2

Sadraj

U v o d 5

Ekoloki o t i s a k - k a k o g a z i m o p l a n e t ? 8

H r v a t s k a - m a l a z e m l j a za prevel ik i o t i s a k 15 P e r m a k u l t u r a - t r a j n a r e v o l u c i j a 2 2 Pazi, h r a n a p a d a 2 6

P r a k t i n i savjeti z a s t v a r a n j e p e r m a k u l t u r n o g vr ta 3 3 P e r m a k l u t u r n i d i z a j n 5 7 I z u m i r a n j e n a f t n o g d i n o s a u r a 6 6 Z e l e n a e n e r g i j a 7 6 Energi ja s u n c a 7 9 Energi ja v jetra 9 4 T r a n s p o r t 1 0 4

Energi ja b i o m a s e 1 0 7 G r a d i t e l j s t v o 1 2 7 O d r i v o g r a d i t e l j s t v o 1 32 O t p a d 1 5 3

V o d a 1 6 2

O r g a n i z a c i j a 1 7 4 K a k o h o d a t i n jeni je - g r a d s k e p r i e 1 82 P r e m a p r a k t i n i m s t a z a m a odr ivost i 191

L i t e r a t u r a 2 0 2

3

4

UVOD

Najbolje vrijeme za posaditi stablo bilo je prije deset godina.

Slijedee najbolje vrijeme je sad.

Kineska poslovica

U redu, najbolje vrijeme za objaviti ovakvu knjigu bilo je prije deset godina. Al i to da se radi. Prije deset godina smo brijali na pank, klupice u parku, gutal i fanzine i ivali priivke do zauvijek. Lagali bi kad bismo rekli da n a m je ao. Uostalom, najljepa i najjaa iskrica koja nas je zapalila za anarhopank -uradi sam kultura - danas je zaista priivena na naim srcima. I to e normalni je nego da mi nakon deset godina napiemo ovakvu knj igu. Zato jer je sad slijedee najbolje vrijeme. Prije etiri godine smo krenuli u stvaranje Recikl iranog imanja, naeg odsanjanog ivotnog prostora, ali i otvorenog edukacijskog centra. No, osim otvorenih srca i brda energije nismo imali previe znanja i vjetina kako izgraditi jednu takvu priu. Stvarno smo bili nabri jani dripci i dripice koje nita nije moglo zaustaviti da krenemo na to zajedniko putovanje. Jedna ovakva knjiga bi n a m sigurno olakala put. No kao to je i do tada bilo sasvim ok da nema pojma svirati, a ipak uzme gitaru ili bubanj i kao svira, tako smo i mi , premda nismo znali izmjeriti duinu kue i hvatati energiju sunca, krenuli stvarati na mali raj. T i jekom putovanja upoznali smo ljude sa slinim vizijama i eljama i kod svih se pojavljivao problem manjka znanja i vjetina kako neto praktino napravit i. Polako se poelo s nabavkom literature, meusobnim kontakt ima, razmjenom iskustva i p o m a g a n j e m . Bio je to super osjeaj. Z n a o si da kada god padne, uvijek su blizu ruke da te pridignu. Kada smo doli do radionica, to je bilo to. Radionica je super rije. Oznaava da se neto radi. I zabavno je. Trenutak kada nekome moe pokloniti dio sebe je neto najljepe na svijetu. I ova knjiga je plod svega toga.

Nekoliko je vanih stvari vezanih za knj igu. Glavni cilj nam je bio prikazati to je vie m o g u e praktinih rjeenja za odrivi ivot. Premda i sami piemo o razvoju obnovljivih izvora energije, smatramo kako je u ovom trenutku vanije pokazati kako se na primjer gradi solarni kolektor za toplu vodu. Premda i

5

sami piemo o biodizelu, smatramo kako je vanije nauiti kako, ovdje i sada, samostalno proizvesti gorivo na bazi ulja, a ne ekati da se biodizel pojavi na benzinskim crpkama. Manje nas dakle zanimaju high-tech rjeenja ili iekivanje i lamentiranje o nekom novom i neotkrivenom resursu koji e spasiti svijet. Ne zanimaju nas komplicirane i skupe tehnologi je koje bi navodno trebale biti alternativa "utrci prema d n u " koju vode polit ike i ekonomske elite. S obzirom na sve vee siromatvo i unitavanje prirode, ratove za naftu i druge resurse, smatramo kako je najvaniji oblik aktivizma onaj koji e nas nauiti konkretnim tehnikama i strategijama za borbu protiv neoliberalnog kapitalizma, onaj koji e nas uiti kako stvarati drugaije svjetove.

Dodue, treba otvoreno rei kako je neoliberalni sistem dobio svog partnera u zelenom kapital izmu gdje sve to je eko, bio, organski, prirodno, zeleno ili slino ima nevjerojatno visoku cijenu, neovisno da li govorimo o hrani, kozmetici, energiji ili g imnasticiranju. Kako li je samo ekipica nanjuila lovu. T i m e su od ekoloke prie uinili elitistiki hram za bogate novcem i odabrane d u h o m . Naa poruka je da vam za odrivi ivot nisu potrebni niti opaki strunjaci, niti puno novaca niti samoproglaene voe. Z a t o smo se i trudili knjigu ispuniti s jednostavnim i prakt inim receptima kako proizvesti, napraviti i primijeniti neku od inspirativnih mogunost i za odrivi ivot. Uz liicu osmijeha to to sve radite sa svojim prijatelj ima i l judima koje volite. U knjizi su sakupljena znanja i vjetine koje smo sami usvojili i danas ih prakticiramo. To je druga stvar koju elimo istaknuti. Veina od predstavljenih znanja i vjetina stvara se ovdje u Hrvatskoj ili ire u regiji. Nismo htjeli navoditi lijepe prie iz svijeta koje za nas ovdje postoje samo na sl ikama, ve prikazati kretanja prema odrivosti u naim zajednicama i susjedstvu. Nekoliko je razloga za to. Od lijepih slika malo koristi u praksi ako ih ne moemo preslikati u stvarnost. Te lijepe slike ve postoje u literaturi na stranom jeziku i dostupne su preko Male Alternativne Knjinice (MAK) koju vodi naa udruga - Zelena mrea aktivistikih grupa ( Z M A G ) . Ukoliko vas zanima literatura iz nekih od podruja koje emo spominjati, moete nas kontaktirat i . Kao to smo ve rekli, osjeamo nedostatak knjige na naem jeziku sa primjerima iz nae regije. T a k o e vam biti i lake povezivanje sa svim t im pr iama i projekt ima, a ukoliko elite neto slino probati, imat ete modele koji su blizu. Od nae prve frustracije kako n e m a m o dovoljno za proitati u dostupnoj literaturi o t e m a m a koje nas zanimaju do danas kada i m a m o knjigu punu primjera iz naih ivota, moemo samo zakljuiti kako nije li to ba lijepo em prekrasno. H o d a m o polako, m a l i m , ali upornim koracima po praktinim stazama odrivosti.

Dva su temel jna pojma oko kojih se vrte t e m e u knjizi. Prvi je ekoloki otisak koji n a m opisuje koliko jako pritiemo nau planetu, odnosno koliko n a m je zemljine povrine potrebno da zadovolj imo sve nae potrebe. Ekoloki otisak je izvrstan alat za opisati socijalnu nepravdu i ekoloku neodrivost naih drutava.

6

Drugi pojam je permakultura kao sistem dizajniranja naeg okolia uenjem od prirode. Mogl i bismo rei kako su socijalna pravda i odrivost na cilj, a permakultura sredstvo za postizanje tog cilja. U knjizi e m o vidjeti kako n a m sve p e r m a k u l t u r a pomae smanj i t i ekoloki otisak koji ostaje iza nas. U permakulturnim prirunicima i knj igama za dizajniranje, uglavnom su prikazani idealni i imaginarni modeli kakve rijetko tko od nas susree u stvarnosti. Stoga e m o p e r m a k u l t u r n i dizajn pokazat i uz p o m o stvarnog m o d e l a , a to je Reciklirano imanje, ZMAG-ov projekt stvaranja otvorenog edukacijskog centra na Vukomerik im Goricama u selu Vukomeri, 20-tak ki lometara juno od Zagreba. Praktina rjeenja podijelit emo u nekoliko cjelina koje predstavljaju i glavni fokus nae udruge: hrana, energija i graditeljstvo. U knjizi emo se zbog iznimne vanosti posebno osvrnuti na otpad i ouvanje vode. Govorit e m o i o organizaci jskim strukturama i meul judskim odnosima, jer je to najvanije podruje na kojem danas t r e b a m o raditi. Na kraju emo prikazati kako si olakati ivot i u urbanim prostorima. Rjeenja o koj ima govorimo m o g u se primjenjivati svugdje, bez obzira gdje ivimo.

Ovdje treba naglasiti kako je ovakvoj podjeli razlog preglednost i lake praenje knjige. U stvarnosti gotovo sva odriva rjeenja provlae se kroz nekoliko podruja. Primjerice, za izgradnju kompostnog wc-a potrebno je imati znanja iz graditel jstva, povezan je s n a o m el jom da s m a n j u j e m o o t p a d te da recikl iramo, zahtijeva i svijest o potrebi za tednjom pitke vode, a niti znanje o t o m e kako funkcionira proces kompostiranja organske biomase nije naodmet. Sl ino, pas ivno s o l a r n o gradi te l js tvo stavil i s m o p o d poglav l je Odr ivo graditeljstvo, ali ga ne moemo shvatiti izdvojeno od energije. Jedan od osnovnih principa permakul ture jest da smo svjesni povezanosti razliitih funkci ja i e lemenata.

Za kraj naglaavamo kako n a m nije namjera glumit i velike i prepametne strunjake. Mi sami i m a m o jo m n o g o ganaca za popapat i i toga smo i vie nego svjesni. Ipak, miljenja smo kako i to m a l o to znamo vrijedi doi do to vie ljudi i rezultat je pred vama. Ovo nije konana suma odrivih rjeenja, i na toj duzi postoji mjesta za jo m n o g o boja. Ovo nije jedino vrijedno to ljudi danas rade kako bi uinili ovaj svijet bol j im mjestom za ivot. Napravil i smo pregled onoga to smo mi nauili ili saznali u posljednjih nekoliko godina. Ukoliko sami znate ili poznajete nekoga tko ima slian praktini savjet ili recept, slobodno nas kontaktirajte i uvrstit emo to u slijedeim izdanjima.

Do m n o g i h lijepih rjeenja doli smo nakon brojnih greaka i padova, uz ponovno dizanje, trud i ulaganje energije. Stoga je i to nekakva poruka da budete uporni i ne odustajete. Ovo je knjiga za ljude koji imaju energije. Neka vas njen sadraj jo vie napuni. Ukoliko elite u vaim ivotima primijeniti neku od predstavljenih pria kontaktirajte nas da se zajedno punimo.

Toliko je toga ispred nas. A mi mladi i puni energije. Sigurno emo pobijediti. V id imo se t a m o .

