STRAVNIKu Novoj Biloj Zanimanje: Zdravstvo Struka: Medicinka
sestra
k.god. 2011/12
ZAVRNI RADModani udar (celebrovaskularni inzult)
Mentorica: Dr.prim.Devada Kolenda
Kandidat: Maja anti
___________________
_________________
SADRZAJ :
1.Uvod
...............................................................................................................1
2.Mozak
..............................................................................................................1
3.Mozdani udar i znaci mozdanog udara
..........................................................2-3 4.
Najpoznatiji faktori rizika na koje se moe
utjecati...........................................4 5.Vrste
modanog
udara......................................................................................5
6.Dijagnostika......................................................................................................6
7.Lijeenje i prevencija(ishemijskog celebralnog. inzulta i
intracelebralnog
krvarenja)............................................................................................................7
8.Terapija............................................................................................................8
9.Rehabilitacija i Lijeenje infarkta
mozga...........................................................9
10.Zakljuak
......................................................................................................10
11.Literatura......................................................................................................11
1.UvodVaskularne bolesti mozga u ogromnoj vedini zemalja svijeta
predstavljaju tredi vodedi uzrok morbiditeta i mortaliteta, a po
trokovima lijeenja spadaju u sam vrh izdvajanja za zdravstvenu
zatitu. Naime, modani udar prvi je uzrok smrtnog ishoda u
populaciji ena u bolnikim sredinama, a drugi vodedi uzrok smrti kod
mukaraca.
2. Mozak je najznaajniji dio ivdanog sustava. Smjeten je u
lubanjskoj auri i obavijenmodanim opnama: tvrdom, pauinastom i
mekom. Teina mozga odraslog oveka preteno iznosi 1.350 g, ali
intelektualne sposobnosti ovjeka nisu srazmjerne teini i veliini
mozga. Osnovni djelovi mozga su: -Produena modina -Varolijev most
-Hipofiza -Modana greda -Mali mozak -Srednji mozak -Meumozak
-Veliki mozak
1
3 .Modani udar- (modana kap , cerebrovaskularni inzult , CVI ,
apopleksijamozga) Modani udar je naglo nastali neuroloki poremedaj
uzrokovan poremedajem
cirkulacije u mozgu to dovodi do nedovoljne opskrbe odreenih
dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika
i hranjivih tvari dolazi do otedenja i odumiranja ivanih stanica u
zahvadenim dijelovima mozga to se manifestira otedenjem funkcija
kojima ti dijelovi mozga upravljaju.Modani udar moe biti uzrokovan
ugrukom koji zaepiarteriju i onemogudi protok krvi kroz nju
(ishemijski modani udar) ili puknudem krvne ile i prodiranjem krvi
u okolno tkivo (hemoragijski modani udar). Oko 85% modanih udara su
ishemijski koji mogu biti posljedica stvaranja ugruka u otedenoj
arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili otkidanjem
komadida ugruka koji je nastao na drugom mjestu (npr. bolesni srani
zalisci), a krvnom strujom doputuje i zaglavi se u modanoj arteriji
(embolija). Oko 15% modanih udara su hemoragijski. Ako se krv iz
otedene krvne ile izlije u mozak radi se o intracerebralnom
hematomu, a ako se krv izlije u likvorske prostore onda se radi o
subarahnoidalnom krvarenju. Najedi uzrok otedenja krvnih ila u
mozgu je ateroskleroza koja dovodi do stvaranja naslaga masnoda,
veziva, kalcija i drugih tvari u stjenci krvne ile to uzrokuje
suavanje i slabljenje stjenke krvne ile. Modani udar povezan je s
vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije tredine bolesnika s
preboljelim modanim udarom zaostaje razliit stupanj neurolokog
deficita, a tredina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je
ovisno o tuoj pomodi.Modani udar je prvi uzrok smrtnosti i
invaliditeta u Hrvatskoj.
