Vodic a Dijete Web 08

Vodič za roditelje u razvodu - A DIJETE?

_____________________________________________________________________________ Udruga Dijete-razvod, studeni 2008 Str. 1/28 . www.udruga-dijete-razvod.hr

Odlučili ste se razvesti. Vaš partnerski odnos više ne postoji. Vaš roditeljski odnos će postojati zauvijek, od djeteta se ne želite i ne možete razvesti. Muči vas bezbroj pitanja, a u vezi s djecom najviše kako će to djeca podnijeti.

Rezultati mnogih istraživanja pokazuju da se djeca roditelja koji žive u skladnom braku i djeca razvedenih roditelja koji se dogovaraju o djeci i gdje djeca imaju maksimalne kontakte s oba roditelja, ne razlikuju po školskom uspjehu i društvenom ponašanju u kojima prevladavaju pozitivni rezultati.

Rezultati također pokazuju da se djeca u brakovima gdje je stalno prisutan sukob te djeca razvedenih roditelja koji su i dalje u stalnom sukobu ili gdje su prekinuti ili značajno ograničeni kontakti s jednim roditeljem ne razlikuju po školskom uspjehu i društvenom ponašanju u kojima su značajno, čak se može reći alarmantno prisutni negativni rezultati.

Iz toga je moguće zaključiti da nije razvod taj koji najviše šteti djeci, već sukob roditelja, bilo da su oni razvedeni ili su u braku.

Razvod unosi mnoge promjene u vaš život s kojima se nije uvijek lako nositi. Možda ste ljuti, ogorčeni, uvrijeđeni, duboko uvjereni da su baš vaši oni pravi razlozi za takve osjećaje. Često su ti osjećaji uzajamni. Ipak, svojeg ste partnera sami odabrali, djeca za to nisu odgovorna pa ne trebaju snositi niti posljedice.

Kad biste odlučili upriličiti turnir u borilačkim vještinama s najboljim prijateljima, ne biste svoje niti bilo čije dijete isturili kako biste na tom turniru pobijedili.

Dobri i odgovorni roditelji se djetetom nikad ne bi poslužili u nekom obračunu, pa se svakako neće djetetom služiti niti u međusobnim obračunima. Kad vam je teško, nećete od svojeg djeteta učiniti povjerenika već ćete potražiti stručnu pomoć.

A dijete? Ako vam je na srcu dobrobit djeteta dogovorit ćete se o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o kontaktima i doprinosu za uzdržavanje djeteta. I držat ćete se dogovora. Zaboravit ćete bivšeg partnera kao svog partnera i prihvatiti ga kao roditelja, majku ili oca svojeg djeteta, jer će to zauvijek biti.

Ovo je primjer kako dogovor može izgledati:



Plan roditeljstva:

(Ovo je primjer temeljem kojega roditelji donose vlastiti plan imajući na umu prvenstveno da moraju potrebe djeteta staviti ispred vlastitih, radi dobrobiti djeteta i prava djeteta na oba roditelja. Bolji je onaj Plan roditeljstva u kojem svaki od roditelja uvažava djetetove potrebe, minimizira mogućnost za konflikt među roditeljima i pruža djetetu više neometanih kontakata s drugim roditeljem.) .......................................... (majka) ................................. (adresa) i .......................................... (otac) .................................... (adresa) se kao roditelji mlt. ...................................... , rođ. ...................... ,

slažu da:

1) U skladu sa obiteljskim zakonom, oboje imaju obavezu, pravo i čast roditeljske skrbi nad ......................................., bez obzira kojem roditelju ................................ sudskom presudom bude dodijeljen/-a na zajednički život / stanovanje.

To podrazumijeva jednak pristup važnim informacijama o ................................., uključujući, između ostalog, pristup informacijama u vrtiću, školi, državnim, policijskim i medicinskim zapisima, kao i pristup odgojiteljima, nastavnicima, državnim i policijskim službenicima, liječnicima i drugim stručnim osobama koje imaju dodir s ....................... .

Oboje roditelja se slažu, s obzirom na drugog roditelja: - da svaki pojedinačni roditelj želi najbolje za ............................., - da je svaki roditelj, pojedinačno, dobar roditelj na svoj vlastiti način, - da je kontakt sa oboje roditelja najbolji za ............................, - da će, kao roditelji, međusobno komunicirati radi ............................... dobrobiti.

Razrješavanje konflikata: oboje roditelja se slažu da razrješavaju svoje konflikte na način koji je u skladu s ............................. najboljim interesom te, kada je to potrebno, koriste stručnu pomoć za rješavanje konflikata.

Hitno zbrinjavanje: svaki je roditelj pojedinačno ovlašten pristati na hitnu medicinsku pomoć za ............................ u trenutku kada drugi roditelj nije lako dostupan dati svoj pristanak. 2) Komunikacija između roditelja:

Izravna komunikacija: oboje roditelja se slažu da su, svaki pojedinačno, odgovorni da međusobno izravno komuniciraju te da neće izbjegavati komunikaciju koja se tiče ................................ . Slanje poruka drugom roditelju preko djeteta stavlja ............................... u središte roditeljskog konflikta i roditelji to neće činiti.

Prihvaćanje razlika u pristupu odgoju ............................: oboje roditelja se slažu da njihovi pristupi odgoju .............................. mogu biti različiti te da će razlike obogatiti ........................... odgoj i odrastanje. Oboje roditelja se slažu da će prihvatiti i poštovati međusobne razlike, osim kad bi bile štetne za ........................... psihičko i fizičko zdravlje.

3) Princip diskrecije: oboje roditelja se slažu da će se suzdržati od rasprave o svojim osobnim i međusobnim problemima, te problemima i nesuglasicama u roditeljstvu, pred

Plan



............................... . Oboje roditelja se slažu da neće ocrnjivati drugog roditelja pred ............................... i da će poštovati osobni integritet drugog roditelja. Oboje roditelja se slažu da su njihovi privatni životi razdvojeni. Oboje roditelja se slažu da neće ulaziti u dom drugog roditelja bez poziva istog. 4) Slobodan pristup roditeljima: kada je ........................ sa drugim roditeljem, oboje roditelja se slažu da će ......................... imati slobodan pristup drugom roditelju. Svaki će pojedinačno također poticati i pomagati .......................... da što češće komunicira s drugim roditeljem. Suglasni su s time da će odmah dati drugom roditelju adresu i broj telefona putem kojega se s .......................... odmah može stupiti u kontakt, kad god su izvan kuće dulje od 24 sata. 5) Prijevoz .......................... u dom drugoga roditelja: Oboje roditelja su suglasni da će ............................ preuzimati i prevoziti onaj roditelj u čiji dom ............................. dolazi. Pri tom će preuzeti i ........................ potrepštine. Osim toga, oboje roditelja će surađivati kako bi ........................ pomogli sjetiti se što sve treba preuzeti/ponijeti, kako bi imala sve svoje osobne potrepštine. 6) Rješavanje sukoba: Kad imaju problema neslaganja u roditeljstvu koje nisu u stanju razriješiti međusobnim razgovorom, oboje roditelja će se obratiti za pomoć institucijama koje takvu pomoć pružaju (Škola za roditelje, Obiteljska terapija ili sl.). 7) Informiranje .......................: Kako bi se ....................... bolje prilagodila situaciji razvoda i nakon razvoda, oboje roditelja će ........................... jasno izvještavati o planu provođenja vremena sa svakim od roditelja. Roditelji će nastojati da plan bude predvidiv, detaljno napisan i rutinski, a kad sami ne mogu biti s ............................., svaki će roditelj prvo pitati drugog roditelja može li uzeti .............................. k sebi, pa tek ako ni drugi roditelj to nije u mogućnosti, onda pitati nekoga drugog (bake, djedove i sl.) da kroz to vrijeme skrbi o ........................... . O ovim promjenama plana će svaki roditelj nastojati izvijestiti drugog roditelja čim prije. 8) Raspored brige o .......................... , počev od .................... . Bilo koji od roditelja može biti roditelj ili roditelj , prema dogovoru ili pravomoćnoj sudskoj odluci.

PON UTO SRI ČET PET SUB NED

1. TJEDAN

do 17:30

2. TJEDAN od

09:00

do 17:30

3. TJEDAN od

09:00 kontakt

4. TJEDAN

do 17:30 od

09:00

Plan



ili, drukčije prikazano:

1. TJEDAN 2. TJEDAN 3. TJEDAN 4. TJEDAN

Vikend Vikend Vikend Vikend

Do

17

:30

Od

9

Do

17

:30

Od

9:0

0

Do

17

:30

Od

9:0

0

Ko

nta

kt

Zimski i ljetni praznici te državni i vjerski blagdani - kad se spajaju radni dani, onda oni spadaju pod te praznike. Plan - izmjenjuje se svake godine. M = mama: T = tata.

Praznik Parne godine Neparne godine Nova godina M T Zimski praznici M 11 dana, T 11 dana T 11 dana, M 11 dana 6. siječanj T M Uskršnji praznici T M 1. svibanj M T Tijelovo M T Dan borbe protiv fašizma T M Ljetni praznici T 30 dana, M 30 dana M 30 dana, T 30 dana 05. kolovoz Roditelj koji je s djetetom

u kolovozu Roditelj koji je s djetetom u kolovozu

15. kolovoz Roditelj koji je s djetetom u kolovozu

Roditelj koji je s djetetom u kolovozu

08. listopad T M 01. studeni T M 25. i 26. prosinac T M ............. rođendan M T Mamin rođendan M M Tatin rođendan T T Majčin dan M M Očev dan T T

9) Oboje roditelja je suglasno da će ......................... stanovati u kvalitetnom stambenom prostoru, što podrazumijeva, suh, svijetao, dobro grijan prostor (takav da ga je moguće po potrebi zagrijati na 25ºC) sa sanitarnim čvorom na istoj etaži i najmanje parketom ili drvenim podom. 10) Zloporaba alkohola ili opojnih droga: Oboje roditelja su suglasni da ni jedan od njih neće skrbiti o ............................ niti je / ga prevoziti kada je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, te da neće nikome tko je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga dozvoliti da skrbi o ......................... ili je / ga prevozi.

Plan



11) Suradnja vezana uz ............................ zdravlje, pohađanje vrtića / jaslica, školovanje, slobodne aktivnosti (sport, strani jezici itd.) te vjerski odgoj: Oboje roditelja su suglasni da će se o ovome uvijek dogovarati i informirati drugog roditelja o svemu što je s tim povezano.