7

Ekoloki otisak - kako gazimo planet? Do danas je bruto drutveni proizvod (BDP) ostao najpr ihvaeni j i f a k t o r odreivanja uspjeha i razvoja neke zemlje. No, raunanje neije razvijenosti po BDP-u moe dati iskrivljenu sliku ukoliko elimo saznati manje o ekonomij i , a vie o kvaliteti ivota stanovnika neke zemlje. Z a t o nas m o g u zbunjivati pojmovi kao to su "ivotni standard" i "kvaliteta ivota" koji se esto koriste kao istovjetni pojmovi , premda su zapravo pri l ino razliit i. Prvi p o j a m je tehnikog karaktera i oznaava "stopu troenja kupljenih roba i usluga po glavi stanovnika" (Douhtwaite, 1999). Drugi pojam je blii mjerenju neijeg osjeaja o stupnju ope dobrobit i u drutvu, srei ili zadovoljstvu sa ivotom. Kada r a u n a m o bruto drutveni proizvod mjer imo samo stvari koje se kupuju i prodaju novcem. Izvan njegova dosega ostaju pitka voda, prirodne ljepote i bioraznolikost, isti zrak, rad u kui, meuljudski odnosi, slobodno vrijeme i brojne druge kategorije vane za na osjeaj o kvaliteti ivota. Pojasnimo; ukoliko neka zemlja posijee sva svoja stabla i preradi ih u drvnu grau, te je izveze, njen BDP po stanovniku e porasti, premda bi to ostavilo katastrofalne posljedice u prirodi, a posredno i na zdravlje l judi. Dapae, gotovo uvijek kod izvoza drvne grae radi se o zemljama u razvoju koje zaradu od tog izvoza ne koriste za razvoj svojih drutava, ve za otplatu nepravednih dugova (Douthwaite, 1999). Najmonije globalne institucije poput Svjetske banke i MMF-a zadovoljne su i alju pohvale takvim zemljama, jer BDP raste. Po BDP-u bismo zakljuili kako je stanovnitvu bolje, premda je oito da BDP ne daje potpune rezultate i vrlo esto iskrivljuje sliku o stanju u nekoj zemlji. BDP ne ukljuuje iskoritavanje prirode u proizvodnji i pruanju usluga. Ekoloke katastrofe i saniranje istih uzrokovat e porast BDP-ja, kao i lijeenje opasnih bolesti poput raka. No, ljudi sigurno nee osjeati zadovoljstvo ili sreu zbog toga. Dakle, dogaa se da BDP raste, ali se smanjuje kvaliteta ivota stanovnika na koje se BDP odnosi. Nadalje, BDP na kr iminal, rastave, sudske presude i druge oblike socijalnih problema gleda kao na ekonomsku korist. Kao to smo naveli, BDP ne ukljuuje oblike rada ili transakcije ukoliko nisu novane.

Realniji pokazatelj kvalitete ivota na Zemlj i i naeg odnosa prema prirodi, ali i meul judskih odnosa jest ekoloki otisak.1

8

Ekoloki otisak je kvantitativna mjera koja n a m govori koliko jako svojim nainom ivota pritiemo zemlju. Ekoloki otisak rauna koliko n a m odreeni prostor moe podrati nau proizvodnju, potronju i odlaganje otpada. Tu se misli na Zemlj ine resurse - tlo (ume, polja, panjaci), more, povrina potrebna za p r o i z v o d n j u e n e r g i j e , povr ina p o t r e b n a za razvoj ( z g r a d e , ceste, parkiralita...) te bioraznoliko podruje koje akumul ira C 0 2 i osigurava d o m brojnim bi l jnim i ivotinjskim vrstama.

Ekoloki otisak se izraava prvenstveno u hektarima (1 ha = 10 0 0 0 m 2 ) zemljine povrine potrebne da ostvari neiji ivotni stil. Na taj nain moemo izraunati ivimo li odrivo ili neodrivo, i u kojoj mjeri. Budui da ljudi u razliitim dijelovima svijeta ne ive na isti nain, varira i njihov ekoloki otisak. T a k o je prosjenom stanovniku SAD-a da bi zadovolj io sve svoje potrebe potrebna povrina od 9,57 ha, dok prosjean stanovnik Hrvatske svoje potrebe zadovoljava na 2,9 ha.

Najvea ekoloka organizacija na svijetu WWF objavila je godinji Living Planet Report 2 0 0 4 . 2 Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI) koji prati stanje biljnih i ivotinjskih vrsta, te ga moemo shvatiti i kao indikator svjetske bioraznolikosti. U razdoblju od 1970. godine do 2 0 0 0 . godine LPI je opao za 4 0 % .

Opadanje bioraznolikosti je u direktnoj vezi sa naim ekolokim otiskom. U razdoblju 1 9 9 1 . - 2 0 0 1 . na svjetskom nivou biokapacitet je smanjen za 12%, pa se smanji la i koliina raspoloivih resursa koje m o e m o iskoritavati za odravanje naeg ivotnog stila. To znai da m o r a m o moi zadovoljiti sve nae potrebe na sve manjoj povrini.

U izvjetaju Ecological Footprint of Nat ions 2 0 0 4 koji radi Redefining Progress, istie se kako je ekoloki otisak je u razdoblju 1961-2000 porastao za 150%. Od konferencije u Riju pa do one u Johannesburgu ekoloki otisak 27 najbogati j ih zemalja je porastao za 8% po stanovniku, a istovremeno u ostatku svijeta se smanjio za 8%. Situacija postaje traginija poto je upravo to razdoblje obiljeeno brojnim konferencijama i sporazumima o odrivom razvoju. Izgleda kako je sveprisutno zaklinjanje u odrivi razvoj, posebno kada govorimo o vodeim polit ikim i ekonomskim el i tama, postalo model amortiziranja kritike koja im se upuuje.

Prosjean ekoloki otisak stanovnika planete Zeml je je 2,2 ha. No, trenutno raspoloivi resursi zahtijevaju da zadovolj imo sve svoje potrebe na svega 1,8 ha. To znai da sada ivimo preko granica odrivosti, troimo vie nego to i m a m o . M o e m o rei da globalni "ekoloki d u g " iznosi 20%. Kada o d u z m e m o ekoloki otisak od nosivog kapaciteta nekog podruja dobi jemo "ekoloki d u g " ili ekoloki minus. 3 SAD imaju ekoloki d u g od 3,6 Velika Britanija od 3,5,

' D r u g i bol j i pokazate l j i kval i tete ivota od BDP-ja s u : U N - H u m a n D e v e l o p m e n t Index - H D I , Index of Susta inable E c o n o m i c W e l f a r e , G e n u i n e Progress I n d i c a t o r (GPI) i bro jn i d r u g i . 2 V idjet i Living Planet Report 2 0 0 4 na U R L : h t t p : / / w w w . p n n d n . o r g ( 0 8 . 0 8 . 2 0 0 5 . ) .

9

Njemaka i Japan 3,4, a Italija 2,9 ha po stanovniku. 4

To je posljedica dvostrukog napada na Zeml ju. Priroda se sve vie unitava, n j e n e m o g u n o s t i su u s i laznoj p u t a n j i . I s t o v r e m e n o se na m a h n i t i k o n z u m e r i z a m k o n t i n u i r a n o poveava, p o s e b n o u e k o n o m s k i b o g a t i m zeml jama. Zamisl i te situaciju da se sa sve m a n j o m t o r t o m pokuavate sve vie prederavati.

SAD i EU imaju najvee otiske na planeti, a SAD je broj jedan sa ak 9,57 ha po stanovniku. Po regijama ekoloki otisak je:

Izvor: LPR 2 0 0 4 , U R L : h t t p : / / w w w . f o o t p r i n t n e t w o r k . o r g ( 0 8 . 0 5 . 2 0 0 5 . ) .

T i m e dolazimo do kljunog znaenja ekolokog otiska. Prosjena osoba SAD-a troi 9,57 hektara, a EU (prije proirenja 2 0 0 4 . godine) 5,1 hektar. Rekli smo prije kako na raspolaganju i m a m o 1,8 hektara po stanovniku.5 To doslovno znai da kada bismo svi htjeli ivjeti kao stanovnici SAD-a trebalo bi nam 5 planeta. Idiotski je da se takav ivotni stil namee cijelom svijetu kao

10

poeljan i ostvariv! SAD, Kanada i zemlje Z a p a d n e Europe imaju vei otisak od ostatka svijeta zajedno. Ekoloki otisak po regijama dovoljno n a m govori o moi i nejednakosti u svijetu.

Sto se dogaa kada neka zemlja, regija, grad ili skupina ljudi troe vie nego to imaju resursa na podruju g d j e ive? Krenu u agresi ju na Irak izmiljajui kao razlog oruje za masovno unitenje, privatiziraju izvore pitke vode u siromanim zemljama, jer svoju troe previe, kre tropske kine ume, jer su veinu svojih odavno iskrili, a preostale pretvorile u zatiene parkove i rezervate. M o e m o nizati u nedogled. Jasno je kako e netko da osigura svoj neodrivi nain ivota, ukoliko nema dovol jno resursa u vlastitoj okol ini, krenuti u p l jaku d r u g d j e . Ekoloki ot isak n a m savreno opisuje kako su bogat i organizirali svijet tako da ih siromani opskrbljuju resursima, uz sve vee vlastito siromatvo. Siromani sudjeluju u globalnoj trgovini s resursima i sirovinama koje imaju kako bi otplati l i vanjski dug. Resursa je sve manje, a dugovi su sve vei. Praktiki f inanciraju vlastito osiromaenje uz sve goru situaciju u okoliu.

ivotni stil kakav imaju SAD bio bi dovoljan za svega 1,2 mil i jarde ljudi. To r a u n a m o :

12,5 mrd. ha na planeti X 8 8 % = 1,2 mrd. ljudi

9,6ha ekoloki otisak SAD-a

12,5 mil i jarde ha na planeti / 9,6 ha ekolokog otiska (SAD) x 8 8 % ( 1 2 % ostavlja se za druge vrste) = 1,2 mili jarde ljudi. Ista raunica ukoliko na primjer, uzmemo u obzir kineski otisak bila bi 7,9 mil i jarde ljudi. Problem dananjeg svijeta je to Kina ide prema otisku SAD-a, a ne obrnuto.

Najvei utjecaj na ekoloki otisak ima iskoritavanje i potronja fosilnih goriva koja utjeu sa 4 7 % na kasniji rezultat. Poljoprivreda i panjaci utjeu sa slijedeih 29%. Odnos prema u m a m a slijedeih 9%, ribarstvo 6%, zemlja p r e k r i v e n a razvo jem (ceste, z g r a d e , p a r k i r a l i t a . . . ) 5% i n u k l e a r n a te hidroenergija 4%.

S obzirom da se energetski otisak od 1 9 6 1 . do 2 0 0 1 . godine poveao za gotovo 700%, ne t rebamo previe razmiljati to znai gotovo 50%-tni utjecaj fosilnih goriva na ukupan otisak.Ukoliko bi svi prihvatili prehranu kakva je najprisutnija u SAD-u, trebao bi n a m urod itarica etiri puta vei nego to je sada ukupna svjetska godinja proizvodnja. U SAD-u se troi trostruko vie

3 N e k e z e m l j e i m a j u veliki ot isak, a l i ne i ekoloki m i n u s , jer su b o g a t e resursima (npr. Brazil).

T o n a r a v n o , o p e t n e znai k a k o n j ihov ekoloki ot isak ni je prevel ik. A V id jet i c i je lu t a b l i c u na URL: http://www.ecounci l .ac.cr/r io/focus/report/engl ish/footpr int/

r a n k i n g . h t m ( 2 0 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) . 3 P o t r e b n o se prisjetit i k a k o u t ih l , 8 h a dozvo l jen ih za s v a k o g a od nas ulaze i ne- l judske vrste.

11

hrane i drvnih preraevina nego to je g l o b a l n i p r o s j e k . T o j e o r u j e z a masovno unitenje! Jasno je iz ovih rezultata kako konzumerizam bogatih u n i t a v a m o g u n o s t i i b u d u n o s t siromanih.6 London ima 125 puta vei ot isak od svoje povrine, a Britani ja osam puta (Girardet, 2003).

Jasno je da ne moemo usporeivati v r i j e d n o s t raz l i i t ih vrsta kor i ten ja zemlje. Na primjer, plodna zemlja je 2,8 puta produkt ivn i ja od prosjeka. Panjaci su samo 0,4% produktivniji od prosjeka. Svi pokazatel j i upuuju da krivo u p r a v l j a m o t i m povr inama, a n a j e u u z r o c i d e g r a d a c i j e s u : deforesterizaci ja, pretjerana ispaa i

loe poljoprivredne metode. 7 U skladu s t i m smanjuje su stopa dostupne koliine poljoprivrednog zemljita po osobi. Od 1950 do 1997. godine stopa je pala s 0,23 ha na 0,12 ha po osobi. Ukoliko se ne zaustave gore spomenuti destruktivni trendovi do 2 0 3 0 . godine pasti e na 0,08%.