2
4. Znaci modanog udaraModani udar moe da nastane naglo ili
postepeno. U vedini sluajeva poetak je postepen (nekoliko sati ili
dana) i bez pojave bola, za razliku od sranog napada. Meutim, sve
vrste modanog udara zahtjevaju hitnu medicinsku intervenciju, a u
cilju ouvanja svih funkcija i spreavanja pojave invalidnosti.
Najedi simptomi koji se esto mogu i previdjeti od okoline su:
Utrnulost, slabost ili oduzetost. U poetku ojvek ne osjeda samo
stopalo ili aku, zatimse utrnulost iri na ruku ili nogu, pa ak i
lice i cijelu jednu polovinu tjela. Deava se da pacijent osjeti
samo slabe marce ili trnce u vrhovima prstiju.
Poremedaj govora. Pacijent odjednom ne moe da se sjeti neke rei
ili ne moerazgovjetno da je izgovori ili ne razumije ta njemu neko
govori.
Neposluni prsti. Prvi znak moe biti nemogudnost da zadrite
predmet u rukama. Akoodjednom niste u stanju da uzmete olovku,
podignete kljueve koji su vam ispali ili se obamrlost iri - odmah
potraite pomod.
Naglo zamagljenje vida. esto se poetak manifestuje naglim
zatamnjenjem vida, apacijent okolinu vidi u sivim bezbojnim
tonovima. Obino je zahvadeno samo jedno oko, dok na drugo i dalje
vidi normalno..Djelomian gubitak vida moe biti praden utrnudem
odgovarajude polovine lica. ak i ako sve brzo proe, taj signal se
ne smije zanemariti. Jo koliko sutradan treba otidi kod
ljekara.
Nesiguran hod i loa koordinacija pokreta. Po pravilu taj simptom
ukazuje na trombkoji naruava rad centra za ravnoteu u mozgu.
Zanoenje u hodu je najede pradeno vrtoglavicom.
Iznenadna nesnosna glavobolja. To je najkarakteristiniji simptom
konstantno jaka,nije pulsirajuda, ne zahvata jedan dio glave, ved
cjelu lubanju i nema oigledan uzrok. Sve tegobe se esto i spontano
povlae bez ikakvog lijeenja, to odlae obradanje ljekaru.
3
5.Najpoznatiji faktori rizika na koje se moe utjecati su:povien
krvni tlak,puenje,srane bolesti,poremedaji ritma sranog rada
(fibrilacija atrija),ederna bolest,poviene masnode u krvi,znaajno
suenje karotidnih arterija,nezdrava prehrana,stres,tjelesna
neaktivnost,debljina. -Neki od tih faktora rizika direktno
povedavaju rizik nastanka modanog udara, a neki djeluju indirektno
povedavajudi sklonost nastanku bolesti koje dovode do nastanka
modanog udara. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem faktora
rizika mogude je u znaajnoj mjeri smanjiti uestalost modanog udara
to je dokazano u zemljama zapadne Europe i sjeverne Amerike. -Da bi
se smanjio rizik nastanka modanog udara potrebno je prekinuti s
nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasidenim mastima i
koncentriranim ederima, jako zasoljena hrana, hrana bogata
kolesterolom. -Kako bi se smanjio rizik nastanka modanog udara
treba prijedi na zdrav nain prehrane: prehrana u kojoj dominiraju
nezasidene masti ulja, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voda i povrda
u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo
ribe u prehrani, pogotovo plava riba. ----Najzdraviji nain prehrane
je takozvana mediteranska dijeta, tj. tradicionalna prehrana na
mediteranu. -U cilju prevencije modanog udara treba svakako
prestati puiti jer puenje moe i do est puta povisiti rizik nastanka
modanog udara, a rizik raste s brojem popuenih cigareta. Sredom,
ved 5 godina nakon prestanka puenja rizik se izjednaava s rizikom
nepuaa. -Alkoholna pida treba konzumirati umjereno, preporuljivo je
popiti au crnog vina dnevno. Prekomjernu tjelesnu teinu treba
smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak
modanog udara kao i tjelesna neaktivnost. -Svakako je potrebno
lijeiti pratede bolesti: povien krvni tlak, poremedaje sranog ritma
i ostale srane bolesti, edernu bolest, poviene masnode u krvi,
znaajno suenje karotidnih arterija. Vano je da se bolesnici tono
pridravaju uputa lijenika u pogledu lijeenja navedenih bolesti i
uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom bolesti
koje su faktori rizika za nastanak modanog udara moe u znaajnoj
mjeri smanjiti mogudnost nastanka modanog udar
4
6. Vrste modanog udaraS obzirom na patofizioloki aspekt, modani
udar (CV bolest), se djeli u 2 grupe:
1. ISHEMINA cerebrovaskularna bolest i
2. HEMORAGIA cerebrovaskularna bolest.
Ishemina CV bolest je eda, javlja se u oko 75-8o% sluajeva,
prognostiki je bolja,smrtnost se kod nje krede 2o-4o%. Od ukupnog
broja, 15 - 20% je uzrokovano embolijom (najede iz srca), a oko 6o%
je uzrokovano trombozom.Hemoragina CV bolest je sredom rijea od
ishemine, uestalost joj se krede oko 2o-25 %, od toga oko 15 %
otpada na intracerebralni hematom (izljev krvi u samo tkivo mozga)
i 5-1o% na subarahnoidalnu hemoragiju (izljev krvi u modane
vijuge).
-Prognoza hemoragine CV bolesti je nepovoljnija od ishemine i
smrtnost se krede u procentu 6o-9o%.S obzirom na anatomsku
lokalizaciju, CV bolest se djeli na : CV bolest prednjeg
(karotidnog ) i zadnjeg ( vertebrobazilarnog ) sliva. -Dinamika
klasifikacija CV bolesti, tj. ta se deava u vremenu sa pacijentom.
Vrjeme koje proe od momenta udara i posljedice koje ostanu,
klasifikuju oboljenje pa govorimo o: 1.TIA-(tranzistorni ishemijski
atak)-traje nekoliko minuta do nekoliko sati,a zatim spontano
prolazi.Nastaje zbog prolazno zaepljenja modanog krvnog suda
ugrukom koji se brzo razgradi. 2.Modani udar u razvoju 3.Zavren
modani udar 4.Stabilan modani udar( neuroloki defici je stalno
isti)
5
7. DijagnostikaDijagnoza modanog udara i sigurno ralikovanje
intracerebralnog krvarenja od infrakta mogude je kompjutoriziranom
tomografijom mozga.Modani udar se kompjutoriziranom tomografijom
mozga prikazuje podrujem samanjene gustode tkiva u opskrbnom
podruju jedne ili vie arterija.Najranije promjene na CT-u nalaze se
u 12-24h nakon ishemijskog inzulta.Ostali dijagnostiki postupci
ukljuuju neinvazivne i invazivne pretrage krvnih ila.Neinvazivni
postupci ukljuuju danas ved vrlo precizne ultrazvune preglede
ekstrakranijski i intrakranijskih arterija.Modanno krvarenje
prikazuje CT-om ved neposredno nakon nastupa ,kao hiperdenzno
podruje.U svih se bolesnika ispituje stanje kardiovaskularnog
sustava radi utvrivanja moguceg izvora embolije,ili potrebe
stabilizacije i lijeenje radi povedanja minutnog volumena srca te
tako poboljanja perfuzije mozga.Obavlja se pregled onog fundusa i
biokemijski testovi ukljuujudi i koagulaciju,radi utvrivanja
imbenika rizika.