Informiranje drugog roditelja o svemu vezanom uz ............................... pohađanje vrtića / jaslica te školovanje: Oboje roditelja su suglasni da će prisustvovati roditeljskim sastancima i dobivati pisana izvješća o školskom uspjehu, odnosno pohađanju vrtića / jaslica. Svaki roditelj pojedinačno će komunicirati s .............................. školama, odnosno vrtićima / jaslicama, kako bi bio stalno informiran o .......................... potrebama i napretku, kao i o posebnim događanjima, uključujući roditeljske sastanke, podjele svjedodžbi, školske / vrtićke / jasličke priredbe i predstave itd. Svaki roditelj je suglasan sa drugim roditeljem podijeliti svaku informaciju koju sam dobije o .......................... zdravstvenom stanju te o školskom / vrtićkom / jasličkom uspjehu / napredovanju, ponašanju i događanjima. 12) Doprinos za uzdržavanje djeteta roditelji dogovaraju u iznosu od ............................ kn. Ovaj doprinos će ....................................... plaćati putem .......................................... na račun/adresu ..........................................najkasnije svakog ........................ u mjesecu. Ukoliko bi neopravdano (neopravdano je sve osim teže bolesti koja onemogućava kretanje, gubitka posla i sl.) kasnio dulje od 5 dana, suglasan je za taj mjesec doprinos povećati za ...............%

U ovaj doprinos ne spadaju pokloni koje roditelji daruju djeci u različitim prigodama, osim u posebnom slučaju:.......................................................... ............................................................................................................... U ............................. , dana ............................ ……………………………………….. …………………………………………

Kad ste se dogovorili, možete podnijeti tužbu za sporazumni razvod braka. Slijedi primjer: Tužba za sporazumni razvod braka PREDLAGATELJI: ………………………………………………………..iz……………………. adresa…………………………………. i ………………………………………………………iz……………………. adresa…………………………………. REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U ___________ adresa suda

_____________________________________________________________________________

Plan



PREDMET: Prijedlog za sporazumni razvod braka. Predlagatelji suglasno podnose Naslovu slijedeći PRIJEDLOG ZA SPORAZUMNI RAZVOD BRAKA Predlagatelji su brak zaključili ………………. godine u ……………………., koji je evidentiran sukladno vjenčanom listu. (Privitak 1: Vjenčani list). U braku je rođeno …. dijete/djece, mlt. ………………………… rođen/a………………… g. u Zagrebu. (Privitak 2: Rodni list). Predlagatelji su živjeli zajedno u ………………………………………. na adresi …………………………………………., što im je i posljednje zajedničko prebivalište. Bračni odnosi između predlagatelja su zbog različitih naravi već su dulje vrijeme poremećeni. Nema nade da se ponovno uspostavi bračna zajednica te se predlagatelji ne žele pomiriti. Predlagatelji su se složili da mlt. …………………………………… živi s …………………… i postigli su dogovor da se susreti i druženja ………………………. i djeteta odvijaju na sljedeći način: ………………………………………………..…………………………………………(prepisati iz Plana roditeljstva) Predlagatelji su postigli dogovor da ………………………… doprinosi za uzdržavanje djeteta mjesečno …………………..% svoje plaće što iznosi ………………………….. kuna. Slijedom navedenog predlagatelji su došli do spoznaje da su bračni odnosi između njih toliko ozbiljno i trajno poremećeni da se ne mogu ponovno uspostaviti i normalizirati te sporazumno predlažu Sudu da donese presudu o razvodu braka predlagateljice ………………………………………………, rođena ……………………... g. u …………………………….., od oca ……………………………………. i majke ………………………………….. i predlagatelja ………………………………………….. iz ………………………….., rođenog ……………………………… godine u ……………………….., od oca ……………………… i majke ………………………….., zaključen ………………………………. godine u ……………………….. i upisan u matičnu knjigu vjenčanih kao u privitku 1. U …………………………….., …………………………..g. PREDLAGATELJI Potpis Potpis U privitku: 1. Vjenčani list 2. Rodni list djeteta

Plan



Ovdje su pitanja koja smo prikupili od roditelja koji se nisu uspjeli dogovoriti. Odgovori su kompilacija odgovora koje smo dobili od Centara za socijalnu skrb i stručnjaka-volontera. Ovim odgovorima roditeljima želimo olakšati put do rješenja koje će za njihovu djecu biti optimalno te u krajnjoj posljedici odnos bez sukoba koji se prelama preko djece. 1. Ako se ne možete dogovoriti, što trebate prvo učiniti? Potražiti stručnu pomoć, obratiti se savjetovalištu te podnijeti tužbu općinskom sudu. Ukoliko su roditelji u braku, tijekom postupka će biti provedeno posredovanje i to će biti prilika da se roditelji dogovore s kojim od njih će dijete živjeti. Ukoliko se radi o izvanbračnoj zajednici, posredovanje se neće provoditi, a nezadovoljan roditelj može tražiti od suda donošenje privremene odluke o tome s kojim će roditeljima dijete živjeti, kao i o susretima i druženju s drugim roditeljem.

Tužba za razvod braka (primjer ukoliko ne želite ili ne možete angažirati odvjetnika): ----------------------------------------------------------------------------

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKOM SUDU U ___________ adresa:……………………………………………. Pravna stvar: Tužitelj/ica …………………………………………………... adresa:…………………………………………. Tužena/ik:…………………………………………………….. adresa………………………………………….. TUŽBA radi razvoda braka I. Parnične stranke sklopile su brak dana …………………………. godine u ……………………………. Brak je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja ………………………………… za godinu …………………………. pod rednim brojem ……………..

Dokaz: Vjenčani list od ………………………………. godine. II. U braku je dana ………………………. godine rođeno zajedničko dijete parničnih stranaka i to mlt. …………………………………………………………………

Dokaz: Izvadak iz matice rođenih od ………………………………………………… godine. III. Tužitelj/ica je po prirodi ……………………… osoba, dok je tužena/ik ……………………………. sklon/a ……………………………………………………….………………………... . Nakon rođenja zajedničkog djeteta ………………………………………………………………….. se neodgovorno odnosio/la prema tužitelju/ici, zajedničkom djetetu i općenito prema braku te je ………………………………………… ………………………………………………………………………………………………………………………………………………. .

Napominje se da je bračna zajednica parničnih stranaka, de facto, već prestala budući parnične stranke više od ………………………… mjeseca ne žive zajedno, a tužitelj/ica je zbog navedenog ponašanja tuženika izgubio/la povjerenje u tuženu/ika radi čega se odlučio/la na razvod braka.

Dokaz: Saslušanje parničnih stranaka.

Pitanja



IV. O odgoju i čuvanju zajedničkog mlt. djeteta parničnih stranaka isključivo brine tužitelj/ica, a kako je zajedničko mlt. dijete, s obzirom na uzrast i dosadašnji način života, vezano uz …………………., to se predlaže zajedničko mlt. dijete po razvodu braka povjeriti na čuvanje i odgoj, odnosno radi izvršavanja roditeljske skrbi, tužitelju/ici što je u interesu daljnjeg, što pravilnijeg razvoja zajedničkog mlt. djeteta.

Dokaz: Kao pod III.; po potrebi mišljenje Centra za socijalnu skrb …………………………………. te provođenje vještačenja roditeljske podobnosti. V. Potrebno je, također, odlučiti i o osobnim kontaktima djeteta s tuženom/ikom, odnosno ……………………………... Predlaže se navedeno učiniti, budući je u interesu djeteta da ima stalne i redovite susrete s …………………………………, na način da …………………………….. provodi vrijeme s djetetom kako slijedi: (dnevno, tjedno, vikendi, ljetovanja, praznici i blagdani) ……………………………………………………………………..……………………………………………………….

Dokaz: Kao pod IV. VI. Potrebe zajedničkog mlt. djeteta parničnih stranaka za njegovo mjesečno uzdržavanje su najmanje …………………………………………. kn, a što odgovara mogućnostima i parničnih stranaka.

Obje parnične stranke su zaposlene, i to tužitelj/ica u …………………………………… ………………………………….., a tužena/ik u ……………………………………………………………………

Zbog navedenog, tužitelj/ica smatra kako je tužena/ik u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje zajedničkog mljt. djeteta parničnih stranaka mjesečni iznos od ……………………………………………… kn, dok će preostali dio potrebnog iznosa mjesečnog uzdržavanja zajedničkog mljt. djeteta osiguravati tužitelj/ica, kojoj kao poseban doprinos u uzdržavanja valja uzeti u obzir brigu oko čuvanja i odgoja djeteta. Navedeno je u interesu zajedničkog mlt. djeteta parničnih stranaka, jer će se tužitelj/ica na taj način moći više posvetiti brizi za odgoj i čuvanje djeteta.

Dokaz: Kao pod IV.; pribava podataka o primanjima parničnih stranaka u ……………………………………………………………………………………………… po službenoj dužnosti; ocjena ukupnih potreba zajedničkog mlt. djeteta parničnih stranaka po Naslovu. VII. S obzirom da je otuđenost bračnih drugova sve veća, a protek vremena ne ublažava nastalu krizu, to tužitelj/ica zbog nesuglasnosti naravi bračnih drugova, koja je uzrokovala teški i trajni poremećaj njihovih odnosa, predlaže da Naslov, nakon provedenog postupka, donese temeljem odredaba čl. 42. u svezi čl. 43. st. 1. toč. 1. Obiteljskog zakona slijedeću: P R E S U D U I. Razvodi se brak između ………………………………………….., rođ. ………………………………, rođene …………………………………….. godine, iz ………………………………………………………………………, i ……………………………………………, rođenog ……………………….. godine, iz …………………………………………………….. Brak je sklopljen dana ……………………………… godine, a upisan u maticu vjenčanih matičnog područja …………………………………… za …………………………… godinu pod rednim brojem …………. . II. Zajedničko dijete parničnih stranaka mlt. …………………………………………………………., rođeno ………………… godine, povjerava se na čuvanje i odgoj tužitelju/ici ……………………………….……. .

Pitanja



III. Nalaže se tuženoj/iku ……………………………………………………………. da za uzdržavanje zajedničkog mlt. djeteta ………………………………………………. doprinosi mjesečni iznos od ……………….. kn, počevši od dana podnošenja ove tužbe Naslovu, s time da je dospjele iznose uzdržavanja do zaključenja glavne rasprave dužan isplatiti odjednom u roku od 15 dana, te se daljnje obvezuje isplaćivati do svakog ………………..-og u mjesecu za tekući mjesec, na način ……………………………………………………………………………….…. . U slučaju zakašnjenja ima se na navedene iznose uzdržavanja obračunati zakonska zatezna kamata u visini stope od 15% godišnje na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos uzdržavanja do njegove konačne isplate, sve pod prijetnjom ovrhe. IV. Način održavanja osobnih odnosa tuženika/ce, odnosno …………………….., sa zajedničkom mlt. djetetom određuje se na način da ……………………….. provodi s djetetom …………………………………………………………………………………………………………………………………………. . V. Nalaže se tuženoj/iku …………………………………………. da tužitelju/ici ………………………………………………… nadoknadi prouzročeni parnični trošak. TUŽITELJ/ICA:

(potpis)

2. Kome trebate upućivati dopise (molbe, pisane zahtjeve): Sudu ili

Centru za socijalnu skrb (u daljem tekstu Centar)? Što točno kome? Tužbe i podnesci se upućuju sudu, a Centru zahtjev za provođenje postupka posredovanja nakon što o tome rješenje donese sud. Centar nakon posredovanja dostavlja sudu stručno mišljenje. 3. Kako CZSS bilježi usmene zahtjeve stranaka, tj. trebate li sve

podastrijeti u pisanom obliku? Sve argumentirane zahtjeve Centrima treba dostavljati u pisanom obliku. Centar također može zabilježiti vaš zahtjev izjavom u zapisnik 4. Što trebate tražiti od Centra izravno i na koji način? Centar provodi postupak posredovanja temeljem sudske odluke koju vi dostavljate Centru. Nakon postupka posredovanja, Centar dostavlja sudu i svakom od roditelja stručno mišljenje i u razdoblju do donošenja pravomoćne odluke suda može savjetima pomoći oko uređivanja odnosa roditelja i djeteta. Centar također može poduzeti mjere za zaštitu djeteta ili za zaštitu zlostavljanog partnera (mjere obiteljsko pravne zaštite, upozorenje ili nadzor nad izvršenjem roditeljske skrbi, a može ih uputiti u savjetovalište ili školu za roditelje). 5. Trebate li tražiti nešto od Centra preko Suda (npr. da se roditelje

uputi na partnersku terapiju)? Centar u postupku razvoda braka i posredovanja ne upućuje bračne drugove na partnersku terapiju. Djelatnici Centra mogu, na zahtjev stranke i po odluci suda, biti pozvani kao svjedoci na sudu.

