzleti�ta) 1.4.4. povr�ine za pristane rijeËnog

prometa1.4.5. povr�ine za proizvodnju i cijevni

transport nafte i plina1.4.6. povr�ine za elektroopskrbu1.4.7. povr�ine za plinoopskrbu1.4.8. povr�ine za telekomunikacije1.4.9. povr�ine za vodoopskrbu1.4.10. povr�ine za odvodnju


Poloæaj i veliËina povr�ina navedenih uprethodnom stavku ovog Ëlanka detaljnosu prikazani u kartografskim prikazimaovog Plana.

2. Uvjeti za ure� enje prostora

2.1. Gra� evine od vaænosti zaDræavu i Æupaniju

»lanak 20.

Prostor za smje�taj planiranih gra�evinaod vaænosti za Dræavu i Æupaniju utvr�en jeStrategijom prostornog ure�enja,Programom prostornog ure�enja iProstornim planom VirovitiËko-podravskeæupanije (u daljnjem tekstu PPÆ).

»lanak 21.

Prostori za smje�taj gra�evina odvaænosti za Dræavu i Æupaniju koji se nalazena podruËju opÊine ©pi�iÊ Bukovicadetaljno se odre�uju struËnim podlogama.

Gra�evine od vaænosti za Dræavuutvr�ene su Strategijom i Programomprostornog ure�enja republike Hrvatske,Uredbom Vlade Republike Hrvatske oodre�ivanju gra�evina od vaænosti zaRepubliku Hrvatsku.

Gra�evine od vaænosti za Æupanijuutvr�ene su Ëlankom 16. Odredbi zaprovo�enje PPÆ, a to su prometne,energetske i vodne gra�evine, gra�evine zapostupanje s otpadom (neopasnitehnolo�ki otpad), �portske, turistiËke iugostiteljske gra�evine za razvoj turizma, tegra�evine za eksploataciju mineralnihsirovina, kao i gra�evine za potrebe obrane.

»lanak 22.

Uredbom Vlade RH o odre�ivanjugra�evina od vaænosti za RH odre�ene sugra�evine za koje je u postupku izdavanjalokacijske dozvole potrebno pribaviti

suglasnost Ministarstva za�tite okoli�a iprostornog ure�enja.

»lanak 23.

Uvjeti za ure�enje prostora prometnihgra�evine obra�eni su Ël. 152-168. ovihOdredbi.

Uvjeti za ure�enje prostora energetskihgra�evina obra�eni su Ël. 169-181. ovihOdredbi.

Uvjeti za ure�enje prostora vodnihgra�evina obra�eni su Ël. 182-196 ovihOdredbi.

Uvjeti za ure�enje prostora proizvodnihgra�evina obra�eni su Ël. 141-144. ovihOdredbi.

Uvjeti za ure�enje prostora gra�evina zapostupanje s otpadom obra�eni su Ël. 214-238. ovih Odredbi.

Uvjeti za ure�enje prostora gra�evina uza�tiÊenom podruËju obra�eni su Ël. 32 i77. ovih Odredbi.

Uvjeti za ure�enje prostorazdravstvenih, �portskih, turistiËkih iugostiteljskih gra�evina za razvoj turizmaobra�eni su Ël. 88-105. ovih Odredbi.

Uvjeti za ure�enje prostora gra�evina zaeksploataciju mineralnih sirovina obra�enisu Ël. 107-112. ovih Odredbi.

2.2. Gra� evinska podruËja naselja

»lanak 24.

Granice gra�evinskog podruËja naseljaodre�ene su ovim Planom i prikazane ukartografskom prikazu br. 4. Gra�evinskapodruËja naselja.

»lanak 25.

Izgra�enim dijelom gra�evinskogpodruËja smatraju se sve izgra�ene iure�ene gra�evne Ëestice i druge povr�ineprivedene razliËitoj namjeni kao i


neizgra�ene i neure�ene Ëestice zemlji�tapovr�ine do 5.000 m2 koje s izgra�enimdijelom gra�evinskog podruËja Ëineprostornu cjelinu.

»lanak 26.

Izgra�eni dio utvr�uje se na naËin da seiz ukupnog gra�evinskog podruËja izuzme: - svaka neizgra�ena povr�ina veÊa od

5000 m2

- svaka neizgra�ena povr�ina bez pristupana javnu prometnicu

- svaka dijelom izgra�ena povr�ina veÊaod 5000 m2, ako je koeficijentizgra�enosti manji od 3% planiranog

- svaka neizgra�ena povr�ina veÊa od5000 m2, ako se gra�evine izgra�ene nanjoj ne koriste vi�e od 10 godina ili su imkonstruktivni dijelovi toliko o�teÊeni daih je nerentabilno sanirati

»lanak 27.

Neizgra�enim dijelom gra�evinskogpodruËja smatraju se jedna ili vi�eneposredno povezanih neizgra�enih ineure�enih Ëestica zemlji�ta ukupnepovr�ine veÊe od 5000 m2.

»lanak 28.

Gra�evnom Ëesticom smatra se, kod vrlodubokih gra�evnih Ëestica, zemlji�tedubine 50-100 m od regulacijske linijeovisno o tipologiji naselja (max. 50 m kod

brdskih naselja do max. 100 m kodravniËarskih naselja). U sluËajevima kad jepostojeÊa izgradnja na veÊoj dubini,gra�evnom Ëesticom smatra se zemlji�te dodubine 10 m iza zadnje izgra�ene zgrade.

2.2.1. Gra�evne Ëestice

»lanak 29.

Gra�evna Ëestica mora imati neposredanpristup na javnu prometnu povr�inu,minimalnu �irinu odre�enu Ël. 30. ovihOdredbi mjereno u punoj �irini naregulacionoj liniji, te slobodan kolnipristup do straænjeg dijela gra�evne Ëestice.

Iznimno, u sluËaju kada gra�evna Ëesticanema neposredan pristup na javnuprometnu povr�inu, mogu se primijenitiodredbe Zakona o vlasni�tvu i drugimstvarnim pravima.

U sluËaju kada se gra�evna Ëestica nalaziuz spoj ulica razliËitog znaËaja, prilaz s teËestice na javnu prometnu povr�inuobvezno se ostvaruje preko ulice niæegznaËaja.

»lanak 30.

VeliËina i oblik gra�evne Ëestice morajubiti takvi da omoguÊuju njeno kori�tenje igradnju u skladu s odredbama zaprovo�enje plana. Minimalne veliËinegra�evnih Ëestica za izgradnju stambenihili stambeno-poslovnih gra�evina odre�ujuse za:


Ëestice moæe biti istovjetna s povr�inomgra�evne Ëestice.

»lanak 31.

Dubina gra�evne Ëestice namijenjenagradnji stambene i poslovne gra�evine najednoj gra�evinskoj Ëestici te stambenihgra�evina poljoprivrednih proizvo�aËa uzkoje Êe se graditi i gospodarske gra�evine zapotrebe poljoprivredne proizvodnje morabiti najmanje 40,0 m.

Iznimno, kod zamjene postojeÊegra�evine novom, odnosno u sluËajuinterpolacije u izgra�enim dijelovimanaselja, nova se gra�evina moæe graditi napostojeÊoj gra�evnoj Ëestici manje veliËine(povr�ine, �irine i dubine) od propisane Ël.30 ovih Odredbi, pod uvjetom da jeveliËina te gra�evine i njena lokacija uskladu sa ostalim odredbama.

»lanak 32.

Granice obuhvata gra�evina zapovremeno stanovanje ucrtane su nakartografskom prikazu broj 4.1b. Granicegra�evinskog podruËja naselja ©pi�iÊBukovica kao zona vikend naselja “Zidine“.

VeliËina gra�evnih Ëestica i izgra�enostgra�evnih Ëestica za gradnju gra�evinapovremenog stanovanja (“vikendice““)

Gra�evinama koje se grade nasamostojeÊi naËin smatraju se gra�evinekoje se niti jednom svojom stranom neprislanja na granice susjednih gra�evnihËestica.

Gra�evinama koje se grade na dvojninaËin (dvojne gra�evine) smatraju segra�evine koje se jednom svojom stranomprislanjaju na granicu susjedne gra�evneËestice uz susjednu gra�evinu.

Gra�evinama koje se grade napoluugra�eni naËin smatraju se gra�evinekoje se jednom svojom stranom prislanjajuna granicu susjedne gra�evne Ëestice.

Gra�evinama koje se grade u nizusmatraju se gra�evine koje se dvjemasvojim stranama prislanjaju na granicesusjednih gra�evnih Ëestica i uz susjednegra�evine, uz obvezu osiguranja kolnogprilaza na straænji dio gra�evne Ëestice.

Koeficijent izgra�enosti gra�evne Ëestice(kig) izraËunava se kao odnos izgra�enepovr�ine zemlji�ta pod gra�evinom iukupne povr�ine gra�evne Ëestice.Zemlji�te pod gra�evinom je vertikalnaprojekcija svih zatvorenih dijelovagra�evine na gra�evnu Ëesticu, ukljuËujuÊii terase u prizemlju gra�evine kada su istekonstruktivni dio podzemne etaæe i akonisu u razini okolnog terena.

Povr�ina pomoÊne gra�evine uraËunavase u povr�inu izgra�enosti gra�evne Ëestice.

Izuzetno, za postojeÊe vi�estambenegra�evine, ukupna izgra�enost gra�evne


odre�uje se na isti naËin kao i za ostalestambene gra�evine, s time da gra�evinepovremenog stanovanja moraju bitiopremljene sanitarnim Ëvorom, adozvoljena je i gradnja pomoÊnihprostorija (spremi�te, drvarnica i dr.).

Minimalna veliËina gra�evne Ëestice zagradnju u zoni vikend naselja iznosi 15x20m, a maksimalna izgra�enost je 30%.

Uvjeti gradnje, oblikovanje i upotrebamaterijala za gra�enje odredit Êe se uplanovima uæeg podruËja.

Iznimno, kod zamjene postojeÊegra�evine novom, odnosno u sluËajuinterpolacije u izgra�enim dijelovimanaselja, nova se gra�evina moæe graditi napostojeÊoj gra�evinskoj Ëestici manjeveliËine (povr�ine, �irine i dubine) odpropisane stavkom 3. ovog Ëlanka, pod

uvjetom da je veliËina te gra�evine i njenalokacija u skladu sa ostalim odredbama.

»lanak 32a.

Granice obuhvata izdvojenih gra�e-vinskih podruËja gospodarske namjeneucrtane su na kartografskim prikazimaovog Plana kao gospodarske zone.

Pristup na gra�evinsku Ëesticu odre�enje Ël. 29. ovih Odredbi.

VeliËina, oblik i izgra�enost gra�evnihËestica za gradnju gospodarske namjeneunutar izdvojenog gra�evinskog podruËjamoraju biti takvi da omoguÊuju njenokori�tenje i gradnju u skladu sa odredbamaza provo�enje Plana. Minimalne veliËinegra�evnih Ëestica za izgradnju odre�uju seza:

Povr�ina gra�evne Ëestice iz prethodnogstavka odre�uje se posebno za svakupojedinaËnu gra�evinu, a temeljemprijedloga iz idejnog rje�enja za izdavanjedokumenata potrebnih za izgradnju, priËemu izgra�enost tako formirane gra�evneËestice ne smije biti veÊa od 70%.

Iznimno, izgra�enost kod ovihgra�evina moæe biti i veÊa ukoliko segra�evine koje prelaze taj postotak grade univou tla (igrali�ta i drugi sportski tereni naotvorenom i sl.).

»lanak 34.

U postupku moguÊeg objedinjavanjagra�evnih Ëestica objedinjava se i povr�inaza gradnju gra�evine, tako da se zadræavajusamo propisane udaljenosti premasusjednim gra�evnim Ëesticama.

Granice obuhvata izdvojenihgra�evinskih podruËja sportsko-rekreacijske namjene ucrtane su nakartografskim prikazima ovog Plana kaosportsko-rekreacijske zone.

Izgradnja u sportsko-rekreacijskimzonama dozvoljena je prema odredbama izpoglavlja 2.3.3. Gra�evine u funkciji �portai rekreacije.

»lanak 33.

Povr�ina gra�evne Ëestice vi�estambenihgra�evina i drugih gra�evina javne iposlovne namjene, utvr�uje se shodnopotrebama tih gra�evina i u praviluobuhvaÊa zemlji�te ispod gra�evine izemlji�te potrebno za redovitu upotrebugra�evine.


Duæina pojedinog proËelja na takoobjedinjenoj gra�evinskoj Ëestici ne smijebiti veÊa od 50,0 m.

»lanak 35.

Izgra�enost gra�evne Ëestice na kojoj Êese graditi �kola, djeËji vrtiÊ i jaslice moæebiti najvi�e 30%.

Izgra�enost gra�evne Ëestice na kojoj Êese gra�evine za vjerski sadræaj moæe bitinajvi�e 40%.

2.2.2. Gra� evine

»lanak 36.

U gra�evinskim podruËjima naselja(preteæito stambenim) predvi�ena jegradnja novih gra�evina te obnova,rekonstrukcija i dogradnja postojeÊihgra�evina. U gra�evinskim podruËjimanaselja sadræani su: - prostori za stanovanje- prostori za rad- prostori za infrastrukturne i komunalne

gra�evine i ure�aje- prostori za javne i prateÊe sadræaje- prostori za trgovaËke i usluæne sadræaje- prostori za turistiËke i ugostiteljske

sadræaje- prostori za vjerske sadræaje- prostori za groblja - prostori manjih zelenih povr�ina- prostori djeËjih igrali�ta- prostori �portsko-rekreacijskih sadræaja

U zonama vikend naselja predvi�ena jegradnja novih gra�evina te obnova,rekonstrukcija i dogradnja postojeÊihgra�evina, a namijenjene su za povremenostanovanje.

U izdvojenim gra�evinskim podruËjimautvr�enim ovim planom dozvoljena jeizgradnja gra�evina sukladno namjeni tezone.

Zgradom se smatra zatvorena i/ilinatkrivena gra�evina namijenjena boravku

ljudi, odnosno smje�taju æivotinja, biljaka istvari. Zgradom se ne smatra pojedinaËnagra�evina unutar sustava infrastrukturnegra�evine (trafostanice, pothodnici,mostovi i sl. gra�evine).

Radi omoguÊavanja spa�avanja osoba izgra�evina i ga�enja poæara na gra�evini iotvorenom prostoru, gra�evine morajuimati vatrogasni prilaz odre�en premaposebnom propisu.

»lanak 37.

Na jednoj gra�evinskoj Ëestici u zoninamijenjenoj preteæito stambenoj gradnjimogu se graditi stambene, poslovne,stambeno-poslovne, gospodarske ipomoÊne gra�evine koje Ëine stambenu igospodarsku cjelinu.

Za obavljanje poslovne ili gospodarskedjelatnosti mogu se koristiti i prostorije iligra�evine koje ranije nisu bile namijenjeneza tu djelatnost u cijelom ili dijelustambenog, pomoÊnog, gospodarskog ilistambenog prostora, na naËin da seobavljanje tih djelatnosti odvija u skladu spropisima.

Stambene, poslovne i stambeno-poslovne gra�evine se u pravilu postavljajuprema ulici, a pomoÊne, gospodarske idvori�ne poslovne gra�evine po dubinigra�evne Ëestice iza tih gra�evina.

Iznimno se moæe dozvoliti i drugaËijismje�taj gra�evina na Ëestici, ukolikokonfiguracija terena i oblik Ëestice nedozvoljavaju naËin gradnje odre�en uprethodnom stavku ovog Ëlanka.

»lanak 38.

Broj etaæa za pojedine gra�evineodre�en je oznakama Po/S+P+K(1)+Pk(T)gdje je:

Po = podrumS = suterenPo/S = podrum i/ili suterenP = prizemljeK(1) = kat (broj etaæa iznad prizemlja)


Pk = potkrovljeT = tavan

»lanak 39.

Stambene gra�evine niske stambeneizgradnje tipa slobodnostojeÊih, dvojnih,poluugra�enih i gra�evina u nizu mogu segraditi kao Po/S+P+K1+Pk.

Stambene gra�evine niske stambeneizgradnje naselja Kriænica koje se nalazi uZa�tiÊenom krajobrazu Kriænica mogu segraditi kao Po/S+P+Pk.

»lanak 40.

Vi�estambene gra�evine, stambeno-poslovne i poslovne gra�evine mogu segraditi kao Po/S+P+K2+Pk. Podrum moæesadræavati vi�e etaæa.

Gra�evine ugostiteljsko-turistiËkenamjene unutar izdvojenog gra�evinskogpodruËja mogu se graditi kaoPo/S+P+K1+Pk.

»lanak 41.

Poslovnim gra�evinama, smatraju se: - za tihe i Ëiste djelatnosti: razliËite

kancelarije, uredi, biroi i druge sliËnedjelatnosti, ordinacije i ostale djelatnostiiz podruËja zdravstva, trgovaËki iugostiteljski sadræaji bez glazbe naotvorenom, krojaËke, frizerske, autoele-ktriËarske, postolarske, fotografske isliËne usluæne radnje i sliËno;

- za buËne i potencijalno opasnedjelatnosti: autolimarske, automehani-Ëarske i proizvodne radionice, limarije,lakirnice, bravarije, kovaËnice, klaonice,stolarije, pilane, klesarske radionice,disco-klubovi i sliËno.

»lanak 42.

Tihe i Ëiste djelatnosti mogu se obavljatii u sklopu stambene gra�evine niske

stambene izgradnje, ukoliko za to postojetehniËki uvjeti.

BuËne i potencijalno opasne djelatnostise lociraju na propisanoj udaljenosti odstambenih zgrada, i to najmanje 30,0 m odsusjednih stambenih zgrada, odnosnonajmanje 15,0 m od stana vlasnika, aizuzetno i manjoj udaljenosti, ukoliko se todokaæe posebnim elaboratom.

Djelatnosti iz stavka 1. ovog Ëlankamogu se u pravilu, prema prirodi posla,obavljati i u stambenim gra�evinama ukojima je predvi�en prostor za tudjelatnost.

Kod gradnje manjih poslovnihgra�evina odgovarajuÊi prostor zaparkiranje treba predvidjeti u sklopugra�evne Ëestice.

Djelatnosti koje mogu izazvatiprekoraËenje dozvoljenih razina buke unaselju lociraju se na propisanojudaljenosti od stambenih zgrada. PodbuËnim djelatnostima smatraju se sve onedjelatnosti u kojima tijekom rada bukaprema�uje vrijednost od 65 dB danju,odnosno 55 dB noÊu.

Za gradnju gra�evina u kojima sepredvi�a obavljanje djelatnosti �tozaga�uju okoli� odredit Êe se posebne mjereza�tite okoli�a.

PostojeÊe manje poslovne gra�evine,koje se nalaze na posebnoj Ëestici, mogu sezamjenjivati i rekonstruirati ako su u skladusa ovim Odredbama. Kod zamjenepostojeÊih manjih poslovnih gra�evinaprimjenjuju se odredbe za gradnju novihmanjih poslovnih gra�evina.

»lanak 43.

PomoÊne i gospodarske gra�evine moguse graditi kao Po/S+P+T. PomoÊnim igospodarskim gra�evinama smatraju se:

1. pomoÊne gra�evine: - garaæe, nadstre�nice, drvarnice,

spremi�ta i sliËno

2. gospodarske gra�evine: - bez izvora zaga�enja: �upe, kolnice,

sjenici, ljetne kuhinje, spremi�ta


poljoprivrednih strojeva i proizvoda,su�are, silosi i sliËno

- s potencijalnim izvorima zaga�enja:farme, tovili�ta, staje i sliËno

Djelatnosti koje mogu izazvatiprekoraËenje dozvoljenih razina buke unaselju lociraju se na propisanojudaljenosti od stambenih zgrada. PodbuËnim djelatnostima smatraju se sve onedjelatnosti u kojima tijekom rada bukaprema�uje vrijednost od 65 dB danju,odnosno 55 dB noÊu.

Za gradnju gra�evina u kojima sepredvi�a obavljanje djelatnosti �tozaga�uju okoli� odredit Êe se posebne mjereza�tite okoli�a.

PostojeÊe pomoÊne i gospodarskegra�evine, koje se nalaze na posebnojËestici, mogu se zamjenjivati irekonstruirati ako su u skladu sa ovimOdredbama. Kod zamjene postojeÊihpomoÊnih i gospodarskih gra�evinaprimjenjuju se odredbe za gradnju novihpomoÊnih i gospodarskih gra�evina.

»lanak 44.

U sklopu gra�evinskih podruËja naseljamogu se graditi gospodarske gra�evine s

izvorima zaga�enja za uobiËajeni uzgoj itov æivotinja. Za podruËje opÊine ©pi�iÊBukovica odre�eno je da se unutargra�evinskih podruËja naselja, na jednojgra�evinskoj Ëestici, sveukupno moæeuzgajati 15 uvjetnih grla u razliËitimkombinacijama pojedinih vrsta, pri Ëemuse broj uvjetnih grla po vrstama odre�ujeprema koeficijentima iz stavka 4. ovogËlanka.

Izuzetno, na dijelovima gra�evinskogpodruËja ako to nije u suprotnosti s drugimodredbama PPUO ili drugim propisima,moæe se dozvoliti samo jedna od vrstauzgoja odre�enih u stavku 1. ovog Ëlanka,pod uvjetom da gra�evna Ëestica na kojojse podiæe takva gra�evina svojomveliËinom i oblikom zadovoljavaminimalne udaljenosti gra�evine odsusjedne me�e i susjedne stambenegra�evine.

S obzirom da sveukupni broj navedenihæivotinja u stavku 1. ovog Ëlanka imaekvivalent od 15 uvjetnih grla, gra�evina izprethodnog stavka, pri uzgoju ili tovu samojedne od navedenih vrsta, moæe bitigra�ena ili preure�ena za najvi�e:


Uvjetnim se grlom, podrazumijeva grloteæine 500 kg i koeficijentom 1,0 te setemeljem toga sve vrste stoke ili peradisvode na uvjetna grla primjenom gorenavedenih koeficijenata.

»lanak 45.

Gospodarske gra�evine mogu se graditikao Po/S+P+T s tim da se tavan moæekoristiti samo za spremanje ljetine i sliËnihproizvoda.

»lanak 46.

Gnoji�te se mora graditi najmanje visine1,0 m, na vodonepropusnoj podlozi, upravilu iza staja ili svinjaca, a dno i stjenkegnoji�ta do visine 0,5 m iznad terenamoraju biti izvedeni od nepropusnogmaterijala. Sva tekuÊina iz staje, svinjca ignoji�ta mora se odvesti u jame ili silose zaosoku i ne smije se razlijevati po okolnomterenu. Jame i silosi za osoku moraju imatisiguran i nepropusan pokrov te otvore zaËi�Êenje i zraËenje.