Sume unitavamo u prosjeku 1 1 do 15 mil i juna ha svake godine, otpril ike za veliinu Grke. Deforesterizacija je odgovorna za petinu ukupne emisije C 0 2 u jednoj godini. To sve uzrokuje daljnje osiromaivanje zemalja, unitavanje biljnih i ivotinjskih vrsta, irenje pustinja, razvoj zaraznih bolesti te smanjivanje izvora pitke vode. Najbol je je na odnos prema prirodi opisao francuski diplomat Vicomte de Chateaubriand: "Sume dolaze prije civilizacija, pustinje dolaze poslije" (Chamber, N., Simmons, C. and Wackernagel, M., 2 0 0 4 : 41). Prosjena uma godinje po hektaru upije 1,8 tona uglj ika. IPCC procjenjuje kako bi se 12-15% predviene emisije C 0 2 do 2 0 5 0 . godine moglo anulirati usporavanjem deforesterizacije i odrivim gospodarenjem u m a m a .

Vano je spomenuti kako oceani upijaju 3 5 % emisije C 0 2 , no i morski ekosustavi su pod o g r o m n i m stopalom zagaivanja i izlova. Pritom se 9 0 % svog ribarstva odvija u svega 8% morskih povrina.

Ekoloki otisak nije lako mjerit i, jer je potrebna preciznost i transparentnost podataka. Na primjer, ponekad su podaci UN-a ili drugih velikih institucija o istoj temi drugaij i u razliitim publ ikaci jama, a m o g u e su zloupotrebe i u

6 D o b a r izvor o r a t o v i m a za resurse predstavl ja k n j i g a M i c h a e l a Rennera ( 2 0 0 2 ) The Anatomy

of Resource Wars, W o r l d w a t c h Inst i tute, L jRLJi t tp:vAvw.wQrldwatch.org ( 0 2 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) . 7 O v d j e ne s m i j e m o ne s p o m e n u t i i o g r o m n u n e j e d n a k o s t u vlasnitvu n a d z e m l j o m u

p o j e d i n i m d i j e l o v i m a svijeta, to d o d a t n o j a a s i romatvo. Na pr imjer , u Brazi lu t reina seoskog stanovnitva pos jeduje m a n j e o d 1 % u k u p n i h p o l j o p r i v r e d n i h zeml j i ta.

12

podacima kod samih drava i dravnih agencija koje ih alju. Najpotrebni ja je elja za dijel jenjem podataka, a m n o g e drave to ne ele, kako bi prikrile svoj stvarni utjecaj na planet. Stoga ponekad za odreena podruja nema dovoljno tonih podataka.

I s a m i a u t o r i e k o l o k o g ot iska p r i z n a j u n e k e n j e g o v e m a n j k a v o s t i (Wackernagel, et al . , 2 0 0 4 ) . M o e m o rei kako je izraunati ekoloki otisak manj i od realnog, jer se ne uzimaju svi oblici zagaenja u izraun. Na primjer, C 0 2 se r a u n a , al i emisi ja s u m p o r n o g dioksida ( S 0 2 ) nije zabi l jeena u ekolokom otisku, tako da utjecaj kiselih kia nije ukljuen. Nadal je, ne uzimaju se u izraun neobnovlj ivi oblici o t p a d a koji su dugotra jn i ili t rajni u svom zagaivanju (radioaktivni otpad, PCB, CFC). Autori koji promoviraju i razvijaju ekoloki otisak istiu kako nema smisla usporeivati utjecaj na planet koji imaju raspadajui elementi, spojevi ili proizvodi s on ima koji ostaju u prirodi po nekoliko stotina, ak i tisua godina, jer priroda nema dovoljno kapaciteta i sposobnosti apsorpcije. Po autor ima ekolokog otiska takvi oblici otpada trebali bi biti izbaeni iz upotrebe ili ukoliko bi ih se koristilo ne bi smjele ulaziti u bioloko kruenje. Unitavanje voda, deforesterizacija i irenje pustinja takoer nisu ukljuene u ekoloki otisak. Isti je sluaj i s unitavanjem biljnih i ivotinjskih vrsta. Jasno je da "vrijednost" prirode prelazi iskoritavanje dobara i usluga samo za ljude. Sto se t ie ekolokog otiska za m e u n a r o d n u trgovinu, ukoliko se na primjer auto proizvodi u Njemakoj , a proda te koristi u Francuskoj, ekoloki otisak e se raunati za Francusku, a ne za Njemaku. T i m e se javlja opasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli manj i ekoloki otisak nego to bi trebala imati s obzirom na utjecaj odreene proizvodnje na prirodu. Ista stvar je i s tur izmom. Utjecaj turista rauna se samo za zemlju koja dobiva turiste, a ne i za zemlju od kuda turisti dolaze i vrlo esto svojim neodrivim nainom ivota ostavlja ju otisak u zemlji gdje su doli. Dakle, ekoloki otisak ne uzima u obzir apsolutno sve intervencije u prirodi te moemo zakljuiti kako je zapravo jo i vei, nego to n a m sada brojke pokazuju.

Po n a m a najvea m a n a ekolokog otiska jest odreena nedosljednost. Naime, ekoloki otisak istovremeno istie kako je manje vana kvantiteta ljudi na nekom podruju, a vie kvaliteta ivota, nain na koji ti ljudi ive. Ipak, kako s m o vidjel i na m n o g i m d r u g i m m j e s t i m a p r o b l e m p o p u l a c i j e stavlja se nezaslueno visoko mjesto. Tako se i u izvjetaju LPR 2 0 0 4 i na Internet stanici w w w . f o o t p r i n t n e t w o r k . o r g istie kako se ekoloki ot isak m o e s m a n j i t i : s m a n j i v a n j e m sv jetske p o p u l a c i j e , s m a n j i v a n j e m k o n z u m e r i z m a i implement iranjem efikasnijih tehnologi ja za uslune i proizvodne djelatnosti.

Ne elimo rei kako u odreenim podruj ima svijeta problem populaci je ne postoji, ali uvijek je potrebno naglasiti kako siromatvo prethodi vel ikom broju stanovnika, a ne obrnuto. Isto vrijedi i za ekoloki otisak. Edukacija, odriva znanja i tehnike te pravedna raspodjela su puno bolje metode za smanjivanje ekolokog otiska od brojanja gladnih usta. Danas se na svijetu proizvede i vie

1 3

od dovoljno hrane da svi ljudi budu siti, a opet i m a m o preko 8 0 0 mil i juna gladni, a skoro svaka druga osoba na svijetu ivi u siromatvu. ivimo u svijetu obilja gdje je normalnije baciti hranu nego nahraniti gladna ovjeka. Siromatvo je proizvod drutva, a ne krte prirode. Konzumerizam bogatih najvie unitava ovu planetu, i dapae proizvodi siromatvo siromanih. Ovdje treba naglasiti kako je u najnovijoj knjizi o ekolokom otisku (Chamber, N., Simmons, C. and Wackernagel, M., 2 0 0 4 ) istaknut cilj ekolokog otiska da ne mjeri glave, ve veliinu stopa koje ostavljaju.

Sam izvjetaj LPR 2 0 0 4 istie kako je ekoloki otisak u razdoblju 1 9 6 1 -2001 rastao bre od broja stanovnitva te se istie kako je dokazan pad rasta populac i je u p o d r u j i m a gdje se e n a m a o m o g u a v a edukaci ja , vlastita ekonomska nezavisnost i zdravstvena zatita. Svi ovi nedostaci ekolokog otiska ne u m a n j u j u njegovu ukupnu vrijednost koju n a m daje kao metoda otkrivanja stvarnog utjecaja na prirodu. Ekoloki otisak je najbolji odraz naeg odnosa istovremeno prema planetu i jednih prema d r u g i m a .

iv imo u svijetu u kojem je najvanije da kapitalizam napreduje i da se novci okreu. Ekoloki otisak nas upozorava kako je najvanije da kvaliteta ivota napreduje, a da se proizvodnja, potronja i odlaganje otpada, odnosno iskoritavanje resursa, krue odrivo. M o r a m o uvijek imati na u m u kako se nosivi kapacitet moe poveati g lobaln im irenjem proizvodnih povrina, bolj im upravl janjem resursima i jaanjem zdravlja u ekosistemima. Tako bismo na planeti ostavljali manj i otisak koji nas ne bi vodio (samo)unitenju. Kao i siromatvo i ekoloki otisak je posljedica polit ikih odluka. To je dakle, a ne planet, podruje koje t rebamo jae pritiskati.

14

Hrvatska - mala zemlja za preveliki otisak

Hrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekolokim otiskom od 2,9 ha po osobi. To znai: kada bi cijeli svijet preuzeo na ivotni stil bilo bi potrebno 2,9 ha po osobi, a napomenul i smo kako n a m je u ovom trenutku na raspolaganju tek 1,8 ha po osobi na globalnoj razini. Nas u ovom trenutku od velikog ekolokog minusa spaava bogati biokapacite. Mala smo zemlja bogata resursima. No, to i dalje ne znai da s nj ima dobro i pametno upravl jamo.

Dakle, u podjeli zemalja na bogate, srednje bogate i siromane zemlje Hrvatska je stavljena u srednju skupinu. Ekoloki otisak od 2,9 ha po osobi manj i je od prosjeka Centralne i Istone Europe gdje je Hrvatska svrstana, iji je ekoloki otisak 3,8ha. Od zemalja s koj ima Hrvatska dijeli granice i m a m o otisak vei samo od Bosne i Hercegovine, dok sve ostale susjedne zemlje imaju vei otisak od Hrvatske.

Izraun od 2,9 ha po osobi dobiven je od strane WWF-a u nj ihovom Living Planet Report 2 0 0 4 . Kao to je izraunao globalni ekoloki otisak, WWF daje i izraun za svaku pojedinu zemlju. Nije n a m poznat podatak da se u Hrvatskoj na dravnom, upanijskom i lokalnom nivou koristi, a pogotovo rauna ekoloki otisak, tako da smo u ovom trenutku prisiljeni sluiti se Living Planet Reportom.

Sto se t ie izrauna za Living Planet Index (LPI) koji prati ugroenost bil jnih i ivotinjskih vrsta, moemo rei kako u Hrvatskoj vie od 10% ukupnih biljnih i ivotinjskih vrsta, njih 5 1 4 ima status ugroenih.

Sada e m o na primjeru Hrvatske nabrojati kategorije koje se uzimaju u obzir pri l ikom raunanja ekolokog otiska. Kao to smo rekli obuhvaa se: iskoristiva povrina zemlje i mora, energija, t lo na kojem su graevine, ceste i sl. ; povrina za upijanje C 0 2 te biokapacitet odreenog podruja.

Na otisak za tlo i more je 1,24 ha. U to su ukl jueni:

p o l j o p r i v r e d a / h r a n a u m e p a n j a c i r i b e

0 , 7 8 h a 0 , 3 7 h a 0 , 0 h a 0 , 0 6 h a

Hrvatska je jedna od bioloki raznolikijih zemalja na svijetu, posebno u odnosu na veliinu i broj stanovnika. Gotovo 4 5 % kopnenog dijela Hrvatske su

15

ume, a od toga je ak 9 5 % prirodnog sastava to uvjetuje bioloku raznolikost. Koriteni hektari za proizvodnju hrane i iskoritavanje uma po stanovniku su neto vii od svjetskog prosjeka (0,9ha). Od ukupnih poljoprivrednih povrina proizvodnja hrane zauzima 51,5%, a travnate povrine zauzimaju 48,5%, od ega su dvije treine panjaci, a livade jedna treina. iv imo u zemlji koja bi mogla proizvoditi hrane za izvoz, a opet 2 0 0 4 . godine smo uvezli hrane u iznosu od 1,4 mil i jarde dolara. Prema studiji Agronomskog fakulteta, a na osnovi kvalitete zemljita, Hrvatska bi m o g l a hraniti 27 mil i juna ljudi (Lay, 2 0 0 5 ) .