_____________________________________________________________________________

Pitanja



6. U kojoj situaciji i koji dokument je potrebno uputiti 'Sudu na znanje'? Što to znači i koje posljedice ima?

Sudu je tijekom postupka razvoda braka, ako je došlo do prekida zajedničkog života, moguće uputiti zahtjev za donošenje privremene odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti. Sud u tom slučaju može donijeti privremenu odluku koja će regulirati susrete i druženja do donošenja pravomoćne odluke suda. Također i u svim spornim situacijama vezanim za roditeljsku skrb, preslike dokumenata važnih za donošenje najbolje odluke za dijete. 7. Koje pravno obvezujuće mjere, s obzirom na zaštitu najboljeg

interesa djeteta ima pravo i/ili obvezu donijeti Centar, a koje Sud? U kojem roku?

Centar nema mogućnosti donositi rješenja niti odluke gdje će dijete živjeti niti o susretima i druženjima s drugim roditeljem. To može samo sud. Centar može poduzimati druge mjere za zaštitu interesa djeteta temeljem članka 109., 110. i 111. Obiteljskog zakona - navodimo: Članak 109. Centar za socijalnu skrb upozorit će roditelje na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta i pomoći im da te pogreške i propuste uklone, a može ih uputiti u savjetovalište ili školu za roditelje.

Članak 110. (1) Centar za socijalnu skrb odredit će nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi kad su pogreške i propusti u skrbi o djetetu viševrsni ili učestali ili kad je roditeljima potrebna posebna pomoć u odgoju djeteta. (2) Odlukom o nadzoru odredit će se program nadzora nad roditeljima i djetetom te imenovati osoba koja će program provoditi. (3) Program nadzora može sadržavati upućivanje djeteta u dom za djecu u poludnevni ili dnevni smještaj, upućivanje roditelja i djeteta u zdravstvene i druge ustanove radi liječenja i druge stručne pomoći. (4) Nadzor se određuje u najkraćem trajanju od šest mjeseci. Osoba koja provodi program nadzora podnosi centru za socijalnu skrb izvješće najmanje jedanput u dva mjeseca, a na zahtjev centra za socijalnu skrb i češće. (5) Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika, a ne može biti srodnik u ravnoj lozi ni pobočnoj do drugog stupnja. ................

Članak 111. (1) Sud će u izvanparničnom postupku roditelju koji u većoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta, oduzeti pravo da živi sa svojim djetetom i odgaja ga, te će dijete povjeriti na čuvanje i odgoj drugoj osobi, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. (2) Smatra se da roditelj u većoj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta primjerice ako ne skrbi dovoljno o prehrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoći, redovitom pohađanju škole, ne sprječava dijete u štetnom druženju, zabranjenim noćnim izlascima, skitnji, prosjačenju ili krađi. (3) Roditelju koji nije pravodobno obavijestio nadležni centar za socijalnu skrb ili nije sam poduzeo ništa za zaštitu djeteta od postupaka iz stavka 1. ovoga članka koje počini drugi roditelj ili članovi obiteljske zajednice, izreći će se mjera iz stavka 1. ovoga članka. (4) Roditelju koji nije poduzeo ništa za zaštitu djeteta od štetnih postupaka drugih osoba izreći će se mjera iz stavka 1. ovoga članka. Postoje rokovi za odgovor Centra od 30 dana, a sud je dužan predmete gdje se radi o djeci rješavati po žurnom postupku, no u praksi je to često dulje. U slučaju da je dulje od 3 mjeseca, možete se obratiti zahtjevom za zaštitu prava Pučkom pravobranitelju.

Pitanja



8. Što možete i trebate učiniti ako se drugi roditelj tih mjera ne pridržava?

Kod nepoštovanja sudske odluke, možete tražiti ovrhu iste. O nepoštovanju mjera koje je donio Centar, izvijestite Centar. 9. Koji stručnjaci rade obradu roditelja i djeteta u Centru? Socijalni radnik i psiholog. Pravnik upućuje roditelje u pravne posljedice razvoda braka. 10. Obavlja li Centar kompletnu procjenu oba roditelja i što ona

uključuje? Da, ukoliko ne postoji mogućnost dogovora oko skrbi za djecu. Ona uključuje prikupljanje socioanamnestičkih podataka o oba roditelja, uvid u stambene prilike roditelja, psihologijsku obradu, kontakte s vrtićem ili školom koju dijete polazi, liječnicima i, po potrebi, drugim institucijama. 11. U kojem se roku o toj procjeni izvješćuje i koga? U kojem roku? Prema članku 295. stavak 2 Obiteljskog zakona, rok u kojem se obavlja procjena roditelja je 30 dana. Izvješće se šalje sudu. 12. Što u timu Centra radi socijalni radnik? Kako i temeljem kojih

kriterija procjenjuje podobnost roditelja? Sudjeluje u raznim oblicima intervencija u obiteljskim odnosima (odlazak u obitelj, školu, vrtić), pozivanje na razgovor, sudjelovanje u partnerskim razgovorima, a po prijedlogu jednog ili oba partnera, ili nekog trećeg, kao što su vrtić, škola i sl. Daje mišljenje sudu u postupku izricanja mjere oduzimanja roditelju prava da živi s djetetom i odgaja ga (sud donosi odluku), a po prijedlogu susjeda, škole, vrtića i dr., koji imaju saznanja o zanemarivanju djeteta u većoj mjeri. Sudjeluje u postupku posredovanja prije razvoda braka, a po upućivanju partnera od nadležnog suda. Sudjeluje u davanju mišljenja tima sudu u svim sudskim postupcima vezanim za obiteljske odnose iz nadležnosti suda ( s kojim će roditeljem djete živjeti, susreti i druženja s drugim roditeljem, uzdržavanje, povjeravanje na ćuvanje i odgoj i dr.), temeljem podataka o odrastanju i odnosima s primarnom obitelji, obrazovanju, radnom iskustvu roditelja, stambenim uvjetima i prihodima, dosadašnjem izvršavanju roditeljskih obveza. Ispituje materijalne, stambene, poslovne, zdravstvene i druge prilike roditelja. 13. Kako i temeljem kojih kriterija podobnost roditelja procjenjuje

Psiholog? U kojem se roku dostavlja izvješće? Kome? Temeljem nalaza dobivenih psihologijskim tehnikama, razgovora s djetetom, podataka prikupljenih u vrtiću ili školi te korištenjem psihologijskog instrumentarija: testovi i intervju kojima se procjenjuju emocionalna toplina, izgrađeni odnos povjerenja, stvaranje osjećaja sigurnosti, uključenost u zadovoljavanje sveukupnih potreba djeteta, sustav vrijednosti. Sudu se dostavlja zajedno s mišljenjem socijalnog radnika u istom roku od 30 dana. 14. Što u timu Centra radi Pravnik? Informira partnere o pravnim posljedicama razvoda braka i o sadržajima roditeljske skrbi, tj. o njihovim obvezama. 15. Što mora pisati u obrazloženju preporuke koju Centar šalje Sudu? Objektivni prikaz prednosti i deficita svakog roditelja te podaci dobiveni od djeteta, kao i obrazloženo mišljenje i prijedlog s kojim roditeljem da dijete živi i kako i gdje da se odvijaju susreti i druženja s drugim roditeljem.

Pitanja



16. Imaju li roditelji temeljem spola različita prava da dijete živi s njima nakon razvoda? Ako da, koja? U kojim slučajevima?

Zakon ne predviđa da roditelji temeljem spola imaju različita prava da dijete živi s njima nakon razvoda. 17. Primjenjuju li Centar i Sud jednak postupak prema oba roditelja? Trebali bi. Nema zakonske osnove za različit postupak prema roditeljima. 18. Imaju li Centar i Sud mehanizme utvrđivanja manipulacija

djetetom od strane jednog ili oba roditelja? Centar može pokušati utvrditi uzroke ponašanja roditelja tokom timske obrade, a sud ima mehanizme to utvrditi putem vještačenja postavljajući vještacima pitanje na okolnosti manipulacije djetetom. 19. Može li tim Centra pozvati dijete na razgovor? U kojim

slučajevima? Da. Kad stručni tim smatra da je to potrebno radi donošenja što objektivnije odluke. Centar to može učiniti i na zahtjev roditelja a u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, na zahtjev djeteta to mora učiniti. 20. Koje dobi može biti dijete koje je pozvano na razgovor? Konvencija o pravima djeteta, čl. 12, priznaje djetetu pravo na izražavanje vlastitog mišljenja koje će se uvažiti u skladu s uzrastom i zrelošću djeteta. Dob djeteta nije propisana, o potrebi razgovora s djetetom se odlučuje u svakom pojedinom slučaju, a uobičajena je praksa dob iznad četiri godine, no moguće je pozvati na razgovor dijete već iznad jedne godine starosti. 21. Iz čega se sastoji razgovor s djetetom? Ovisno o dobi djeteta, ali o njegovom životnom iskustvu i životu u obitelji. Iz utvrđivanja djetetovih stavova i osjećaja prema roditeljima, upoznavanja sa situacijom, traženje i davanje mogućnosti djetetu da izrazi svoje viđenje - posredno preko crteža i slično. 22. Pita li se dijete određene dobi (koje?) direktno s kim želi živjeti? Ne, nije dobro dovoditi dijete u situaciju da bira između dvoje roditelja, iako djeca tinejdžerske dobi to često sama izjavljuju. 23. Moraju li oba roditelja biti nazočna na razgovoru djelatnika Centra

s djetetom? Ako da, tko ih izvještava o vremenu i mjestu razgovora?

S djetetom se razgovara bez roditelja, a ponekad se može uključiti roditelje i promatrati njihove interakcije s djetetom. O potrebi razgovora, mjestu i vremenu se s roditeljima prethodno dogovara. 24. Što ako je vaš partner odveo dijete sa sobom iz zajedničkog

doma, a bez dogovora s vama? O tome treba obavijestiti Centar, dogovoriti susrete i druženja ako je moguće, a ako nije, zatražiti od suda privremenu odluku o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti.

Pitanja



25. Što ako vas je partner izbacio iz zajedničkog kućanstva zadržavši dijete?

O nasilnom izbacivanju iz kuće potrebno je obavijestiti policiju i Centar. 26. Što ako vaš partner ograničava ili spriječava vaše kontakte s

djetetom? Ukoliko se to događa prije okončanja postupka razvoda braka potrebno je obavijestiti Centar i moguće je tražiti donošenje privremene odluke. Ukoliko se to događa nakon što je rješenje o razvodu već pravomoćno, potrebno je pismeno izvijestiti Centar koji može pozvati drugog roditelja i pokušati utjecati na njega da poštuje odluku suda. Ukoliko roditelj s kojim dijete živi to odbija, drugi roditelj može tražiti od suda ovrhu njihovog rješenja. 27. Što ako vas partner ocrnjuje i nastoji dijete otuđiti od vas? Moguće je pismeno tražiti intervenciju Centra. Ukoliko intervencija Centra ne postigne da takva praksa prestane, kako to spada u emocionalno zlostavljanje djeteta, moguće je zatražiti izmjenu sudske odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti. 28. Što ako vas obitelj vašeg partnera ocrnjuje? I tada je moguće pismeno tražiti intervenciju Centra, s tim da Centar prvo poziva na razgovor roditelje, a tek nakon toga ocjenjuje da li je potrebno kontaktirati druge članove obitelji. Ukoliko intervencija Centra ne postigne da takva praksa prestane, kako to spada u emocionalno zlostavljanje djeteta, moguće je zatražiti izmjenu sudske odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti. 29. Što ako vas partner i/ili njegova obitelj verbalno i/ili fizički

napadaju pred djetetom? Pozovite policiju, podnesite tužbu sudu i izvijestite Centar za socijalnu skrb. Ukoliko je to roditelj s kojim dijete živi te njegova obitelj, moguće je tražiti od suda izmjenu odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti. Ukoliko je to pak roditelj s kojim dijete ne živi, i njegova obitelj, moguće je zatražiti izmjenu odluke o susretima i druženju. 30. Kako Centar može pomoći ako vaš partner spriječava vaše

kontakte s djetetom i u kom roku je to dužan učiniti? Što vi trebate učiniti da bi Centar to poduzeo?