Pod u staji ili svinjcu treba bitinepropusan za tekuÊinu, sa izvedenimrigolima za odvodnju osoke u osoËnu jamu.

»lanak 47.

Infrastrukturne i komunalne gra�evine iure�aji mogu se graditi prema uvjetima izPoglavlja 2.3.1. i Poglavlja 5. ovih Odredbi.

»lanak 48.

Gra�evine namijenjene za trgovaËke i

usluæne sadræaje mogu se graditi premauvjetima iz Ël. 39. - 42. ovih Odredbi.

»lanak 49.

Gra�evine namijenjene za turistiËke iugostiteljske sadræaje mogu se graditiprema uvjetima iz Ël. 39. - 42. ovihOdredbi.

»lanak 50.

U zonama preteæito stambene gradnjedozvoljena je gradnja gra�evina javnenamjene i prateÊih gra�evina, poduvjetom:

- da se gra�evna Ëestica na kojoj Êe segra�evina graditi nalazi uz veÊ izgra�enujavno-prometnu povr�inu najmanje�irine 5,5 m, ili je za javno-prometnupovr�inu prethodno utvr�ena lokacijskadozvola

- da se na gra�evinskoj Ëestici ili uz javno-prometnu povr�inu moæe osiguratiprostor za parkiranje vozila

- da je predvi�ena udaljenost gra�evine�kola, djeËjih vrtiÊa i jaslica odstambenih i drugih gra�evina najmanje10,0 m, a od manjih poslovnihgra�evina i gospodarskih gra�evina �tozaga�uju okoli� najmanje 50,0 m

Gra�evine javne namjene i prateÊegra�evine, mogu se graditi do visine odnajvi�e Ëetiri nadzemne etaæe Po/S + P +K2+Pk.


»lanak 51.

Gra�evine za vjerski sadræaj mogu segraditi pod uvjetima iz Ël. 50. ovih Odredbi.

»lanak 52.

Grobovi, grobnice i druge gra�evine nagroblju mogu se graditi iskljuËivo na za toodre�enim postojeÊim lokacijama, u skladus propisima o gradnji, estetskim,sanitarnim i drugim tehniËkim uvjetima.

»lanak 53.

U sklopu zone preteæito stambenegradnje predvi�eno je ure�enje parkovnih iza�titnih zelenih povr�ina u svrhu ure�enjai za�tite okoli�a. U sklopu ovih povr�inaomoguÊeno je ure�enje i gradnja: - kolnih i pje�aËkih putova, - biciklistiËkih staza, - �portsko-rekreacijskih povr�ina i

igrali�ta, - manjih gra�evina prateÊe namjene

(spremi�te rekvizita i opreme i sliËno).

Povr�ina gra�evina prateÊe namjene(spremi�te rekvizita i opreme i sliËno) nesmije prelaziti 10% zelene povr�ine, asvojim oblikovanjem, a naroËito visinom,trebaju biti u skladu s ure�enjem prostora ukome se grade.

Iznimno od prethodnog stavka ovogËlanka u zoni pejzaænog i za�titnog zelenilamogu se zadræati i rekonstruirati za�tiÊenestare stambene i gospodarske gra�evine usvojoj izvornoj funkciji i veliËini, i to nanaËin i u mjeri koji osigurava neophodneuvjete æivota i rada, odnosno osiguravavraÊanje gra�evine njenom originalnomizgledu.

2.2.3. Smje�taj gra� evine nagra� evinskoj Ëestici

2.2.3.1. Udaljenost gra� evina odregulacionog pravca

»lanak 54.

Udaljenost gra�evine od dræavne,æupanijske ili lokalne ceste ne moæe bitimanja od udaljenosti odre�enih u Zakonuo cestama te ostalim vaæeÊim propisima ocestama.

Udaljenost gra�evina od ruba gra�evinibliæe prometnica ne smije biti manja od:

- za stambene gra�evine 3,0 m- za vi�estambene,

stambeno-poslovne i poslovne gra�evine 3,0 m

- za garaæe u sklopu stambene gra�evine 3,0 m

- za gospodarske gra�evine ugostiteljsko-turistiËke namjene 3,0 m

- za pomoÊne gra�evine na gra�evinskoj Ëestici 10,0 m

- za gospodarske gra�evine sa potencijalnim izvorima zaga�enja za naselja sa manje od 1000 stanovnika 20,0 m

- za gospodarske gra�evine sa potencijalnim izvorima zaga�enja za naselja s vi�e od 1001 stanovnika 30,0 m

- za pËelinjake 30,0 m

Iznimno od stavka 2. ovog Ëlankaudaljenost gra�evine moæe biti i manja,kada je to neophodno radi lokalnih uvjeta,osim pËelinjaka.

Kod interpolacije ili zamjenske gradnjegra�evina u veÊ izgra�enim dijelovimanaselja, a gdje za to postoje uvjeti (postavasusjednih gra�evina na regulacijskompravcu, ili kada radi veÊ izgra�enihgospodarskih gra�evina nije moguÊagradnja u propisanoj dubini gra�evneËestice, te dovoljne �irine prostora za prolazkomunalnih instalacija i sliËno), gradnjagra�evina je na regulacionom pravcu.

Maksimalna dozvoljena udaljenost zastambene, vi�estambene, stambeno-poslovne i poslovne gra�evine, te za garaæeu sklopu stambene gra�evine, ovisi olokalnim uvjetima i odre�uje se prema


postojeÊem gra�evinskom pravcu,odnosno prema udaljenosti veÊinepostojeÊih gra�evina u okruæenju.

»lanak 55.

Ako gra�evna Ëestica graniËi savodotokom, udaljenost regulacionogpravca gra�evne Ëestice od granice vodnogdobra odrediti Êe se prema vodopravnimuvjetima.

Gra�evna Ëestica ne moæe se osnivati nanaËin koji bi onemoguÊavao ure�enjekorita i oblikovanje inundacije potrebne za

maksimalni protok vode ili pristupvodotoku.

»lanak 56.

Idejnim rje�enjem za izdavanjedokumenata potrebnih za izgradnju zagradnju gra�evina javne, proizvodno-servisne, �portsko-rekreativne ili vjerskenamjene potrebno je utvrditi naËinosiguranja parkirali�nih mjesta za osobnaili teretna vozila.

Dimenzioniranje broja parkirali�no-garaænih mjesta za gra�evine iz prethodnogstavka odrediti Êe se na temelju slijedeÊetablice:

Smje�taj potrebnog broja parkirali�nihmjesta je potrebno predvidjeti na gra�evnojËestici ili u sklopu zelenog pojasa ispredgra�evne Ëestice.

2.2.3.2. Udaljenost gra� evina od rubagra� evne Ëestice

»lanak 57.

Gra�evine gra�ene na samostojeÊi naËinmogu se graditi tako da su najmanje 3,0 mudaljene od me�e susjedne gra�evneËestice. Iznimno, u veÊ izgra�enimdijelovima naselja ove gra�evine mogu bitiudaljene i manje od 3,0 m od me�esusjedne gra�evne Ëestice, ali ne manje od0,5 m. mjereno od najisturenijeg dijelagra�evine.

Na dijelu gra�evine koja je izgra�ena naudaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne

me�e, ne mogu se projektirati niti izvoditiotvori.

Otvorima se ne smatraju fiksnaustakljenja neprozirnim staklommaksimalne veliËine 120x60 cm (parapetnajmanje visine 2,0 m), dijelovi zida odstaklene opeke, ventilacioni otvorimaksimalnog promjera 20 cm, odnosnostranica 15x15 cm, a kroz koje se ventilacijaodvija prirodnim putem i kroz koji nijemoguÊe ostvariti vizualni kontakt.

»lanak 58.

Gra�evine koje se grade kao dvojnegra�evine, jednom svojom stranom seprislanjaju na granicu susjedne gra�evneËestice, odnosno uz susjednu gra�evinu.Drugi dio gra�evine mora biti od granicesusjedne gra�evne Ëestice najmanje 3,0 m.

Zid izme�u dvije gra�evine mora se


izvesti kao poæarni, vatrootpornosti odnajmanje 90 minuta, koji u sluËaju dagra�evina ima krovnu konstrukciju (neodnosi se na krov vatrootpornosti 90minuta) nadvisuje krov gra�evinenajmanje 0,5 m ili zavr�ava dvostranomkonzolom iste vatrootpornosti duæinenajmanje 1 m ispod pokrova krovi�ta kojemora biti od negorivog materijalanajmanje na duæinu konzole..

»lanak 59.

Gra�evine koje se grade kaopoluugra�ene gra�evine, jednom svojomstranom se prislanjaju na granicu susjednegra�evne Ëestice. Drugi dio gra�evine morabiti od granice susjedne gra�evne Ëesticenajmanje 3,0 m.

Zid prema susjednoj gra�evinskoj Ëesticimora se izvesti kao poæarni,vatrootpornosti od najmanje 90 minuta uzuvjet da nagib krova nije prema susjednojgra�evinskoj Ëestici.

»lanak 60.

Gra�evine koje se grade u nizu dvjemasvojim stranama se prislanjaju na granicesusjednih gra�evnih Ëestica, odnosno uzsusjedne gra�evine.

Krajnje gra�evine u nizu, ovisno onjihovoj visini, tretiraju se kao gra�evinekoje se grade kao dvojne te za njih vrijedeodredbe o udaljenostima koje se odnose ina dvojne gra�evine.

»lanak 61.

Uz stambene gra�evine, na gra�evinskojËestici se mogu graditi pomoÊne gra�evine(garaæe, spremi�te ogrjeva i drugo) kojesluæe redovnoj upotrebi stambenegra�evine i poslovne gra�evine, tegospodarske gra�evine visine najvi�e Po/S +P + Pk i to na naËin da su: - prislonjene uz stambene gra�evine na

istoj gra�evnoj Ëestici na poluugra�eninaËin

- odvojene od stambene gra�evine na istojgra�evnoj Ëestici

- gra�ene na me�i, uz uvjet da je zidprema susjednoj Ëestici izveden odvatrootpornog materijala (ako je kosikrov, nagib krova obvezno izvesti premapripadajuÊoj Ëestici te pribavitisuglasnost susjeda)

Najmanja udaljenost gra�evina iz stavka1. ovog Ëlanka od susjednih gra�evnihËestica mora biti: - za samostojeÊi naËin gradnje: 1,0 m

mjereno od najisturenijeg dijelagra�evine

- za dvojni naËin gradnje (dvojnegra�evine) trebaju biti smje�teni s jednestrane uz susjednu gra�evinu, odijeljenizidom od vatrootpornog materijala, uzuvjet da nagib krova nije premasusjednoj gra�evinskoj Ëestici

- za poluugra�eni naËin gradnje trebajubiti smje�teni s jedne strane uz susjednugra�evnu Ëesticu, odijeljeni zidom odvatrootpornog materijala, uz uvjet danagib krova nije prema susjednojgra�evinskoj Ëestici

- ako se grade u nizu, moraju s dvije stranebiti prislonjeni na susjedne gra�evine,odijeljeni zidom od vatrootpornogmaterijala, uz uvjet da nagib krova nijeprema susjednoj gra�evinskoj Ëestici

Ako poslovne dvori�ne gra�evine imajuotvore prema susjednoj gra�evinskojËestici, moraju od nje biti udaljeninajmanje 3,0 m.

Ako je krov gra�evine nagnut premasusjednoj gra�evinskoj Ëestici i ako jestreha od me�e susjedne gra�evne Ëesticeudaljena manje od 3,0 m, krov mora imatisnjegobran i oluke.

»lanak 62.

Najmanja udaljenost gospodarskihgra�evina u kojima se sprema sijeno i slamaod susjedne gra�evne Ëestice iznosi:- 5,0 m, ako su gra�evine gra�ene od

drveta- 1,0 m, ako su gra�evine gra�ene od opeke

ili betona


»lanak 63.

Udaljenost gnoji�ta mora iznositinajmanje 1,0 m od susjedne me�e.

Izuzetno, udaljenost gnoji�ta odsusjedne me�e moæe biti i manja, ali nemanja od 0,5 m, pod uvjetom da na tojdubini susjedne gra�evne Ëestice veÊpostoji gnoji�te, odnosno gra�evina sizvorima oneËi�Êenja.

»lanak 64.

Udaljenost vodonepropusne sabirnejame, bez moguÊnosti ispu�tanja sadræaja uokolni prostor, od susjedne me�e ne moæebiti manja od 3,0 m.

»lanak 65.

Udaljenost pËelinjaka od susjedne me�ene moæe biti manja od 5,0 m, ako su leti�taokrenuta prema me�i, a 3,0 m ako suokrenuta u suprotnom pravcu.

»lanak 66.

Udaljenost gra�evina u kojima se odvijasu�enje putem visoke temperature (su�enjemesa, su�enje duhana i drugihpoljoprivrednih proizvoda) od susjedneme�e, ne moæe biti manja od 3,0 m.

2.2.3.3. Me� usobna udaljenostgra� evina

»lanak 67.

Me�usobni razmak gra�evina odre�ujese (ukljuËujuÊi potkrovlje):

kod gradnje na samostojeÊi naËin za: - prizemne gra�evine (P): - 6,0 m- jednokatne gra�evine (P+K1):- 8,0 m- dvokatne gra�evine (P+K2):- 10,0 m

pri Ëemu �irina gra�evine ne moæe bitimanja od 8,0 m, a udaljenost od jedneme�e min. 3,0 m.

kod gradnje na dvojni naËin za: - prizemne gra�evine (P): - 6,0 m- jednokatne gra�evine (P+K1): - 8,0 m- dvokatne gra�evine (P+K2):- 10,0 m

pri Ëemu minimalna �irina gra�evneËestice treba zadovoljiti uvjet da jegra�evina na jednoj strani postavljena name�u, a �irina dvojnih gra�evina do ulicene moæe biti manja od 7,0 m, dok jeudaljenost gra�evine od jedne me�eminimalno 3,0 m.

kod gradnje na poluugra� eninaËin za: - prizemne gra�evine (P): - 6,0 m- jednokatne gra�evine (P+K1): - 8,0 m- dvokatne gra�evine (P+K2):- 10,0 m

pri Ëemu minimalna �irina gra�evneËestice treba zadovoljiti uvjet da jegra�evina na jednoj strani postavljena name�u, a �irina gra�evina do ulice ne moæebiti manja od 7,0 m, dok je udaljenostgra�evine od jedne me�e minimalno 3,0m.

kod gradnje u nizu: - �irina gra�evne Ëestice jednaka �irini gra�evine, a minimalno 5,0 m.

»lanak 68.

Me�usobni razmak gra�evina moæe biti imanji od propisanoga prethodnimËlankom, ukoliko se radi o veÊ izgra�enimgra�evnim Ëesticama, pod uvjetom da jetehniËkom dokumentacijom dokazano: - da konstrukcija gra�evine ima poveÊani

stupanj otpornosti na ru�enje odelementarnih nepogoda

- da u sluËaju potresa ili ratnih razaranjaru�enje gra�evine neÊe ugroziti æivoteljudi, niti izazvati o�teÊenje nasusjednim gra�evinama

- da se u sluËaju poæara, uzimajuÊi u obzirpoæarno optereÊenje, brzinu �irenjapoæara, poæarne karakteristike materijalagra�evina, veliËinu otvora na vanjskimzidovima gra�evina i drugo, poæar neÊeprenijeti na susjedne gra�evine ili se


mora izvesti poæarni zid vatrootpornostiod najmanje 90 minuta, koji u sluËaju dagra�evina ima krovnu konstrukciju (neodnosi se na krov vatrootpornosti 90minuta) nadvisuje krov gra�evinenajmanje 0,5 m ili zavr�ava dvostranomkonzolom iste vatrootpornosti duæinenajmanje 1 m ispod pokrova krovi�takoje mora biti od negorivog materijalanajmanje na duæinu konzole..

»lanak 69.

Udaljenost gospodarskih gra�evina spotencijalnim izvorom zaga�enja odstambenih i poslovnih gra�evina ne moæebiti manja od 12,0 m, a u postojeÊimdvori�tima gdje se to ne moæe postiÊidozvoljava se minimalna udaljenost od 8,0m.

Udaljenost gnoji�ta, gnoji�nih i sabirnihjama te silosa za osoku od stambenih,stambeno-poslovnih i manjih poslovnihgra�evina ne moæe biti manja od 15,0 m, aod gra�evina za snabdijevanje vodom(bunari, izvori, cisterne i sliËno) ne manjaod 20,0 m u smjeru nizvodno od tokapodzemnih voda. Udaljenost od uliËneograde ne moæe biti manja od 13,0 m.

»lanak 70.

Udaljenost pomoÊne gra�evine odstambene zgrade na istoj gra�evinskojËestici ne moæe biti manja od 4,0 m, kada segradi kao posebna dvori�na gra�evina.

»lanak 71.

PËelinjaci ne mogu biti udaljeni odstambenih, poslovnih i gospodarskihgra�evina u kojima boravi stoka manje od10,0 m.

2.2.3.4. Visina i oblikovanje gra� evina»lanak 72.

Stambene, vi�estambene i stambeno-poslovne gra�evine mogu se graditi kaoprizemnice, jednokatnice i dvokatnice smoguÊno�Êu gradnje podruma i/ilisuterena i potkrovlja.

NajveÊe dozvoljene visine gra�evine,mjereno od konaËno zaravnatog i ure�enogterena uz proËelje gra�evine na njegovomnajniæem dijelu do gornjeg ruba stropnekonstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrhanadozida potkrovlja su:

- za prizemne gra�evine - 5,80 m- za jednokatne gra�evine - 8,80 m- za dvokatne gra�evine - 11,80 m.

Ukupna visina gra�evine mjereno odkonaËno zaravnatog i ure�enog terena uzproËelje gra�evine na njegovom najniæemdijelu do najvi�e toËke krova (sljemena)odre�ena je nagibom krovi�ta ovisno onajveÊoj dozvoljenoj visini gra�evine izprethodnog stavka ovog Ëlanka.

Iznimno od stavka 1. ovog Ëlanka,moguÊa je gradnja gra�evina vi�ih odpropisanih (npr. crkveni tornjevi, silosi,vodotornjevi, vatrogasni tornjevi ilisliËno), ali samo kada je to nuæno zbogdjelatnosti koja se u njima obavlja i toiskljuËujuÊi prostor za�tiÊenih povijesnihjezgri naselja, kao i kontaktna podruËjaspomenika kulturne i prirodne ba�tine.

»lanak 73.

Potkrovljem se smatra dio gra�evine Ëijise prostor nalazi iznad zadnjeg kata ineposredno ispod kosog ili zaobljenogkrova.

Visina nadozida je najvi�e 120 cmmjereno u ravnini proËelja gra�evineodnosno nagibom od 45o mjereno u visininadozida ukoliko je nadozid uvuËen uodnosu na ravninu proËelja.

Izvan navedenih gabarita mogu seizvoditi pojedini elementi, kao dimnjaci,poæarni zidovi i sliËno.

Prozori potkrovlja, u pravilu treba izvestiu kosini krova ili na zabatnom zidu.,


izuzetno kao krovne kuÊice s tim da u tomsluËaju duæina vijenca mora bitiminimalno treÊina ukupne duæine proËelja,a razmak izme�u krovnih kuÊica veÊi ilijednak duæini krovne kuÊice.

Potkrovlje ili mansarda ure�eni zastanovanje i poslovnu namjenu kojima jevisina nadozida veÊa od 120 cm smatrajuse katom.

»lanak 74.

PostojeÊa potkrovlja mogu seprenamijeniti u stambenu ili drugunamjenu, ukoliko se prenamjena moæeizvr�iti u postojeÊim gabaritima.

Izvedena ravna krovi�ta, koja zboglo�e izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu sepreurediti u kosa. Rekonstrukcija Êe seizvr�iti u skladu s dokumentacijompotrebnom za izgradnju i posebnimuvjetima (visina nadozida, nagib krova,sljeme) propisanim u prethodnom Ëlanku.

Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja izprethodnog stavka ovog Ëlanka mogu seprivoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni,sukladno ovim Odredbama.

»lanak 75.

Ispod gra�evine po potrebi se moæegraditi podrum i/ili suteren.

Podrumom se smatra potpuno ukopanidio gra�evine Ëiji se prostor nalazi ispodpoda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren je dio gra�evine Ëiji se prostornalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do50% svog volumena u konaËno ure�eni izaravnani teren uz proËelje gra�evine,odnosno najmanje je jednim svojimproËeljem izvan terena.

»lanak 76.

Horizontalni i vertikalni gabaritigra�evina, arhitektonsko oblikovanje teupotrijebljeni gra�evinski materijali i bojemoraju biti uskla�eni s okolnim

gra�evinama, krajobrazom itradicionalnim naËinom gradnje. U starimdijelovima naselja s vrijednomautohtonom arhitekturom kao i uizdvojenim gra�evinskim podruËjimaugostiteljsko-turistiËke namjene moraju seiskljuËivo koristiti se gra�evinski elementi,materijali i boje uobiËajeni za taj prostor.

Gra�evine koje se grade kao dvojne ili unizu moraju s gra�evinom na koju suprislonjene Ëiniti arhitektonsku cjelinu.

Oblikovanje, naËin gradnje i izborgra�evnog materijala mora osiguratiracionalno kori�tenje energije. Nakrovi�tima stambenih i drugih gra�evina,osim onih u povijesnim jezgrama, mogu seugra�ivati sunËani kolektori.

»lanak 77.

U za�tiÊenom krajobrazu za sve vrstegra�evine vrijedi da arhitektonskooblikovanje te upotrijebljeni gra�evinskimaterijali i boje moraju biti uskla�eni skrajobrazom i tradicionalnim naËinomgradnje.

Uvjeti kojima se onemoguÊavaneprikladna izgradnja su:- najveÊa dozvoljena izgra�enost

gra�evne Ëestice odre�ena Ël. 30 i Ël. 32.ovih Odredbi

- najveÊi dozvoljeni broj etaæa jePo/S+P+Pk.

- najveÊa dozvoljena visina gra�evine,mjereno od konaËno zaravnatog iure�enog terena uz proËelje gra�evinena njegovom najniæem dijelu do gornjegruba stropne konstrukcije zadnjeg kata,odnosno vrha nadozida potkrovljaiznosi 5,20 m

- nagib krovnih ploha je min. 25o max.45o, pokrov crijep ili slama. Izuzetno, napostojeÊim gra�evinama dozvoljava sezadræavanje postojeÊeg pokrova doisteka roka trajanja, ali prilikomrekonstrukcije krovi�ta obavezna jeupotreba pokrova crijepom ili slamom

- istaci krovnog vijenca mogu prelazitigranicu gradivog dijela Ëestice za 50 cm


- istaci krovnog vijenca ne mogu prelazitina susjednu Ëesticu

- oblikovanje novih gra�evina mora bitiuskla�eno sa osobinama gra�evinatipiËnih za ovaj za�tiÊeni krajobraz, �toznaËi da trebaju biti tlocrtnopravokutnog oblika, bez veÊih istaka, pomoguÊnosti sa trijemom i sl.