Proizvodimo svega sedam proizvoda dovoljno za nae potrebe. Uvozimo ak i sijeno. Istodobno s pribliavanjem EU, sve je jasnije kako se seljak odavde nee moi nositi s visoko subvencioniranom r o b o m iz EU. Ipak, i nai seljaci vole se pozicionirati unutar subvencioniranog sektora penice ili kukuruza, a vrlo malo kreu prema proizvodnji voa i povra. Eh, ali za to ne postoje tako lake d o m a e subvencije, a zahtijeva i vei rad. Hranu uvozimo, hranu b a c a m o . Samo u Zagrebu se godinje baci izmeu 8 i 10 tisua tona hrane. Sto se tie razvoja ekoloke poljoprivrede kao mjere odrivog razvoja, a kao i naina proizvodnje s naglaeno m a n j i m ekolokim otiskom, Hrvatska je na s a m o m svjetskom d n u , a u Europi je samo ispred Albanije. T i m e sve nae prie o istom i n e z a g a e n o m t l u , zdravoj d o m a o j hrani te o u v a n o m okol iu i biolokoj raznolikosti dobivaju gorak okus. Jasno je kako se u konvencionalnoj poljoprivredi koja prevladava obi lno koriste razna sintetika kemijska sredstva koja osim to loe utjeu na zdravlje l judi, d o d a t n o osiromauju tlo i dugorono ga ine neplodnim.

Kod ovog dijela izrauna ekolokog otiska, zanimljivo je primijetiti kako je otisak za konzumiranje ribe manji ak od prosjenog otiska siromanih zemalja.

Nulta suma u rubrici koja izraunava koritenje panjaka dovoljno n a m govori o problemima na koje se ponekad nailazi u raunanju ekolokog otiska. Za pretpostaviti je kako nema relevantnih ili znanstveno utemeljenih podataka koliko iskoritavamo panjake.

Podataka za povlaenje vode i za izvore pitke vode takoer nema. To je teta budui da smo zemlja koja obi luje izvorima pitke vode kojoj m n o g i predviaju budunost kakvu danas ima nafta. No i tu moemo postaviti pitanje jesmo li svjesni vanosti pitke vode za budui svijet koji se kreira ve danas. U Zagrebu se gubi gotovo 4 0 % vode zbog loih i dotrajal ih cijevi. A i mirno smo odutjeli otkrie glavnog dravnog inspektora u 2 0 0 3 . godini da jedna od najbeskrupuloznij ih korporacija na svijetu Bechtel, krade vodu iz rijeka Like i Gacke. Uslijed njihove krae vode, dolazilo je i do pomora ribe i rakova. Bechtel je krau vode platio g r a d n j o m autoceste i zatitom dobro potkoenih d o m a i h lobista.

Za sada i m a m o sreu to je na snazi zakon koji sprjeava rasprodaju vodovoda sve do 2 0 1 8 . godine. T i m e smo m a k a r privremeno zatieni od

16

sudbine mnogih gradova u svijetu koji su predali upravljanje vodom globaln im k o r p o r a c i j a m a , a zauzvrat dobi l i skuplju vodu i neuinkovit i je upravl janje vodoopskrbom. To preuzimanje jednog od najvrednijih sektora u drutvu gotovo uvijek se dogaa pod paskom Svjetske banke ili Europske banke za obnovu i razvoj. Budui da najmoni je korporaci je u kontrol i vode dolaze iz EU, te moemo pratiti osvajanje vodoopskrbe u susjedstvu, ne bi nas trebao iznenaditi pritisak da se zakon olabavi. iv imo u zemlji gdje zakoni koji sprijeavaju profit i neije interese nisu ba sveta krava, a znamo kako se lako zakoni i mi jenjaju. M o e m o pril ino sigurno pretpostaviti kako e vode i ume biti slijedee u napadu privatizacije. Uostalom, i m a m o iskustvo s Bechtelom, a n jemaka korporacija RWE je ve osvojila izgradnju proistaa otpadnih voda u Zagrebu, premda im je projekt komisija Gradskog poglavarstva ocijenila neprimjerenim. Gradsko je poglavarstvo razumljivo, nakon negativne ocjene komisije odobri lo projekt RVVE-u. I poetkom 2 0 0 6 . godine voda je u Zagrebu poskupjela za 40%. No kao to smo rekli, esto se niti mi sami ne moemo previe pohvalit i da ci jenimo obilje pitke vode nad kojom se kreemo. Zagreb izgubi 40 posto pitke vode zbog dotrajal ih cijevi koje putaju. U Hrvatskoj nije rijetkost da se stvaraju divlja odlagalita smea uz vodocrpil ita. Vrlo je vjerojatno da otpad odlau upravo ljudi koji i piju vodu iz t ih vodocrpilita, jer ive u t o m podruju.

Energetski otisak Hrvatske je vei od svjetskog prosjeka i prelazi dobivene rezultate za srednje razvijene zemlje te iznosi l , 6 h a .

Za otisak unutar ove skupine koriste se:

C O ? o d f o s i l n i h g o r i v a

d r v o z a o g r j e v i k u h a n j e n u k l e a r n a h i d r o

1 , 5 7 h a 0 , 0 3 h a 0 , 0 0 h a 0 , 0 0 h a

Za energetski dio ekolokog otiska Hrvatske treba jo naglasiti kako su kod izrauna LPR-a 2 0 0 4 koriteni rezultati iz 2 0 0 1 . godine kada Hrvatska nije koristila struju iz NE Krko, premda je to danas sluaj. U Nacionalnoj strategiji zatite okolia koju je donio i prihvatio Hrvatski sabor 2 5 . sijenja 2 0 0 2 . godine istie se kako nuklearna energi ja osigurava 4 , 1 % od u k u p n e energetske potronje u Hrvatskoj.

Takoer, moemo izraziti uenje to nisu dobiveni rezultati za iskoritavanje energije p o m o u vode, jer su to poznati podaci i samoj javnosti, a ne samo poesto zatvorenim znanstvenim k r u g o v i m a . H i d r o e l e k t r a n e os igurava ju Hrvatskoj preko 2 0 % energije (toni godinji podaci variraju s obzirom na koliinu vode), to nikako nije zanemariv podatak posebno ako uzmemo u obzir da se radi o vie od polovice proizvedene struje u Hrvatskoj. Ovdje je potrebno spomenuti kako sami proizvodimo 5 2 , 8 % od ukupnih energetskih potreba, a procjene govore kako e taj broj do 2 0 3 0 . godine pasti na oko 20%. Z n a j , kao i veina zemalja u svijetu i Hrvatska e postajati sve ranjivija zbog ovisnOG

mm

17

o central iziranim fosilnim gorivima. U t o m kontekstu zabrinjavajui je podatak kako solarni izvori energije u

Hrvatskoj ine svega 0 , 0 1 % energetske proizvodnje (Potonik i Lay, 2 0 0 2 ) . Situacija s koritenjem energije vjetra jo je poraznija. Situaciju donekle popravlja vjetroelektrana na Pagu, postavljena 2 0 0 4 . godine i nedavno izgraena pored ibenika. No viegodinje natezanje s birokraci jom dovoljno govori o odnosu prema obnovlj ivim izvorima energije u dravnoj vlasti.

Tabl ica iskoritavanja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj:

V r s t a i z v o r a P o t e n c i j a l ( P e t a J u l ) K o r i t e n j e

V j e t a r 1 2 , 6 0,1)0

S u n c e 1 1 8 , 8 0 , 0 1

B i o m a s a i o t p a d 7 4 , 0 0 1 4 , 0 0

G e o t e r m a l n i 1 0 , 0 0 0 , 0 1

M a l e h i d r o c e n t r a l e 2 , 5 0 , 3 6

U k u p n o 2 1 7 , 9 1 4 , 3 8

V e l i k e h i d r o c e n t r a l e 3 2 , 8 2 2 , 0 0

S v e u k u p n o 2 5 0 , 7 3 6 , 3 8

Izvor: Lay, V. ( 2 0 0 5 ) In tegra lna odrivost i u e n j e , u: Drutvena istraivanja 7 7 , G o d . 14, b r . 3 : 3 6 9 .

Nevjerojatno je da tako malo iskoritavamo resurse kao to su vjetar i sunce. Solarni kolektori za toplu vodu se poinju stidljivo pojavljivati u Dalmacij i , Istri i na otoc ima, premda bi ih se moglo koristiti i drugdje u Hrvatskoj s obzirom na povoljan poloaj. Tek nekoliko veih takvih sustava i m a m o u hotel ima u Visu, ibeniku, Puli i kraj Zadra. U n a m a susjednoj Sloveniji proizvodnja solarnih kolektora se subvencionira od strane drave. Na n a m a je da se i u Hrvatskoj izborimo za poticaje na kupnju solarne opreme. U kombinaci j i s edukaci jom ova tehnologi ja bi mogla napokon zaivjeti. Drugi nain da se zaobie problem skupoe je samogradnja solarne opreme. N a i m e , ljudi koji znaju koristiti osnovne stolarske alate bez veih tekoa se m o g u upustiti u gradnju vlastitog solarnog sustava, to emo pokazati u sli jedeim poglavl j ima. Na taj nain moe se utedjeti golema koliina novca, a izraena oprema ne mora nuno biti loija od komercijalne.

Kada se g o d spomene nestaica struje u Hrvatskoj, prvo se poinju spominjati nove e lektrane, u g l a v n o m n u k l e a r n e , p r e m d a bi najvie energi je m o g l i jednostavno sauvati i utediti. U zgradama se troi 4 0 % od ukupne energije. U Energetskom institutu Hrvoje Poar istiu kako su tu i najvee mogunost i utede energije. U prosjeku se u Hrvatskoj u zgradama na prozore i vanjske zidove izgubi 7 0 % toplinske energije. Takoer se istie kako ak 8 3 % zgrada

I l i

ne zadovoljava toplinske propise niti iz daleke 1987. godine (Gordana Petrovi, Vjesnik, 0 2 . 0 6 . 2 0 0 5 . ) .

Kao to je ve reeno, glavni doprinos u k u p n o m ekolokom otisku daje koritenje fosilnih goriva, to je u sluaju Hrvatske i vie nego oito. Struktura koritenja fosilnih goriva moe se vidjeti na sljedeoj slici (Dui, 1999):

Iz priloenog graf ikona vidljivo je kako i u Hrvatskoj udio fosilnih goriva prednjai za potrebe gri janja i t ransporta. Unato t o m e , i dal je se grade energetski neefikasne zgrade, a Nacionalni program za proizvodnju bio-dizela koji pokriva sve proizvodne i pravne aspekte, ve etiri godine ami u ladici. Iz dravnog Povjerenstva nadlenog za provedbu projekta uvoenja biodizela u Hrvatsku istaknuli su kako e tek 2 0 0 7 . godine biti proizvedene prve vee koliine biodizela u Hrvatskoj. 2007? To je sedam godina nakon to je osnovana radna skupina pri Ministarstvu poljoprivrede i umarstva. I to sve u trenutku kada n a m neobraeno stoji 3 6 8 8 1 7 h e k t a r a 1 , a pristupanjem EU e m o biti obavezni oko 5% goriva za transport proizvoditi od obnovljivih resursa. N e m a veze, bar znamo uvoziti.