Centar može izreći neku mjeru obiteljsko-pravne zaštite, a u težim slučajevima obavijestiti državno odvjetništvo. Potreban je pismeni zahtjev u kojem treba navesti kako i od kada bivši partner spriječava kontakte. Rok za rješavanje Centra je mjesec dana. Također, roditelj se sam može obratiti policiji radi ovrhe postojeće sudske odluke ili od suda tražiti izmjenu odluke. 31. Ima li Centar podatke o tome koji postotak djece nakon razvoda

izgubi kontakt s jednim roditeljem? Pomaže li Centar u tim slučajevima? Kako?

Centri ne vode evidenciju o tome. Pomažu u slučaju kada dijete gubi kontakt s drugim roditeljem te ovaj izvijesti Centar iz razloga što roditelj s kojim dijete živi onemogućava susrete i druženja. Ukoliko interes drugog roditelja za dijete izostane, Centri nemaju načina toga roditelja prisiliti na kontakt.

Pitanja



32. Što ako vaš partner zdravstveno zanemaruje dijete? Ukoliko partneri žive zajedno, a jedan roditelj ne vodi brigu o zdravlju djeteta, podrazumijeva se da će to činiti drugi roditelj. Ako roditelji ne žive zajedno, a dijete zanemaruje roditelj s kojim dijete živi, drugi roditelj o tome treba Centar pismeno izvijestiti. Također može od suda tražiti izmjenu odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti. 33. Što ako vaš partner obrazovno zanemaruje dijete? Isto kao i pod 32 34. Što ako je vaš partner ovisnik? Ako roditelji žive zajedno, a roditelj koji je ovisnik svojim ponašanjem ugrožava dijete, drugi roditelj je dijete dužan zaštiti ili će se smatrati da je oboje roditelja zanemarivalo dijete. Ako ne žive zajedno, a ovisnik je roditelj s kojim dijete ne živi, roditelj s kojim dijete živi može tražiti susrete i druženja uz nadzor ili zabranu kontakata. Ukoliko je pak ovisnik roditelj s kojim dijete živi, drugi roditelj treba o tome Centar pismeno izvijestiti. Također može od suda tražiti izmjenu odluke o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti. 35. Što ako je vaš partner nasilnik? Svakako se obratite policiji. 36. Što ako vaš partner neredovito uplaćuje ili odbija uplaćivati

doprinos za uzdržavanje djeteta? Obratite se Centru i sudu. 37. Koje mjere (nadzora, obiteljske ili druge terapije i sl.) ima pravo

izreći Centar? U kojim slučajevima? Jesu li one obvezujuće? Što ako se netko ne pridržava tih mjera?

Centar može izricati mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta ( upozorenje i nadzor), kao i uputiti roditelje u savjetovalište i/ili školu za roditelje. To čini u slučajevima kad su ugrožena prava djeteta (zlostavljanje i/ili zanemarivanje). Ukoliko se netko ne pridržava tih mjera Centar ima pravo to prijaviti Državnom odvjetništvu. 38. U kojim slučajevima Sud donosi odluku o vještačenju? U onim slučajevima kad se roditelji ne mogu dogovoriti o tome kod kojeg će roditelja dijete živjeti te o modalitetu susreta i druženja s drugim roditeljem. Također i u svim slučajevima kad sud treba mišljenje vještaka radi svoje odluke, npr. kod oduzimanja roditeljskog prava i procjene vjerodostojnosti iskaza djeteta o zlostavljanju. 39. Tko vještačenje obavlja, tko ga plaća, koliko traje i koji je pritom

postupak prema vama i djetetu? Vještačenje obavljaju zakleti sudski vještaci pojedinci ili u okviru ustanova za mentalno zdravlje. Vještačenje plaćaju roditelji i mora biti gotovo najkasnije 3 mjeseca od dana kad vještaci zaprime zahtjev suda i spis. Za vještačenje dobivate poziv preporučenom poštom. Postupak je u skladu s vještačkim pitanjem koje dostavlja sud. Kad se vještači roditeljska podobnost, procjenjuju se podaci iz sudskog spisa, procjenjuje se psihologijski i psihijatrijski svaki od roditelja i to putem intervjua i testova, njihov međusobni odnos, te odnos svakog od roditelja s djetetom/djecom. Ukoliko vještačenje nije dostavljeno sudu u roku od tri mjeseca, sud može vještacima poslati požurnicu, ili zainteresirane strane mogu to tražiti od suda.

Pitanja



40. Imaju li sudski vještaci mehanizme utvrđivanja manipulacija djetetom od strane jednog ili oba roditelja?

Temeljem podataka navedenih u odgovoru na pitanje 39, sudski vještaci imaju mogućnost procjene. ponekad je teško procijeniti radi li se o manipulaciji ili o istinskoj brizi za dijete, no što više podataka vještaci dobiju (spis, intervju, testiranje), vjeća je vjerojanost ispravne ocjene. 41. Što sve o djetetu, vama i drugom roditelju mora sudski vještak

uzeti u obzir pri obradi? Sadržaj spisa, rezultate testova i intervjua, procjenu ponašanja roditelja i djece, koji roditelj pokazuje bolje roditeljske kompetencije. Vještaci mogu zatražiti i mišljenje vrtića, škole, liječnika pedijatra, obiteljskog liječnika ili liječnika specijalista. Više o roditeljskim kompetencijama i zadovoljavanju potreba djeteta vidi u odgovoru na pitanje 49 i 50. 42. Što mora pisati u nalazu sudskog vještaka? Ovisno o vještačkom pitanju, obrazložen odgovor na vještačko pitanje/pitanja. Npr. opis podataka iz spisa, procjena ličnosti roditelja i djeteta/djece, eventualno procjena odnosa svakog od roditelja s djetetom te ako je vještačko pitanje koji je roditelj podbniji da kod njega dijete živi i modalitet susreta i druženja s drugim roditeljem, odgovor na to pitanje: obrazloženo mišljenje o tome koji je roditelj kompetentniji, podobniji da kod njega dijete živi i konkretno modalitet susreta i druženja s drugim roditeljem te zaključak. Vještak temelljem zahtjeva stranke a po nalogu suda može biti pozvan svjedočiti na sudu. 43. Koja je uloga zdravstvenih ustanova? Ukoliko se radi o nasilju u obitelji, liječnik vrši pregled žrtve i konstatira prirodu ozljeda. Zdravstveni djelatnik i ustanova su dužni prijaviti nasilničko ponašanje policiji ako imaju saznanja o povredama ili psihičkom zlostavljanju. Ukoliko se radi o postupku radi utvrđivanja s kojim će roditeljem dijete živjeti, liječnik odgovara na pitanja Centra o dotadašnjoj skrbi roditelja o zdravlju djeteta. Zdravstveno osoblje može biti pozvano svjedočiti na sudu, kao i vještaci. 44. Koja je uloga odgojno obrazovnih ustanova? Praćenje djece koja imaju odgojne i obrazovne probleme. U slučaju nasilja dužne su to prijaviti Policiji. 45. Koja je uloga MUP-a? Pružanje direktne pomoći na terenu. Također, na temelju prijava može pokrenuti prekršajne i kaznene postupke te obavljati izvide temeljem zahtjeva treće strane (npr. Državnog odvjetništva). U slučajevima prijave zlostavljanja, poziva dežurne djelatnike Centra za socijalnu skrb i sastavlja zapisnik koji prosljeđuje Centru, ukoliko je potrebno Državnom odvjetništvu te sudu. Djelatnik policije može biti pozvan kao svjedok na sudu. 46. Koji je protokol o postupanju policije kada dijete svjedoči

obiteljskom nasilju? Policija o tome obavještava nadležni Centar za socijalnu skrb radi poduzimanja mjera obiteljsko-pravne zaštite i zaštite prava i dobrobiti djece. Policija također, ovisno o težini djela, podnosi prekršajnu ili kaznenu prijavu protiv prekršitelja. No, ovo se odnosi uglavnom na fizičko nasilje.

Pitanja



47. Kojim se sve institucijama možete obratiti radi zaštite prava djeteta i vaših?

Centru, policiji, sudu, Pravobraniteljici za djecu. 48. Tko vam u institucijama sustava može dati pravni savjet o zaštiti

najboljeg interesa djeteta? Centar za socijalnu skrb, obiteljski centri, Pravobraniteljica za djecu. 49. Što je to najbolji interes djeteta? Opširno je navedeno u Konvenciji o pravima djeteta. RH je potpisnik Konvencije od 1991. godine. Konvenciju možete pročitati na web stranicama Pravobraniteljice za djecu. Ovdje je izvadak iz Konvencije:

1. Svaka osoba ispod 18 godina smatra se djetetom, ukoliko ta starosna granica nije prema nacionalnim zakonima niža. 2. Sva prava važe bez iznimke za svako dijete. Obveza je svake države da djecu zaštiti od bilo kakve forme diskriminacije. 3. Kod donošenja političkih, pravnih i društvenih odluka najprije se u obzir moraju uzeti interesi djeteta. 4. Vlade se obvezuju da će učiniti sve kako bi se u praksi provela prava navedena u Konvenciji. 5. Vlade priznaju prava i obveze roditelja i drugih članova obitelji da dijete usmjeravaju kako to odgovara njegovom razvoju. 6. Svako dijete ima pravo na život. Država se izričito obvezuje da će garantirati opstanak i razvoj djeteta. 7. Svako dijete od rođenja ima pravo na ime. Dijete, također, ima pravo na nacionalnu pripadnost. Ukoliko je to moguće, djeca treba da poznaju imena svojih roditelja i da ih nose. 8. Država se obvezala da će štititi službeni identitet svakog djeteta i ukoliko to bude potrebno ponovo ga uspostaviti. Ovo se, prije svega. odnosi na ime, nacionalnost i obiteljsku pripadnost. 9. Svako dijete ima pravo na zajednički život sa svojim roditeljima, osim kad taj zajednički život ugrožava dobrobit djeteta. Dijete, također, ima pravo kontaktirati sa oba roditelja ukoliko je odvojeno od oca, majke ili od oboje. 10. I djeca, kao i njihovi roditelji, imaju pravo otići iz jedne zemlje u drugu, ako je svrha toga spajanje obitelji i održanje kontakta između roditelja i djece. 11. Država je obvezna uz pomoć nekog od roditelja ili uz pomoć nekog trećeg spriječiti otmicu ili bilo koji drugi oblik oduzimanja slobode djeteta u inozemstvu. 12. Svako dijete ima pravo svoje mišljenje javno izreći. Dijete ima pravo biti saslušano u svim prilikama ili mjerama kad ga se to tiče. 13. Svako dijete ima pravo iznijeti svoje namjere i biti informirano, ne obraćajući pažnju na nacionalne granice država. 14. Država mora poštovati pravo djeteta na slobodu misli, savjesti i religije, bez ograničavanja odgovarajućeg utjecaja roditelja. 15. Djeca imaju pravo da se susreću sa drugima i da se ujedinjuju. 16. Djeca imaju pravo na zaštitu od ometanja njihovog privatnog života, njihove obitelji, od upada u njihov stan i zaštitu od ometanja njihovog dopisivanja. 17. Država mora garantirati da dijete ima pristup informacijama i drugim saopćenjima iz mnogostrukih izvora i poticati masovne medije da nude informacije koje su socijalno i kulturno korisne za dijete. Osim toga država štiti dijete od štetnih informacija i saopćenja. 18. Oba roditelja nose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta. Država se obvezuje da će pomagati roditeljima u ispunjavanju ove zadaće. 19. Država štiti dijete od svake forme zlostavljanja od strane roditelja ili drugih osoba koje imaju pravo na brigu/skrb, te razrađuje odgovarajuće socijalne programe da bi spriječila zlouporabu i pomogla onima kojima je pomoć potrebna. 23. Svako dijete a teškoćama u razvoju ima pravo na posebnu brigu/skrb, naobrazbu i unapređivanje. Na taj način svakom se djetetu sa teškoćama u razvoju treba se omogućiti najveća moguća mjera samostalnosti i socijalne integracije.