- gra�evine koje se izgra�uju napoluugra�eni ili ugra�eni naËin morajusa susjednim gra�evinama tvoritiarhitektonsku cjelinu

- proËelja gra�evina moraju se izvoditiiskljuËivo u tradicionalnim materijalima- æbuci, opeci ili drvetu

- ukrasni elementi proËelja mogu bitiizvedeni iskljuËivo od tradicionalnihmaterijala kao �to su æbuka, opeka i drvo,te izuzetno kamen u vrlo malimpovr�inama

- betonske elemente gra�evine, kao iostale netradicionalne gra�evnematerijale upotrijebljene na gra�evinipotrebno je sakriti odgovarajuÊimtradicionalnim materijalom (drvo,æbuka, opeka)

- oblik, veliËina i raspored otvora naproËeljima mora biti u skladu stradicionalnim naËinom gradnje, �tonpr. znaËi da visina otvora mora bitiveÊa od �irine, da nisu dozvoljene velikestaklene plohe na proËeljima odnosnoda razmak izme�u otvora ne moæe bitimanji od �irine otvora i sl.

- uliËne ograde mogu biti zidane odopeke, zidane i oæbukane, metalne idrvene, a samo izuzetno (ako supostojeÊe) od betonskih elemenata

- satelitske antene, ure�aje zaklimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju sepostavljati tako da budu �to manjeuoËljivi

- sunËani kolektori mogu se ugra�ivatisamo na krovi�tima gra�evina

»lanak 78.

Za pomoÊne gra�evine vrijedi da: - visina od kote konaËno zaravnatog i

ure�enog terena do gornjeg ruba stropne

konstrukcije iznad prizemlja nije vi�a odglavne uliËne stambene gra�evine i neprelazi visinu 4,0 m.

- visina od kote konaËno zaravnatog iure�enog terena do sljemena krova neprelazi visinu glavne uliËne stambenegra�evine i nije vi�a od 8,0 m

- tlocrtna zauzetost nije veÊa od 150 m2

2.2.3.5. Ograde i parterno ure� enje

»lanak 79.

UliËna ograda podiæe se iza regulacionogpravca u odnosu na javnu prometnupovr�inu.

Kada se javna cesta koja prolazi krozgra�evinsko podruËje ure�uje kao ulica,udaljenost vanjskog ruba uliËne ograde odosi kolnika ceste odredit Êe se premaposebnim uvjetima nadleæne sluæbe zaceste te mora iznositi najmanje:

- kod dræavne ceste - 10,0 m- kod æupanijske ceste - 8,0 m- kod lokalne ceste - 5,0 m

Udaljenost vanjskog ruba uliËne ogradeod osi kolnika javno-prometne povr�ine nemoæe biti manja od 4,5 m.

U veÊ izgra�enom dijelu naselja,udaljenost vanjskog ruba uliËne ograde odosi kolnika javno-prometne povr�ine moæebiti manja od 4,5 m, ali ne manja od 3,5 m,osim u sluËaju ako se zbog lokalnih uvjetato ne moæe postiÊi.

»lanak 80.

Ograda se moæe podizati prema ulici i name�i prema susjednim gra�evnimËesticama.

Na gra�evnim Ëesticama ograde sepostavljaju s unutra�nje strane me�e, ili nadrugi naËin, ali u dogovoru sa susjedom.

NajveÊa visina uliËne ograde moæe biti1,50 m, pri Ëemu podnoæje ograde moæebiti izvedeno od Ëvrstog materijala (beton,opeka, metal i sl.), najveÊe visine od 50 cm.


Iznimno, ograde mogu biti i vi�e od 1,50m, odnosno 2,0 m, kada je to nuæno radiza�tite gra�evine ili naËina njenogkori�tenja (industrijske, �portske irekreacijske gra�evine i drugo).

UliËna ograda moæe biti izvedena kaozeleni nasad (æivica) ili prozraËna, izvedenaod drveta, pocinËane æice ili drugogmaterijala sliËnih karakteristika.

Ograda izme�u gra�evnih Ëestica gradise prema mjesnom obiËaju s lijeve ili desnestrane, pri Ëemu njena visina moæe iznositinajvi�e 2,0 m.

UliËne ograde unutar zona posebnogreæima kori�tenja, koje su oznaËene nakartografskim prikazima 4. Granicegra�evinskog podruËja naselja ©pi�iÊBukovica, Bu�etina, OkrugljaËa iVukosavljevica trebaju biti zidane ilida�Ëane s kolnim i pje�aËkim vratima.

»lanak 81.

Dio gra�evne Ëestice organiziran kaogospodarsko dvori�te na kojem slobodnoborave domaÊe æivotinje mora se ograditiogradom koja onemoguÊava izlaz stoke iperadi.

»lanak 82.

Dio ograde prema susjedu iz Ëlanka 80.stavak 2. gradi vlasnik odnosno korisnikgra�evne Ëestice u cijelosti, ako takovaograda nije izgra�ena ranije, odnosno akose ne radi istovremeno sa susjedom.

Ograda iz prethodnog stavka mora seizvesti tako da leæi na zemlji�tu vlasnikaograde, pri Ëemu je glatka strana ogradeokrenuta prema ulici, odnosno premasusjedu.

»lanak 83.

Dio gra�evne Ëestice oko gra�evine,potporne zidove, terase i sliËno, trebaizvesti na naËin da se ne naru�ava izglednaselja te da se ne promijeni prirodno

otjecanje vode na �tetu susjednihgra�evnih Ëestica i gra�evina.

Prilazna stubi�ta, terase u razini terena ilido najvi�e 0,6 m iznad razine terena,potporni zidovi i sliËno mogu se graditi iizvan povr�ina za razvoj tlocrta gra�evine,ali na naËin da se na jednoj strani gra�evneËestice osigura nesmetan prilaz u dvori�nidio gra�evne Ëestice, �irine najmanje 3,0 m(za vatrogasno ili vozilo prve pomoÊi).

2.3. Izgra� ene strukture izvangra� evinskog podruËja

»lanak 84.

Gra�evine koje se mogu ili morajugraditi izvan gra�evinskog podruËja,moraju se locirati, projektirati, graditi ikoristiti na naËin da ne ometajupoljoprivrednu i �umsku proizvodnju ikori�tenje drugih gra�evina i sadræaja izvangra�evinskog podruËja, kao i da neugroæavaju vrijednosti prirodne igraditeljske ba�tine.

»lanak 85.

Izvan gra�evinskog podruËja napodruËju opÊine ©pi�iÊ Bukovica moæe sena pojedinaËnim lokacijama napovr�inama prema odredbama PPÆodobravati gradnja gra�evina koje posvojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvangra�evinskog podruËja, kao �to su: - infrastrukturne gra�evine (prometne,

energetske, komunalne itd.)- gra�evine u funkciji zdravstvene

djelatnosti- gra�evine u funkciji �porta i rekreacije- gra�evine u funkciji lova i gospodarenja

�umama- gra�evine u funkciji turistiËke

djelatnosti- gra�evine za potrebe obrane- gra�evine za istraæivanje i iskori�tavanje

mineralnih sirovina- stambene i gospodarske gra�evine za

vlastite potrebe i potrebe seoskog


turizma u funkciji obavljanjapoljoprivrednih djelatnosti,

- stambeno-gospodarski sklopovi (farme)- gra�evine za uzgoj i tov æivotinja

(tovili�ta)- klijeti u vinogradima i voÊnjacima- gra�evine u zonama hobi vrtova,

vinograda i voÊnjaka- spremi�ta voÊa u voÊnjacima- pËelinjaci- ostave za alat i oru�e- spremi�ta drva u �umama- uzgoj nasada (rasadnici, staklenici,

plastenici i sl.)- ribnjaci- stoËna groblja- mrtvaËnice

Pod gra�evinama u smislu stava 1.alineje 8. ovog Ëlanka ne smatraju segra�evine za povremeno stanovanje(“vikendice“).

Gradnja gra�evina iz prethodnog Ëlankana pojedinaËnim lokacijama povr�ine veÊeod 10,0 ha moæe se odobravati samoukoliko je predvi�ena u grafiËkom prikazu1. Kori�tenje i namjena povr�ina.

»lanak 86.

Ovim planom na kartografskom prikazu1. Kori�tenje i namjena povr�ina, te nakartografskim prikazima 4. Gra�evinskapodruËja naselja prikazane zone zateËeneizgradnje izvan granica gra�evinskogpodruËja zadræavaju se kao izdvojeni diogra�evinskog podruËja.

2.3.1. Infrastrukturne gra� evine

»lanak 87.

Infrastrukturne gra�evine (prometne,energetske i komunalne), koje se mogu ilimoraju graditi izvan gra�evinskogpodruËja, su: 1. Prometne gra�evine- cestovne prometnice svih kategorija i

nivoa opremljenosti (dræavne,æupanijske i lokalne), ukljuËujuÊi sveprateÊe gra�evine i ure�aje (mostovi,nadvoænjaci, podvoænjaci, propusti,benzinske postaje i druge gra�evine ufunkciji cestovnog prometa),

- æeljezniËke pruge svih kategorija,ukljuËujuÊi prateÊe gra�evine i pruænapostrojenja (mostovi, nadvoænjaci,podvoænjaci, propusti, ranæirnikolosijeci i druge gra�evine u funkcijiæeljezniËkog prometa)

- zraËne luke- rijeËne luke i pristani�ta, te pristani- telekomunikacijski sustavi i ostali

sustavi veza (TV, radio i drugi)

2. Energetske gra�evine- elektroenergetske gra�evine (gra�evine

za proizvodnju i transport elektriËneenergije)

- gra�evine za proizvodnju i transportnafte i plina s pripadajuÊimgra�evinama, odnosno ure�ajima ipostrojenjima

- gra�evine eksploatacije mineralnihsirovina (pijesak, �ljunak, geotermalnavoda)

3. Komunalne gra�evine- gra�evine za kori�tenje voda

(vodoopskrbni sustavi i vodozahvati)- gra�evine za za�titu voda (sustavi

odvodnje otpadnih voda)- gra�evine za obranu od poplava (nasipi,

kanali, retencije i akumulacije)- regulacijske gra�evine (regulacije

vodotoka, prokopi, izmjena profila,vodne stepenice)

- gra�evine za melioracijsku odvodnju- komunalne instalacije za potrebu

opskrbe naselja elektriËnom energijom,vodom, plinom, telekomunikacijskimuslugama, instalacije za odvodnjuotpadnih voda, kao i sve prateÊegra�evine u svezi sa njima

2.3.2. Gra� evine u funkcijizdravstvene djelatnosti


»lanak 88.

Gra�evine namijenjene za zdravstvenisadræaj mogu se graditi izvan gra�evnihpodruËja na lokacijama koje pruæajuprirodne pogodnosti za njihov razvitak(termalni izvori, podruËja kvalitetnog zrakai sl.).

Smje�taj gra�evina na gra�evnoj Ëestici injihovo oblikovanje, izvesti u sladu savaæeÊim zakonskim propisima te ovimOdredbama.

Prostori za zdravstvenu djelatnost izvangra�evinskog podruËja ne mogu biti manjiod 3 ha, a maksimalna veliËina je 20 ha.

»lanak 89.

Gra�evine namijenjene za zdravstvenisadræaj u svom sastavu moraju imati:* prostore namijenjene za osnovnu

djelatnost pruæanja zdravstvenih usluga,ovisno o tipu zdravstvene djelatnosti

* prostore za smje�taj korisnika usluga

»lanak 90.

Gra�evine namijenjene za zdravstvenisadræaj u svom sastavu mogu imati:* prostore namijenjen za rekreaciju

korisnika usluga vezanu uz osnovnudjelatnost pruæanja zdravstvenih usluga,ovisno o tipu zdravstvene djelatnosti(bazene, trim staze i sl.)

* prostore za smje�taj gra�ana uzmoguÊnost pruæanja ugostiteljskihusluga unutar gra�evina i na otvorenomprostoruOve prostore mogu koristiti i gra�ani

koji nisu korisnici zdravstvenih uslugakorisnika.

»lanak 91.

Gra�evine u sklopu kompleksa mogu segraditi u nekoliko funkcionalnih cjelinakoje ne moraju biti fiziËki povezane.

»lanak 92.

Minimalne udaljenosti prostoraodre�enih za zdravstvene gra�evine iznose:

* 150 m od dræavnih cesta* 50 m od æupanijskih cesta * 30 m od lokalnih cesta

»lanak 93.

Gra�evine namijenjene za zdravstvenisadræaj ne mogu se graditi:* u I i II zoni vodocrpili�ta* na poljoprivrednom tlu I i II razreda* na prostoru prirodnih inundacijskih

podruËja odnosno 20 m od noæicenasipa

* na udaljenosti 50 m od �uma i �umskogzemlji�ta

»lanak 94.

Uvjeti za oblikovanje gra�evina su:* gra�evine su mogu graditi maksimalno

kao jednokatne gra�evine s moguÊno�Êugradnje podruma ili suterena ipotkrovlja (Po/S+P+K1+Pk).

* najveÊe dopu�tene visine gra�evina,mjereno od kote konaËno zaravnatogterena do visine vijenca 8,80 m.

»lanak 95.

Potkrovljem se smatra dio gra�evineiznad zadnjeg kata i neposredno ispodkosog ili zaobljenog krova.

Visina nadozida je najvi�e 120 cmmjereno u ravnini proËelja gra�evineodnosno nagibom od 45o mjereno u visininadozida ukoliko je nadozid uvuËen uodnosu na ravninu proËelja.

Izvan navedenih gabarita mogu seizvoditi pojedini elementi, kao dimnjaci,poæarni zidovi i sliËno.

Prozori potkrovlja, u pravilu treba izvestiu kosini krova ili na zabatnom zidu.,izuzetno kao krovne kuÊice s tim da u tom


sluËaju duæina vijenca mora bitiminimalno treÊina ukupne duæine proËelja,a razmak izme�u krovnih kuÊica veÊi ilijednak duæini krovne kuÊice.

Potkrovlje ili mansarda ure�eni zakori�tenje kojima je visina nadozida veÊaod 120 cm smatraju se katom.

»lanak 96.

Ispod gra�evina po potrebi se moæegraditi podrum i/ili suteren.

Podrumom se smatra potpuno ukopanidio gra�evine Ëiji se prostor nalazi ispodpoda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren je dio gra�evine Ëiji se prostornalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do50% svog volumena u konaËno ure�eni izaravnani teren uz proËelje gra�evine,odnosno najmanje je jednim svojimproËeljem izvan terena.

»lanak 97.

Uvjeti kojima se onemoguÊavaneprikladna izgradnja, oblikovanje, naËingradnje i izbor gra�evnog materijala su:

- oblikovanje gra�evina mora bitiuskla�eno s osobinama tradicionalnognaËina gradnje tipiËnih za kraj kojem segrade

- proËelja gra�evina moraju se izvoditi utradicionalnim materijalima - æbuci,opeci ili drvetu

- ukrasni elementi proËelja mogu bitiizvedeni iskljuËivo od tradicionalnihmaterijala kao �to su æbuka, opeka i drvo,te izuzetno kamen u vrlo malimpovr�inama

- betonske elemente gra�evine, kao iostale netradicionalne gra�evinskematerijale upotrijebljene na gra�evinipotrebno je sakriti odgovarajuÊimtradicionalnim materijalom (drvo,æbuka, opeka)

- na proËeljima izbjegavati velike staklenepovr�ine, visina otvora mora biti veÊa od�irine, a odnos zidnih povr�ina i otvora

mora biti takav da se po�tuje ritamprisutan u graditeljskoj ba�tini kraja

- nagib krovnih ploha je min. 25o - max.45o, pokrov crijep ili slama

- ograde kompleksa mogu biti djelomiËnozidane od opeke, djelomiËno zidane iæbukane, metalne i drvene

- satelitske antene, ure�aji zaklimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju sepostavljati tako da budu �to manjeuoËljivi

2.3.3. Gra� evine u funkciji �porta irekreacije

»lanak 98.

Prostori za �portske djelatnosti mogu seplanirati izvan gra�evinskog podruËja,prvenstveno u okviru rekreacijskih sadræajana lokacijama koje pruæaju prirodnepogodnosti.

Smje�taj gra�evina na gra�evnoj Ëestici injihovo oblikovanje, izvesti u sladu savaæeÊim zakonskim propisima te ovimOdredbama.

Prostori za �portske djelatnosti izvangra�evinskog podruËja ne mogu biti manjiod 2 ha, a maksimalna veliËina je 40 ha.

»lanak 99.

Gra�evine u funkciji �porta i rekreacije usvom sastavu moraju imati prostorenamijenjene za osnovnu djelatnost ovisnoo tipu i vrsti �porta i rekreacije koji seplanira

»lanak 100.

Gra�evine u funkciji �porta i rekreacije usvom sastavu mogu imati prostore zasmje�taj uz moguÊnost pruæanjaugostiteljskih usluga unutar gra�evina i naotvorenom prostoru


»lanak 101.

Na gra�evine u funkciji �porta irekreacije primjenjuju se uvjeti iz Ëlanaka91.-97. ovih Odredbi.

2.3.4. Gra� evine u funkciji lova igospodarenja �umama

»lanak 102.

Gra�evine u funkciji lova su lovaËkidomovi, Ëeke, hranila za jelensku divljaË,srneÊu divljaË, divlje svinje, fazane i patkete soli�ta i spremi�ta hrane.

Gra�evine u funkciji gospodarenja�umama su lugarnice i sl. �umskogospodarski objekti.

»lanak 103.

Gra�evine u funkciji lova mogu segraditi i u �umama i �umskom zemlji�tu.Uvjeti za oblikovanje gra�evina u funkcijilova su odre�eni lovnogospodarskomosnovom i Ël. 97. ovih Odredbi.Maksimalna veliËina lovaËkog doma moæebiti 200 m2 bruto, a jedna lovaËka udrugamoæe imati maksimalno dva lovaËka doma.

Maksimalna veliËina gra�evine zagospodarenje �umama moæe biti 100 m2

bruto povr�ine i maksimalno dva objektana 2 000 ha �umskog zemlji�ta.

2.3.5. Gra� evine u funkciji turistiËkedjelatnosti

»lanak 104.

Gra�evine u funkciji turistiËkedjelatnosti su vezane uz: - naselja i graditeljsku ba�tinu- lovna podruËja- ruralna podruËja - seoski turizam- podruËje uz rijeku Dravu- cijeli niz raznovrsnih atraktivnih

�umskih, brdskih i breæuljkastihpredjela, te voda tekuÊica i stajaËica

pogodnih za �port i rekreaciju: - �portsko-rekreativne cjeline/podruËja s moguÊno�Êu organiziranja konjiËkog �porta i moto-kros staze - biciklistiËku stazu “BiciklistiËki put Alpe-Dunav“

»lanak 105.

Prostorni razmje�taj turistiËkih lokalitetaod vaænosti za OpÊinu naznaËen je ukartografskim prikazima ovog Plana.

Razine dopustivosti izgradnje gra�evinau funkciji turistiËke djelatnosti, odnosnozabrane na odre�enim podruËjimaodre�ene su Ël. 91.-97. ovih Odredbi.

2.3.6. Gra� evine za potrebe obrane

»lanak 106.

Uvjete za gra�evine za potrebe obraneodredit Êe nadleæno tijelo na temeljustruËnih podloga u tijeku izdavanjadokumenata potrebnih za izgradnju.

2.3.7. Gra� evine za istraæivanje iiskori�tavanje mineralnih sirovina

»lanak 107.

Gra�evine za eksploataciju mineralnihsirovina, termalnih i slojnih voda ne smijubiti udaljene manje od: * 300 metara od ruba javnih gra�evina i

objekata za stanovanje * 100 metara od ruba pojasa javnih

prometnica i za�titnog pojasa objekatainfrastrukture

Izuzetno se moæe dozvoliti smje�tajgra�evina za eksploataciju pijeska i naudaljenostima manjim od propisanih, uzprethodnu suglasnost struËnog tijela kojese bavi prostornim ure�enjem iPoglavarstva opÊine, ali ne manje od


propisanog Zakonom o javnim cestama,kojim je propisan za�titni pojas.

»lanak 108.

Mikrolokacija istraæne plinsko-naftnebu�otine na terenu odre�uje se u skladu svaæeÊim propisima.

Udaljenost osi plinske-naftne bu�otineod za�titnog pojasa kanala, objekatainfrastrukture, javnih gra�evina i objekatastanovanja, mora iznositi najmanjeonoliko, koliko iznosi visina tornja,uveÊana za 10%.

»lanak 109.

Bu�otine se obavezno ogra�uju nakonzavr�enog ispitivanja i to u slijedeÊimsluËajevima:- kada se nalaze u naseljenim mjestima i

unutar gra�evinskih podruËja- utisne bu�otine- plinske bu�otine s te�kim uvjetima

proizvodnje- bu�otine samice do formiranja radili�ta

U sluËaju plinskih bu�otina s te�kimuvjetima proizvodnje ogra�uje se cijelikrug bu�otine, a u ostalim sluËajevimamoæe se ograditi i uæi prostor ako toomoguÊuju potrebne mjere za�tite.

»lanak 110.

PostojeÊe eksploatacijsko polje „Bok“moguÊe je koristiti i pro�irivati uz uvjetepropisane zakonskim odredbama, sukladnoodredbama ovog Plana.

Prenamjena istraænog prostora„Lje�Êara“ u eksploatacijsko polje tenjegovo kori�tenje i pro�irivanjedozvoljeno je ukoliko istraæni prostorispunjava odgovarajuÊe propisanezahtjeve, pod uvjetom da je u skladu spropisima o rudarstvu, osnovnimsmjernicama iz ovog Plana o za�titi okoli�ai krajobraznih vrijednosti prostora.

ZateËena eksploatacijska polja koja nisuu eksploataciji moraju se sanirati,revitalizirati i prenamijeniti u skladu sizra�enom dokumentacijom na naËelimaza�tite okoli�a.

Sanacija mora obuhvatiti osiguranjestabilnosti okolnog terena i postupkeuklapanja u okoli�.

Svako sanirano eksploatacijsko poljemora imati definiranu namjenu povr�ine(�ume, livade, jezero...) nakon sanacije tepostupke sanacije polja nakon njegovogzatvaranja �to je odre�eno Rudarskimprojektom u skladu sa Zakonom orudarstvu.

»lanak 111.

Nakon zavr�ene eksploatacijemineralnih sirovina ili trajnogobustavljanja radova eksploatator je duæanizvr�iti sanacijske radove i privesti zemlji�teprvobitnoj namjeni.

Zemlji�te se moæe privesti i drugojnamjeni koja nije u suprotnosti sdokumentima prostornog ure�enja.

»lanak 112.