U Hrvatskoj se svugdje navode obnovljivi izvori energije kao na interes, a poticaji za investiranje u zelenu energiju su neznatni, a nije doraen niti zakon koji bi regulirao otkup tako dobivene struje. ak i kue koje u veoj ili manjo j mjeri imaju instalirane solarne module, nikako da privole ekoloki svjesni HEP da im otkupl juje struju kada je imaju previe za vlastitu potronju. Ekoloki proizvoai hrane bi trebali pokretati i svoju mehanizaci ju na ekoloki nain da dobiju certifikat, a bio-dizel nije reguliran. el imo tediti energiju, a primjerice, kue od balirane slame nisu dozvoljene.

Nevjerojatno je kako Hrvatska nema jasnu strategiju, viziju pa ak niti vidljivu 1 Hrvatska i m a vie od 1,8 m i l i j u n a h e k t a r a o b r a d i v o g zeml j i ta (Lay, 2 0 0 5 ) .

19

elju da pone iskoritavati obnovljive izvore energije koj ima obiluje (sunce, vjetar, voda, biomasa...) . Mogl i bismo rei kako se odnos prema hrani moe preslikati i na odnos prema energij i. Gubici u distribuciji energije iznose 15-30%. Ipak, struju p laamo skuplje od ljudi koji ive u Londonu ili M o n a k u , Finskoj ili Australi j i, a najvie od svih tranzicijskih zemalja.

T i m e H r v a t s k a n e o p i s i v o k a s k a za E u r o p s k o m U n i j o m , u k o j o j je iskoritavanje energije iz obnovljivih izvora shvaeno ne samo kao deklarativna podrka odrivom razvoju, ve i kao konkretan i stvaran program razvoja. U p o j e d i n i m n a p r e d n i m z e m l j a m a i reg i jama EU-a proizvodnja energi je iz obnovlj ivih izvora dosee i do 2 0 % od ukupne proizvodnje energije.

Sto se t ie zemlje koja je iskoritena za razvoj, zgrade i graevine te ceste, Hrvatska se nalazi u prosjeku srednje razvijenih zemalja s 0,09ha po stanovniku. Taj broj je sigurno danas vei poto graditeljstvo (uglavnom runo) i cestogradnja predstavljaju rastui sektor u Hrvatskoj.

Tota ln i biokapacitet Hrvatske iznosi 2,8ha po osobi. Za raunanje totalnog biokapaciteta koriste se:

Zaniml j ivo je kako je unutar razdoblja 1991-2001 biokapacitet Hrvatske

poljoprivreda/hrana panjaci ume riblji fond 0,83 ha 0,33 ha l,28ha 0,27 ha

ostao stabi lan, ali smo poveali ekoloki otisak za 6%, premda je polovinu tog razdoblja obiljeilo ratno stanje kada je pritisak na iskoritavanje resursa puno manj i .

Iz dobivenih rezultata za totalni biokapacitet i ekoloki otisak Hrvatske dobiva se ekoloki deficit Hrvatske koji iznosi 0,1 ha po osobi. Dakle, Hrvatska je u minusu za 0,1 ha, dok je svjetski prosjek 0,4. Ukoliko bi poeli poveavati ekoloki otisak uz smanj ivanje b iokapaci teta, znailo bi da smo prihvati l i neodrivi koncept neoliberalnog kapital izma, kakvog danas predvode SAD i ostale ekonomski najjae zemlje.

M a l i ekoloki def icit i b o g a t b iokapaci tet nudi Hrvatskoj ansu da uz odreene konkretne programe i projekte krene putem odrivije budunosti. No, i dalje je premalo upravo te konkretnosti. Hvale vrijedni pokuaj u Samoboru 2 0 0 2 . godine da se od bacanja u smee spasi hrana iz supermarketa i pekara dok je jo uvijek dobra za konzumiranje, brzo je ut ihnuo bez da je ostavio dubl j i t r a g . O n e k i m p r o g r a m i m a ili p r o j e k t i m a kakve e m o upoznat i u poglavl j ima o energiji ili graditeljstvu, jo e m o uvijek itati u novinama pod rubrikom dogodi lo su u svijetu. Moemo istaknuti i dobre primjere: organske farme su sve vie okrenute kolskim i in im posjetima, pa neke poput Bernarde Orehovec iz akovca i hrane vrtie; grad Koprivnica sa svojim p r o g r a m o m biciklistikih staza moe posluiti kao primjer (posebno Zagrebu) kako smanjit i ekoloki otisak od transporta; obnavljaju se znanja iz tradicijskog graditeljstva

20

koje takoer ostavlja manj i otisak od tako popularnih betonskih zdanja, to na obali to u velikim gradovima. Ipak postavl jamo pitanje: koliko d u g o e n a m trebati okrenuti se oko sebe ili baciti pogled preko plota i vidjeti kako njeniji otisak na planet, moe znaiti i kvalitetniji otisak na naim ivotima?

Zakl juak je kako "ponaanje socijalnih aktera vitalnih za projektiranje i ostvarivanje odrivog razvoja pokazuje da je odrivi razvoj danas jo marginalna preokupacija upravljakih elita u Hrvatskoj (Lay, 2 0 0 1 : 35).

21

Permakultura - trajna revolucija P e r m a k u l t u r a je n a i n d i z a j n i r a n j a l judsk ih prostora s c i l jem stvaran ja uravnoteenih i odrivih sustava. Jedan od vanih kriterija koji se uzima u obzir u ocjenjivanju uspjenosti permakulturnih projekata je upravo ekoloki otisak. Dakle, permakultura je u stvari sredstvo koj im je m o g u e doi do cilja - odrivog naina ivota. To podrazumijeva reorganizaciju sadanjeg naina ivota, a to se posebice oituje u t o m e kako koristimo resurse, nain na koji troimo energiju, g r a d i m o kue, uzgajamo hranu itd.

Ne kae se bez razloga kako je permakultura dobro promiljeni dumbus sakupljenih znanja iz biologije, proizvodnje hrane, energetike, arhitekture i graditeljstva, gospodarenja o t p a d o m , ouvanja vodenih resursa, ekonomi je i jo svata ega. Naravno, nije n a m namjera tvrditi kako u drugim pravcima nema svijesti ili prakse o ovome, ali u permakultur i je to njen integralni d io. M o g u e je imati eko-markicu i proizvoditi organsku hranu, a imati sve druge d i m e n z i j e naih ivota neodr iv ima. N e m o g u e je stvorit i f u n k c i o n a l a n permakulturni projekt, a da ne pokaete u praksi kako primjenjujete znanja iz gore nabrojenih dimenzi ja. I to je n a m a super, to opraktiavanje odrivosti.

Dodatn i je m a m a c bila i injenica da se permakultura ne vee za bi lo kakvu ideologi ju ili d u h o v n u prosvijetljenost. Kao aktivisti i aktivistkinje iz ant iratnih, mirovnih, anarhistikih, altermedijskih i ekolokih organizacija, s t i m stavl janjem naglaska na praksu i na praktinu pr imjenu odreenih principa i etike, konano smo dobil i a lat kako neke od snova trajno ostvariti. N e m a trebanja iz nejasnih knjiga niti polaganja ispita kod nezainteresiranih profesora. N a m a kao mladc ima i mladicama iz urbane aktivistike scene to je sve f i n o leglo.

Permakulturu je prvi poeo osmiljavati Bili Moll ison na Novom Z e l a n d u . Jasan i zaokruen sustav razradio je p o e t k o m '70-ih zajedno s D a v i d o m H o l m g r e n o m . Tada je stvorena i jedna od prvih definicija permakulture kao naina stvaranja uravnoteenog ljudskog okolia (Moll ison, 1996: 9). Proirena knjiga Permakultura 1 je izala 1978. godine, a Permakultura 2 dvije godine kasnije. Nj ih dvoje je i stvorilo rije permakultura kao izvedenicu od dvije ri jei:

22

PERMAnentna agr iKULTURA. Moll ison je izmeu ostalih, ve tada uviao kako je konvencionalna proizvodnja hrane destruktivna u dugoronom pogledu i prema n a m a samima i prema prirodi. Stoga je stvorio temelje za t ra jnu poljoprivredu, dizajniranje sustava koji e n a m osiguravati hranu bez opasnosti za budunost.

Kasnij im razvojem permakulture u '80- ima, a posebno urbanim di je lom prie, permakul turu se sve vie shvaalo kao ideju i nain rada koji nadilazi granice poljoprivredu, te je izvedenica postala sinonim za stvaranje permanentne k u l t u r e . U o s t a l o m , jasno je da l judska k u l t u r a ne m o e p o s t o j a t i bez uravnoteene i odrive proizvodnje hrane te etike osnove u odnosu prema resursima.

Permakultura ima mnoge definicije, a pogotovo postoje brojni stavovi o permakulturi s obzirom na neije osobne osjeaje i povezanost s n jom. Moemo rei kako bi znaila "preuzimanje prirodnog ekosistema kao modela za nae, ljudske ivotne prostore" (Whitefield, 2 0 0 4 : 3) . Ekosustavi u prirodi su odrivi i to je kl juna rije za kojom t ragamo dok se bavimo permakul turom. Ukoliko p r o m a t r a m o i u imo od ekosistema kako ivjeti odrivo, otvara n a m se itav niz metoda i tehnika koje moemo primijeniti u naim drutvenim okoliima.

Rekli smo da permakultura stvara uravnoteeni ljudski okoli. Dvije su kljune rijei ovdje. Stvaranje je prva. Znai permakultura podrazumijeva akci ju, dizajn, kultiviranje nae okoline. Druga vana rije je ravnotea ili balans. Permakultura nam pomae stvarati trajne sustave koj ima je cilj da ne naruavaju balans niti u prirodi niti izmeu ljudi. Najbolja uiteljica i za stvaranje i za balans je priroda. T r e b a m o oslukivati, mirisati, opaati, shvaati sve te silne procese i kruenja u prirodi te primijenit i steeno znanje za dizajniranje naeg ljudskog okolia kako bismo dobil i jo vie.

Simbol permakulture je stablo. Sire reeno simbol je uma, jer predstavlja iznimno bogat, raznolik i stabilan ekosustav. Nain na koji funkcioniraju ume ideal je u permakultur i . Nebrojene su funkci je koje jedno stablo prua. Stablo u u m a m a n a m daje hranu i pie, gorivo, drvnu g r a u , papir, iz m n o g i h stablaica dobivamo lijekove, tite nas od vjetrova i upijaju C 0 2 , sprjeavaju eroziju i liem maliraju t lo, rezervoari su pitke vode, pruaju d o m mil i junima biljnih i ivotinjskih vrsta te potiu bioraznolikost. I zato ne rei, pruaju n a m hladovinu i divno mjesto za odmor. Dobro, zato ne rei jo, ispod stabla se super i c m a k a t i !

U veini logoa i simbola permakulturnih projekata, organizacija i udruenja stoji stablo oko kojeg vidimo i kruenje ciklusa i procesa u prirodi. Stoga nije udno da se u permakulturi naglaava vanost uma i sadnja stabala.

Svima n a m se srce usplahiliro od sree kada je Nobelovu nagradu za mir 2 0 0 4 . godine dobila Wangari Maathai , hrabra ena iz Kenije. Maathai je 1977. godine pokrenula Green Belt Movement kako bi potaknula siromane ene da kao borbu protiv siromatva, unitenja okolia i potlaenosti ena sade to vie

23

stabala. Tako n a m je na najljepi nain pokazana povezanost izmeu ekolokog aktivizma, borbe protiv siromatva i za enska prava. Aktivistkinje Green Belt Movementa posadile su do danas preko 30 mil i juna stabala.