Pitanja



24. Svako dijete ima pravo na najviši mogući standard u smislu zdravstvene brige. Pri tome, u najvažnije zadatke države spadaju osnovna zdravstvena briga/skrb, preventivna medicinska zaštita, zdravstveni odgoj putem pojašnjenja datih u javnosti, kao i reduciranje stope smrtnosti kod novorođenčadi. Sve države se u vezi s tim obavezuju na razvijanje suradnje u cilju omogućavanja pristupa zdravstvenim službama svoj djeci svijeta. 25. Redovita provjera smještaja - Svako dijete koje je smješteno u nekoj instituciji ili prima medicinsku njegu, ima pravo na redovitu provjeru njegovog osobnog stanja. 26. Socijalna sigurnost - Svako dijete ima pravo na socijalnu sigurnost uključujući socijalno osiguranje. 27. Životni standard - Svako dijete ima pravo na životni standard koji mu omogućava potpun tjelesni, duhovni, duševni, socijalni i ćudoredan razvoj. Obveza roditelja je, na prvom mjestu, da za djecu obezbijede odgovarajući životni standard. Ali, obveza države se sastoji u brizi o tome da se prava djeteta mogu ostvariti. Ova obveza države može sadržavati i materijalnu pomoć države roditeljima. 28. Odgoj i naobrazba - Svako dijete ima pravo na naobrazbu/obrazovanje, a obaveza/obveza države pri tom je da besplatno pohađanje osnovne škole učini obveznim, da razvija različite forme dalje naobrazbe i da djeci shodno njihovim sklonostima omogući pristup visokoškolskim ustanovama. Disciplina koja je pri svemu tome neophodna u školama ne smije kršiti prava niti dostojanstvo djeteta. Razvoj suradnje trebao bi da pospješi provedbu ovog prava. 29. Svrha naobrazbe - Naobrazba potpomaže potpun razvoj ličnosti, talenata, kao i duhovnih i tjelesnih sposobnosti djeteta. Naobrazba priprema dijete na život u kojem ono treba biti svjesno odgovornosti kao građanin slobodnog društva; ono unapređuje poštovanje djeteta od njegovih roditelja, njegov kulturni identitet, ali i toleranciju i razumijevanje za vrijednosti koje imaju drugi ljudi. 30. Djeca koja pripadaju nacionalnim manjinama i prastanovnicima imaju pravo njegovati sopstvenu kulturu, religiju i koristiti svoj sopstveni jezik. 31. Svako dijete ima pravo na mir i odmor, kao i pravo na igru i učešće u kulturnim i umjetničkim događajima. 32. Svako dijete ima pravo na zaštitu od rada koji ugrožava njegovo zdravlje ili spriječava njegovu naobrazbu i razvoj. Država utvrđuje najnižu starosnu granicu za dobijanje radne dozvole i regulira sve uvjete rada. 33. Djeca imaju pravo biti zaštićena od uporabe droga i opojnih sredstava, kao i od učešća u produkciji ili trgovini drogom. 34. Država štiti dijete od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, kao i od prostitucije i pornografije. 35. Država je obavezna poduzeti sve mjere za spriječavanje prodaje i trgovine djecom. 36. Svako dijete ima pravo na zaštitu od bilo koje forme iskorištavanja. 41. Ukoliko su uvjeti za prava djeteta po nacionalnom ili internacionalnom zakonodavstvu povoljniji od ove Konvencije, onda, naravno, važe odredbe tih zakona 50. Koji su kriteriji za određivanje tko je kvalitetniji roditelj? Onaj koji:

• ima bolji plan roditeljstva • može i želi omogućiti kvalitetniju zdravstvenu brigu • može i želi omogućiti kvalitetniji obrazovni plan • se zna brinuti za djetetove dnevne rutine • nikad ne ocrnjuje drugog roditelja i ne izražava svoju ljutnju usmjerenu prema

drugom roditelju pred djetetom, tj.koji potiče dijete na što više kontakata, ljubav i poštovanje prema drugom roditelju i njegovoj široj obitelji.

• se tokom i nakon razvoda ne bavi bivšim partnerom / partnericom već djetetom? • djetetove potrebe stavlja ispred svojih (npr. potreba djeteta za kontaktom s drugim

roditeljem nasuprot potrebe za kažnjavanjem ili osvećivanjem bivšem partneru). • osim svega navedenog, koristi nenasilne odgojne postupke i pokazuje dosljednost u

odgoju.

Pitanja



RESURSI: Udruga Dijete-razvod

www.udruga-dijete-razvod.hr e-mail: [email protected] Zagreb, Badalićeva 2, tel.:01/3647-213

Obiteljski centri su ustanove koje za područje županija, odnosno Grada Zagreba, osniva Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Zadaća im je savjetovanje, preventivni rad i drugi stručni poslovi u vezi s brakom, roditeljstvom, odnosima roditelja i djece. Dosad su obiteljski centri osnovani u deset županija, a u ostalima je njihovo osnivanje u tijeku.

OC Grada Zagreba, Ulica grada Chicaga 13, Zagreb tel: 01/4577-194; faks: 01/6274-952 [email protected]

OC Primorsko-goranske županije, Krešimirova 12, Rijeka tel: 051/338-526; faks: 051/323-481 [email protected]

OC Karlovačke županije, Meštrovića 10, Karlovac tel: 047/411-446; faks: 047/411-459 [email protected]

OC Splitsko-dalmatinske županije, Matoševa 10, Split tel/faks: 021/384-364 [email protected]

OC Koprivničko-križevačke županije, Ul. braće Radić 7, Koprivnica tel: 048/641-272; faks: 048/641-274 [email protected]

OC Vukovarsko-srijemske županije, Šetalište D. Švagelja 2, Vinkovci tel: 032/336-082; faks: 032/336-084 [email protected]

OC Šibensko-kninske županije, Prvićka 2, Šibenik tel: 022/200-280; faks: 022/200-405 [email protected]

TOC Virovitičko-podravske županije, TTrg kralja Zvonimira 2, Virovitica tel: 033/800-055; faks: 033/800-001 [email protected]

OC Dubrovačko-neretvanske županije, M. Vodopića 30, Dubrovnik tel: 020/358-731; faks: 020/358-732 [email protected]

OC Krapinsko-zagorske županije, F. Galovića 1c, Krapina tel: 049/371-193; tel/faks: 049/371-319 [email protected]

CENTRI SOCIJALNE SKRBI

Centar za socijalnu skrb Beli Manastir Kralja Tomislava 37, 31300 Beli Manastir 031/705-155

Centar za socijalnu skrb Benkovac Ivana Meštrovića 8, 23 420 Benkovac 023/681-133

Centar za socijalnu skrb Biograd na moru Trg kralja Tomislava 16, 23 210 Biograd 023/383-472

Centar za socijalnu skrb Bjelovar J.J. Strossmayera 2, 43 000 Bjelovar 043/247-260

Centar za socijalnu skrb Buje Rudine 1, 52 460 Buje 052/772-036; 052/772-024

Centar za socijalnu skrb Cres-Lošinj Riva lošinjskih kapetana 13/1 51550 Mali Lošinj Creskog statuta 15, 51557 Cres 051/231-076, 051/571-527

Centar za socijalnu skrb Crikvenica Gorica-Braće Cvetića 2, 51260 Crikvenica 051/784-270, Podružnica Rab Biskupa draga 2, 51 280 Rab

Centar za socijalnu skrb Čakovec Vladimira Nazora 16, 40300 Čakovec CZSS Čakovec - Podružnica Prelog Kralja Zvonimira 9, 40323 Prelog 040/646-573

Centar za socijalnu skrb Čazma Trg čazmanskog kaptola 6, 43240 Čazma

Centar za socijalnu skrb Daruvar Radićeva 5/1, 43 500 Daruvar 043/331-868; 043/331-083 Podružnica Grubišno Polje M. A. Reljkovića 26, 43 290 Grubišno Polje 043/485-179

Centar za socijalnu skrb Donja Stubica Starogradska 3, 49 240 Donja Stubica 049/286-157

Resursi



Centar za socijalnu skrb Donji Miholjac Vukovarska 7, 31540 Donji Miholjac 031/631-525

Centar za socijalnu skrb Drniš Kardinala A. Stepinca 4, 22 320 Drniš 022/886-042

Centar za socijalnu skrb Dubrovnik Miha Pracata 11, 20 000 Dubrovnik p.p. 90, 020/323-896; 020/324-050

Centar za socijalnu skrb Duga Resa Trg Sv. Jurja 1, 47 250 Duga Resa 047/844-247

Centar za socijalnu skrb Dugo Selo Josipa Zorića 1, 10 370 Dugo Selo 01/2753-209

Centar za socijalnu skrb Đakovo P. Preradovića 2a, 31 400 Đakovo 031/813-331; 031/812-152

Centar za socijalnu skrb ĐurđevacT Gajeva 6, 48350 Đurđevac 048/812-612; 048/812-614

Centar za socijalnu skrb Garešnica Vladimira Nazora 13, 43280 Garešnica 043/531-189

Centar za socijalnu skrb Glina Trg dr. FranjeTuđmana 24, Glina 044/811-660 Podružnica Topusko Trg bana J. Jelačića 14, 44 415 Topusko

Centar za socijalnu skrb Gospić Vile Velebita 6, 53 000 Gospić 053/741-110 CZSS Gospić - Podružnica Korenica Josipa Jovića 16, 53 230 Korenica 053/756-252

Centar za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica Kralja Tomislava bb, 44 430 Hrvatska Kostajnica

Centar za socijalnu skrb Imotski Bruna Bušića 6, 21 260 Imotski 021/841-421; 021/842-241

Centar za socijalnu skrb Ivanec Đure Arnolda 11, 42 240 Ivanec 042/781-353; 042/771-770

Centar za socijalnu skrb Ivanić Grad Franje Jurinca 6, 10 310 Ivanić Grad 01/2882-301; 01/2882-302

Centar za socijalnu skrb Jastrebarsko Trg Ljube Babića 29, 10 420 Jastrebarsko 01/6281-482