U svrhu redovitog Ëi�Êenja i odræavanjakorita rijeke Drave, Hrvatske vode moguizdavati koncesije za eksploataciju �ljunkaiz korita rijeke.

2.3.8. Stambene i gospodarskegra� evine za vlastite potrebe ipotrebe seoskog turizma u funkcijiobavljanja poljoprivrednih djela-tnosti

»lanak 113.

Za gradnju stambenih i gospodarskihgra�evina za vlastite potrebe i potrebeseoskog turizma u funkciji obavljanjapoljoprivrednih djelatnosti primjenjuju seiste odredbe za visinu gradnje, najveÊu


bruto izgra�enost gra�evne Ëestice,minimalnu udaljenosti od javne prometnepovr�ine, susjedne gra�evne Ëestice idrugih gra�evina koje se odnose i nagradnju u sklopu gra�evinskih podruËja.

»lanak 114.

PojedinaËne poljoprivredne gospodarskegra�evine (spremi�ta poljoprivrednihproizvoda, spremi�ta alata i strojeva, su�are,silosi i sl.) mogu se graditi samo ukoliko sepoljoprivredna Ëestica nastavlja nagra�evinsku Ëesticu istog vlasnika.Maksimalna udaljenost, mjereno odnajisturenijeg dijela zadnje gra�evine doregulacijskog pravca gra�evinskog podruËjaje 150 m.

Za gradnju gra�evina iz stavka 1. ovogËlanka primjenjuju se iste odredbe zaminimalnu udaljenost od javne prometnepovr�ine, susjedne gra�evne Ëestice idrugih gra�evina koje se odnose i nagradnju u sklopu gra�evinskih podruËja uskladu sa Ël. 43. ovih Odredbi.

Poljoprivredno zemlji�te na kojempostoji pojedinaËna gospodarskagra�evina, Ëija je veliËina i vrsta takva da tozemlji�te, u smislu odredbi za provo�enje,ne bi bilo dovoljno veliko za gradnju dvijugospodarskih gra�evina, ne moæe se dijelitina manje dijelove, bez obzira u koje jevrijeme i po kojoj osnovi ta gra�evinapodignuta.

»lanak 115.

PojedinaËne gospodarske gra�evinemogu se graditi kao Po/S+P+T.

Iznimno od stavka 1. ovog ËlankaomoguÊava se gradnja i vi�ih gra�evina,ukoliko je to neophodno zbog tehnolo�kogrje�enja (mlinovi, silosi i sliËno).

Oblikovanje pojedinaËnih gospodarskihgra�evina mora u pravilu biti u skladu slokalnom graditeljskom tradicijom,upotrebom autohtonih gra�evinskihmaterijala i gra�evinskih oblika.

»lanak 116.

Vinogradarstvo, voÊarstvo i povrtlarstvopotrebno je razvijati kao obiteljskogospodarstvo. MoguÊe su i kombinacije sastoËarskom, odnosno ratarskomproizvodnjom.

»lanak 117.

U voÊnjacima, vinogradima ipovrtnjacima koji su formirani kaoobiteljska gospodarstva, (starim najmanje 2godine) na povr�inama jednakim ili veÊimod navedenih u Prostornom planuVirovitiËko-podravske æupanije moguÊe jepostaviti nadstre�nice za potrebeprivremenog skladi�tenja poljoprivrednihproizvoda i paleta veliËine do 40 m2 brutorazvijene povr�ine. Nadstre�nice jedozvoljeno graditi od lakih materijala,moraju biti otvorene sa Ëetiri strane i imatikrovi�te.

Nadstre�nice iz st. 1. ovog Ëlanka moguse poveÊati za 20 m2 na svakih daljnjih5000 m2 voÊnjaka, vinograda, povrtnjaka.

2.3.9. Stambeno-gospodarskisklopovi (farme)

»lanak 118.

Farmom se smatra funkcionalnopovezana grupa gra�evina s pripadajuÊimpoljoprivrednim zemlji�tem koja se gradiizvan gra�evinskog podruËja. Gra�evine,zajedno s pripadajuÊim poljoprivrednimzemlji�tem, Ëine obiteljsko poljoprivrednogospodarstvo, zadrugu ili drugu pravnuosobu.

Uz gradnju gra�evina na farmi (zapotrebe biljne i stoËarske proizvodnje,skladi�tenja, dorade, prerade, pakiranja iprodaje poljoprivrednih proizvoda,pruæanje turistiËkih usluga u seljaËkomgospodarstvu i dr.), obveza je Investitora daistovremeno gradi stambene gra�evine zapotrebe stanovanja vlasnika ili uposlenihdjelatnika na farmi.


»lanak 119.

Minimalna povr�ina poljoprivrednogzemlji�ta temeljem koje se moæe osnovatifarma ne moæe biti manja od 1 ha ufunkcionalnoj cjelini, a poljoprivrednozemlji�te ne moæe se parcelirati na manjedijelove.

Minimalna povr�ina, ovisno o vrstipoljoprivredne ili stoËarske proizvodnje jeza: - ratarsko-stoËarska proizvodnju - 1,0 ha - intenzivno bilinogojstvo (sjemenarstvo, rasadniËarstvo,

povrtlarstvo i cvjeÊarstvo u plasteniËko-stakleniËkoj proizvodnji) - 1,0 ha - uzgoj malih æivotinja - 1,0 ha - samo za voÊe ili za voÊe i povrÊe - 2,0 ha - za povrtlarstvo - 1,0 ha - za vinogradarstvo - 1,0 ha

»lanak 120.

Izgra�enost gra�evne Ëestice farme moæeiznositi najmanje 5%, a najvi�e 60%.

»lanak 121.

Zgrade koje se mogu graditi u sklopufarme su: - stambene za potrebe vlasnika ili

korisnika farme i uposlenih djelatnikana farmi

- gospodarske za potrebe biljne i stoËarskeproizvodnje na farmi

- poslovno-turistiËke za potrebe seoskogturizma

- proizvodno-obrtniËke za potrebeprerade i pakiranja poljoprivrednihproizvoda proizvedenih preteæito nafarmi

- za vinograd minimalne veliËine iz Ël.119. moæe se izgraditi gra�evina unutarkoje su smje�teni svi potrebni i moguÊisadræaji (prerada, vinarija, degustacijsko-enolo�ki sadræaj)

Povr�ina i raspored gra�evina iz stavka 1.ovog Ëlanka utvr�uju se idejnim rje�enjemu sklopu izdavanja dokumenata potrebnihza izgradnju.

Za gradnju pojedinih vrsta gra�evina izstavka 1. ovog Ëlanka primjenjuju seodredbe za visinu gradnje, najveÊu brutoizgra�enost, minimalne udaljenosti odjavne prometne povr�ine, susjedne Ëestice idrugih gra�evina kao i za gradnju u sklopugra�evinskih podruËja, pri Ëemu se veliËinapripadajuÊe gra�evne Ëestice odre�ujeidejnim rje�enjem za izdavanjedokumenata potrebnih za izgradnju, nanaËin da se na pripadajuÊoj gra�evinskojËestici osiguraju svi potrebni uvjeti zanormalno kori�tenje ili funkcioniranjegra�evina.

Za oblikovanje gra�evina primjenjuju seuvjeti iz Ël. 97. ovih Odredbi.

Poljoprivredno zemlji�te moæe bitisastavljeno objedinjavanjem vi�ekatastarskih Ëestica.

»lanak 122.

Gra�evine farme ne mogu se graditi nakatastarskoj Ëestici koja nema osiguranpristup s javne ceste.

»lanak 123.

Pod intenzivnom ratarskom djelatno�Êupodrazumijeva se ratarska djelatnost nazemlji�tu jedinstvene povr�ine veÊe od 10ha.

Zgrade poljoprivrednog gospodarstva zaobavljanje intenzivne ratarske djelatnostimoraju od gra�evinskog podruËja naseljabiti udaljene najmanje 60 m.

Gospodarske zgrade namijenjeneintenzivnoj poljoprivrednoj djelatnostimoraju biti udaljene najmanje: 100 m oddræavnih cesta, 50 m od æupanijskih cesta,25 m od lokalnih cesta.


»lanak 124.

Na minimalne udaljenosti gospodarskihzgrada za intenzivnu stoËarsku i peradarskuproizvodnju od gra�evinskog podruËjanaselja te dræavnih, æupanijskih i lokalnihcesta primjenjuju se iste odredbe kao zagra�evine za uzgoj i tov æivotinja, prema Ël.125. ovih Odredbi.

2.3.10. Gra� evine za uzgoj i tovæivotinja (tovili�ta)

»lanak 125.

Izvan gra�evinskog podruËja moæe sedozvoliti gradnja gospodarskih gra�evinaza uzgoj i tov æivotinja (stoke i peradi), kadanjihov broj prema�uje dozvoljeni broj zauzgoj u naselju, a minimalan broj uvjetnihgrla temeljem kojeg se moæe dozvoliti takvaizgradnja iznosi 8 uvjetnih grla.

Povr�ina Ëestice za gra�evine iz stavka 1.ovog Ëlanka ne moæe biti manja od 10.000m2, s najveÊom izgra�eno�Êu do 60%.Iznimno, povr�ina Ëestice za gra�evine izstavka 1 ovog Ëlanka moæe biti i manja od10000 m2, ali ne manja od 6.000m2 ukolikoje broj uvjetnih grla manji od 30.

Gra�evina za uzgoj i tov æivotinja (stokei peradi) moæe imati najvi�e visinuPo/S+P+T. NajveÊa dozvoljena visina dovijenca je 6,0 m. Dozvoljeno je kori�tenjetavana za skladi�tenje hrane i predmeta ufunkciji namjene gra�evine.

»lanak 126.

Minimalna udaljenost gospodarskihzgrada za stoËarsku i peradarskuproizvodnju od gra�evinskog podruËjanaselja te dræavnih, æupanijskih i lokalnihcesta su slijedeÊe:


Izuzetno, udaljenost tovili�ta odstambene gra�evine na usamljenojizgra�enoj gra�evinskoj Ëestici moæe biti imanja ukoliko je o tome suglasan vlasnikgra�evine na navedenom gra�evinskompodruËju, pod uvjetom da je tovili�tepropisno udaljeno od drugih gra�evinskihpodruËja.

Za gospodarske gra�evine za uzgojæivotinja, �to Êe se graditi na gra�evinskojËestici zateËenog gospodarstva, udaljenostod stambene zgrade tog gospodarstva,odnosno od zdenca ne smije biti manja od30 m, uz uvjet da su propisno udaljene odostalih lokaliteta utvr�enih u tablici uz ovajËlanak.

Izuzetno, udaljenosti iz stavaka 1 ovogËlanka mogu se smanjiti za 50% ako toomoguÊuju lokalni uvjeti (po�umljenostterena i sliËno).

U dokumentima potrebnim za izgradnjuza gradnju gra�evina iz stavka 1. ovogËlanka odrediti Êe se uvjeti:

- za opskrbu vodom- za sabiranje, odvodnju i proËi�Êavanje

otpadnih voda i mjere za�tite okoli�a- za odlaganje i likvidaciju otpada- za sadnju za�titnog zelenila

»lanak 127.

U sklopu gospodarskih gra�evina zauzgoj i tov æivotinja (stoke i peradi)dokumentima potrebnim za izgradnjumogu se odrediti uvjeti gradnje prostora zaboravak ljudi do najvi�e 100 m2 brutorazvijene povr�ine.

2.3.11. Klijeti u vinogradima ivoÊnjacima te kultiviranomkrajobrazu

»lanak 128.

Izgradnja u vinogradima i voÊnjacima ikultiviranom krajobrazu oznaËenom ugrafiËkom dijelu plana kao „BukovaËkivinogradi“ mora biti odgovarajuÊenamjene, oblika i veliËine, �to je utvr�enoslijedeÊim uvjetima za izgradnju: - klijet se moæe graditi u vinogradu i

voÊnjaku pod uvjetom da njegovapovr�ina nije manja od 500m2, avinograd nije mla�i od 2 godine

- povr�ina prizemlja ne moæe biti veÊa od80 m2 kada se gradi u vinogradu ilivoÊnjaku povr�ine do 2000 m2, odnosnone veÊa od 120 m2 za vinograde povr�ineveÊe od 2000 m2, a moæe se uveÊati za 20m2 na svakih daljnjih 1000 m2

vinograda, ali najvi�e do 180 m2

- etaæna visina klijeti ne moæe biti veÊa odprizemlja, uz moguÊnosti izvedbepotkrovlja, podruma ili suterena

- klijeti se mogu graditi na udaljenosti odnajmanje 1,0 m od me�e kaosamostojeÊe gra�evine te u pravilusmje�tene na manje plodnom tlu

- u vinogradima i voÊnjacima s povr�inommanjom od 500m2 pri sanaciji irekonstrukciji postojeÊih klijeti ne smijese poveÊavati izgra�enost

- klijet mora biti gra�ena u skladu slokalnim obiËajima i to:

* koristiti tradicionalne materijale,boje i tehnike gradnje (drvo, opeku,crijep, kalane da�Ëice - �indru, vapno)

* svijetla visina prizemlja ne moæe bitiveÊa od 2,80 m


* krov mora biti dvostre�an ilivi�estre�an, nagiba izme�u 25% i 45%i ne moæe se izvesti “alpski“ krov

* krovi�te se na stropnu konstrukcijupostavlja izravno, bez nadozida

* proËelja se moraju izvoditi utradicionalnim materijalima - æbuci,opeci ili drvetu

* ukrasni elementi proËelja mogu bitiizvedeni iskljuËivo od tradicionalnihmaterijala kao �to su æbuka, opeka idrvo, te izuzetno kamen u vrlo malimpovr�inama

* betonske elemente gra�evine, kao iostale netradicionalne gra�evinskematerijale upotrijebljene na gra�evinipotrebno je sakriti odgovarajuÊimtradicionalnim materijalom (drvo,æbuka, opeka)

* na proËeljima treba izbjegavati velikestaklene povr�ine, visina otvora morabiti veÊa od �irine, a odnos zidnihpovr�ina i otvora mora biti takav da sepo�tuje ritam prisutan u graditeljskojba�tini kraja

»lanak 129.

Kada se klijet, odnosno spremi�te voÊalociraju u blizini sjeverne me�e dosusjednog vinograda, udaljenost gra�evineod te me�e ne moæe biti manja od srednjevisine vijenca u odnosu na zavr�nu kotuure�enog terena, a nikako manja od 3,0 m.

Udaljenost klijeti, odnosno spremi�tavoÊa, od ostalih me�a ne moæe biti manjaod 1,0 m.

2.3.12. Spremi�ta voÊa u voÊnjacima

»lanak 131.

Izgradnja u voÊnjacima mora bitiodgovarajuÊe namjene, oblika i veliËine,�to je utvr�eno slijedeÊim uvjetima zaizgradnju: - u voÊnjacima povr�ine veÊe od 3,0 ha

moæe se graditi hladnjaËa povr�ine do200 m2, a njezina se povr�ina moæe

poveÊati za 40 m2 na svakih daljnjih 1,0ha voÊnjaka

- gra�evina moæe biti Po/S+P+T, s tim daje najveÊa dozvoljena visina do vijenca4,0m

- za oblikovanje gra�evine primjenjuju seuvjeti iz Ël. 95 ovih Odredbi, osim zanagib krovnih ploha koji moæe biti imanji od 25o .

2.3.13. PËelinjaci

»lanak 132.

Stalne gra�evine namijenjene zapËelinjake mogu se graditi iskljuËivo odlagane konstrukcije (metal, drvo).Maksimalna veliËina u jednom sklopu je 2x 10 m, visine 2 m.

2.3.14. Ostave za alat i oru� e

»lanak 133.

Ostave za alat i oru�e veliËine do 10,0m2

mogu se graditi na poljoprivrednimpovr�inama minimalne veliËine 5,0 ha, stim da se povr�ina ostave moæe poveÊati za10,0m2 na svakih daljnjih 5,0 hapoljoprivredne povr�ine.

Ostave za alat i oru�e mogu bitiiskljuËivo prizemne, izvedene od lakogmaterijala (drvo, metal), oblikovane ipostavljene tako da ne naru�avajukrajobraz.

2.3.15. Spremi�ta drva u �umama

»lanak 134.

Spremi�ta drva u �umama mogu segraditi iskljuËivo od drveta, maksimalneveliËine bruto 30 m2.

2.3.16. Uzgoj nasada (rasadnici,staklenici, plastenici i sl.)


»lanak 135.

Na poljoprivrednim povr�inama unutarili izvan gra�evinskih podruËja mogu segraditi staklenici i plastenici za uzgojpovrÊa, voÊa i cvijeÊa, gljivarnici,pËelinjaci, uzgajali�ta puæeva, glista, æaba isliËno ako to nije u suprotnosti s lokalnimuvjetima i za�titom okoli�a.

Povr�ina ovih gra�evina i njihova visinaodre�ena je tehnolo�kim rje�enjem, asvojom postavom i funkcijom ne smijuometati susjedne Ëestice.

2.3.17. Ribnjaci

»lanak 136.

Izgradnja novih ribnjaka i prateÊihobjekata za uzgoj ribe i drugih vodenihæivotinja, moguÊa je iskljuËivo napoljoprivrednom zemlji�tu katastarskihkultura moËvara, trstika, napu�tenih koritai rukavaca rijeka, napu�teniheksploatacijskih polja te neplodnog tla, uskladu s posebnim uvjetima nadleænihustanova i sluæbi.

Obvezno je provesti postupak dodatnogvrednovanja podruËja na kojem Êe segraditi ribnjak kojim Êe se ocijeniti njegovaprihvatljivost za prirodu u odnosu naciljeve oËuvanja tog ekolo�ki znaËajnogpodruËja.

»lanak 137.

Ribnjak mora biti u vezi s protoËnomvodom. odgovarajuÊe kvalitete koje morabiti dovoljno za sve potrebe ribnjaka u svimfazama uzgoja riba.

Minimalna povr�ina ribnjaka za uzgojmla�i je 3 ha, za uzgoj konzumne ribe je 5ha, a moæe se koristiti iskljuËivo za uzgojribe.

Maksimalni iskop za ribnjak je nadubinu do 2,50 m.

Udaljenost ribnjaka od susjednih Ëesticamora biti takva da ne utjeËe na vodni reæimsusjednog obradivog zemlji�ta, ovisno ostrukturi tla.

»lanak 138.

Na ostalom poljoprivrednom zemlji�tu,izuzev zemlji�ta koje se ne moæeprenamijeniti, izgradnja ribnjaka moguÊaje samo uz dozvolu Sluæbe za gospodarstvoo prenamjeni poljoprivrednog zemlji�ta ielaborat o ekonomskoj opravdanosti.

Za ribnjaËka podruËja pratiti stanjepojava i procesa u prostoru i odræivost ekosustava te intervenirati u sluËaju njegovognaru�avanja.

2.3.18. StoËna groblja

»lanak 139.

Za pojedina naselja ili zajedniËki za vi�enaselja ostvarit Êe se moguÊnost zakontrolirano ukapanje æivotinjskihkonfiskata s cijelog podruËja, na mjestimagdje neÊe imati nepovoljan utjecaj nanadzemni i podzemnu vodu.

Ove lokacije odrediti Êe se posebnomodlukom OpÊinskog poglavarstva, natemelju posebno izra�ene dokumentacije.

2.3.19. MrtvaËnice

»lanak 140.

MrtvaËnice se mogu graditi iskljuËivo nagrobljima kao prizemne gra�evine Ëijavisina do krovnog vijenca nije veÊa od 5,5m.

Uz mrtvaËnice ili u sklopu mrtvaËnicemogu se graditi i sakralne gra�evine(kapelice) sa zvonikom.

Za oblikovanje gra�evine mrtvaËniceprimjenjuju se uvjeti iz Ël. 97. ovihOdredbi.

3. Uvjeti smje�taja gospodarskihdjelatnosti

3.1. Zone gospodarske namjene(poslovno-radne zone)

»lanak 141.

Ure�enje i izgradnja odgovarajuÊihsadræaja za gospodarsku namjenu provodise tako da se maksimalno oËuva izvorna


vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnogokruæenja po�tivajuÊi gradnju danogpodruËja, tj. lokalnog ambijenta.

Zone malog gospodarstva ipoduzetni�tva, te obrtniËke djelatnostismje�taju se u gra�evinska podruËja.

Prvenstveno treba iskori�tavati ipopunjavati postojeÊe industrijske i drugezone namijenjene ovim djelatnostima, sciljem da se potpunije iskoristi prostor iinfrastruktura u njima te sprijeËineopravdano zauzimanje novih povr�ina.

Zona gospodarske namjene (poslovno-radna zona) sadræi poslovne gra�evine,industrijske gra�evine (proizvodni pogoniindustrije), skladi�ta, klaonice, servise,zanatsku proizvodnju, odnosno gra�evineËiste industrije i druge proizvodnje teskladi�ta i servise koji svojim postojanjem iradom podræavaju razvitak naselja, a neoteæavaju i ne ugroæavaju ostale funkcije iokoli� u naselju.

U sklopu gospodarskih (poslovno-radnih) zona gradnja treba biti takokoncipirana da: - maksimalni koeficijent izgra�enosti

gra�evne Ëestice iznosi do 70%- najmanje 20% od ukupne povr�ine

gra�evne Ëestice bude ozelenjenoGra�evne Ëestice u gospodarskim

(poslovno-radnim) zonama moraju bitiodijeljene zelenim pojasom ili javnomprometnom povr�inom od gra�evnihËestica stambenih i javnih gra�evina uzonama mje�ovite gradnje.

»lanak 142.

Gradnja u gospodarskim zonama(poslovno-radne zone) izvodi se na temeljuurbanistiËkog plana ure�enja ili detaljnogplana ure�enja.

»lanak 143.

Poslovne gra�evine sa sadræajimaneophodnim za svakodnevni æivot (obrada,dorada, servisi, opskrba, skladi�ta i sliËno)mogu se graditi i unutar gra�evinskihpodruËja za gradnju i razvoj naselja uskladu s lokalnim uvjetima, ukoliko

karakter naselja, tehnolo�ko rje�enje,veliËina gra�evne Ëestice i njen poloæaj toomoguÊavaju.

Uz to trebaju biti zadovoljeni slijedeÊiuvjeti: - djelatnost koja se u njima obavlja, naËin

organizacije rada i tehnolo�ko rje�enje tepotrebe prometa, ne smiju ugroæavatiokoli� i kvalitetu æivota na susjednimgra�evnim Ëesticama i u naselju

- najmanje 20% gra�evne Ëestice mora seurediti kao parkovno-pejzaæno iliza�titno zelenilo, a rubovi gra�evneËestice prema susjednim Ëesticamamoraju se realizirati kao vegetacijskipojasi u skladu s uvjetima za�tite okoli�a

- oblik i veliËina gra�evne Ëestice trebabiti odre�en prema uvjetima iz Ël. 30-35.ovih OdredbiIznimno, u skladu s lokalnim uvjetima,

unutar gra�evinskih podruËja naselja moguse za gra�enje poslovnih gra�evinaformirati gra�evne Ëestice i veÊe ododre�enih uvjetima iz Ël. 30 i Ël. 33, ovihOdredbi, ali ne veÊe od 3,0 ha, ako zahtjevatehnologija, naËin organiziranjaproizvodnje, tehnolo�ki proces i potrebeprometa.