Sume n a m najbol je osl ikavaju procese kruenja i odrivosti u pr i rodi . Shvaanju prirodnih procesa dodajemo usvajanje novih znanja i tehnologija te revitaliziranje t radic ionaln ih odrivih vjetina. Permakultura usvaja m n o g a rjeenja iz prolosti. O n a su vrlo esto plod dugotra jnog iskustva i promiljanja te su jednostavna za pr imjenu. T i m e smo doli do klasine di leme: to je novo u permakultur i , a to staro? Permakultura je skup starih metoda i tehnika, ali i novih znanja te pr imjenj iv ih t e h n o l o g i j a bez obzira govor imo li o vr tu, graditeljstvu ili neemu treem. M n o g i ljudi koriste permakulturne metode i tehnike, a da toga nisu svjesni ili ih tako ne nazivaju. To je u redu, jer je etiketiranje manje vano. Na primjer, Chagga narod sa sjevera Tanzanije i stanovnici Kandv regije na Sri Lanci od davnina stvaraju permakulturne umske vrtove (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Zajedno rastu trajnice, stabla, voke i grmolike biljke, meusobno se pomaui hranjenjem i zatitom od nametnika. Sustavi su odrivi bez velikog unosa energije, sprjeavaju eroziju i donose velike prinose. Takoer, mnoga znanja i vjetine nije stvorila permakultura, ali ih je uvelike popularizirala i proirila. Jedna od takvih je i maliranje (esto u literaturi kod nas nazivano i nastiranjem), odnosno prekrivanje tla organskim materi jal ima. Maliranje se koristilo m n o g o prije poetka '70-ih i nastanka permakulture, ali danas je nezamisliv permakul turn i vrt bez mal i ran ja. M o g l i bismo rei da svi koji maliraju nisu permakulturnjaci, ali svi permakulturnjaci maliraju. To se odnosi i na m n o g e druge tehnike i metode koje nisu nikakvo vlasnitvo permakulture, ali je permakultura bez njih nemogua.

Ov ime ne elimo rei kako su sva znanja i pravila iz prolosti korisna i prihvaena u permakultur i . Tradicionalno kuhanje na otvorenoj vatri je pril ino neefikasno troenje energije. Openito tradicionalni pristup kuhanju hrane ima svega 5-15% iskoristivosti energije biomase. Takoer moemo rei i za dio tradicionalnog graditeljstva - energetski je neefikasno jer smo u prolosti bili okrueni obi l jem uma i druge biomase pa se ljudi nisu previe osvrtali na koliinu drveta koje se koristi za zagrijavanje kua. Na primjer, tradicionalne drvene kue imale su zidove od svega 7 cm tvrdog drveta koje je bilo prekriveno tankim slojem trske i gl inene buke. Topl ina kroz ovakav zid prolazi ak deset puta bre nego kroz zid neke odrive niskoenergetske ili pasivne kue. U tradicionalnom nainu ivota moemo osim energetske efikasnosti nai i mnoge druge zamjerke. Na primjer patri jarhat. Odnos prema enama u prolosti je bio uasan, i premda je danas bolje, to je borba koja i dalje traje. No, na staro se sigurno ne elimo vratiti. Kao i mnogo puta, i ovdje nam je potrebna ravnotea na korist svima.

U permakulturi i m a m o tri prekrasna etika principa koji bi nas trebali voditi: briga za Z e m l j u , briga za ljude i pravedna raspodjela. Premda su ovi etiki

24

principi u neku ruku razumljivi sami po sebi, spomenimo par rijei za svakoga od n j ih . Briga za Z e m l j u sadrava ne s a m o sva znanja i vjetine koj ima pojaavamo odrivost naeg naina ivljenja, ve i svijest o vanosti ovog planeta. Briga za ljude naglaava solidarnost i meusobno pomaganje. Ona ukl juuje i organizaci jske i e k o n o m s k e obl ike koji poivaju na suradnj i i razumijevanju drugih. Trei princip m o e m o shvatiti kao most izmeu brige za Zeml ju i l jude. Bez svijesti o potrebi za pravednom raspodjelom resursa naa briga za Zeml ju i l jude ostaje na plitkoj razini. Briga za pravednom raspodjelom resursa najblia je tenji da zadrimo kvalitetu ivota, a smanj imo ekoloki otisak. Netko je lijepo rekao: " Ima dovol jno za sve nae potrebe, ali ne i za svu nau p o h l e p u " (Burnett, 2 0 0 4 : 1 7 ) .

25

Pazi, hrana pada

Ovo je super naziv f i lma u kojem n a m Moll ison predstavlja osnovne principe permakulture. Mi ga ovdje moemo shvatiti dvostruko. U konvencionalnom smislu mi se zaista esto ponaamo kao da hrana pada s neba. Rijetko se kad p i t a m o o nainu uzgoja nae hrane, posl jedicama koje takva proizvodnja ostavlja za sobom, ne samo ekoloke, ve i socijalne i ekonomske.

S druge strane, u permakulturnom smislu moemo rei kako stvaramo trajno odrive sustave gdje u naim vrtovima, posebno u naim umskim vrtovima zaista m o r a m o paziti na glavurdu - jer hrana doslovce pada. Jasno je zato zapoinjemo s h r a n o m . Bez unosa energije i u nae organizme malo e n a m koristiti znanja o npr. biodizelu. Osim t o g a , hrana ima toliko utjecaja na nae ivote, a pored svog obilja kojeg proizvodimo kao ljudska rasa, i dalje kaskamo u izraavanju obilja u solidarnosti i meusobnoj pomoi , pa i m a m o stotine mil i juna gladnih i mil i jarde siromanih.

Pri kra ju D r u g o g svjetskog rata destrukt ivn i m o d e l k o n v e n c i o n a l n e poljoprivrede poeo se masovno primjenjivati. Korporacije koje su proizvodile sintetike kemikali je za vojne potrebe, izgubile su veliko trite. Umjesto da ostanu bez posla, radije su poele svoje proizvode prodavati poljoprivrednicima i tako zapoele, kako su je kasnije nazvale "zelenu revoluciju". Koritenjem sintetikih kemijskih gnoj iva i pesticida, zajedno sa skupom mainer i jom (proizvoai tenkova i kamiona takoer nisu htjeli ostati bez posla) nastala je nova poljoprivredna metoda koja je davala vrlo visoke prinose.

D a n a n j a k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a uzrokuje: erozi ju t l a , iroko zagaenje t la i podzemnih voda, g u b i t a k p l o d n o g t la, stvrdnjavanje t la i smanjenje bioloke aktivnosti u t lu , pretjerano koritenje umjetnih gnojiva i kemijskih pesticida, herbicida i slino. U SAD-u su u posljednjih 40 godina izgubili 20 cm humusa zbog ispiranja najkvalitetnij ih povrinskih dijelova t la. Konvencionalna poljoprivreda ima sve vie problema sa proizvodnjom uz daljnje unitavanje prirode i pojaavanje irenja k l imatskih promjena. Koritenje kemijskih sredstava i GMO-a dodatno je ugrozilo podzemne pitke vode, zagadilo zemlju i vodene tokove, te smanji lo bioraznolikost. Koritenje teke mehanizacije i ovisnost o naft i te o g r o m n o iskor itavanje energi je , in jenice su koje konvencionalnu poljoprivredu ine neodrivom. Samo svaka tona umjetnog gnojiva proizvede 5 tona C 0 2 . W H O procjenjuje kako je barem tri mil i juna

26

ljudi godinje otrovano pesticidima, od ega vie od 2 0 0 0 0 0 umre, uglavnom u siromanim zeml jama. Na primjer, studija koja je provedena na radnicima na plantaama cvijea u Kolumbij i otkrila je kako su izloeni 127 vrsti pesticida, od kojih je 2 0 % zabranjeno za koritenje u SAD-u. Po podacima Columbian H u m a n Rihgts Commitreea dvije treine t ih radnika ima zdravstvene probleme zbog svog posla. Iz Kolumbi je dolazi dvije treine cvijea koje se koristi u SAD te tako pesticidi nalaze svoj put nazad (French, 2 0 0 0 ) .

Na alost, k o n v e n c i o n a l n a pol jopr ivreda prouzrokovala je s m a n j e n j e bioraznolikosti, ubijanje ivota u zemlji, koj im inae zdrava zemlja buja, te je t i m e unitena sposobnost zemlje da dalje proizvodi hranu bez sve veeg i veeg unosa sintetikih kemijskih gnojiva, pesticida i ostalog. Jasno, tako se smanji la i kvaliteta hrane koju konzumiramo. Poljoprivrednicima koritenje kemijskih gnojiva nije bilo nita novo. Stoljeima su se koristili razni pripravci, kao to su kameni fosfati, g u a n o (izmet imia i nekih ptica), morska trava i td. M e u t i m ove tvari su prirodne, a prirodni ekosustavi imaju ugraeni mehanizam kako da se nose sa tvarima koje sami proizvedu. Nove kemikalije su tvorevine ovjeka, uglavnom ekstremno koncentrirane prirodne kemikali je ili potpuno sintetske tvari. Prirodni ekosustavi se s ovim tvar ima ne m o g u nositi. Velike ekoloke tete su uinjene, a u veem djelu svijeta ova praksa se nastavlja.

Istovremeno s naj jaim globaln im irenjem "zelene revolucije", zagovornici zdravog ivotnog stila poeli su traiti bolje naine uzgoja hrane. Pogled u prolost o m o g u i o im je da posude i usvoje znanja i tehnike iz razdoblja prije sintetskih kemikali ja. Nali su poljoprivredne tehnike p o m o u kojih je m o g u e g o d i n a m a uzgajati kvalitetnu hranu na istoj parceli s visokim prinosima bez iscrpljivanja t la. Kako ne bi ovisili o g l o b a l n o m tritu hrane koje proizvodi siromatvo, glad i unitavanje prirode, permakultura nas ui kako osigurati na m a l o m prostoru obilje hrane. Prije nego krenemo dalje, spomenimo neke druge vri jedne ekoloke pristupe u proizvodnj i hrane. Pokret koji je nastao kao tendencija da se izbjegnu negativne posljedice sintetike poljoprivrede, razvio se u pokret prema neemu to je ekoloki prihvatljivo - neemu to se ugrubo moe definirati kao odriva poljoprivreda.

Odriva poljoprivreda

Openito, odriva poljoprivreda je metoda proizvodnje hrane uz pomo zdrave zajednice bil jaka i zemlje bez upotrebe gnojiva i pesticida sintetskog porijekla. Odriva poljoprivreda dugorono poboljava kvalitetu tla i ini ga sve plodni j im iz godine u godinu. M e u t i m , na odrivu poljoprivredu ne smijemo gledati samo kao na tehnoloki postupak koji bi trebao zamijenit i postojeu praksu, ve kao na dio ireg drutvenog pokreta koji e poboljati kvalitetu ivota itavog drutva u soci jalnom, ekonomskom i ekolokom smislu.

27

Organska poljoprivreda

Termin "organsko povrtlarstvo" prvi se put pojavio u knjizi "Look to the Land" (Pogled prema zemlji), koju je napisao Lord Northbourne 1940. godine. Dvije godine kasnije objavl jeno je prvo izdanje knj ige "Organic Gardening a n d Framnig" (Organsko povrtlarstvo i poljoprivreda). M n o g i fundamentalni principi organske poljoprivrede stari su koliko i najstariji oblici poljoprivrede.

Jednostavno reeno, organska poljoprivreda (u Hrvatskoj se koristi termin "ekoloka poljoprivreda") je uzgoj hrane bez upotrebe sintetskih i umjetnih kemikalija. Zabranjeno je koritenje svih sintetskih gnojiva, pesticida, a nadgleda se i l i jeenje ivotinja. Podrazumijeva se izbjegavanje GMO-a. Unutar ove definicije postoji irok spektar poljoprivrednih metoda i tehnika.