Centar za socijalnu skrb Karlovac I. Meštrovića 10, 47 000 Karlovac 047/415-459; 047/415-462; 047/415-458 Podružnica Ozalj, Kurilovac 8, 47 280 Ozalj 047/731-854 Podružnica Vojnić Trg Stjepana Radića 1, 47 220 Vojnić 047/883-058

Centar za socijalnu skrb Knin G. Šuška 4, 22 300 Knin, 022/664-480

Centar za socijalnu skrb Koprivnica Trg dr. Bardeka 1, 48 300 Koprivnica 048/642-247; 048/642-248

Centar za socijalnu skrb Korčula Šetalište Frana Kršinića 50, 20 260 Korčula 020/715-854

Centar za socijalnu skrb Krapina Frana Galovića bb, 49 230 Krapina, p.p. 19 049/371-847; 049/370-847 Podružnica Pregrada Kostelgradska 5, 49 218 Pregrada 049/376-029; 049/376-099

Centar za socijalnu skrb Križevci Ivana Zakamardija Dijankovečkog 5 48 260 Križevci, 048/711-710

Centar za socijalnu skrb Krk Dr. D. Vitezića 1, 51 500 Krk 051/880-700

Centar za socijalnu skrb Kutina Stjepana Radića 7a, 44 320 Kutina 044/683-603

Centar za socijalnu skrb Labin Istarska 1, 52 220 Labin 052/856-522; 052/856-464

Centar za socijalnu skrb Ludbreg Kardinala Franje Kuharića 12, 42 230 Ludbreg 042/332-840

Centar za socijalnu skrb Makarska PTC “Sv. Nikola” Ul kip. Meštrovića 2a, 21300 Makarska, p.p. 80 021/611-544 Podružnica Vrgorac Ul. A.G. Matoša 1, 21276 Vrgorac 021/674-077; 021/674-343

Centar za socijalnu skrb Metković Ante Starčevića 25, 20 350 Metković 020/690-999 (020/690-981, 82...89)

Resursi



Centar za socijalnu skrb Našice Pejačevićev trg 8, 34 500 Našice 031/617-191; 031/613-411

Centar za socijalnu skrb Nova Gradiška Karla Dieneša 4/1, 35 400 N. Gradiška 035/362-611

Centar za socijalnu skrb Novi Marof Zagorska 28, 42 220 Novi Marof 042/611-126

Centar za socijalnu skrb Novska Trg Đure Szabe 7, 44 330 Novska 044/600-672

Centar za socijalnu skrb Ogulin Vijenac Ive Marinkovića 1, 47 300 Ogulin 047/522-042

Centar za socijalnu skrb Omiš Četvrt Ribnjak bb, 21 310 Omiš 021/864-470

Centar za socijalnu skrb Opatija Nova cesta 19, 51410 Opatija 051/703-057; 051/703-058; 051/701-493

Centar za socijalnu skrb Osijek Lorenza Jagara 12, 31 000 Osijek 031/212-400

Centar za socijalnu skrb Pakrac Petra Preradovića 1, 34550 Pakrac 034/411-546

Centar za socijalnu skrb Pazin Prolaz Otokara Keršovanija 2, 52 400 Pazin 052/624-433; 052/624-497 Podružnica Buzet II. Istarske brigade 11, 52 420 Buzet 052/662-523

Centar za socijalnu skrb Petrinja Turkulinova 7, 44 250 Petrinja 044/815-272

Centar za socijalnu skrb Ploče Dalmatinska 4, 20 340 Ploče 020/679-071

Centar za socijalnu skrb Poreč dr. Maura Gioseffia 2b, 52 440 Poreč 052/451-657; 052/432-011

Centar za socijalnu skrb Požega Istarska 2, 34 300 Požega 034/273-807 Centar za socijalnu skrb Pula Sergijevaca 2, 52100 Pula

Centar za socijalnu skrb Rijeka Laginjina 11/a, 51 000 Rijeka, 051/226-586 Podružnica Delnice Školska 22, 51 300 Delnice 051/811-402; 051/811-634 Podružnica Čabar Trg K. Tomislava 9, 51 306 Čabar 051/821-084 Podružnica Vrbovsko Dobra 6, 51 326 Vrbovsko, 051/875-520

Centar za socijalnu skrb Rovinj Carera 21/II, 52 210 Rovinj

Centar za socijalnu skrb Samobor Zagorska 1, 10 430 Samobor 01/3362-702

Centar za socijalnu skrb Senj V. Novaka 4, 53 270 Senj 053/882-929; 053/882-930 Podružnica Otočac Kralja Zvonimira 8, 53 220 Otočac 053/773-022; 053/773-306

Centar za socijalnu skrb Sinj Zankova glavica 2, 21 230 Sinj 021/821-446

Centar za socijalnu skrb Sisak Ulica lipa 11, 44 000 Sisak 044/545-243; 044/543-076; 044/547-755 Podružnica Dvor Trg bana J. Jelačića15, 44 440 Dvor 044/871-325; 044/871-130

Centar za socijalnu skrb Slatina V. Nazora 5/1, 33 516 Slatina 033/551-158 Podružnica Orahovica K. Zvonimira 51, 33 515 Orahovica 033/673-735; 033/674-495

Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod Naselje Slavonija I, bb, 35 000 Sl. Brod 035/213-700

Centar za socijalnu skrb Slunj Školska 2, 47 240 Slunj, 047/777-107

Centar za socijalnu skrb Split Gundulićeva 22, 21 000 Split 021/380-158; 021/380-155; 021/380-150; 021/380-157; 021/380-151 Podružnica Kaštela Fuležina 1, 21 216 Kaštel Stari, 021/230-944 Podružnica Solin Hektorovićeva 38, 21 210 Solin 021/244-106 Podružnica Hvar Fabrika bb, Hvar, 021/742-411; 021/743-015

Resursi



Centar za socijalnu skrb Split - nastavak Podružnica Vis Trg 30. svibnja 92 br. 2, 21 480 Vis 021/711-875 Centar za socijalnu skrb Supetar-Brač M. Vodanovića 18, 21 400 Supetar 021/631-314; 021/631-031

Centar za socijalnu skrb Sv. Ivan Zelina Braće Radića 2, 10 380 Sv. Ivan Zelina 01/2060-114; 01/2060-617 Centar za socijalnu skrb Šibenik Petra Grubišića 3, 22 000 Šibenik 022/201-222 Centar za socijalnu skrb Trogir Hrvatskih mučenika 6, 21 220 Trogir 021/881-988 Centar za socijalnu skrb Valpovo Matije Gupca 11, 31 550 Valpovo 031/651-123; 031/651-920 Centar za socijalnu skrb Varaždin Nazorova 22, 42 000 Varaždin 042/303-900 Centar za socijalnu skrb Velika Gorica Trg kralja Tomislava 35, 10410 Velika Gorica 01/6222-666; 01/6222-216 Centar za socijalnu skrb Vinkovci Duga ulica 2, 32 000 Vinkovci 032/332-315; 032/331-161; 032/332-478 Centar za socijalnu skrb Virovitica A. Šenoe 1, 33 000 Virovitica 033/721-530; 033/722-834 Podružnica Pitomača Trg kralja, Tomislava bb, 033/783-045 Centar za socijalnu skrb Vrbovec Trg Petra Zrinskog 23, 10 216 Vrbovec Centar za socijalnu skrb Vukovar Županijska 13, 32 010 Vukovar, p.p. 77 032/450-922; 032/450-920 CZSS Vukovar - Podružnica Ilok Strossmayerova 590, 32236 Ilok 032/590-098, 032/590-244 Centar za socijalnu skrb Zabok Matije Gupca 53, 49 210 Zabok 049/221-346; 049/223-392 Podružnica Klanjec Trg mira 11, 49 290 Klanjec, 049/550-031

Centar za socijalnu skrb Zadar Andrije Hebranga 1, 23 000 Zadar, 023/ 230-392 Podružnica Gračac Školska ul. bb, 23 440 Gračac 023/773-446; 023/773-076 Podružnica Obrovac Ante Starčevića 8, 23 450 Obrovac 023/689-060; 023/689-261 Podružnica Pag Golija 2, 23 250 Pag, 023/611-320 Centar za socijalnu skrb Zagreb Eugena Kumičića 5, 10 000 Zagreb 01/4550-849; 01/4550-813; 01/4550-220; 01/4550-644; 01/4550-671 Ured Centar, Haulikova 6/II, 01/4577-211 Ured Črnomerec, Ilica 259 01/3777-150; 01/3750-010 Ured Dubrava, Avenija Dubrava 47 01/2988-501; 01/2988-502 ; 01/2988-503 ; 01/2991-617 Ured Maksimir, Maksimirska 51, 01/2332-792; 01/2335-883; 01/2342-306; 01/2342-307 Ured Medveščak, Trg Burze 2 01/4810-481; 01/4810-475 Ured Novi Zagreb, Av. Dubrovnik 12 01/6585-555; Ured Pešćenica, Zapoljska 1, 01/6100-203 Ured Sesvete, Trg D. Domjanića 6 10260 Sesvete, 01/2002-062; 01/2002-068 Ured Susedgrad, Aleja Bologne 2, Susedgrad 01/3454-038; 01/3454-039 Ured Trešnjevka, Vitezićeva 57, 01/3639-717; 01/3639-733; 01/3639-723; 01/3639-785 Ured Trnje, Cvijete Zuzorić 53 01/6112-284; 01/6150-186; 01/6150-185 Centar za socijalnu skrb Zaprešić Drage Kodrmana 3a, 10 211 Zaprešić 01/3310-399; 01/3310-450 Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica S. Radića 2, 49247 Zlatar Bistrica 049/461-805

Resursi



Centar za socijalnu skrb Županja dr. Franje Račkog 30c, 32 270 Županja 032/831-328; 032/832-160

Pravobranitelji: Pravobraniteljica za djecu: Andrije Hebranga 4/1, 10000 Zagreb Tel: 01/ 4929 669, 01/4921 278 Fax: 01/4921 277, www.dijete.hr E-mail: [email protected] Šetalište kardinala Franje Šepera 6 31000 Osijek Tel: 031/ 213 098 Fax: 031/ 213 098 E-mail: [email protected] Trpimirova 2, 51000 Rijeka Tel: 051/ 311 121 Fax: 051/ 311 121 E-mail: [email protected] Braće Kaliterne 10, 21000 Split Tel: 021/ 490 022, kućni 125, 126 Fax: 021/ 488 462 E-mail: [email protected] Pučki pravobranitelj Opatička 4, 10000 Zagreb Uredovno radno vrijeme za stranke: utorak, srijeda i četvrtak, 10 - 13 sati Stranke se mogu prethodno najaviti telefonom na br.:01/48-51-855 važno je donijeti dokumentaciju predmeta (rješenja, žalbe i dr.). S njima će razgovarati pučki pravobranitelj ili jedan od njegovih zamjenika. Pučki pravobranitelj nije odvjetnik, što znači da ne zastupa stranke u upravnom postupku niti daje pravne savjete. Ukoliko građanin treba zastupnika ili pravni savjet, treba se obratiti odvjetniku. Građani slabog imovnog stanja koji ne mogu platiti odvjetnika mogu od Hrvatske odvjetničke komore zatražiti pružanje besplatne pravne pomoći. Ministarstva Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Uprava za socijalnu skrbU, Zagreb, Ksaver Pomoćnik ministra: Dragutin Keserica Administrativna tajnica: Martina Juršić Telefon: (01) 46 98 461 Telefaks: (01) 46 98 462