Poslovna gra�evina iz stavka 1. ovogËlanka moæe se sastojati od Po/S+P+K1+T imora ispunjavati slijedeÊe uvjete: - visina gra�evine od kote konaËno

zaravnatog i ure�enog terena dosljemena krova mora biti u skladu snamjenom i funkcijom gra�evine, ali nesmije iznositi vi�e od 12,0 m

- ukupna tlocrtna zauzetost gra�evneËestice gra�evinama moæe iznositinajvi�e 60%

- krovi�ta je potrebno u pravilu graditikosa, nagiba 15 - 45o, (moæe biti i manji,ako je pokrov limom, �to ovisi o vrstiobjekta)

- vrsta pokrova, nagibi i broj strehamoraju biti u skladu s namjenom ifunkcijom gra�evine

- najmanja udaljenost od me�a susjednihgra�evnih Ëestica iznosi jednu polovicuzabatne visine gra�evine, ali ne manjeod 3,0 mU poslovnim gra�evinama iz stavka 1.

ovog Ëlanka moæe se graditi jedan stambeni


prostor kao dio gra�evine osnovnenamjene, ukupne povr�ine do 120 m2.

Pri planiranju, projektiranju i odabirutehnologija za djelatnosti �to se obavljaju uskladu s ovim Ëlankom osigurat Êe sepropisane mjere za�tite okoli�a.

»lanak 144.

Hidroenergetska postrojenja, postro-jenja za eksploataciju mineralnih sirovina idruga postrojenja i djelatnosti, koja suvezana na iskori�tenje prirodnih resursalociraju se izvan gra�evinskog podruËja.

3.2. Eksploatacija mineralnihsirovina

»lanak 145.

Djelatnosti rudarstva i eksploatacijemineralnih sirovina smje�tavaju se idozvoljavaju uz leæi�ta sirovina premageolo�ko-rudarskoj osnovi i programurazvoja, na podruËjima oznaËenim ugrafiËkom dijelu Plana, te prema uvjetimaiz poglavlja 2.3.7. ovih Odredbi.

PostojeÊa eksploatacijska polja kojaimaju odobrenje za izvo�enje rudarskihradova - rudarsku koncesiju temeljemStudije potencijalnosti mineralnih sirovinaVirovitiËko-podravske æupanije, Zagreb1998.god. (Sluæbeni glasnik VirovitiËko-podravske æupanije br.3/07) za gra�evnipijesak i �ljunak su „Lje�Êara“(N2) i“Bok“(N1).

PostojeÊa i planirana eksploatacijskapolja iz stavka 2 ovog Ëlanka oznaËena su ukartografskom prikazu 1. Kori�tenje inamjena povr�ina ovog Plana. Dozvoljenoih je koristiti i pro�irivati uz uvjetepropisane zakonskim odredbama.

Nakon zavr�ene eksploatacijemineralnih sirovina ili trajnogobustavljanja radova, eksploatator je duæandijelove i cjeline koji se napu�taju izatvaraju sanirati, revitalizirati iliprenamijeniti u skladu s izra�enomdokumentacijom na naËelima za�titeokoli�a, odnosno zemlji�te privesti svrsi

odre�enoj u dokumentima prostornogure�enja.

Prenamjena istraænog prostora„Lje�Êara“ (N2) u eksploatacijsko poljedozvoljena je ukoliko istraæni prostorispunjava odgovarajuÊe propisanezahtjeve, pod uvjetom da je u skladu spropisima o rudarstvu, i osnovnimsmjernicama iz ovog Plana o za�titi okoli�ai krajobraznih vrijednosti prostora.

3.3. Poljoprivreda

»lanak 146.

Izgradnja gra�evina u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnostidozvoljena je na poljoprivrednimpovr�inama prema uvjetima iz poglavlja2.3.8., 2.3.9., 2.3.10., 2.3.11., 2.3.12.,2.3.13., 2.3.14. 2.3.15. i 2.3.17. ovihOdredbi.

3.4. Ribnjaci

»lanak 147.

Djelatnosti uzgoja slatkovodne ribe uribnjacima smje�tava se u prostoru premauvjetima iz poglavlja 2.3.18. ovih Odredbi.

3.5. Turizam

»lanak 148.

Djelatnosti vezane uz turizamsmje�tavaju se uz ili unutar podruËjaprirodne i kulturne ba�tine prema uvjetimaiz poglavlja 2.3.5. ovih Odredbi.

3.6. ©umarstvo

»lanak 149.

Djelatnosti vezane uz gospodarenje�umama odre�ene su �umsko-gospodarskom osnovom, odnosnoProgramom za gospodarenje �umama.


4. Uvjeti smje�taja dru�tvenihdjelatnosti

»lanak 150.

Sustav i mreæe dru�tvenih djelatnostivezani su na naselja, a hijerarhijskoustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjimrazvitkom sustava sredi�njih naseljaodre�enih u Prostornom planu Æupanije.

U gra�evinskim podruËjima naseljaomoguÊena je gradnja javnih i prateÊihsadræaja za:

- obrazovanje- kulturu- djeËju za�titu- zdravstvenu za�titu - djelatnost dru�tvenih i kulturnih

organizacija- javne djelatnosti (po�te, banke i sliËno)- trgovine dnevne opskrbe- usluæne zanate- ugostiteljstvo - ostale javne i prateÊe sadræaje

Minimalni sadræaji koji moraju bitizastupljeni u pojedinim kategorijamanaselja u smislu dru�tvenih djelatnosti su:


»lanak 151.

Prostori za razvitak sustava dru�tveneinfrastrukture i gra�evine u kojima susmje�teni pojedini sadræaji nalaze se unutargra�evinskog podruËja u odgovarajuÊojzoni namjene.

5. Uvjeti utvr� ivanja koridora ilitrasa i povr�ina prometa i drugihinfrastrukturnih sustava

»lanak 152.

U Prostornom planu ure�enja opÊine©pi�iÊ Bukovica se utvr�uje osnovni poloæajprometnih sustava u prostoru u odnosu naprometnu ulogu, razmje�taj naselja,vrijednosti i za�titu prostora za:

- prometne povr�ine (cestovne prometnepovr�ine, pje�aËki putovi, æeljezniËkeprometne pravce, po�tanski promet itelekomunikacije)

- povr�ine za energetski sustav(elektroenergetska mreæa, plinska mreæavodoopskrbna mreæa, kanalizacijskamreæa)

- vodne povr�ine

5.1. Povr�ine za cestovni promet

»lanak 153.

Osnove cestovnog prometnog sustavaoznaËene su u kartografskom prikazu 1.“Kori�tenje i namjena prostora”.

»lanak 154.

Cestovni pravci od vaænosti za OpÊinusu svi postojeÊi pravci dræavnih,æupanijskih i lokalnih cesta.

»lanak 155.

ToËke prijelaza izme�u opÊina/gradovamoraju se usuglasiti.

»lanak 156.

PostojeÊi koridori dræavnih, æupanijskihi lokalnih cesta se zadræavaju.

Koridori kritiËnih dionica postojeÊihtrasa dræavnih cesta osigurani su u ovomPlanu minimalne �irine 20 m radi korekcijai modernizacija.

Unutar gra�evinskog podruËja naseljagdje se detaljnije moæe odrediti trasa ceste i�irine prostornih rezervata �irina koridoramoæe biti i manja, ali ne manje od 11 m.

Koridori planiranih brzih cesta„Podravska brza cesta“ (Ilok-Ormoæ) i auto


ceste Zagreb-Vrbovec-Bjelovar-Viroviticaodre�eni su u grafiËkim prilozima ovogPlana.

U gra�evnim podruËjima koja se nalazeunutar koridora planiranih cesta nijedozvoljena izgradnja i/ili dogradnja,odnosno nadogradnja do izvedbe ceste.

Nakon izvedbe svake pojedine dionice,prostor unutar koridora moæe se privestiosnovnoj namjeni, odnosno dozvolitiizgradnja i/ili dogradnja unutargra�evinskog podruËja sukladnoodredbama ovog Plana.

»lanak 157.

Rekonstrukcija dionice ispravkom iliublaæavanjem prometno-tehniËkihelemenata postojeÊe ceste unutar koridorane smatra se promjenom trase.

»lanak 158.

Sve javne prometne povr�ine unutargranica gra�evinskog podruËja, na kojepostoji neposredan pristup sa gra�evnihËestica, ili su uvjet za formiranje gra�evnihËestica, moraju se projektirati, graditi iure�ivati kao ulica ili trg, tako da seomoguÊuje vo�enje komunalneinfrastrukture, te moraju biti vezane nasustav javnih prometnica. Prilaz s gra�evneËestice na javnu prometnu povr�inu trebaodrediti tako, da se ne ugroæava javnipromet.

Svi radovi na povr�ini zemlji�ta(gra�evinski iskopi, gradnja cesta i sliËno),trebaju se vr�iti tako, da se oËuvakompaktnost i povr�inska odvodnjapoljoprivrednih povr�ina, uz obvezudeponiranja humusnog sloja.

»lanak 159.

Ulicom se smatra svaka cesta ili javni putunutar granica gra�evinskog podruËja uzkojega se grade ili postoje stambene ilidruge gra�evine te na koji te gra�evineimaju izravan pristup.

Ulice u naselju s funkcijom dræavne,æupanijske ili lokalne ceste smatraju se tomvrstom ceste.

Ulica iz stavka 1. ovog Ëlanka mora imatinajmanju �irinu 5,5 m (za dvije voznetrake), odnosno 3,0 m (za jednu voznutraku).

Samo jedna vozna traka moæe se graditisamo iznimno na preglednom dijelu ulice,pod uvjetom da se na svakih 150 m urediugibali�te, odnosno u slijepim ulicama Ëijaduæina ne prelazi 100 m na preglednomdijelu ili 50 m na nepreglednom dijelu.

Iznimno se, zbog osiguranja prostora zakretanje vatrogasnih vozila, vozila zaprikupljanje komunalnog otpada te ostalihkomunalnih sluæbi, kao i prostora zaukopane instalacije i javnu rasvjetu moæeformirati ulica minimalne �irine 3,0 m, alinjena duæina ne moæe biti veÊa od 50 m.

Kada se gra�evna Ëestica nalazi uz spojsporedne ulice i ulice koja ima znaËajdræavne ili æupanijske ceste, prilaz s teËestice na javnu prometnu povr�inuobvezno se ostvaruje preko sporedne ulice.

Za potrebe nove gradnje naneizgra�enom dijelu gra�evinskogpodruËja koje se �iri uz dræavnu iliæupanijsku cestu treba osnivati zajedniËkusabirnu ulicu preko koje Êe se ostvaritipristup na javnu prometnu povr�inu, a sveu skladu s posebnim uvjetima organizacijenadleæne za upravljanje prometnicom nakoju se prikljuËuje.

»lanak 160.

Minimalna udaljenost regulacionogpravca od ruba kolnika treba osiguratimoguÊnost gradnje odvodnog jarka, usjekanasipa, bankine i nogostupa, a ne moæe bitimanja od one odre�ene zakonskimpropisima. Izuzetno, uz kolnik slijepe ulicemoæe se osigurati gradnja nogostupa samouz jednu njenu stranu.

Ne dozvoljava se gradnja gra�evina,zidova i ograda te podizanje nasada kojispreËavaju pro�irivanje previ�e uskih ulica,uklanjanje o�trih zavoja te zatvaraju vidnopolje vozaËa i time ometaju promet.


»lanak 161.

Parkirali�ne potrebe u naseljima rje�avatiÊe se u skladu s Ël. 56. ovih Odredbi.

Na parkirali�tima Êe se osiguratipotreban broj parkirali�nih mjesta za vozilaosoba s te�koÊama u kretanju.

»lanak 162.

Ulice se koriste za javni gradski prijevoz.Na odgovarajuÊim mjestima potrebno jepredvidjeti pro�irenja za stajali�ta snadstre�nicama za putnike. Pro�irenja zastajali�ta izvesti u skladu s Pravilnikom oautobusnim stajali�tima.

»lanak 163.

Dozvoljena je gradnja i ure�enjebiciklistiËkih staza, tako da im �irina budenajmanje 1,0 m za jedan smjer, odnosno2,5 m za dvosmjerni promet.

»lanak 164.

Uz mjesne ulice moraju se ureditiploËnici za kretanje pje�aka u �irini kojaovisi o pretpostavljenom broju korisnika,ali ne manjoj od 0,75 m.

5.2. Povr�ine za æeljezniËki promet

»lanak 165.

Osnove æeljezniËkog prometnog sustavaoznaËene su u kartografskom prikazu 1.“Kori�tenje i namjena prostora”.

Rekonstrukcija dionice ispravkom iliublaæavanjem prometno-tehniËkih eleme-nata postojeÊe æeljezniËke pruge ne smatrase promjenom trase.

»lanak 166.

Na zemlji�tu æeljeznice nije dozvoljenanikakva izgradnja osim æeljezniËkih

gra�evina i prolaza ispod, iznad i u razini sprugom prometnih i drugihinfrastrukturnih sustava. Izuzetak jeæeljezniËko zemlji�te u gra�evinskompodruËju gdje za planirani zahvat trebaishoditi posebne uvjete i odobrenje odnadleænog tijela.

5.3. Povr�ine za uzleti�ta

»lanak 167.

Uvjeti za izgradnju poljoprivrednihuzleti�ta utvrdit Êe se temeljem prijedlogaiz idejnog rje�enja za izdavanjedokumenata potrebnih za izgradnju.

Poljoprivredna uzleti�ta moguÊe ga jepro�iriti i rekonstruirati u �portsku zraËnuluku s travnatom uzletno sletnom stazom imoguÊno�Êu prihvata manjih putniËkihzrakoplova (do 5 700 kg).

5.4. Povr�ine za pristane rijeËnogprometa

»lanak 168.

Dozvoljena je izgradnja pristana zaskelu prema uvjetima iz Zakona o vodama iZakona o cestama.

5.5. Povr�ine za proizvodnju i cijevnitransport nafte i plina

»lanak 169.

Za magistralne plinovode obvezna jeizrada Studije o utjecaju na okoli�.

Prilikom odre�ivanja trase magistralnogplinovoda nuæno je �to manje prolazitipodruËjima pod �umom.

»lanak 170.

Koridor magistralnog cjevovoda je �irine60 m (30 m lijevo i desno od osi cjevovoda).

Unutar koridora od 60 m zabranjena je


bilo kakva izgradnja bez suglasnostivlasnika cjevovoda.

Naftovodi i plinovodi me�unarodnog imagistralnog karaktera moraju biti udaljeniod drugih objekata kod paralelnog vo�enjanajmanje: - 5 m od ruba cestovnog pojasa

æupanijskih i lokalnih cesta - 10 m od ruba cestovnog pojasa dræavnih

cesta - 20 m od ruba cestovnog pojasa brzih

cesta i æeljeznica - 10 m od noæice nasipa reguliranog

vodotoka i kanala

5.6. Povr�ine za elektroopskrbu

»lanak 171.

Osnove razmje�taja energetskog sustavaoznaËene su u kartografskom prikazu 2.“Infrastrukturni sustavi”.

»lanak 172.

Dozvoljava se moguÊnost izgradnjemalih hidroenergetskih objekata (malehidrocentrale) na postojeÊim vodotocima.Ukoliko se iskaæe interes za takvuizgradnju, potrebno je provestiodgovarajuÊe postupke, zadovoljiti kriterijeza�tite prostora i okoli�a, kao i ekonomskeisplativosti, a moraju se izvesti u skladu sposebnim uvjetima nadleænih ustanova isluæbi.

»lanak 173.

Unapre�enje i razvoj ostalih kapacitetaza prijenos i distribuciju elektriËne energijepredvi�a se u okviru postojeÊih koridora iprostora (uz minimalno potrebnapro�irenja) radi za�tite i racionalnogkori�tenja prostora.

Dalekovodi moraju u potpunosti zaobiÊievidentirana podruËja kulturno-povijesne iprirodne ba�tine.

»lanak 174.

Pri prolasku EE (nadzemnih) vodovapreko gra�evina, odnosno pribliæavanjavodova gra�evinama, vodovi odnosnogra�evine moraju biti udaljene od vodovaza minimalnu sigurnosnu visinu iudaljenost.

1. Okomita udaljenost izme�unadzemnih vodiËa i dijela zgrade ispodnadzemnog vodiËa (sljeme, dimnjak ilidrugi najvi�i dio zgrade) je minimalno:

do 110 kV = 3,00 mza 220 kV = 3,75 mza 400 kV = 5,00 m

2. Sigurnosna visina i udaljenostnadzemnih vodiËa od plinovoda inaftovoda je minimalno:

do 1 kV = 2,50 mod 1 kV do 110 kV = 8,00 mza 220 kV = 8,75 mza 400 kV = 10,00 m

3. Sigurnosna visina nadzemnih vodiËaod telekomunikacijskog voda jeminimalno:

od 1 kV do 35 kV = 2,50 mod 35 kV do 110 kV = 3,00 mza 220 kV = 4,00 mza 400 kV = 5,50 m

4. Vodoravna udaljenost nadzemnihvodiËa od stupa telekomunikacijskog vodane smije iznositi manje od 5,00 m.

5. Podzemni telekomunikacijski kabelmora biti udaljen od stupovavisokonaponskog voda minimalno:

do 110 kV = 10,00 mza 220 kV = 15,00 mza 400 kV = 25,00 m

6. U naseljenim mjestima sigurnosnavisina za nadzemne vodiËe je:



7. Sigurnosna visina nadzemnih vodiËanad cestama i æeljezniËkom prugom je:


8. Kut kriæanja nadzemnih vodova sadræavnim cestama i vodotocima jeminimalno 30o, a sa æeljezniËkim prugama ipodzemnim ili nadzemnim TT kablom 45o.

9. Kut kriæanja nadzemnih vodova saostalim cestama u naselju je minimalno 30o

a van naselja nema ograniËenja, osim saæupanijskim cestama gdje je min. 20o.

10. Vodoravna udaljenost bilo kojegdijela stupa iznosi minimalno:

od plovne rijeke ili kanala 10,00 m,od noæice nasipa 6,00 m.

»lanak 175.

Nije dozvoljeno voditi vodove prekonadzemnih gra�evina u kojima se nalaze iliplaniraju lako zapaljivi materijal (skladi�tabenzina, ulja, eksploziva i sl.), a nitiizgradnja ili planiranje takvih gra�evinaispod postojeÊih vodova.

Prijelaz nadzemnih vodova iznadigrali�ta i streli�ta nije dozvoljena, a nitiizgradnja ili planiranje igrali�ta i streli�taispod postojeÊih nadzemnih vodova.

5.7. Povr�ine za plinoopskrbu

»lanak 176.

Plinofikacija naselja na podruËju OpÊinerazvijat Êe se na temelju osnovnih postavkiu Prostornom planu Æupanije i Studijiopskrbe zemnim plinom VirovitiËko-podravske æupanije.

»lanak 177.

Osnove razvitka plinoopskrbne mreæeOpÊine naznaËene su u kartografskomprikazu broj 2. “Infrastrukturni sustavi”.

»lanak 178.

Prilikom projektiranja i izvo�enja trebaprimjenjivati odredbe Pravilnika otehniËkim uvjetima i normativima zasiguran transport tekuÊih i plinovitihugljikovodika magistralnim naftovodima iplinovodima te naftovodima iplinovodima za me�unarodni transport.

»lanak 179.

Distribucijska mreæa OpÊine jesrednjetlaËna, odre�ena na tlak P = 3 bara.Distribucijska podruËja locirana su napostojeÊim mjerno-redukcijskimstanicama. Ekolo�ki i funkcionalni aspektite prostorni standardi koridora jedinstvenisu na podruËju cijele OpÊine, odnosnovrijede u svakom distribucijskom podruËju.

Vodovi distribucijske mreæe kriæaju se iparalelno vode uz ostale infrastrukturnevodove i objekte prema uvjetima lokalnihdistributera.

OpÊinska distribucijska plinska mreæazahtjeva primjenu mjera praÊenjarealizacije izgradnje te interveniranja usluËajevima neargumentirane promjenepravaca napajanja lokalnih sustava. Svakupromjenu treba raËunski provjeriti idokazati nepostojanje negativnog utjecajana ostatak sustava i sustav u cjelini.

5.8. Povr�ine za telekomunikacije

»lanak 180.

Osnove razmje�taja telekomunika-cijskog sustava oznaËene su ukartografskom prikazu 2. “Infrastrukturnisustavi”.


Za stupove globalne mobilnetelekomunikacijske mreæe (GSM) mogu seosigurati Ëestice i izvan gra�evinskihpodruËja u skladu s racionalnimkori�tenjem i za�titom prostora, te u skladus Prostornim planom VirovitiËko-podravske æupanije.

Za TK infrastrukturu za pruæanje TKusluga putem elektromagnetskih valova,bez kori�tenja vodova, osim postojeÊih iovim Planom planiranih osnovnih postaja,dozvoljava se izgradnja i postavljanjedodatnih osnovnih postaja pokretnihkomunikacija smje�tanjem na samostojeÊeantenske stupove i na krovne prihvate napostojeÊim gra�evinama ostalih namjena.

Unapre�enje i razvoj TK infrastrukturepredvi�a se u okviru planiranih i postojeÊihkoridora i prostora (uz minimalnopotrebna pro�irenja) radi za�tite iracionalnog kori�tenja prostora.

Za naselja OpÊine ©pi�iÊ Bukovicatelekomunikacijske vodove trebapostavljati podzemno i/ili nadzemno uzoni pje�aËkih staza ili zelenih povr�ina.

Za me�unarodno, magistralno ime�umjesno povezivanjetelekomunikacijske vodove trebapostavljati podzemno slijedeÊi koridorepostojeÊih i planiranih prometnica(ukljuËujuÊi planiranu brzu cestu) iliæeljezniËkih pruga. Iznimno, kada je tomoguÊe, samo radi bitnog skraÊivanja trasadozvoljeno je planirati koridor i izvankoridora prometnica ili æeljezniËkih pruga.

Za izgra�enu telekomunikacijskuinfrastrukturu za pruæanje javnihtelekomunikacijskih usluga putemtelekomunikacijskih vodova dozvoljena jedogradnja, odnosno rekonstrukcija ipro�irenje izgradnjom novih gra�evina radiimplementacije novih tehnologija i/ilikolokacija odnosno potrebe novihoperatora, vodeÊi raËuna o pravuzajedniËkog kori�tenja od strane svihoperatora koji posjeduju propisanudozvolu za pruæanje telekomunikacijskihusluga za koje nije potrebna upotrebaradiofrekvencijskog spektra.