Bitno je shvatiti da je termin "ekoloka ili organska poljoprivreda" vrlo irok i u stvari n a m malo govori o t o m e kako je hrana u stvari uzgojena. Da bi neka hrana bi la ekoloki uzgojena, m o r a bit i zadovol jen pravilnik o ekolokoj pol jopr ivredi. U pravi ln iku ete u g l a v n o m nai koja kemijska sredstva i tehnoloki postupci nisu dozvoljeni u ekolokoj poljoprivredi. injenica da neka hrana zadovoljava ovaj pravilnik manje n a m govori o t o m e da l i je hrana uzgojena u plasteniku/stakleniku, da li se zemlja ore ili prirodno odrava rahlom, u kojoj mjeri se koristi mehanizacija itd. U ekoloku poljoprivredu spadaju i metode kao to je hidroponija - uzgoj bil jaka u plastenicima bez zemlje, u u m j e t n o m medi ju pod umjetn im svjetlom i kontrol iranim kl imatskim uvjetima.

Kako se udal javamo od ovog ekstrema, poinje upotreba zemlje, ali jo uvijek se koristi m n o g o umjetnih materi jala. Na primjer, mnogi koriste plastine crne foli je kao mal, premda je maliranje pr irodnim pokrovima puno korisnije i efikasnije. Kako se kreemo dalje prema prirodni j im metodama poveava se koritenje organskih materi jala (slama, sijeno, lie...) te je na okoli ukupni utjecaj neke m e t o d e manj i . Na potpuno suprotnoj strani nalaze se metode uzgoja hrane koje potpuno nadilaze oranje t la, gnojenje i plijevljenje, kao to je primjerice metoda Masanobu Fukuoke iz Japana.

Biodinamika

Biodinamika je poljoprivredna metoda koju je razvio austrijski znanstvenik-filozof Rudolf Steiner ( 1 8 6 1 - 1 9 2 5 ) . Steiner je 1924. godine odrao niz od osam lekcija poljskim poljoprivrednicima u blizini Wroclawa. Ovih osam lekcija, zajedno sa dodatn ih etiri, objavljeno je pod naslovom "Duhovni temelj i za obnovu pol joprivrede". Steiner je vjerovao da zemlja kao supstanca sadri esenciju ivota i da je treba tretirati raznim preparat ima da bi se obogati la ivotna snaga i pobudila mikrobioloka aktivnost te da bi se stvorili idealni uvjeti za rast bil jaka.

Biodinamika promovira ideju o samoodrivosti u smislu proizvodnje vlastitog

28

sjemena, gnoj iva, pripravaka i hrane. Obuhvaa povrtnjake, oranice, vonjake, jezera, u m e i panjake. Speci f ino za b i o d i n a m i k u je kor itenje devet pripravaka, koji se pripremaju na poseban, ponekad ak mistificirajui nain. Pripravci su mineralnog, bil jnog i ivotinjskog porijekla, najee fermentirani, a primjenjuju se u m a l i m kol iinama na kompost, ivotinjsko gnojivo, zemlju ili direktno na biljke. Osim pripravaka u biodinamici vanu ulogu zauzimaju tehnike kompost i ranja, mal iranja, mijeanja kultura i druge organske tehnike. U biodinamici se uzima u obzir i utjecaj planetarnih i kozmikih sila na rast bil jaka. Mjeseevi i astroloki ciklusi imaju kl junu ulogu pri vremenskom rasporedu sadnje. Biodinamika koketira s mist inim te pokuava nai ravnoteu izmeu fizikog i metafizikog aspekta.

Prirodna poljoprivreda (Nature farming)

Prirodno poljodjelstvo je slino biodinamici u t o m e to se takoer bazira na upotrebi pripravaka. Najvaniji pripravak je miks mikroorganizama koji aktiviraju kljune mikrobioloke procese vezane za zemlju i rast bil jaka. Naglasak je na azijskoj filozofiji prema kojoj ovjek ui od prirode. Utemelj itel j ove metode je Mokichi Okida ( 1 8 8 2 - 1 9 5 0 ) , japanski f i lozof koji se prvi na t o m podruju zauzimao za izbjegavanje kemikali ja u poljoprivredi.

Biointenzivna poljoprivreda

Ova metoda takoer je poznata pod i m e n o m "francuska intenzivna m e t o d a " . Razvio ju je A l a n Chadwick ( 1 9 0 9 - 1 9 8 0 ) , a smatra se kriancem izmeu biodinamike i intenzivne komercijalne poljoprivrede koja se koristila 1900-te u okolici Pariza. Ova metoda bazira se na gusto zasaenim dvostruko prekopanim visokim gredicama, kompostiranju i mi jeanim kulturama. Ova metoda daje dva do deset puta vee urode po jedinici povrine u odnosu na klasinu poljoprivredu, pr i tom koristei samo jednu treinu do jednu desetinu vode. John Jeavons, zagovornik ove metode, napisao je nekoliko knjiga o ovoj metodi, ukljuujui i popularnu knjigu How to Grow M o r e Vegetables A n d Fruits, Nuts, Berries, Grains, & Other Crops T h a n You Ever T h o u g h t Possible on Less Land T h a n You Can Imagine.

Miroljubiva zemljoradnja

Pokret prisutan najvidljivije u Njemakoj. Karakteristian mu je miroljubiv odnos prema ivotinjama. Na ivotinje se gleda kao na prijatelje koje se ne iskoritava ili ubija. Dapae, ne koriste se kao gnojiva niti stajski gnoj . T lo se obrauje kroz dvije godine, a treu godinu se o d m a r a te se ivot u njemu obnavl ja.

29

umski vrtovi

ume su ljude tisuljeima opskrbljivale h r a n o m , odjeom, ljekovitim bil jem i zaklonom. T i jekom 1960-ih, Robert Hart je u okolici Shropshirea (Engleska) poeo eksperimentirati sa kreiranjem potpuno integriranih uma i umskih vrtova. Trideset godina kasnije, njegov umski vrt, veliine samo 5 0 0 m 2 , postao je svjetski poznat model na kojem se bazira umska poljoprivreda. Kreiranje umskih vrtova bazira se na uspostavi sedmeroslojne vegetacije, a biljke su odabrane tako da imaju najmanje jednu praktinu primjenu. Tu spadaju hrana, ljekovito bilje, boje, vlakna, ulja, privlaenje poeljnih kukaca i ivotinja, odbijanje nepoeljnih kukaca i ivotinja, fiksiranje i akumul iranje hranjivih tvari u t lu , mal, stelja i drvo za ogrjev. umski vrt se sastoji od sedam slojeva:

1. kronja (visoko drvee) 2. nisko drvee (npr. patuljaste voke, oraasti plodovi) 3. grmlje (drvenaste biljke kao npr. kupine) 4. zeljaste biljke (trajnice) 5. vertikalne biljke (biljke penjaice) 6. pokrovni sloj (puzavci ne vii od 15 c m ) 7. rizosfera (korijenjaste biljke)

Hart je objavio detalje o svojim eksperimentima u kratkom priruniku The Forest Garden (umski vrt). Kasnije je od tog prirunika nastala detaljna knjiga Forest G a r d e n i n g : Cul t ivat ing an Edible Landscape (umsko vrt larstvo: kult iviranje jestivog krajol ika). Ova m e t o d a postala je vrlo rairena m e u p o k l o n i c i m a p e r m a k u l t u r e . Z a t o nas ne t r e b a u d i t i to p r e m d a se i u permakulturi koriste vrtovi s jasnim i odi jel jenim gredicama, puno vie se cijene umasti vrtovi koji izgledaju pomalo divljasto, pomalo dunglasto.

Sinergijska poljoprivreda

U per iodu od gotovo 40 godina, Emilia Hazelip je razvila metodu uzgoja ljekovitog bilja i povra koju je nazvala sinergijska poljoprivreda, lako se u poetku svog rada oslanjala na metode Fukuoke, Bonfilsa i Ruth Stout, njezina metoda je kroz eksperimentiranje evoluirala u sasvim novi princip koji ima potenci jalnu vrijednost u komerci jalnoj proizvodnji povra i l jekovitog bil ja. M e t o d a Emilie Hazelip bazira se na poticanju i kreiranju tzv. "divl jeg t l a " . Njezini vrtovi svjesno su dizajnirani tako da potpomau razvoj dinaminog ivota u t lu . Kako sama kae: "Ja istinski vjerujem da dok ne uspostavimo mir sa z e m l j o m , n e e m o moi uspostaviti nit i mir iznad povrine t la. Dokle g o d opravdavamo iskoritavanje bilo kojeg ivog organizma, ostat emo paraziti, troei vie nego to doprinosimo...".

30

Dok se Fukuokina metoda uglavnom bavi vonjacima i uzgojem itarica, fokus ove metode je uzgoj povra i l jekovitog bil ja. Cilj je stvoriti profitabilne povrtnjake uz min imalno ulaganje energije, a da se pritom ne razori ivot u t lu . Hazelip je praktinost svoje metode dokazala u najmanje tri razliite drave, pritom uzdravajui obitelj prodajom povra koje je uzgojila. Sama metoda se temelji na visokim gredicama koje se, nakon to se prve godine pripreme za sjetvu, vie nikad ne prekopavaju (niti duboko niti pl itko). Umjesto kopanja t lo se odrava rahl im i redovit im obi ln im mal i ranjem te zelenom g n o j i d b o m . Hazelip nikad ne doputa da njene gredice budu prazne jer to dovodi do sabi janja t la - one su k o n s t a n t n o zasaene, bilo jestivim k u l t u r a m a bilo pokrovom za zelenu gnoj idbu. O n o to je revolucionarno kod ove metode je otkr ie da je oranje u stvari g lavni krivac za osiromaenje t la , suprotno uvrijeenom miljenju da su biljke te koje iscrpe t lo. U sinergijskoj poljoprivredi ne koriste se gnojiva. Kompost se koristi samo za presadnice. Obrazloenje za ovakvu praksu je to to dodavanje gnojiva remeti cikluse bakterija koje su kljune za ivot t la. Umjesto da gnoji t lo, Hazelip radije potie prirodnu plodnost tla i uistinu, njezine gredice iz godine u godinu su sve plodnije.

Fukuoka metoda

Japanski znanstvenik-filozof-poljoprivrednik Masanobu Fukuoka roen je 1914. godine u m a l o m selu na otoku Shikoku na jugu Japana. Kao mikrobiolog, radio je kao znanstvenik na pitanj ima t la, a specijalizirao se za biljnu patologi ju. U doba kada je navrio 25 godina ivota, poeo je preispitivati sebe i imati dvojbe o " u d i m a moderne poljoprivrede". Dao je otkaz i vratio se na oevu farmu na otoku Shikoku. Tu je poeo s eksperimentiranjem i razvijanjem vlastite metode. Kroz 30 godina razvio je vlastitu metodu "neinjenja" u poljoprivredi, gdje je polako iz godine u godine ostavljao sve vie samoj prirodi i pr irodnim p r o c e s i m a da r a d e za n j e g a . Bez o k o p a v a n j a z e m l j e , b i l o g n o j i v a i kompostiranja, plijevljenja korova i dodavanja pripravaka, Fukuoka je proizvodio hranu sa prinosima jednakima, pa i veima od prinosa u konvencionalnoj poljoprivredi.

Njegova metoda se bazira na usporednom uzgoju itarica - rie i jema zajedno sa bijelom djetel inom. Budui da je djetelina leguminoza ona obogauje tlo duikom. Osim toga Fukuoka sije slijedeu generaciju itarica u polje na kojem prethodna generacija jo raste. To na primjer znai, da se ria sije u polje jema koji jo nije sasvim zreo. Tek kada mladice rie izbiju iz zemlje, anje se jeam. Na taj nain polje nikada ne ostaje prazno i na taj nain nema anse da se zemlja sabije i stvrdne. Sva slama od jema vraa se na polje te tako dodatno titi zemlju od isuivanja i sabijanja. Slama pogoduje formiranju stabilnog sloja humusa, koji je temelj plodnosti t la. Osim toga slama zajedno

31

s bi jelom djetel inom sainjava pokrov koji ne dozvoljava korovu da se probije. Osim u uzgoju itarica, Fukuoka je velike uspjehe postigao u voarstvu,

posebice uzgoju citrusa.