E-mail: [email protected] Ksaver 200a, Zagreb tel.: (01) 46 07 555 Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama: PONEDJELJAK od 13:00 do 15:30 sati UTORAK, SRIJEDA, ČETVRTAK, PETAK od 9:00 do 12:00 sati. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Zagreb, Trg Hrvatskih velikana 6 Uprava za obitelj Državni tajnik, mr.sc. Stjepan Adanić tel: 01/23 08 600; fax: 01/23 08 627 Ravnatelj uprave, Zdenko Žunić, prof. def. tel: 01/23 08 600; fax: 01/23 08 627

Hrvatska odvjetnička komora, Koturaška 53/II, Zagreb, Tel.: 01/6165-200, Fax: 01/6170-686, www.hok-cba.hr e-mail: [email protected]

Sudovi: http://www.pravosudje.hr

Općinski sudovi:

Općinski sud u Belom Manastiru Predsjednik suda: Zlatko Kajtar Adresa: Kralja Tomislava 53, Beli Manastir Telefon (031) 701 112

Općinski sud u Benkovcu Predsjednik suda: Ivan Marković v.d. Adresa: Stjepana Radića 10, Benkovac Telefon . (023) 684 900

Općinski sud u Biogradu n/m Predsjednik suda: Igor Berghaus Adresa: Kneza Domagoja 1, Biograd n/m Telefon: (023) 383 400

Općinski sud u Bjelovaru Predsjednik suda: Goran Milaković Adresa: Josipa Jelačića 3, Bjelovar Telefon: (043) 274 111

Općinski sud u Bujama Predsjednik suda: Margareta Vivoda Adresa: Istarska 1, Buje Telefon: (052) 725 230

Općinski sud u Buzetu Predsjednik suda: v.d. Adresa: Titov trg 1, Buzet Telefon: (052) 662 808

Resursi



Općinski sud u Crikvenici Predsjednik suda: Domagoj Vučkov Adresa: Kralja Tomislava 85a, Crikvenica Telefon: (051) 780 444

Općinski sud u Čabru Predsjednik suda: Brankica Malnar, v.d. Adresa: Narodnog oslobođenja 2, Čabar Telefon: (051) 821 409

Općinski sud u Čakovcu Predsjednik suda: Jasna Vehtersbah-Stojan Adresa: Ruđera Boškovića 18, Čakovec Telefon: (040) 379 666

Općinski sud u Čazmi Predsjednik suda: Alma Horvatinović Adresa: Trg Čazmanskog Kaptola 20, Čazma Telefon: (043) 771 011

Općinski sud u Daruvaru Predsjednik suda: Damir Palatinuš Adresa: Stjepana Radića 27, Daruvar Telefon: (043) 440 620

Općinski sud u Delnicama Predsjednik suda: Brankica Malnar Adresa: Tina Ujevića 1, Delnice Telefon: (051) 814 460

Općinski sud u Donjem Lapcu Predsjednik suda: v.d. Adresa: Trg Nikole Tesle bb, Donji Lapac Telefon: (053) 765 357

Općinski sud u Donjem Miholjcu Predsjednik suda: Marijana Žigić Adresa: Trg Ante Starčevića 25, Donji Miholjac Telefon: (031) 634 010

Općinski sud u Donjoj Stubici Predsjednik suda: Neven Kucelj Adresa: Trg Matije Gupca 31, Donja Stubica Telefon: (049) 587 000

Općinski sud u Drnišu Predsjednik suda: Ljudevit Zoričić Adresa: Trg Kralja Tomislava 2, Drniš Telefon: (022) 888 400

Općinski sud u Dubrovniku Predsjednik suda: Ante Kačić, v.d. Adresa: Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik Telefon: (020) 357 888

Općinski sud u Dugoj Resi - u osnivanju

Općinski sud u Dugom Selu Predsjednik suda: Arnold Čada Adresa: Zagrebačka 22, Dugo Selo Telefon: (01) 2781 230

Općinski sud u Dvoru Predsjednik suda: Mirko Đukić Adresa: Bana J. Jelačića 14, Dvor Telefon: (044) 525 080

Općinski sud u Đakovu Predsjednik suda: Stanko Kuburić Adresa: Trg Dr. Franje Tuđmana 2, Đakovo Telefon: (031) 840 120

Općinski sud u Đurđevcu Predsjednik suda: Želimir Hrvatić Adresa: Đure Basaričeka 12, Đurđevac Telefon: (048) 289 000

Općinski sud u Garešnici Predsjednik suda: Jarmilka Kučera Slivar Adresa: Vladimira Nazora 22, Garešnica Telefon: (043) 445 300

Općinski sud u Glini Predsjednik suda: Blaženka Navara Ban Adresa: Trg Bana Josipa Jelačića 5, Glina Telefon: (044) 525 900

Općinski sud u Gospiću Predsjednik suda: Tatjana Radaković Bašić Adresa: Trg Alojzija Stepinca 3, Gospić Telefon: (053) 572 856

Općinski sud u Gračacu Predsjednik suda: Rade Jurlina Adresa: Dr. Mile Budaka bb, Gračac Telefon: (023) 773 010

Općinski sud u Grubišnom polju Predsjednik suda: Sanela Horvat Adresa: Kolodvorska 2, Grubišno polje Telefon: (043) 448 300

Općinski sud u Gvozdu Predsjednik suda: Katarina Žuk Adresa: Trg hrvatskih Vitezova 3, Gvozd Telefon: (044) 525 920

Općinski sud u Hrvatskoj Kostajnici Predsjednik suda: Marija Vukić Adresa: Vladimira Nazora 10, Hrvatska Kostajnica Telefon: (044) 527 960

Općinski sud u Iloku Predsjednik suda: Albina Rosandić Adresa: Dr. Franje Tuđmana 4, Ilok Telefon: (032) 592 620

Općinski sud u Imotskom Predsjednik suda: v.d. Adresa: Ante Starčevića 23, Imotski Telefon: (021) 671 140

Resursi



Općinski sud u Ivancu Predsjednik suda: Draženko Jakopović Adresa: Akademika Mirka Maleza 3, Ivanec Telefon: (042) 770 720

Općinski sud u Ivanić Gradu Predsjednik suda: Lidija Bošnjaković Adresa: Športska 2, Ivanić Grad Telefon: (01) 2831 444

Općinski sud u Jastrebarskom Predsjednik suda: Dragica Sirovica Hranilović Adresa: Braće Kazić 4, Jastrebarsko Telefon: (01) 6274 111

Općinski sud u Karlovcu Predsjednik suda: Tomislav Maras Adresa: Trg Josipa Broza Tita 1, Karlovac Telefon: (047) 606 111

Općinski sud u Kaštel Lukšiću Predsjednik suda: mr.sc. Ivan Tironi, v.d. Adresa: Obala kralja Tomislava 2, Kaštel Lukšić Telefon: (021) 228 115

Općinski sud u Klanjcu Predsjednik suda: Gordana Držaić Adresa: Trg Mira 1, Klanjec Telefon: (049) 588 150

Općinski sud u Kninu Predsjednik suda: Ana Jeleč-Pecirep Adresa: Dr. Franje Tuđmana 6, Knin Telefon: (022) 664 510

Općinski sud u Koprivnici Predsjednik suda: Vesna Rep, v.d. Adresa: Hrvatske državnosti 5, Koprivnica Telefon: (048) 240 360

Općinski sud u Korčuli Predsjednik suda: Marija Skokandić Adresa: Put sv. Nikole bb, Korčula Telefon: (020) 711 127

Općinski sud u Korenici Predsjednik suda: Stjepan Nikšić Adresa: Trg sv. Jurja 5, Korenica Telefon: (053) 776 637

Općinski sud u Krapini Predsjednik suda: Franc Harapin Adresa: Trg Stjepana Radića 13, Krapina Telefon: (049) 371 624

Općinski sud u Križevcima Predsjednik suda: Mirjana Nemec Adresa: Ivana Z. Dijankovečkoga 14, Križevci Telefon: (048) 279 220

Općinski sud u Krku Predsjednik suda: Irena Bonifačić-Kraljić

Adresa: Bodulska bb, Krk Telefon: (051) 222 905

Općinski sud u Kutini Predsjednik suda: Stjepan Rožić Adresa: Hrvatskih branitelja 1, Kutina Telefon: (044) 691 200

Općinski sud u Labinu Predsjednik suda: Branko Terković Adresa: Giuseppine Martinuzzi 2, Labin Telefon: (052) 887 100

Općinski sud u Ludbregu Predsjednik suda: Branko Radaković Adresa: Ivana Gundulića 3, Ludbreg Telefon: (042) 810 322

Općinski sud u Makarskoj Predsjednik suda: v.d. Adresa: Kralja Petra Krešimira IV. 2, Makarska Telefon: (021) 695 340

Općinski sud u Malom Lošinju Predsjednik suda: Marija Erdec Adresa: Riva Lošinj. Kapetana 14, Mali Lošinj Telefon: (051) 661 000

Općinski sud u Metkoviću Predsjednik suda: Davor Bebić Adresa: Don Radovana Jerkovića 1, Metković Telefon: (020) 684 900

Općinski sud u Našicama Predsjednik suda: Marina Godžirov Adresa: Pejačevićev trg 14, Našice Telefon: (031) 618 220

Općinski sud u Ninu - u osnivanju

Općinski sud u Novalji - u osnivanju

Općinski sud u Novoj Gradiški Predsjednik suda: Mara - Marija Mašek Adresa: Trg Kralja Tomislava 6, Nova Gradiška Telefon: (035) 331 150

Općinski sud u Novom Marofu Predsjednik suda: Dubravka Bosilj Adresa: Zagorska 22, Novi Marof Telefon: (042) 611 146

Općinski sud u Novom Zagrebu - u osnivanju

Općinski sud u Novskoj Predsjednik suda: Nada Filipović Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 2, Novska Telefon: (044) 691 250

Resursi



Općinski sud u Obrovcu Predsjednik suda: Božo Vukušić Adresa: Stjepana Radića 1, Obrovac Telefon: (023) 689 228

Općinski sud u Ogulinu Predsjednik suda: Marijanka Cindrić Županić Adresa: Bernandina Frankopana 1, Ogulin Telefon: (047) 819 140

Općinski sud u Omišu Predsjednik suda: Boris Mimica Adresa: Trg Kralja Tomislava 5, Omiš Telefon: (021) 755 150

Općinski sud u Opatiji Predsjednik suda: Jesenka Kovačić Adresa: Maršala Tita 4, Opatija Telefon: (051) 741 040

Općinski sud u Orahovici Predsjednik suda: Dunja Žužak Adresa: Trg Pl. Mihalovića 14, Orahovica Telefon: (033) 673 442

Općinski sud u Osijeku Predsjednik suda: Vesna Brođanac Adresa: Europska avenija 7, Osijek Telefon: (031) 228 400

Općinski sud u Otočcu Predsjednik suda: v.d. Adresa: Bartola Kašića 7, Otočac Telefon: (053) 773 132

Općinski sud u Ozlju Predsjednik suda: Mira Šimac Adresa: Zrinskih I Frankopana 15, Ozalj Telefon: (047) 731 163

Općinski sud u Pagu Predsjednik suda: Željko Đerđ Adresa: Šetalište Vladimira Nazora 2, Pag Telefon: (023) 600 880

Općinski sud u Pakracu Predsjednik suda: v.d. Adresa: Trg Bana Jelačića 4, Pakrac Telefon: (034) 511 100

Općinski sud u Pazinu Predsjednik suda: Denis Hek Adresa: Franjevačke Stube 2, Pazin Telefon: (052) 619 100