»lanak 181.

Unutar Planom utvr�enih koridorakomunalne infrastrukture nije dozvoljenagradnja gra�evina, a za sve intervencijepotrebno je ishoditi odobrenja i suglasnostinadleænih organa i javnih poduzeÊa.Planirani koridori za infrastrukturnevodove smatraju se rezervatom i u njihovoj�irini i po Ëitavoj trasi nije dozvoljenanikakva gradnja sve do izdavanjadokumenata potrebnih za izgradnju natemelju idejnog rje�enja, kojim se utvr�ujestvarna trasa i za�titni pojas.

Detaljno odre�ivanje trasa prometnica,komunalne, telekomunikacijske ienergetske infrastrukture, unutar koridorakoji su odre�eni ovim Planom utvr�uje sedetaljnim planovima ure�enja prostora,odnosno dokumentima potrebnim zaizgradnju, vodeÊi raËuna o konfiguraciji tla,posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

5.9. Povr�ine za vodne gra� evine

5.9.1. Ure� enje reæima voda

»lanak 182.

Za za�titu od �tetnog djelovanja vodadozvoljeni su regulacijski zahvati ikorekcije korita pod uvjetima definiranimovim Planom i posebnim uvjetima.Potrebno je prethodno snimiti postojeÊestanje te planirati zahvat na naËin da sezadræi doprirodno stanje vodotoka.

Na rijeci Dravi predvi�a se moguÊnostizgradnje akumulacijske vodne stepenice,Ëiju izvedbu treba koordinirati i prilagoditizahtjevima za�tite okoli�a. Njihovomizgradnjom obodni nasipi Êe presjeÊi ipregraditi postojeÊa u�Êa pritoka.Dozvoljena je dislokacija u�Êa, spajanje iformiranje novih tokova. Za navedenezahvate nuæna je izrada odgovarajuÊedokumentacije.

Zahvate treba provoditi uz maksimalnouvaæavanje prirodnih i krajobraznih


obiljeæja, radi za�tite podruËja prirodnihvodotoka i lokvi nije dozvoljeno vr�itineprimjerene zahvate i radnje.

Odluka o izgradnji, dinamici izgradnje iprioritetu izgradnje vi�enamjenskihvodnih stepenica jo� uvijek nije utvr�ena, aobzirom da je vezana uz me�udræavnedogovore Republike Ma�arske i Hrvatske,prostor akumulacija i gra�evina mora se dotrenutka dono�enja konaËne odluke, �tititiod zauzimanja ili izgradnje koja bi moglaoteæati ili onemoguÊiti izgradnju stepenicai akumulacija.

Do izgradnje akumulacija i vodnihstepenica dozvoljeni su radovi na za�titipriobalnih dijelova od poplava i radovi naure�enju vodnih tokova kao i izgradnjaregulacijskih gra�evina.

Dozvoljeni su radovi na za�titipriobalnih dijelova od poplava i radovi naure�enju vodnih tokova kao i izgradnjaregulacijskih gra�evina.

»lanak 183.

U svrhu tehniËkog i gospodarskogodræavanja vodotoka i drugih voda,djelotvornog provo�enja obrana odpoplava i drugih oblika za�tite od �tetnogdjelovanja voda, na vodotocima i drugimleæi�tima voda utvr�uje se inundacijskipojas kao prostor primjene posebnihpropisa. U predmetnom pojasu zabranjenoje obavljati radnje kojima se moæepogor�ati vodni reæim i poveÊati stupanjugroæenosti od �tetnog djelovanja voda.

Uz kanale I reda predvi�a seure�eni/neure�eni inundacijski pojas 5-10metara, uz kanale II reda 5-7 metara uzkanale III i IV reda 3-5 metra od rubavodonosnog korita, dok za nasipe uz kanaleI reda inundacijski pojas treba bitinajmanje 5 metara od vanjske noæicenasipa (branjeni dio) zavisno o veliËinisliva pojedinog kanala unutar kojeg jeobvezno po�tivati ograniËenja iz Zakona ovodama.

»lanak 184.

U svrhu za�tite rijeke Drave, premaProstornom planu Æupanije, potrebno jeizraditi Prostorni plan podruËja posebnihobiljeæja za rijeku Dravu, kako bi se rijeËniprostor poËeo koristiti planski, racionalno ikontrolirano.

»lanak 185.

Do dono�enja PPPPO rijeke Draveunutar granica obuhvata plana nedozvoljava se planiranje novih namjenaprostora, osim u svrhu rekreacije.

»lanak 186.

Aktivnosti na podruËju uz rijeku Dravupotrebno je provoditi u skladu s UNESCO-vim programom za�tite i progla�enjabiosfernog rezervata dunavskog slivnogpodruËja.

»lanak 187.

Neobra�ene povr�ine u dolinamavodotoka kao i na drugim mjestima trebaurediti (planirati) izvo�enjemmelioracijskih zahvata, za�titom od �tetnogdjelovanja voda i drugim mjeramapobolj�anja.

Ugroæene poljoprivredne povr�ine, aosobito visoko vrijedno poljoprivrednozemlji�te treba za�tititi od poplavnih voda ibujica.

»lanak 188.

U prirodnim inundacijama i poplavnimpodruËjima nije dozvoljena gradnja radiza�tite ljudi, imovine i zbog oËuvanjacjelovitosti prirodnog vodnog krajobraza.

»lanak 189.

Elementi prometnica unutar cestovnogkoridora koji obuhvaÊa inundacijski pojasretencija-akumulacija odredit Êe se u skladus posebnim uvjetima.


»lanak 190.

Radi oËuvanja i odræavanja za�titnihhidromelioracijskih i drugihvodnogospodarskih objekata i odræavanjavodnog reæima nije dozvoljeno:

- u inundacijskom podruËju i naudaljenosti manjoj od 10 m od noæicenasipa orati zemlju, saditi i sjeÊi drveÊe igrmlje

- u inundacijskom podruËju i naudaljenosti manjoj od 20 m od noæicenasipa podizati zgrade, ograde i drugegra�evine osim za�titnih vodnihgra�evina

- obavljati ostale aktivnosti koje suzabranjene prema Zakonu o vodama, akoje odre�uju reæim kori�tenja prostoravodnih gra�evina

»lanak 191.

U obalnom pojasu u �irini 15 m (odnosise na obale vodotoka) zabranjuje sepostavljanje æiËanih, zidanih, kamenih,æivih ili drugih ograda, kojima se spreËavaslobodan prolaz.

5.9.2. Povr�ine za vodoopskrbu

»lanak 192.

Opskrba vodom vr�it Êe se prema “Planurazvitka vodoopskrbe VirovitiËko-podravske æupanije“.

Osnove razvitka vodoopskrbne mreæenaznaËene su u karti br. 2. “Infrastrukturnisustavi”.

Dozvoljava se moguÊnost izmjene trasavodoopskrbne mreæe ukoliko je to nuænoradi prilagodbe organizaciji prostora.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcijevodoopskrbnih mreæa mora se, ukoliko nepostoji, predvidjeti vanjska hidrantskamreæa.

»lanak 193.

Na podruËju cijelog vodonosnika i uza�titnim zonama vodocrpili�ta odvodnju izbrinjavanje otpadnih voda unutar i izvangra�evinskog podruËja potrebno je rije�itizatvorenim sistemom odvodnje.

Sustav odvodnje i proËi�Êavanjaotpadnih voda odre�en je naËelno nakartografskom prikazu 2. “Infrastrukturnisustavi“, a toËan poloæaj odrediti Êe seprema Studiji za�tite voda VirovitiËko-podravske æupanije i projektnojdokumentaciji.

»lanak 194.

Za�tita vodocrpili�ta odre�ena jePravilnikom o utvr�ivanju zona sanitarneza�tite izvori�ta. Pravilnikom su utvr�enetri zone za�tite. Prva zona (podruËjeizvori�ta) ima funkciju fiziËke za�titezahvata i proteæe se minimalno do 50metara od zahvata. Druga zona za�tite (uæevodoza�titno podruËje) ima funkciju za�titeod moguÊeg oneËi�Êenja bakterijama ipatogenim virusima i proteæe se do granice50-dnevnog zadræavanja vode. TreÊa zonaproteæe se do granice slivnog podruËja. Onaostvaruje za�titu od opasnih kemijskih idrugih oneËi�Êenja. U tom podruËjuzabranjeno je: izgradnja farmi za masovniuzgoj, izgradnja ribnjaka, izgradnjaodlagali�ta nafte i naftnih derivata,otvaranje povr�inskih kopova i izgradnjanovih industrijskih pogona, ispa�a stoke,nova gradnja-konzerviranje postojeÊenamjene terena, izgradnja kanala,izgradnja skladi�ta kemikalija i povr�insko ipodpovr�insko odlaganje otpada.

Ovako postavljena zona osigurava dobruza�titu zdenca B-3.

5.9.3 Povr�ine za odvodnju

»lanak 195.

Na podruËju cijelog vodonosnika i uza�titnim zonama vodocrpili�ta odvodnju i


zbrinjavanje otpadnih voda unutar i izvangra�evinskog podruËja potrebno je rije�itizatvorenim sistemom odvodnje.

»lanak 196.

Gospodarski subjekti, poljoprivrednagospodarstva (farme) i druge gra�evine kojenisu obuhvaÊene sustavom odvodnje,moraju izgraditi takve vlastite sustave iprije upu�tanja otpadnih voda u recipijent,moraju otpadne vode podvrgnutipredtretmanima, zavisno o vrstioneËi�Êenja.

Do izvedbe zatvorenih sustava odvodnjeza takve objekte, za�tita i predtretmanimoraju se izvesti na samoj lokaciji putemnepropusnih gra�evina-jama i odvozomtaloænog mulja.

»lanak 197.

Za naselja koja nisu ukljuËena u sustaveodvodnje, do njihovog ukljuËenjadozvoljava se upu�tanje otpadnih voda utrodijelne nepropusne septiËke jame, kojese moraju prazniti na odre�enim mjestima(proËistaË otpadnih voda), gdje Êe bitipodvrgnute predtretmanu, kako bi sepostigla odre�ena kvaliteta za upu�tanje ukonaËni recipijent.

»lanak 198.

Za recipijente otpadnih voda obaveznosustavno pratiti kvalitetu vode i odræavatije na propisanoj razini.

6. Mjere za�tite krajobraznih iprirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

©ume

»lanak 199.

©ume je potrebno Ëuvati kao izuzetnovrijedne krajobraze. Zabranjuje se krËenje i

sjeËa �umskih povr�ina, ako to nijepredvi�eno �umsko-gospodarskomosnovom, odnosno programom zagospodarenje �umama.

»lanak 200.

Pravne osobe koje gospodare �umama ivlasnici �uma duæni su po�umiti paljevine,povr�ine na kojima je izvr�eno pusto�enje isjeËa, u roku koji odredi opÊinski organuprave nadleæan za poslove �umarstva.

»lanak 201.

Potrebno je izvr�iti po�umljavanjenekvalitetnog poljoprivrednog zemlji�ta ipodruËja unutar za�titnih zonavodocrpili�ta.

»lanak 202.

U �umi i na �umskom zemlji�tu mogu segraditi samo gra�evine potrebne zagospodarenje �umom i gra�evine koje supredvi�ene ovim Planom.

Vodotoci

»lanak 203.

Mjere za�tite vodotoka obra�ene su upoglavlju 5.9.1. ovih Odredbi.

Prilikom zahvata na ure�enju i regulacijivodotoka sa ciljem spreËavanja �tetnogdjelovanja voda (nastanak bujica i erozije)treba prethodno snimiti postojeÊe stanje teplanirati zahvat na naËin da se zadræiprirodno stanje vodotoka.

Za�tiÊene prirodne vrijednosti, biljnei æivotinjske vrste

»lanak 204.

Za�tiÊene prirodne vrijednosti oznaËenesu na karti br. 3. “Uvjeti kori�tenja i za�titeprostora“.


Prema Zakonu o za�titi prirode napodruËju opÊine ©pi�iÊ Bukovica nemaza�tiÊenih prirodnih vrijednosti.

Prema Prostornom planu Æupanije iovim Planom predvi�eni za za�titu ukategoriji “znaËajni krajobraz“ je moËvarnopodruËje uz Dravu.

Ovim Planom predvi�ena za za�titu ukategoriji “spomenik parkovnearhitekture“ je park u ©pi�iÊ Bukovici..

U obuhvatu ovog Plana nalazi se dioregionalnog parka podruËja rijeke Mure iDrave preventivno za�tiÊen temeljemZakona o za�titi prirode u kategoriju„regionalni park“.

Prema Zakonu o za�titi prirode za oveprirodne vrijednosti potrebno je pokrenutipostupak progla�avanja za�tite na temeljustruËnih podloga koje izra�uje ovla�tenotijelo.

Za podruËja predvi�ena za za�tituobvezna je izrada struËnog obrazloæenja ilistruËne podloge, kako bi se pokrenuopostupak za�tite. Do dono�enja odluke ovaljanosti prijedloga za za�titu ovapodruËja �tite se sukladno Odredbamaovog Plana.

Za�tiÊena podruËja progla�ava Vlada iliæupanijska skup�tina, uz prethodnusuglasnost nadleænog Ministarstva, zavisnoo kategoriji za�tite.

Za zahvate na podruËju znaËajnogkrajobraza u sklopu izdavanjaodgovarajuÊih dozvola za gra�enje,potrebno je ishoditi uvjete za�tite prirodeod nadleænih tijela, sukladno zakonskimpropisima. Za zahvate izvan gra�evinskogpodruËja za gra�evine od vaænosti za RHuvjete utvr�uje Ministarstvo kulture,odnosno ministarstvo nadleæno za posloveza�tite prirode..

Na za�tiÊenom podruËju dozvoljeni suoni zahvati i radnje koje ga ne o�teÊuju i nemijenjaju svojstva zbog kojih je za�tiÊen.

Na podruËju predvi�enom za za�titudozvoljeni su oni zahvati i radnje koji ga neo�teÊuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojihje predvi�en za za�titu.

PostojeÊe �umske povr�ine, �umskerubove, æivice koje se nalaze izme�u

obradivih povr�ina potrebno je oËuvati.Zabranjeno je Ëiniti radnje koje mogu

dovesti do isu�ivanja podruËja prirodnihvodotoka mrtvih rukavaca i vlaænih livada.

U urbanom podruËju u cilju pobolj�anjaekolo�kih i mikroklimatskih prilika mora sestvoriti kvalitetan zeleni sustav naselja uvidu mreæe parkova, drvoreda i tratina kojaproæima te se povezuje sa prirodnimpodruËjem izvan naselja.

Travnjacima i livadama potrebno jegospodariti putem ispa�e i reæimom ko�nje,treba sprijeËiti njihovo zarastanje.

Treba poticati tradicionalan naËinpoljodjelstva i stoËarstva.

Treba oËuvati raznolikost stani�ta navodotocima (neutvr�ene obale, sprudove,brzake, slapove, mrtve rukavce i dr.)povoljnu dinamiku voda (meandriranje,preno�enje i odlaganje nanosa, povremenoprirodno poplavljivanje rukavaca i dr.)

Ekolo�ki vrijedna podruËja trebasaËuvati i vrednovati u skladu sa Zakonomo za�titi prirode i Pravilnikom o vrstamastani�nih tipova, karti stani�ta, ugroæenim irijetkim stani�nim tipovima te mjerama zaoËuvanje stani�nih tipova.

Treba oËuvati biolo�ke vrste znaËajne zastani�ni tip te za�tiÊene i strogo za�tiÊenedivlje svojte �to podrazumijeva neuno�enjestranih (alohtonih) vrsta i genetskimodificiranih organizama i osiguranjeprikladne brige za njihovo oËuvanje tesustavno praÊenje stanja (monitoring).

U gospodarenju �umama treba oËuvati�umske Ëistine (livade, pa�njake i dr.) i�umske rubove, produljiti sjeËivu zrelostgdje je to moguÊe, prilikom dovr�nog sijekaostavljati manje neposjeËene povr�ine,ostavljati zrela, stara i suha stabla,izbjegavati uporabu kemijskih sredstava zaza�titu.

Pri planiranju trasa novih prometnicauvaæavati specifiËnost reljefa i vegetacijskipokrov na naËin da se utjecaj na krajobraz iprirodne sastavnice prostora svedu nanajmanju moguÊu mjeru.

Pri planiranju gospodarskih djelatnostitreba osigurati racionalno kori�tenjeneobnovljivih prirodnih dobara, te odræivokori�tenje obnovljivih prirodnih izvora.


Kori�tenje prirodnih dobara u podruËjuobuhvata ovog Plana moæe se planiratisamo temeljem programa/planovagospodarenja/upravljanja u �umarstvu,lovstvu, vodnom gospodarstvu, rudarstvu idr. koji sadræe uvjete i mjere za�tite prirode,ministarstva nadleænog za poslove za�titeprirode.

PodruËje obuhvata ovog Plana preklapase s podruËjima Ekolo�ke mreæe RH,odnosno tu se nalaze podruËja vaæna zaptice EU (SPA podruËja): Bilogora iKalniËko gorje i Gornji tok Drave, tepodruËja vaæna za divlje svojte i stani�ne.Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ilisa drugim zahvatima mogu imati bitanutjecaj na ekolo�ki znaËajno podruËje iliza�tiÊenu prirodnu vrijednost/prirodnuvrijednost predvi�enu za za�titu trebaocijeniti, sukladno Zakonu o za�titi prirode,njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosuna ciljeve oËuvanja tog ekolo�ki znaËajnogpodruËja ili za�tiÊene prirodne vrijednosti.

»lanak 205.

Za za�tiÊena podruËja Poglavarstvoæupanije donosi Mjere za�tite, uzprethodnu suglasnost nadleænogMinistarstva.

Mjerama za�tite je za svaki za�tiÊenikrajobraz odre�en reæim za�tite, naËinodræavanja, ure�enja i kori�tenja, kao iza�tita biljnih i æivotinjskih vrsta koje suspecifiËne za pojedino podruËje.

»lanak 206.

Za planirani zahvat u prirodi, koji sam ilisa drugim zahvatima moæe imati bitanutjecaj na ekolo�ki znaËajno podruËje iliza�tiÊenu prirodnu vrijednost, ocjenjuje se,sukladno Zakonu o za�titi prirode, njegovaprihvatljivost za prirodu u odnosu naciljeve oËuvanja tog ekolo�ki znaËajnogpodruËja ili za�tiÊene prirodne vrijednosti.

U �to veÊoj mjeri treba zadræati prirodnekvalitete prostora, odnosno posvetitipaænju oËuvanju cjelokupnog prirodnogpejzaæa i okruæenja.

Prirodne krajobraze treba �tititi od�irenja neplanske izgradnje, a kao posebnuvrijednost treba oËuvati �ume, prirodnevodotoke i podruËja uz njih.

Graditeljska ba�tina

»lanak 207.

Za�tita graditeljske ba�tine provodi setemeljem smjernica i sustava mjera za�titekulturnih dobara, krajobraznih i prirodnihvrijednosti izra�enim od strane nadleænogKonzervatorskog odjela.

Propisanim mjerama utvr�uju seobvezatni postupci te naËini i oblicigraditeljskih i drugih zahvata na:pojedinaËnim spomeniËkim gra�evinama,gra�evnim sklopovima, arheolo�kimlokalitetima, gra�evnim Ëesticama nakojima se spomeniËke gra�evine nalaze tezonama posebnog reæima kori�tenja naseljai kultiviranog krajolika ili drugimpredjelima s utvr�enim spomeniËkimsvojstvima.

Posebnom konzervatorskom postupkuosobito podlijeæu zahvati na za�tiÊenimgra�evinama, sklopovima, predjelima ilokalitetima: popravak i odræavanjepostojeÊih gra�evina, nadogradnje,prigradnje, preoblikovanja i gra�evneprilagodbe (adaptacije), ru�enja iuklanjanja gra�evina ili njihovih dijelova,novogradnje na za�tiÊenim gra�evnimËesticama ili unutar za�tiÊenih predjela,funkcionalne prenamjene postojeÊihgra�evina, izvo�enje radova naarheolo�kim lokalitetima.

U skladu sa Zakonom o za�titi i oËuvanjukulturnih dobara, Zakonom o prostornomure�enju i gradnji, Zakonom o za�titiokoli�a, Zakonom o za�titi prirode iObvezatnoj uputi o zoniranju za�tiÊenihpovijesnih cjelina gradova i ostalih naseljaza sve nabrojene zahvate na gra�evinama,gra�evnim sklopovima, predjelima(zonama) i lokalitetima, za koje jeProstornim planom utvr�ena obavezaza�tite, kod nadleæne ustanove za za�tituspomenika potrebno je ishoditi zakonom


propisane suglasnosti: posebne uvjete;prethodno odobrenje (u postupkuizdavanja dokumentacije potrebne zaizgradnju, odnosno za sve zahvate naza�tiÊenim kulturnim dobrima); nadzor usvim fazama radova, provodi nadleæniKonzervatorski odjel.

Ure�enje okoli�a moæe se provoditi samona temelju posebnih uvjeta nadleænogKonzervatorskog odjela.

Od opÊih intervencija na gra�evinama, sobzirom na njihovu spomeniËku vrijednostkao kulturne ba�tine, predvi�aju sekonzervacija, restauracija, gra�evinskasanacija i rekonstrukcija.

Za�tiÊenim gra�evinama kod kojih suutvr�ena spomeniËka svojstva i na koje seobvezatno primjenjuju mjere za�titesmatraju se sve gra�evine koja su upisana uRegistar kulturnih dobara RH, a koja su uovom Prostornom planu popisane kaoza�tiÊena (Z) i preventivno za�tiÊena (P)kulturna dobra, te ona kulturna dobra zakoja je u tijeku postupak utvr�ivanjasvojstva kulturnog dobra (PR).

Na podruËju OpÊine ©pi�iÊ Bukovica natemelju Zakona o za�titi kulturnih dobaraza�tiÊena (Z) su slijedeÊa kulturna dobra:



Za sve radove odræavanja i ostalegra�evinske radove na ovim gra�evinamapotrebno je ishoditi posebne uvjete,prethodno odobrenje i nadzor u svimfazama radova od nadleænogKonzervatorskog odjela. Ure�enje okoli�amoæe se provoditi samo na temeljuposebnih uvjeta iste Ustanove.