6
8.Lijeenje i prevencija (ishemijskog celebrovaskularnog
inzulta i intracerebralnog krvarenja)Lijeenju ishemijskog
incidenta pristupa se sa 3 osnovna cilja: 1.to je mogude vie
smanjiti ili sprijeiti razvoj infarkta
2.omoguditi optimalan oporavak
3.sprijeiti ponavljanje ishemije
Da bi se to postiglo u akutnoj fazi bolesti,terapijska je zadada
poboljati sranu aktivnost ,stabilizirati krvni tlak,poboljati
mikrocirkulaciju,smanjiti modai edem,provoditi adekvatnu njegu I
provoditi rehabilitaciju.Najede se primjenjuje acetil-salicilna
kiselina u koliini od 100 mg na dan.U sluaju nepodnoljivosti tog
preparata,osobit u bolesnika s peptiklim ulkusom,moe se primjeniti
Ticiopidin od 250 mg.Konzervativni postupci u akutnoj fazi bolesti
poglavito su usmjereni na snienje intrakranijskog tlaka preparatima
koji smanjuju edem i normalizaciju sistemnog krvnog tlaka uz ostale
opde somatske mjere .Odstranjenje hematoma operacijom provodi se
samo u odreenim strogo indiciranim sluajevima.Indikacija za akutnu
operaciju je krvarenje u mali mozak.U bolesnika koji se oporave
treba provoditi kontinuiranu kontrolu I regulaciju krvnog
tlaka.
7
9. TerapijaDo dolaska strunog medicinskog osoblja pacijenta
treba smjestiti u polusjededi poloaj, kako bi se olakalo disanje,
staviti hladne obloge na elo i lice, u sluaju povradanja sprijeiti
udisanje tog sadraja, ako se jave grevi, sprijeiti da se pacijent
povredi i ugrize za jezik, stavivi mu neto otporno, ali ne tvrdo
meu zube.Kada je pacijent hospitalizovan, terapija zavisi od
dijagnoze. Cilj terapije je na prvom mjestu prevencija dubljeg
otedenja mozga. Tretman se zasniva na lijekovima koji inhibiraju
agregaciju trombocita, antikoagulantima i kirurkom zahvatu, kako bi
se ponovno uspostavila dovoljna prokrvljenost rizinih podruja.
Najbolji rezultati postiu se kirurkim zahvatom uklanjanja promjena
koje suavaju unutarnju karotidnu arteriju u njenom van lubanjskom
djelu. U sluaju zapuenja unutar lubanjskog djela, nedostupnog za
uklanjanje, moe se izvesti povezivanjem povrne sljepone arterije s
nekom od grana srednje modane arterije. Radi se o vrlo osetljivim
zahvatima vaskularne mikrokirurgije.Osnovni cilj svake terapije je
da se pobolja metabolizam onih grupa delija koje su u neposrednoj
okolini arista i koje se nalaze u specifinom stanju. Na ovaj nain
se spreava proirivanje otedenja modanog tkiva i na taj nain
spaavamo ivot i smanjujemo mogudnost invaliditeta. Ovo se postie
upotrebom lijekova koji popravljaju protok krvi kroz mozak, koji
pojaavaju otpornost zida krvnih sudova, lijekovima koji poboljavaju
rad srca i drugih organa. Posebno su vani lijekovi koji popravljaju
metabolizam nervnih delija u neposrednoj okolini arista i koji
popravljaju odnoenje tetnih tvari koje se stvaraju usljed
nedostatka kiseonika i glukoze. Meutim, kako znaajni procenat
preivjelih ima problema sa motorikom to se poslije akutne faze
nastavlja sa fizijatrijskim tretmanom .Kirurke metode ljeenja
primjenjuju se u sluajevima kada je CV bolest hemoragina, i
posljedica je prskanja aneurizme ili angioma krvnog suda, kao i
arteriovenskih (AV) malformacija..U terapiji angioma, a nekada i
kod aneurizmi, posebno ako ih je vie, ili nisu kirurki zbrinute, se
sondom na licu mjesta pod kontrolom CT obavi intervencija.Tretmani
mogu biti: konzervativni i operativni. Tri su osnovna principa u
konzervativnom leenju CVI: 1.borba protiv edema mozga (posebno kod
hemoragine CV bolesti ), 2.odravanje optih vitalnih funkcija,
3.borba protiv komplikacija.