Općinski sud u Petrinji Predsjednik suda: Siniša Orlić Adresa: Trg Josipa Jurja Strossmayera 12, Petrinja Telefon: (044) 525 800

Općinski sud u Pitomači Predsjednik sud: Darko Barišić Adresa: Trg kralja Tomislava 15, Pitomača Telefon: (033) 783 343

Općinski sud u Pločama Predsjednik suda: Mijo Maleta Adresa: Vladimira Nazora 14, Ploče Telefon: (020) 679 226

Općinski sud u Poreču Predsjednik suda: Alan Barbić, v.d. Adresa: Turističko Šetalište 2, Poreč Telefon: (052) 429 200

Općinski sud u Požegi Predsjednik suda: Marija Balenović Adresa: Svetog Florijana 2, Požega Telefon: (034) 290 500

Općinski sud u Pregradi Predsjednik suda: v.d. Adresa: Kostelgradska 1, Pregrada Telefon: (049) 376 020

Općinski sud u Prekom - u osnivanju

Općinski sud u Prelogu Predsjednik suda: Jadranka Potočnjak Adresa: Glavna 31, Prelog Telefon: (040) 648 300

Općinski sud u Puli Predsjednik suda: Mirjana Sinčić-Kocijančić Adresa: Silvija Strahimira Kranjčevića 8, Pula Telefon: (052) 377 600

Općinski sud u Rabu Predsjednik suda: Lucija Tomulić Adresa: Bobotine 1, Rab Telefon: (051) 724 061

Općinski sud u Rijeci Predsjednik suda: Gordana Kosić Adresa: Žrtava fašizma 7, Rijeka Telefon: (051) 355 555

Općinski sud u Rovinju Predsjednik suda: Roberto Uggeri Adresa: Obala Pino Budicin 4, Rovinj Telefon: (052) 813 374

Općinski sud u Samoboru Predsjednik suda: Snježana Ivanković Adresa: Obrtnička 2, Samobor Telefon: (01) 3335 050

Općinski sud u Senju Predsjednik suda: Željko Čubrilo Adresa: Potok 1, Senj Telefon: (053) 884 127

Resursi



Općinski sud u Sesvetama Predsjednik suda: Tomislav Aralica Adresa: Zagrebačka 22, Sesvete Telefon: (01) 2040 244

Općinski sud u Sinju Predsjednik suda: Nataša Delonga. Adresa: Put Petrovac 3, Sinj Telefon: (021) 707 200

Općinski sud u Sisku Predsjednik suda: Vera Bubaš Adresa: Trg Ljudevita Posavskog 5, Sisak Telefon: (044) 525 700

Općinski sud u Slatini Predsjednik suda: Marica Bićanić Adresa: Trg svetog Josipa 12, Slatina Telefon: (033) 400 520

Općinski sud u Slavonskom Brodu Predsjednik suda: Mirko Svirčević, v.d. Adresa: Trg Pobjede 13, Slavonski Brod Telefon: (035) 217 400

Općinski sud u Slunju Predsjednik suda: Marija Živčić Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 14, Slunj Telefon: (047) 819 230

Općinski sud u Solinu Predsjednik suda: Ivica Botica Adresa: Kralja Zvonimira 75, Solin Telefon: (021) 246 380

Općinski sud u Splitu Predsjednik suda: Vlado Madunić Adresa: Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac Telefon: (021) 755 600

Općinski sud u Starom Gradu Predsjednik suda: Vesna Kuzmičić-Biočić Adresa: Nova Riva 3, Stari Grad Telefon: (021) 778 280

Općinski sud u Supetru Predsjednik suda: Sanda Crljen Ivančić Adresa: Ulica Hrvatskih velikana 6, Supetar Telefon: (021) 640 900

Općinski sud u Sv. Ivanu Zelini Predsjednik suda: Jasna Galešić Adresa: Vatrogasna 1a, Sv.Ivan Zelina Telefon: (01) 2040 777

Općinski sud u Šibeniku Predsjednik suda: Nives Nikolac Adresa: Stjepana Radića 81, Šibenik Telefon: (022) 209 102

Općinski sud u Tisnom Predsjednik suda: Biserka Boljat

Adresa: Uska ulica 1 Telefon: (022) 439 780

Općinski sud u Topuskom - u osnivanju

Općinski sud u Trogiru Predsjednik suda: Nela Šostera, v.d. Adresa: Obala bana Berislavića 1, Trogir Telefon: (021) 798 340

Općinski sud u Valpovu Predsjednik suda: Zdravko Mamić Adresa: Kralja Petra Krešimira IV. 3, Valpovo Telefon: (031) 656 100

Općinski sud u Varaždinu Predsjednik suda: Alan Pretković Adresa: Braće Radića 2, Varaždin Telefon: (042) 401 888

Općinski sud u Velikoj Gorici Predsjednik suda: Ankica Jakovina Adresa: Trg kralja Tomislava 36, Velika Gorica Telefon: (01) 6269 500

Općinski sud u Vinkovcima Predsjednik suda: Davorka Rukavina Adresa: Trg bana J. Šokčevića 7, Vinkovci Telefon: (032) 341 111

Općinski sud u Virovitici Predsjednik suda: Željka Jurić Adresa: Tomaša Masaryka 8, Virovitica Telefon: (033) 840 900

Općinski sud u Visu - u osnivanju

Općinski sud u Vojniću Predsjednik suda: v.d. Adresa: Trg Stjepana Radića bb, Vojnić Telefon: (047) 883 034

Općinski sud u Vrbovcu Predsjednik suda: Zinka Bulka Adresa: Trg Petra Zrinskog 22, Vrbovec Telefon: (01) 2791 128

Općinski sud u Vrbovskom Predsjednik suda: Mima Mrvoš, v.d. Adresa: Ivana Gorana Kovačića 20a, Vrbovsko Telefon: (051) 875 439

Općinski sud u Vrgorcu Predsjednik suda: Radoslav Roso Adresa: Tina Ujevića 9, Vrgorac Telefon: (021) 674 055

Općinski sud u Vukovaru Predsjednik suda: Davorin Smičić Adresa: Županijska 31, Vukovar Telefon: (032) 451 642

Resursi



Općinski sud u Zaboku Predsjednik suda: Nada Mohač Adresa: Matije Gupca 22, Zabok Telefon: (049) 226 580

Općinski sud u Zadru Predsjednik suda: Marijan Bitanga Adresa: Borelli 9, Zadar Telefon: (023) 309 940

Općinski građanski sud u Zagrebu Predsjednik suda: Mirela Mioč, v.d. Adresa: Ulica grada Vukovara 84, Zagreb Telefon: (01) 6114 222

Općinski sud u Zaprešiću Predsjednik suda: Siniša Radanović Adresa: Trg Žrtava Fašizma 1, Zaprešić Telefon: (01) 3350 555

Općinski sud u Zlataru Predsjednik suda: Anita Barlafa-Fiket Adresa: Trg slobode 14A, Zlatar Telefon: (049) 426 857

Općinski sud u Županji Predsjednik suda: Goran Miličević Adresa: Veliki kraj 48, Županja Telefon: (032) 830 530

UŽupanijski sudovi

Županijski sud u Bjelovaru Predsjednik suda: Davorka Hudoletnjak, v.d. Adresa: Josipa Jelačića 1, Bjelovar Telefon: (043) 274 111

Županijski sud u Čakovcu Predsjednik suda: Juraj Novak Adresa: Ruđera Boškovića 18, Čakovec Telefon: (040) 390 664

Županijski sud u Dubrovniku Predsjednik suda: Josita Begović Adresa: Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik Telefon: (020) 357 888

Županijski sud u Gospiću Predsjednik suda: Dubravka Rudelić Adresa: Trg Alojzija Stepinca 3, Gospić Telefon: (053) 572 856

Županijski sud u Karlovac Predsjednik suda: Ivan Perković Adresa: Trg Josipa Broza Tita 1, Karlovac Telefon: (047) 606 111

Županijski sud u Koprivnici Predsjednik suda: Ivan Deković Adresa: Hrvatske državnosti 7, Koprivnica Telefon: (048) 240 430

Županijski sud u Osijeku Predsjednik suda: Ninoslav Ljubojević Adresa: Europska avenija 7, Osijek Telefon: (031) 228 400

Županijski sud u Požegi Predsjednik suda: Branimir Miljević Adresa: Svetog Florijana 2, Požega Telefon: (034) 290 400

Županijski sud u Puli Predsjednik suda: Iztok Krbec Adresa: Silvija Strahimira Kranjčevića 8, Pula Telefon: (052) 377 700

Županijski sud u Rijeci Predsjednik suda: Veljko Miškulin Adresa: Žrtava fašizma 7, Rijeka Telefon: (051) 355 555

Županijski sud u Sisku Predsjednik suda: Ivan Veršić Adresa: Trg Ljudevita Posavskog 5, Sisak Telefon: (044) 522 522

Županijski sud u Slavonskom Brodu Predsjednik suda: Zlatko Mirković Adresa: Tome Skalice 2, Slavonski Brod Telefon: (035) 405 100

Županijski sud u Splitu Predsjednik suda: v.d. Marica Ščepanović Adresa: Gundulićeva 29 a, Split Telefon: (021) 387 500

Županijski sud u Šibeniku Predsjednik suda: Sanibor Vuletin Adresa: Stjepana Radića 81, Šibenik Telefon: (022) 209 140

Županijski sud u Varaždinu Predsjednik suda: Ivan Masten Adresa: Braće Radića 2, Varaždin Telefon: (042) 401 888

Županijski sud u Velikoj Gorici Predsjednik suda: Vitomir Boić Adresa: Kneza Branimira 1, Velika Gorica Telefon: (01) 6370 200

Županijski sud u Virovitici Predsjednik suda: Darko Domšić Adresa: Ljudevita Gaja 3, Virovitica Telefon: (033) 801 777

Županijski sud u Vukovaru Predsjednik suda: Ante Zeljko Adresa: Županija 33, Vukovar Telefon: (032) 452 500

Resursi


_____________________________________________________________________________ Udruga Dijete-razvod, studeni 2008 www.udruga-dijete-razvod.hr Str. 28/28 .

Županijski sud u Zadru Predsjednik suda: Antun Klišmanić Adresa: Ulica Borelli 9, Zadar Telefon: (023) 203 600

Županijski sud u Zagrebu Predsjednik suda: Mirjana Rigljan Adresa: Trg N: Šubića Zrinskog 5, Zagreb Telefon: (01) 4801 111

Županijski sud u Zlataru Predsjednik suda: Marko Maloča Adresa: Trg Slobode 14/A, Zlatar Telefon: (049) 426 800

VRHOVNI SUD RH Adresa: Zagreb, Trg N. Šubića Zrinjskog 3 Predsjednik suda: Branko Hrvatin telefon: (01) 4862 222

Zahvala: Zahvaljujemo se Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, koji je ovaj projekt podržao i financirao, te Centrima za socijalnu skrb: Krk, Bjelovar, Krapina, Đurđevac, Zagreb-Trešnjevka, koji su svojim odgovorima na ova pitanja omogućili sadržaj Vodiča, a posebno Centru Zlatar Bistrica koji nas je podrškom i prijedlozima potakao na dodatne sadržaje u Vodiču, te svima koji su svojim primjedbama i komentarima omogućili da Vodič bude što korisniji roditeljima. Pozivamo roditelje da svojim prijedlozima, sugestijama i iskustvima pomognu da sljedeće izdanje ovog Vodiča bude još korisnije. e-mail:

[email protected]

Podržali:

Resursi

Documents

Vodic a Dijete Web 08