Mjere za�tite kulturno-povijesne ba�tine:

A/ PodruËje za�tite kulturno-povijesnihvrijednosti- oËuvanje i za�tita prirodnog i

kultiviranog krajolika kao temeljnevrijednosti prostora koji odraæavakvalitetan suæivot arhitektonske ba�tinei prirodnih osobitosti pripadajuÊesredine nastao kao rezultat njihovefunkcionalne povezanosti

- poticanje i unapre�ivanje odræavanja iobnove zapu�tenih poljoprivrednihzemlji�ta, zadræavajuÊi njihov tradicijskii prirodni ustroj

- zadræavanje povijesnih trasa putova(starih cesta, pje�aËkih staza, poljskihputova i �umskih putova)

- oËuvanje povijesnih cjelina (sela,zaselaka) u njihovom izvornomokruæenju s povijesnim graditeljskimustrojem i naslije�enom parcelacijom

- oæivljavanje starih zaselaka i osamljenihgospodarstava etnolo�ke, arhitektonske iambijentalne vrijednosti

- oËuvanje i obnovu tradicijskoggraditeljstva i svih drugih povijesnihgra�evina spomeniËkih svojstava kaonositelja prepoznatljivosti prostora

- oËuvanje povijesne slike, volumena iobrisa naselja, naslije�enih vrijednostikrajolika i slikovitih vizura

- zadræavanje i oËuvanje prepoznatljivihtoponima, naziva sela, zaselaka, brda ipotoka, od kojih neka imaju simboliËna ipovijesna znaËenja

- oËuvanje prirodnih znaËajki predjelakao �to su obale vodotoka, prirodne�ume, bare, rukavci vodotoka,kultivirani krajolik - buduÊi da pripadajuukupnoj prirodnoj i stvorenoj ba�tini

- Ëuvanje u izvornom izgledu i funkcijipovijesnih zgrada; �kola, opÊina,vatrogasnih domova, crkvi, æupnihstanova, kapela i poklonaca, i zgradagra�enih u duhu tradicijskoggraditeljstva

- za seoski ambijent znaËajno je istrukturalno oblikovanje novih uliËnihograda koje trebaju biti zidane ilida�Ëane s kolnim i pje�aËkim vratima.

B/ Arheolo�ki lokaliteti- na arheolo�kim lokalitetima koji do sada

nisu istraæivani te nisu poznate granicerasprostiranja moguÊih arheolo�kihnalaza potrebno je izvr�iti probnaarheolo�ka sondiranja na temelju koje Êese moÊi odrediti toËne granice za�tiÊenearheolo�ke zone, te izvr�iti toËnugeodetsku izmjeru lokacija

- zabranjuje se intenzivno poljodjeljskokori�tene tla te duboko oranje preko 50cm

- u sluËaju zemljanih iskopa bilo koje vrste(instalacijski rovovi, kanali…) za radoveje potrebno ishoditi posebne uvjete,odnosno prethodnu dozvolu te osiguratinadzor

- konzervatora - arheologa Ministarstvakulture. U sluËaju eventualniharheolo�kih nalaza potrebno je odmahobustaviti radove. Ovisno o vrsti ivrijednosti nalaza odredit Êe se mjereza�tite, te eventualna izmjena projekta,trase i sliËno

- prilikom izvo�enja svih �umarskihradova na danas po�umljenom podruËjuza�tiÊene arheolo�ke zone, za sve radovekrËenja �ume, va�enja panjeva i sl.potrebno je osigurati stalan nadzornadleænog konzervatora-arheologa. Naovim se podruËjima ne dozvoljavadaljnje po�umljavanje, a vlasnicipo�umljenih povr�ina obavezuju seuklanjati samoniklu mladu �umu

- registrirana i evidentirana arheolo�kapodruËja treba ucrtati na kartu, kao i svepojedinaËne nalaze.

- arheolo�kim lokalitetom smatra se i onopodruËje koje do sada nije evidentirano i


ne nalazi se u sluæbenom popisunadleænog konzervatorskog odjela i uovom prostornom planu, ukoliko se nanjemu prona�u arheolo�ki nalazi. Otakvim sluËajnim nalazima odmah trebaizvijestiti nadleæni Konzervatorski odjelu Poæegi ili Gradski muzej u Virovitici, asve radove na lokalitetu treba obustavitido izlaska struËnjaka na teren.

C/ Povijesna gra�evina

Za svaku pojedinaËnu povijesnugra�evinu (sakralne gra�evine, stambene idr.) kod koje su utvr�ena spomeniËkasvojstva kao najmanja granica za�titeutvr�uje se pripadna gra�evna Ëestica ili,ako je to posebno istaknuto, njezinpovijesno vrijedan dio.

»lanak 208.

Za gra�evine oznaËene kao evidentiranaba�tina (E) mjere za�tite nisu obvezne, alijedinice lokalne uprave mogu, tijekuisho�enja dozvola, ukoliko imaju interes ipotrebu, zatraæiti mi�ljenje nadleænogKonzervatorskog odjela. Isto vrijedi i zagra�evine izvan predjela za�tite ukolikograniËi sa za�tiÊenim predjelom, ako segra�evine nalaze na osobito vidljivimmjestima vaænim za sliku naselja ilikrajolika.

* povijesne gra�evine obnavljaju secjelovito, zajedno sa njihovim okoli�em(vrtom, voÊnjakom, dvori�tem,pristupom i sl.)

* oko pojedinaËnih gra�evina istaknutihplanom pridræavati se principa «za�titeekspozicije� - ne dozvoljava se izgradnjapredimenzioniranih zgradaneprimjerenih materijala i oblikovanjakoje mogu zakloniti vizure napredmetno dobro ili s njega nakontaktni okoli�

* starije vrednije zgrade i skupinetradicijskog graditeljstva obnavljati uizvornom stanju

* raznim mjerama na razini lokalnezajednice poticati obnovu i odræavanjestarih, umjesto izgradnje novih kuÊa

* na jednoj gra�evnoj Ëestici mogu sedozvoliti dvije stambene zgrade usluËaju da se radi o oËuvanju vrijednetradicijske kuÊe uz koju se, na gra�evnojËestici u graditeljski skladnoj cjelini sazateËenim ambijentom, moæepredvidjeti izgradnja nove kuÊe.PreporuËa se staru kuÊu saËuvati iobnoviti, te ju koristiti za trajno ilipovremeno stanovanje, poslovni prostorili u turistiËke svrhe (seoski turizam)

* kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilokoje vrste zgrade potrebno je paziti namikroambijent naselja, tj. novogradnjuuskladiti sa zateËenim tlorisom ivisinskim veliËinama postojeÊe zgrade(ili postojeÊih zgrada) kako bi se ustrojioskladan graditeljsko-ambijentalni sklop

* vrijedne gospodarske zgrade izgra�ene unaseljima moraju se saËuvati bez obzirana nemoguÊnost zadræavanja njihoveizvorne namjene, te se moguprenamijeniti u poslovne prostorije ili usvrhu predstavljanja i promidæbetradicijskog graditeljstva. Izgradnjunovih gospodarskih, pomoÊnih i drugihobjekata na gra�evnoj Ëestici potrebnoje definirati kao prizemne objekte koje jemoguÊe graditi na liniji gra�evne Ëestice,odnosno popreËno po cijeloj �irinigra�evne Ëestice, Ëime se diferencirastambeno od gospodarskog dvori�ta

* nove gospodarske i stambene zgrademogu se graditi od drveta sa pokrovomod crijepa ili �indre, �to predstavljatradicijske materijale (dodatnomobradom treba osigurati njegovu za�tituod poæara, atmosferilija i drugiho�teÊenja) ili zidanjem no tipolo�ki,oblikovno i gabaritno uskla�ene sazateËenim ambijentom

* dugaËka gra�evna Ëestica okomita naulicu, kvaliteta je koju treba zadræati.Takav oblik gra�evne Ëestice najlogiËnijije i funkcionalno najprihvatljivijipoljodjelskom kuÊi�tu. Zadræavanjemtradicijskog poloæaja kuÊe na gra�evnojËestici sa smje�tajem na regulacijskoj


liniji i populariziranjem povijesnihtipova sa zabatnim proËeljem na ulicu, ajednim uzduænim zidom na susjednojme�i i sliËnog tipa samo paralelnog saulicom, saËuvala bi se osnovnadispozicija kuÊi�ta i izgled sela

* u oblikovanju gabarita treba koristitikarakteristiËne znaËajke tradicijskognaËina gradnje �to u prvom reduobavezuje na prizemnu izgradnju, tekosi krov pokriven crijepom (namjestima poku�ati oæiviti pokrov, zavirovitiËki kraj karakteristiËnimcrijepom u obliku ribe) uz uvaæavanjeritma i veliËine prozorskih otvora. NovukuÊu treba prilagoditi suvremenimuvjetima komfora i standarda. UliËnoproËelje kao glavni likovni nositeljidentiteta i osebujnosti afiniteta svakogvlasnika treba i moæe i nadalje zadræatiestetsku i simboliËku poruku, pri Ëemune bi izostala niti moguÊnostukra�avanja zabata tradicijskim ilisuvremenim znamenjem i ukrasima

* povijesne gra�evine potrebno je saËuvatiod ru�enja ili drastiËnijih preoblikovanjate vlasnike takvih objekata raznimmjerama na razini organa lokalneuprave poticati na njihovo oËuvanje iodræavanje

* prilagodbe suvremenom stambenom igospodarskom standardu dopustive su uinterijeru takvih povijesnih gra�evinadok je proËelje i vanjske gabaritepotrebno oËuvati u izvornom izgledu

* u sluËaju potpuno dotrajalih gra�evinakoje je nuæno ukloniti preporuËa se da senovi objekti grade na istoj poziciji (uodnosu na parcelacijske me�e, pomakod ulice i poloæaj unutar gra�evneËestice) te u pribliæno istim gabaritimakako se u mjerilu ne bi poremetio skladoËuvanog uliËnog poteza

* Prilikom nove izgradnje u sredi�timanaselja po�tivati regulacijski pravac.©irinu izgradnje ograniËiti namaksimalno 8 metara, dok duæina moæeovisiti o potrebi vlasnika, ali mora bitiveÊa od �irine gra�evine (oblikizduæenog pravokutnika). Po tipologijikuÊu je moguÊe graditi i u obliku slova L

uz moguÊnost izvedbe kolnog ulaza, akouliËno krilo zauzima �irinu cijelegra�evne Ëestice. Visina nove izgradnjeje prizemna ili P + potkrovlje, a izuzetnou sredi�tu naselja za poslovne ili javnezgrade je maksimalno P+1, maksimalne�irine 10 m, sa visinama etaæa odmaksimalno 3 metra

* prilikom ozelenjavanja gra�evne Ëesticeu saËuvanim uliËnim potezimapreporuËa se samo sadnja autohtonihbiljnih vrsta koje preteæno dominiraju upostojeÊem zelenom fondu naselja.PostojeÊu crnogoricu u drvoredima i nadrugim javnim povr�inama trebapostupno zamijeniti odgovarajuÊimlistopadnim biljnim vrstama Ëija jeupotreba povijesno potvr�ena.Obavezno treba ukloniti crnogoriËnastabla oko æupne crkve i osnovne �kole u©pi�iÊ Bukovici, te iz sredi�njeg dijelaBu�etine oko raspela. Crnogorica naovim lokacijama zaklanja arhitektonski iruristiËki dominantne toËke

»lanak 209.

Motiv prirode oko sakralnih i povijesnihgra�evina treba saËuvati u odre�enomodstojanju i naglasiti kao prostornudeterminantu posebnog znaËaja iurbaniteta. Potrebno je osigurati zeleniprostor kao biolo�ko-vizualnu izolaciju odokolnih sadræaja, a naroËito od novihprometnica te tako osigurati ambijentalniugo�aj. Mjere za�tite odnose se na Ëuvanjekvalitetnog raslinja i postojeÊih oazazelenila kao prirodnih barijera.

Potrebno je saËuvati hortikulturnevizure u kontaktnim i ambijentalnimzonama, a isto tako njegovati tradicijskesadnice u naseljima ispred kuÊa.PreporuËuje se planirana sadnjaautohtonih raslinja (lipa i kesten).

»lanak 210.

Za sakralne gra�evine koje sudegradirane vremenom ili neredovitim


odræavanjem, treba naËiniti elaborateza�tite i sanacije.

Posebno je potrebno �tititi vertikalnevizure zvonika u krajolicima ravniËarskihnaselja.

»lanak 211.

U zonama posebnog reæima kori�tenjakoje Ëine sredi�nji dijelovi naselja ©pi�iÊBukovica, Vukosavljevica, Bu�etina iOkrugljaËa, naznaËene u kartografskimprikazima ovog Plana, te u sredi�timanaselja i na objektima u sredi�tu naselja nesmiju se izvoditi radovi bez konzultacijaodnosno obavijesti nadleænogKonzervatorskog odjela kako bi se u sliciulice saËuvale u �to je moguÊe izvornijemizgledu, mjerilu i detaljima.

Za ove zone mjere za�tite su:

* sredi�nji prostor naselja Bu�etina sjavnim raspelom treba hortikulturno iruristiËki urediti �to podrazumijevauklanjanje suvi�ne crnogorice, novohortikulturno ure�enje niskimraslinjem, eventualno ogra�ivanjeniskom ogradicom, odnosno ure�enjepostojeÊe zidane ograde

* sredi�nji prostor naselja OkrugljaËa Ëiniraskriæje markirano impozantnimstablom dravske topole i spomenikom–uri BasariËeku. Topolu kao autohtonudendrolo�ku vrstu i vaæan prostorniakcent treba saËuvati uz struËniju njegu iorezivanje. Spomenik –uri BasariËekutreba oËistiti i urediti.

* u sredi�njem prostoru naseljaVukosavljevica treba izvr�iti Ëi�Êenje iure�enje javnog sakralnog spomenika,ure�enje i liËenje kapelice Majke Boæjeuz proËelje kuÊe u sredi�tu sela, teorezivanje i ure�enje vegetacije

* u sredi�njem prostoru naselja ©pi�iÊBukovica neophodno je hortikulturnoure�enje koje podrazumijeva uklanjanjeprekomjerno izrasle crnogorice kojagotovo posve zaklanja najvaænijearhitektonske i urbanistiËke toËke

naselja, æupnu crkvu i staru �kolu. Novohortikulturno ure�enje treba primijenitiautohtone listopadne vrste biljaka kojeneÊe zakloniti pogled na dominantnetoËke naselja. Potrebno je i ure�enjeraspela uz raskriæje putova.

»lanak 212.

U kontaktnim zonama starih ruralnihjezgri nove je gra�evine moguÊe planiratitako, da se njihovom postavom, lokacijom,volumenom, primjenom materijalazavr�nog oblikovanja, kao i kvalitetomoblikovanja ne naru�e kvalitetni postojeÊiambijenti i vizure na za�tiÊene gra�evine(zadræavanje postave kuÊa sa zabatomprema ulici, s maksimalnom visinomprizemlje ili jedan kat, u ovisnosti okarakteristikama mikroambijenta).

U blizini sakralnih objekata zabranjenoje graditi veÊe objekte ili pogone i Ëinitiradnje koje bi vizualno i fiziËki djelovale nanjihovo okruæenje.

»lanak 213.

Povijesne zgrade - �kole, opÊine,vatrogasne domove, crkve, æupne stanove,kapele i zgrade gra�ene u duhu tradicijskoggraditeljstva potrebno je Ëuvati u izvornomizgledu i funkciji.

Kapele-poklonce i raspela potrebno jeËuvati i odræavati u �to izvornijem obliku, aza neophodne popravke koristiti izvornematerijale i tehnike izvedbe. Kako ovielementi ba�tine bitno doprinoseprepoznavanju identiteta naselja nuæno jeoËuvanje kontinuiteta «svetog mjesta�, teje u vezi s time u sluËaju neophodnoguklanjanja nekog od njih nuæno izvestinovu, tipolo�ki identiËnu gradnju napotpuno istoj poziciji.

7. Postupanje s otpadom

OpÊe smjernice


»lanak 214.

Otpad je dozvoljeno odlagati samo naodlagali�tu otpada.

»lanak 215.

Odlagali�ta otpada razvrstavaju se ukategorije prema vrsti otpada.

Stara (divlja) odlagali�ta otpada

»lanak 216.

Za sva divlja odlagali�ta otpada, trebanaËiniti projekte sanacije i zatvaranja,sukladno zakonskim odredbama,ukljuËujuÊi Pravilnik o naËinima i uvjetimaodlaganja otpada, kategorijama i uvjetimarada za odlagali�ta otpada.

»lanak 217.

Za zatvoreno odlagali�te I kategorije nakojem je odloæen samo komunalni otpadosigurati praÊenje utjecaja na okoli�najmanje 20 godina od dana zatvaranjaodlagali�ta, a za takvo odlagali�te IIkategorije 10 godina od dana zatvaranjaodlagali�ta.

»lanak 218.

Nakon zatvaranja odlagali�ta I kategorijeobavezno je mjeriti koliËinu i sastavodlagali�nih plinova, procjednih voda isastav podzemnih voda dva puta godi�nje,najmanje 10 godina od dana zatvaranjaodlagali�ta.

Opasni otpad

»lanak 219.

Zbrinjavanje opasnog otpada nalazi se unadleænosti Republike Hrvatske. Vlada RH

osigurava provo�enje mjera postupanja sopasnim otpadom utvr�enih Strategijomza�tite okoli�a.

»lanak 220.

Proizvo�aËi opasnog otpada morajuosigurati skladi�tenje toga otpada namjestu njegova nastanka uz obaveznovo�enje oËevidnika o vrsti, koliËini inaËinu njegova skladi�tenja, ili takav otpadodvoziti na prikupljali�ta opasnog otpada,za koje se prema Strategiji i Programuprostornog ure�enja republike Hrvatskepredvi�a pet lokacija na podruËju Æupanije(Virovitica, Slatina, Orahovica, PitomaËa iVoÊin).

»lanak 221.

Opasni otpad iz skladi�ta moæe se predatisamo ovla�tenom sakupljaËu, odnosnoobra�ivaËu, uz obaveznu popratnudokumentaciju o otpadu.

Spremnici u kojima se skladi�ti opasniotpad moraju imati oznaku “Opasni otpad“i naziv vrste otpada.

»lanak 222.

Skladi�ta opasnog otpada moraju bitinatkrivena, sa Ëvrstom nepropusnompodlogom otpornom na djelovanjeopasnog otpada pod odre�enim nagibomsa sabirnom jamom ili posudom,opremljeno opremom za sigurno rukovanjei odvojeno skladi�tenje.

»lanak 223.

Skladi�te opasnog otpada mora bitiopremljeno protupoæarnim sustavom,aparatom za ga�enje poæara i drugomsigurnosnom opremom, obra�enom uposebnim propisima koji se odnose narukovanje i skladi�tenje opasnih tvari kojesu sastojci opasnog otpada.


»lanak 224.

Sve energetske, plinske, vodovodne iventilacijske instalacije moraju bitiizvedene prema posebnim propisima kojiure�uju rukovanje i skladi�tenje opasnihtvari.

»lanak 225.

Potrebno je izraditi Plan za postupanje usluËaju izvanrednih doga�anja-nezgoda.

»lanak 226.

Podatke o postupanju s opasnimotpadom na propisanim obrascimatromjeseËno dostavljati nadleænom tijeluza poslove za�tite okoli�a na podruËjuÆupanije.

Neopasni otpad

»lanak 227.

Neopasni otpad, Ëija se vrijedna svojstvamogu iskoristiti, mora se odvojenoskupljati i skladi�titi.

Ovaj otpad moæe se iznimno odloæiti sostalim otpadom ili spaliti, ako je togospodarski opravdano i nije �tetno zaokoli�, uz suglasnost upravnog odjelaÆupanije nadleænog za poslove za�titeokoli�a.

»lanak 228.

Podatke o otpadu na propisanimobrascima potrebno je redovito dostavljatinadleænim institucijama koje vode registaremisija u okoli�.

Komunalni otpad

»lanak 229.

Na mjestu nastanka otpada vr�itiselekciju-razvrstavanje (papir, staklo,

plastika i organski otpad), kako bi seiskoristila vrijedna svojstva otpada isekundarne sirovine.

»lanak 230.

Otpad se mora odlagati u spremnikepredvi�ene za pojedine vrste otpada donjegovog konaËnog zbrinjavanja(recikliranje, kompostiranje ili odlaganjena odlagali�te).

»lanak 231.

Otpad Ëija se svojstva mogu iskoristiti,skladi�titi u uvjetima za oËuvanje kakvoÊeu svrhu ponovne obrade.

»lanak 232.

Sakupljanje i odlaganje otpada naodlagali�te vr�i komunalna tvrtka ilikoncesionar koji imaju potrebna ovla�tenjaza obavljanje djelatnosti postupanja skomunalnim otpadom.

»lanak 233.

Komunalne tvrtke (koncesionar) vodeoËevidnike o otpadu koji sadræavajupodatke o vrsti, koliËini i naËinuzbrinjavanja pojedinih vrsta otpada.

»lanak 234.

Podatke o otpadu iz oËevidnika napropisanim obrascima komunalne tvrtke(koncesionar) redovito moraju dostavljatinadleænim institucijama, koje vode registaroneËi�Êenja okoli�a.


8. Mjere sprjeËavanja nepovoljnihutjecaja na okoli�

8.1. Za�tita tla

»lanak 235.

Za�tita tla od oneËi�Êenja provodi sezabranom, ograniËenjem i spreËavanjemuno�enja �tetnih tvari koje moguprouzroËiti biolo�ko, kemijsko ili nekodrugo oneËi�Êenje. U svrhu za�tite trebaprovoditi trajno praÊenje (monitoring) tla,a naroËito sadræaj �tetnih tvari.

8.2. Za�tita voda

»lanak 236.

Za�tita voda, kako povr�inskih tako ipodzemnih, provodi se prema odredbamavaæeÊeg Zakona o vodama, radi oËuvanjaæivota i zdravlja ljudi, za�tite okoli�a iomoguÊavanja ne�kodljivog i nesmetanogkori�tenja voda u razliËite namjene, apoglavito kori�tenja za piÊe.

Da bi se za�tita voda od oneËi�Êenjamogla provoditi kvalitetno, nadleæneinspekcije moraju sustavno pratitipropisane parametre koji odre�ujukakvoÊu i kvalitetu voda.

8.3. Za�tita �uma

»lanak 237.

Za�tita �uma provodi se premaodredbama vaæeÊeg Zakona o �umama i�umsko-gospodarske osnove, gdje mora bitiutvr�ena ekolo�ka, proizvodna,ekonomska i za�titna podloga o oËuvanju�uma.

8.4. Za�tita zraka

»lanak 238.

Izvori oneËi�Êenja zraka moraju bitiizgra�eni, opremljeni i odræavani tako da

ne ispu�taju u zrak oneËi�ÊavajuÊe tvariiznad graniËnih vrijednosti emisije.

»lanak 239.

OneËi�ËivaÊi moraju osigurati redovitopraÊenje emisije iz izvora oneËi�Êenja i otome voditi oËevidnik.

»lanak 240.