8
10. RehabilitacijaS fizikalnom rehabilitacijom bolesnika s
modanim udarom treba zapoeti to ranije.Njezina je primarna zadada
postidi maksimalni funkcionalni oporavak.Postupci su usmjereni na
poboljanje miidne snage,spreavanje kontraktura i postizanje to vede
samostalnosti u obavljanju obiajenih dnevnih aktivnosti.Govorne
vjebe i radnja terapija pridonose oporavak.
11. LIJEENJE INFARKTA MOZGA
Modani udar je bio kod nas godinama zanemarivan i na njega je
gledano s dosta skepticizma. Do prije 15 godina takvi pacijenti
bili su na margini strunog i naunog interesovanja. ak i kada bi
ljudi u takvom stanju doli u bolnicu vladao je prema njima onaj
odnos "lezi i ekaj udar sudbine". Ali, desila se dobra stvar, u
svijetu je proglaena dekada mozga koja je donijela vana saznanja iz
oblasti neuronauka, posebno modanog udara, to je dovelo do novih
terapijskih i dijagnostikih strategija, do drugaijeg tretmana
modanog udara. U svom to vrjeme daje zadatak da se drugaije
organizujemo. Ova terapija, injenica je, moe da se primjeni kod
malog broja pacijenata, ali i samo jedan spaeni ivot je spaeni
ivot. Sa aljenjem morama da kaem da mi jo nismo dali nijednu
fibrinolizu. Zatim, tu je bitna i upotreba statina, lijekova za
korekciju masnoda u krvi i za stabilizaciju masnih naslaga..Nova
terapijska strategija namede surov tajming - primenu odgovarajude
terapije u prva tri sata od nastanka modanog udara.Kada je o
terapiji rije, sada na raspolaganju imamo lijek koji, ako se
pacijentu da u prva tri sata, moe da razbije tromb, da pomogne
uspostavljanju cirkulacije. Tri sata izgleda kao kratko vrjeme da
se preduzmu sva neophodna ispitivanja- skener, krvne i druge
analize, ali nam ba profesionalnom radu de doiveti da bolesnici
koji su bili zaboravljeni postanu pacijenti prvog reda
hitnosti.
9
12. ZAKLJUAKU zakljuku moe se redi da praktiki svaki lijenik u
svojoj svakodnevnoj praksi moe doprinijeti prevenciji modanog
udara. Svakako treba poticati nepuenje, odnosno prestanak puenja,
treba poticati povedanu tjelesnu aktivnost, smanjivanje prekomjerne
tjelesne teine i primjenu zdravih naina prehrane (vede koliine voda
i povrda u prehrani, mediteranska dijeta!), savjetovati pijenje
jednog do dva alkoholnog pida dnevno (crno vino!), a sprjeavati
prekomjerno pijenje alkoholnih pida. U sklopu prevencije modanog
udara treba djelovati na sve otklonjive imbenike rizika, a naroitu
panju treba posvetiti povienom krvnom tlaku i povienom kolesterolu.
U hipertoniara treba lijeiti hipertenziju i odravati vrijednosti
arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg, a u
bolesnika s povienim vrijednostima kolesterola savjetovati dijetu i
zapoeti terapiju statinima.
10
13. LITERATURA:1. Neurologija za 3.razred.2.Mozdani udar moj put
prema spoznaji. 3.Hrvatsko drutvo za prevenciju modanog udara.
4.Wikipedija. 5.Pliva zdravlje.hr. 6. Jai od sranog i modanog
udara
11