Izvore oneËi�Êenja zraka obavezno jeprijaviti, a podatke o praÊenju emisijaredovito dostavljati nadleænoj institucijikoja vodi katastar emisija u okoli�.

»lanak 241.

Nove izvore oneËi�Êenja opremitiodgovarajuÊom za�titom i pravilno lociratiu prostoru (ruæa vjetrova i udaljenost) uodnosu na stambene objekte, �kole, vrtiÊe, idruge sadræaje namijenjene dru�tvenimdjelatnostima. PostojeÊe izvore oneËi�Êenjanaknadno opremiti za�titnim filterima.

»lanak 242.

Oko postojeÊih i planiranih izvoraoneËi�Êenja podiÊi nasade za�titnogzelenila u svrhu smanjenja oneËi�Êenja.

8.5. Za�tita od buke

»lanak 243.

Razine prekoraËenja najvi�e dozvoljenebuke posebno su propisane s obzirom navrijeme i mjesto gdje buka nastaje u srediniu kojoj rade i borave ljudi. Sredinom gdjeljudi borave i rade smatraju se svi otvoreni izatvoreni prostori u naseljima i izvannaselja u kojima se ljudi zadræavaju radiboravka, rada, odmora i rekreacije.


»lanak 244.

OpÊinski organ uprave nadleæan zaposlove prostornog planiranja osiguravaizradu karte buke za utvr�ivanje i praÊenjerazine buke. Karta buke sastavni je diodokumentacije prostora.

»lanak 245.

U postupku utvr�ivanja uvjeta ure�enjaprostora za gradnju i rekonstrukcijugra�evina, nadleæni æupanijski upravniodjel, utvr�uje posebne uvjete gra�enja zaza�titu od buke.

»lanak 246.

Nakon izgradnje ili rekonstrukcijegra�evine koja je izvor buke, uz zahtjev zaizdavanje uporabne dozvole potrebno jepriloæiti nalaz i mi�ljenje da buka neprekoraËuje propisane dozvoljene razine.Nalaz i mi�ljenje izdaje ovla�tena pravna ilifiziËka osoba registrirana za tu djelatnost.

Ukoliko nisu ispunjeni propisani iutvr�eni uvjeti za za�titu od buke upotrebatakve gra�evine mora se zabraniti.

»lanak 247.

Izvori buke koji prekoraËuju dozvoljenevrijednosti mogu se koristiti samo usluËajevima otklanjanja posljedicaelementarnih nepogoda i stanja koja bimogla izazvati velike materijalne �tete iliugroziti zdravlje ljudi.

»lanak 248.

Zabranjeno je obavljati djelatnosti kojezbog buke ometaju noÊni mir i odmor unaseljima u vremenu od 23 do 06 satiiduÊeg dana. Ova zabrana ne odnosi se naprethodno navedeni stavak.

8.6. Za�tita od poæara

»lanak 249.

Za�tita od poæara provodi se na temeljuprocjene ugroæenosti od poæara i Planuza�tite od poæara, koji donosi jedinicalokalne samouprave (opÊina).

8.7. Za�tita od poplava

»lanak 250.

Za�tita od poplava provodi se sukladnoZakonu o vodama i Dræavnim iÆupanijskim planovima obrane odpoplava.

U potencijalno poplavnim podruËjimane moæe se planirati izgradnja kako ne bido�lo do ugroæavanja ljudi i materijalnihdobara.

8.8. Za�tita od tuËe

»lanak 251.

Za�tita od tuËe provodi se na Radarskomcentru Bilogora, a zasniva se na naËelusmanjenja razorne moÊi zrna tuËedjelovanjem na oblaËne sustave.

8.9. Procjena utjecaja na okoli�

»lanak 252.

Osim zahvata utvr�enih Uredbom oprocjeni utjecaja zahvata na okoli�,provo�enje postupka procjene utjecaja naokoli� obvezno je i za zahvate utvr�eneProstornim planom VirovitiËko-podravskeæupanije.

8.10. Mjere posebne za�tite

»lanak 253.

Gra�evine i postrojenja u kojima Êe se


skladi�titi i koristiti zapaljive tekuÊine iplinovi moraju se graditi na sigurnosnojudaljenosti od ostalih gra�evina ikomunalnih ure�aja, u skladu s odredbamaZakona o zapaljivim tekuÊinama iplinovima.

»lanak 254.

Mjesta za gradnju gra�evina u kojimase obavlja proizvodnja, smje�taj i Ëuvanjeeksplozivnih tvari biti Êe odre�enasukladno Zakonu o eksplozivnim tvarimaza gospodarsku upotrebu, u skladu szahtjevom nadleæne sluæbe za za�titu odpoæara.

»lanak 255.

Sukladno Pravilniku o kriterijima zaodre�ivanje gradova i naseljenih mjesta ukojima se moraju graditi skloni�ta i drugiobjekti za�tite, u opÊini ©pi�iÊ Bukovica nijepotrebno graditi skloni�te osnovne idopunske za�tite, buduÊi da naselje ©pi�iÊBukovica pripada u Ëetvrti stupanjugroæenosti.

PodruËja naseljenih mjesta ove veliËinetrebaju se razdijeliti u jednu ili vi�e zona ukojima se osigurava za�tita stanovni�tva uzaklonima.

U blizini osnovne �kole i vrtiÊa, gdje se uodre�enom vremenskom intervalu moæenalaziti i veÊi broj ljudi, te ukoliko seplanira izgradnja veÊih poslovnih objekataili objekata javnih sadræaja, u timobjektima treba predvidjeti skloni�tedopunske za�tite.

.

»lanak 256.

Za�tita od potresa provodi seprotupotresnim projektiranjem gra�evinasukladno Zakonu o prostornom ure�enju igradnji i vaæeÊim tehniËkim propisima.

»lanak 257.

Za znaËajne prirodne vrijednostioznaËene na karti broj 3. “Uvjeti kori�tenjai za�tite prostora” pratiti stanje, naËinkori�tenja te potencijalno ugroæavanje ioneËi�Êenje.

Za svu gradnju i ure�ivanje zemlji�ta napodruËju za�tiÊenih prirodnih i povijesnihcjelina te za intervencije na za�tiÊenimzgradama kulturno-povijesne vrijednosti,kao i za gradnju u njihovoj neposrednojblizini, potrebno je u postupku izdavanjadozvola potrebnih za gradnju zatraæitisuglasnost i smjernice za moguÊeintervencije od nadleæne sluæbe za za�tituspomenika kulturne i prirodne ba�tine.

Nakon dobivanja posebnih uvjeta izprethodnog stavka treba se ishoditiprethodna dozvola na projekt usugla�en sdanim uvjetima.

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade prostornihplanova

»lanak 258.

Ovim se Planom utvr�uje potreba izradedokumenata prostornog ure�enja uæihpodruËja opÊine ©pi�iÊ Bukovica:

UrbanistiËkog plana ure� enja (UPU):* UPU “PoduzetniËka zona Hrastje“ (11,96

ha)

Detaljnog plana ure� enja (DPU): * DPU “Berek“ (8,81 ha)* DPU “Gospodarska zona ©pi�iÊ

Bukovica“ (8,30 ha)* DPU “Zidina“ (51,65 ha)

PodruËje obuhvata plana odre�eno je nakartografskom prikazu ovog Plana.

Do izrade DPU nije dozvoljena izgradnjaunutar obuhvata DPU.


»lanak 259.

Izvje�Êima o stanju u prostoru (stalnimmonitoringom) potrebno je pratiti stanja ipojave, a prijedlozima za unapre�enjeprostornog razvoja s planom aktivnostiplanirati izradu potrebne prostorno-planske dokumentacije, interventnihstudija za sanaciju naru�enih stanjaprostora, struËnih i znanstvenih podloga teprograma, studija, projekata i drugihelaborata, a u svrhu racionalnog kori�tenjaprostora u okviru odræivog razvoja i rasta.

»lanak 260.

U svim planovima potrebno je osiguratiuvjete za razvitak infrastrukture odvaænosti za Dræavu i Æupaniju koja prolaziili je planirana podruËjem opÊine (trasebrzih i dræavnih cesta, koridorivisokonaponskih dalekovoda od 35-400kV, trase infrastrukturnih koridora uistraæivanju itd.).

Uz trase postojeÊih i planiranih cesta,osobito brzih i auto cesta, dozvoljeno jeplanirati sve infrastrukturne sustave(magistralne plinovode, vodovode,odvodnju, sisteme elektroopskrbe itelekomunikacije) bez izmjene ovog Plana

9.2. Primjena posebnih razvojnih idrugih mjera

»lanak 261.

OpÊina ©pi�iÊ Bukovica je podruËje odposebnog interesa za Dræavu (pograniËno).

Za ovo podruËje predvi�aju se poticajnemjere na razini nacionalnog programaobnove i razvoja uz razra�enu osnovnuplansku koncepciju razvitka na æupanijskoji lokalnoj razini, a u cilju postupnogsmanjivanja nesrazmjera i zaostajanja uodnosu na druga podruËja i daljnjegravnomjernijeg razvitka (revitalizacijanaselja i gospodarstva, a osobitopoljodjelstva), te stvaranje pretpostavki zastandard æivljenja primjeren vremenu.

Provedba i razrada mjera provoditi Êe seputem prijedloga za unapre�enjeprostornog razvoja. Postavke razvojatrebaju biti bazirane na rasporeduproizvodnih kapaciteta i drugih sadræaja.Raspored proizvodnih kapaciteta i drugihsadræaja, kao i naËin kori�tenja prostoratreba prilagoditi ovim postavkama:

- poticati intenzivniji demografski rastonih naselja koja su saËuvalastanovni�tvo

- predvi�eni raspored proizvodnih idrugih sadræaja u prostoru provesti uzdisperziju radnih mjesta

- poticati razvoj prometnih pravaca kojiosiguravaju razvoj i integriraju OpÊinu uprostor Æupanije

»lanak 262.

Mjere kojima se moæe utjecati na razvojsu: - gradnja, rekonstrukcija i opremanje

osnovnih �kola, osobito podruËnihosnovnih �kola u udaljenim naseljima,kako bi se uspostavili uvjeti za oËuvanjeizdvojenih podruËja opÊine

- pro�irenje zdravstvene za�tite uopÊinskom centru

- odre�ivanje i Ëuvanje izrazito vrijednihprostora za poljoprivredno-stoËarskudjelatnost

- sprjeËavanje usitnjavanja zemlji�nogposjeda i stimuliranje poveÊanjazemlji�nog posjeda provoditi sukladnoZakonu o poljoprivrednom zemlji�tu

- ulaganje u izgradnju sustavavodoopskrbe

- ulaganje u izgradnju sustava odvodnje- ulaganje u razvoj turizma, osobito u

za�tiÊenim krajobrazima- ulaganje u razvoj turizma

»lanak 263.

Posebne mjere razvoja obuhvaÊajufiskalne i ostale poticajne mjereprimijenjene po podruËjima opÊine ili


pojedinim zahvatima. Po podruËjimaposebne mjere su: 1. Gradnja gra�evina Planom ulaganja u gra�evine od interesa

za opÊinu te planom gra�enja iodræavanja prvenstveno predvidjetiodræavanje i gra�enje u dijelu opÊine Ëijise razvoj æeli potaknuti, pogotovu gdjese æeli zadræati ili Ëak privuÊistanovni�tvo (�kole, zdravstveneustanove, prometna povezanost,opskrba itd.)

2. Ukidanje komunalne naknade U nekim dijelovima jedinicama lokalne

samouprave ukinuti komunalnunaknadu, a u podruËjima pogo�enimdugotrajnim iseljavanjem osiguratiprodaju ure�enog gra�evinskogzemlji�ta po posebno povoljnimcijenama, uz ispunjenje odre�enihuvjeta (mla�e dobne skupine, prijavaprebivali�ta i sliËno)

3. Krediti Mjere za poticanje razvoja odre�enih

gospodarskih djelatnosti provoditidodjelom kredita s povoljnim uvjetima(manja kamata, duæi rok otplate i sliËno)

4. NovËani poticaji Davanje novËanih poticaja za odre�enu

proizvodnju ili granu djelatnosti(proizvodnja zdrave hrane i sl.)

9.3. Rekonstrukcija gra� evina Ëija jenamjena protivna planiranojnamjeni

»lanak 264.

Za sve postojeÊe stambene, stambeno-poslovne i gospodarske gra�evine tegra�evine druge namjene, gra�ene u skladus propisima koji su vaæili prije stupanja nasnagu Zakona o prostornom ure�enju igradnji (posjeduju gra�evinsku dozvolu),koje se nalaze na povr�inama predvi�enimovim Planom za drugu namjenu, moæe se,do privo�enja planiranoj namjeni, izdati

potrebna dokumentacija za rekonstrukcijuza pobolj�anje uvjeta æivota i rada:

I. stambene, odnosno stambeno-poslovne gra�evine:

- obnova, sanacija i zamjena o�teÊenih idotrajalih konstruktivnih i drugihdijelova gra�evina, krovi�ta, stropa,potkrovlja, poda, stolarije i sliËno, upostojeÊim gabaritima

- dogradnja, odnosno nadogradnjastambenih prostora, tako da spostojeÊim ne prelazi ukupno 75 m2

bruto gra�evinske povr�ine svih etaæa, stime da se ne poveÊava broj stanova

- prikljuËak na gra�evine i ure�ajekomunalne infrastrukture terekonstrukcija svih vrsta instalacija kojene zadovoljavaju sigurnosne propise

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC,kupaonica) s ulaznim pretprostorom uzpostojeÊe stambene gra�evine koje ihnemaju izgra�ene u svom sklopu ili napostojeÊoj gra�evinskoj Ëestici, i to unajveÊoj povr�ini od 12 m2 bruto postanu

- adaptacija manjih pomoÊnih gra�evinauz postojeÊe stambene ili stambeno-poslovne gra�evine (spremi�ta,drvarnice) neophodnih za njihovokori�tenje ili gradnja novih ako supostojeÊi dotrajali ili ako se radi onovogradnji koja ih nema u sklopu ili uzasebnoj gra�evini, na naËin da se moæeadaptirati ili graditi do najvi�e 10 m2

bruto po stanu ili poslovnom prostoru- adaptacija postojeÊeg gospodarskog

prostora ili tavana u stambeni dio,ukoliko preostali dio gospodarskogprostora zadovoljava potrebe zakori�tenje postojeÊe stambene ilistambeno-poslovne gra�evine, tako daadaptirani dio s postojeÊim stambenimprostorom ne prelazi ukupno 75 m2

bruto povr�ine svih etaæa, s time da se nepoveÊava broj stanova u gra�evini

- postava novog krovi�ta, bez nadozidakod gra�evina s dotrajalim ravnimkrovom ili s nadozidom ako se radi opoveÊanju stambenog prostora, do


ukupno 75 m2 bruto gra�evinskepovr�ine

- sanacija postojeÊih ograda i potpornihzidova radi sanacije terena (klizi�ta)

- izvo�enje prikljuËaka na komunalnuinfrastrukturu (elektrika, vodovod,telefon)

- prenamjena i funkcionalna preinakagra�evina vezano uz prenamjenuprostora, ali pod uvjetom danovoplanirana namjena ne pogor�avastanje Ëovjekove okoline i svojimkori�tenjem ne utjeËe na zdravlje ljudi uokolnim prostorima.

II. gra�evine druge namjene (poslovnegra�evine, javne, komunalne i prometnegra�evine te prateÊe gra�evine):

- obnova i sanacija o�teÊenih i dotrajalihkonstruktivnih dijelova gra�evina

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjihspremi�ta i sliËno do najvi�e 10 m2

izgra�enosti za gra�evine do 100 m2

izgra�ene povr�ine, odnosno do 5%ukupne izgra�ene povr�ine za gra�evineveÊe od 100 m2

- prenamjena i funkcionalna preinakagra�evina vezano uz prenamjenuprostora, ali pod uvjetom danovoplanirana namjena ne pogor�avastanje Ëovjekove okoline i svojimkori�tenjem ne utjeËe na zdravlje ljudi uokolnim stambenim prostorima, alisamo unutar postojeÊih gabarita

- izmjena ure�aja i instalacija vezanih zapromjenu tehnolo�kih rje�enja, s timeda se gra�evine ne mogu dogra�ivatiizvan postojeÊih gabarita

- prikljuËak na gra�evine i ure�ajekomunalne infrastrukture (elektrika,vodovod, telefon)

- dogradnja i zamjena gra�evina i ure�ajakomunalne infrastrukture irekonstrukcija javno prometnihpovr�ina

- sanacija postojeÊih ograda i potpornihzidova radi sanacije terena (klizi�te)

Ako je u prijedlogu za unapre�enjeprostornog razvoja predvi�eno ure�enjezemlji�ta na podruËjima iz stavka 1. ovogËlanka, na postojeÊim se gra�evinamamogu sanirati samo dotrajalikonstruktivni dijelovi gra�evina.

Gra�evine za uzgoj i tov æivotinja,gra�ene na temelju uvjeta ure�ivanjaprostora izdanim prije stupanja na snaguovih Odredbi, mogu se rekonstruirati uopsegu koji je potreban za normalnoobavljanje njihove djelatnosti u skladu sovim Odredbama.

»lanak 265.

Na izgra�enim gra�evnim Ëesticamakoje nisu obuhvaÊene utvr�enimgranicama gra�evinskih podruËja, apostojeÊe gra�evine su izgra�ene u skladu sodobrenjem za gradnju ili prije 15.02.1968.godine, a prema ovom Planu ne predvi�a seru�enje u svrhu realizacije druge namjene,moæe se odobriti:

- rekonstrukcija postojeÊih stambenih ilistambeno-poslovnih gra�evina, tako dase zadovolje uvjeti stanovanja premaOdluci o najveÊem standarduopremljenosti stana

- ukoliko je postojeÊa gra�evina dotrajalate nije moguÊa njena sanacija, moæe seizuzetno odobriti gradnja nove, uzru�enje postojeÊe, iste veliËine ili veÊe, uskladu sa prethodnim stavkom

- uz stambenu gra�evinu moæe se odobritii rekonstrukcija postojeÊe gospodarskegra�evine iste veliËine ili gradnja novegra�evine iste veliËine tako, da ne prelazi50% bruto razvijene povr�ine stambenegra�evine

- na gra�evnim Ëesticama iz stavka 1.ovog Ëlanka dozvoljava se i obavljanjezanatske ili proizvodne djelatnosti ustambenoj gra�evini, uz uvjet da tadjelatnost nije �tetna za okoli� i dapostoje ostali uvjeti za njeno obavljanje,s time da ukupna izgra�enost gra�evneËestice ne prelazi 30%


»lanak 266.

Na gra�evne Ëestice na kojima supostojeÊe gra�evine gra�ene u skladu saodobrenjem za gradnju ili prije 15.02.1968.godine, a nisu obuhvaÊene granicamagra�evinskih podruËja, moæe se odobritirekonstrukcija stambenih i gospodarskihgra�evina unutar postojeÊih gabarita, aukoliko je gra�evina dotrajala, iznimno semoæe odobriti gradnja nove gra�evine,maksimalne veliËine kao postojeÊagra�evina.

III. ZAVR©NE ODREDBE

»lanak 16.

Stupanjem na snagu ovih Izmjena idopuna PPUO prestaju vaæiti postojeÊikartografski prikazi koji su sastavni dioOdluke o dono�enju PPUO ©pi�iÊ Bukovica(Sluæbeni vjesnik OpÊine ©pi�iÊ Bukovica02/04), odnosno zamjenjuju se skartografskim prikazima iz Ël. 3. oveOdluke i to: 1. Kori�tenje i namjenapovr�ina; 2. Infrastrukturni sustavi; 3.Uvjeti za kori�tenje, ure�enje i za�tituprostora, 4.1.a Gra�evinsko podruËjenaselja ©pi�iÊ Bukovica-sjever, 4.1.b.Gra�evinsko podruËje naselja ©pi�iÊBukovica-jug, 4.2 Gra�evinsko podruËjenaselja Bu�etina, 4.3. Gra�evinskopodruËje naselja Lozan, 4.4. Gra�evinskopodruËje naselja Novi Antunovac, 4.5.Gra�evinsko podruËje naselja OkrugljaËa,4.6. Gra�evinsko podruËje naselja Rogovac,4.7. Gra�evinsko podruËje naseljaVukosavljevica

»lanak 17.

Elaborat - Izmjene i dopune Prostornogplana ure�enja OpÊine ©pi�iÊ Bukovica izËl. 2. ove Odluke izra�en je kao izvornik u�est primjeraka koji su potpisani odpredsjednika OpÊinskog vijeÊa i ovjerenipeËatom OpÊinskog vijeÊa OpÊine ©pi�iÊBukovica i Ëuvaju se:

- jedan primjerak u pismohrani Tajni�tvaopÊine ©pi�iÊ Bukovica

- jedan primjerak u Upravnom odjelu zaprostorno ure�enje, graditeljstvo,komunalne poslove i za�titu okoli�aVirovitiËko-podravske æupanije

- jedan primjerak u Ministarstvu za�titeokoli�a, prostornog ure�enja igraditeljstva

- jedan primjerak u Ministarstvu za�titeokoli�a, prostornog ure�enja igraditeljstva, Zavodu za prostornoplaniranje

- jedan primjerak u Zavodu zaprostorno ure�enje VirovitiËko-podravske æupanije

- jedan primjerak u Vtc-projektu d.o.o.,izra�ivaËu

»lanak 18.

Uvid u Izmjene i dopune PPUO iz Ël. 1.ove Odluke osiguran je u OpÊini ©pi�iÊBukovica, ©pi�iÊ Bukovica, Vinogradska 4;Upravnom odjelu za prostorno ure�enje,graditeljstvo, komunalne poslove i za�tituokoli�a VirovitiËko-podravske æupanije,Virovitica, Trg Ljudevita PataËiÊa 1 iZavodu za prostorno ure�enje VirovitiËko-podravske æupanije, Virovitica, M. Gupca53.

»lanak 19.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dananakon objave u Sluæbenom vjesnikuOpÊine ©pi�iÊ Bukovica. Izmjene i dopuneProstornog plana ure�enja OpÊine ©pi�iÊBukovica primjenjuju se danom stupanjana snagu ove Odluke.

KLASA: 350-01/06-01/05URBROJ: 2189/06-02-09-110©pi�iÊ Bukovica, 08.04.2009. godine

OP�INSKO VIJE�E OP�INE ©PI©I� BUKOVICA

PREDSJEDNIK

Zdravko MaresiÊ, v.r

IzdavaË: OpÊina ©pi�iÊ Bukovica Odgovorni urednik: Ivan Ljulj

Obrada i tisak: Grafoprojekt Virovitica

Documents

vjesnik bukovica 2-2009:vjesnik lukaË 1-2006 vjesnik br2.pdfVodotoci i kanali I i II reda pripadaju osnovnoj kanalskoj mreæi, a kanali III i IV reda detaljnoj kanalskoj mreæi Tablica