32

Praktini savjeti za stvaranje permakulturnog vrta Za permakulturu bi se najbolje mogla primijeniti stara izreka: "ivi kao da ti je sutra zadnji d a n , ali obrauj zemlju kao da e ivjeti zauvijek" (Whitefield, 2 0 0 4 : 225). U konvencionalnoj poljoprivredi plodnost tla odreuje se unosom kemijskim sastojaka. U permakulturi ne odreujemo plodnost tla tako da ga unitavamo kemikal i jama. Na plodnost ili kvalitetu tla utjee m n o g o faktora:

Dubina tla je vana zato to u dubljoj zemlji biljke lake rastu. U pl i tkom t lu vrlo brzo e nestati hranjivi sastojci i voda.

Struktura tla znai kako su dijelovi t la meusobno povezani. Pore u tlu stvaraju mree linija koje osiguravaju biljci vodu, hranjive sastojke i zrak.

Prozranost tla je vana jer tlo treba disati. Zrak treba i ivotu u t lu, neovisno govorimo li o mikroorganizmima, gl istama ili neemu treem. Propusnost tla je povezana sa prozranou. Plodna zemlja ima dobru strukturu na povrini da voda prolazi kroz pore, i dobru strukturu ispod da voda dalje prolazi.

Kapacitet za zadravanje vode ne treba brkati s d o b r o m propusnou vode. Jednostavno, plodno tlo treba biti kao spuva - upiti vodu i polako je t o k o m dueg vremena otputati za biljke. Ukoliko voda odlazi prebrzo, biljke e patit i. T o m e e doprinijeti i stalni gubitak vode koje biljke imaju kroz listove.

Temperatura je povezana sa zadravanjem vode. Tlo koje slabo proputa vodu trebati e vie vremena da se ugrije na proljee.

Sadraj hranjivih elemenata di jel imo u dvije grupe: a) Ugljik, vodik i kisik su potrebni u velikim kol iinama i dolaze od C 0 2 u

zraku, od vode, od biljaka i organskih materi jala b) Mineralni hranjivi sastojci, premda ih treba manje, takoer su vani, a

radi se o duiku, fosforu, kaliju i drugim e lement ima. Kapacitet za zadravanje hranjivih elemenata znai injenicu da plodno

tlo kao i vodu ima dovoljno snage zadrati hranjive elemente. Kiselost i lunatost t la. Ako n a m je t lo pHO, znai da je ekstremno kiselo,

a ako je p H 1 4 , onda je ekstremno lunato. Neutralnu vrijednost i m a m o kod p H 7 .

Stabilnost oznaava dobro plodno tlo koje odolijeva eroziji, jer voda ne ispire zemlju.

33

U g r u b o reeno, najee spominjemo tri vrste t la: pjeskovito, ilovasto i glinasto. Ova klasifikacija bazira se na veliini estica mineralne komponente t la. Pjeskovito, ilovasto i glinasto t lo u stvari imaju isti mineralni sastav, ali se razlikuju u veliini estica, pa tako pjeskovito t lo ima najkrupnije estice a glinasto najfinije. Dosta je nevjerojatna injenica da je glina u stvari tvar koja se sastoji od vrlo f inih mineralnih estica. Ilovasto tlo je po veliini estica negdje izmeu pijeska i gl ine.

Drugu k o m p o n e n t u tla sainjava organski materi jal u t lu. To se najvie odnosi na humus. to i m a m o vie humusa, biti e i nae t lo kvalitetnije. Humus se najee nalazi u povrinskom sloju zemlje, a sastoji se od celuloznih vlakana i drugih organskih tvari koje se konstantno raspadaju. U tablici to slijedi moemo vidjeti karakteristike faktora koji utjeu na plodnost t la za svaku od t ih vrsta.

Karakter ist ike tla

P j e s k o v i t o I l o v a s t o G l i n a s t o

S t r u k t u r a M a n j e v a n a u p j e s k o v i t i m t l i m a . N e m a z b i j e n o s t i .

T r e b a s t r u k t u r u , a l i s e n e s t v a r a j u g r u m e n i . S k l o n a z b i j e n o s t i .

T r e b a s t r u k t u r u . G l i n a s t i d i j e l o v i t e n d i r a j u s t v a r a n j u g r u m e n a z e m l j e . S k l o n a z b i j e n o s t i .

P r o z r a n o s t V r l o d o b r a , z n a b i t i p r e t j e r a n a .

V r l o l o a b e z d o b r e s t r u k t u r e .

L o a b e z d o b r e s t r u k t u r e .

P r o p u s n o s t V r l o p r o p u s n o , d r e n a a o b i n o d o b r a .

V r l o l o e b e z d o b r e s t r u k t u r e . J a k o s k l o n o b l o k i r a n j u v o d e .

L o e b e z d o b r e s t r u k t u r e . D r e n a a s p o r a .

Z a d r a v a n j e v o d e O b i n o l o e . S k l o n o s u i .

P r e t j e r a n o . P r o b l e m n a t o p l j i v a n j a .

D o b r o .

T e m p e r a t u r a B r z o se u g r i j e u p r o l j e e .

S p o r o se u g r i j e u p r o l j e e .

S p o r o s e u g r i j e u p r o l j e e .

S a d r a j h r a n j i v i h e l e m e n a t a

L o . L o . M o e b i t i v i s o k , o v i s i o v r s t i g l i n e .

Z a d r a v a n j e h r a n j i v i h e l e m e n a t a

N e m a . P r o b l e m

z a d r a v a n j a v l a g e . N e m a . D o b r o z a d r a v a

v l a g u .

p H O b i n o k i s e l o . O v i s i . O b i n o l u n a t o .

S t a b i l n o s t F i n o p j e s k o v i t o s k l o n o e r o z i j i , k r u p n o p j e s k o v i t o m a n j e .

S k l o n o e r o z i j i . O t p o r n o e r o z i j i s a m o a k o j e d o b r o s t r u k t u r i r a n o .

Izvor: W h i t e f i e l d , P . ( 2 0 0 4 ) T h e Earth Care M a n u a l , East M e o n : P e r m a n e n t Publ icat ions: 4 1 .

U svakom t lu ima malo od svo troje. Vano je da svako tlo ima gline, jer ona vee hranjive elemente. No, mnogi od nas znaju kako je teko raditi sa

34

pretjerano glinastim t l o m . Glina esto varira od ljepljive navlaene mase do gotovo pa tvrdih cementnoidnih blokova. No, ukoliko stvorimo dobru strukturu, glina moe biti najzahvalnije t lo. M n o g i vrtlari i vrtlarke preferiraju pjeskovito t lo, jer se s nj im lako radi. Stoga ga se i zove lakim t l o m , nasuprot tekim t l ima kako nazivamo ilovasta i glinasta t la. No, pjeskovito t la imaju problem gubitka i vode i hranjivih elemenata. O n a m o g u biti vrlo plodna, ali bez dovoljne koliine gl ine u sebi, s nj ima je teko raditi i sklona su looj strukturi. T lo koje je dobra kombinaci je svog troje te okuplja prednosti svake varijacije t la, a umanjuje nedostatke je t lo kojem teimo (Whitefield, 2 0 0 4 ) .

Testiranje naeg tla m o e m o provesti jednostavnim postupkom. Iz dijela vrta koji nas zanima uzmemo aku zemlje te ju oistimo od kamenia, korijena ili druge neistruljene organske materi je. Tu zemlju navlaimo i gnjeimo dok ne stvorimo lopticu. Z a t i m prat imo slijed naih odgovora:

35

36

kompostite s kalifornijskim glistama koje e n a m proizvesti visoko kvalitetan humus. U jednom leglu kada ga rasprostremo na 2 m2 i m a m o 100000 glista u razliitim razvojnim stadi j ima. Razlikujemo je od uobiajene kine gliste po izrazitom crvenom tijelu i utom ispruganom repicu. Premda su i one manje aktivne t i jekom zime, kalifornijske gliste bolje podnose hladnou pa su dulje akt ivne, bre se razmnoavaju i ne smeta im gustoa u stanitu. Jedna kalifornijska glista u jednom d a n u proizvede humusa kolika je njena teina. Jedno leglo je u stanju godinje preraditi 8 0 0 - 1 0 0 0 kg organskog materi jala, pri emu dobi jemo 4 0 0 - 6 0 0 litara istog humusa. Podloga za kompostite sa g l is tama treba bit i v o d o p r o p u s n o pa je najbol j i m a t e r i j a l netkani teksti l (geotekstil). Geotekstil p o d u p r e m o drvenim koliima, najbolje na 40 cm visine tako da nastane "bazen" za gliste. Na dno geotekstila stavimo karton.

Kompostite sa gl istama nije dobro staviti na mjesto gdje cijeli dan pii sunce, a niti na mjesto gdje se osjea podrhtavanje tla (npr. u blizini ceste), jer su gliste na to vrlo osjetljive. T o k o m ljeta kompostite ne smije ostati presuho, jer bi gliste mogle uginut i . Tada je dobro, posebno ako neemo dui period n a d g l e d a t i kompost i te, prekrit i ga nav laenim k a r t o n o m . Najvani je za kompostite je da bude dovoljno vlano, ali ne natopl jeno vodom, da ima pH vrijednost to blie neutra lnom te da ga t o k o m ekstremnih temperaturalnih vremenskih uvjeta tit imo debl j im slojem na vrhu. Sloj koj im poinjemo hraniti gliste mora dobro zadravati vlagu i dozvoljavati prolazak zraka. Stoga koristimo stajnjak s veim udjelom slame, staru s lamu, poluzreo k o m post, suhu travu ili neki drugi materi jal b o g a t celulozom. Openito je za hranjenje glista najbolje koristiti zreli stajnjak, vrtni korov, otkos, lie, mokri karton, papir i slino. Stajnjak ne bi smio biti svjei, jer bi gliste mogle uginut i . Isto vrijedi i za korov, travu i lie. Ako ih i dodajemo svjee, treba ih b a l a n s i r a t i s a s u h i m m a t e r i j a l i m a . M o e m o dodavati i sav zeleni otpad iz kuhinje, osim otpatke voki koje se jako prae pesticidima (narane, l imuni...), dijelove otrovnih bil jaka (oleander...) te ostatke od jako zainjene hrane.

U g l a v n o m , v r i j e d i is to k a o i za u o b i a j e n o k o m p o s t i r a n j e . H u m u s dobi jemo na d n u kompostita i t a m n o smee ili crne je boje, vad imo ga runo, a gliste sele u gornje dijelove gdje ima h r a n e . N a j b o l j e je to r a d i t i u r a n o proljee ili kasnu jesen. Ovisno o veliini kompostita prvi humus vadimo nakon godinu do dvije godine (Mandek, 2003).

Permakultura u uzgoju hrane daje Vaenje humusa

3 7

Upozorenje: visok sastav organskih tvari u mineralnoj zemlji moe utjecati na osjete koje ona prua, inei i lovau m a n j e l jeplj ivom i pijesak manje muljevit im. Visoki sastav vapna moe imati isti utjecaj.

Poboljavanjem organskog sloja t la, poboljavamo i sve ostale karakteristike. 80% mikroba ivi u gornjih 5% tla. U prosjeku n a m treba svega 3,5cm organskog sloja.

Za tlo su n a m vani mikroorganizmi (bakterije, gljive, alge i protozoe), jer razgrauju organski mater i ja l u h u m u s , os iguravaju b i l jkama m i n e r a l n e elemente, proizvode tzv. ljepilo koje dri zemlju skupa, i sprjeavaju nastanak patogena. Najaktivniji su nekih tri mi l imetara od korijena biljke prema dolje.

Gliste ili gujavice su nai najbolj i vrtni prijatelj i. Najljepe im je ljakati u t lu koje ima pH vrijednost veu od 5. M o r a m o im osigurati stalni dotok organskog materijala koj im se hrane i vuku dublje u t lo. Gliste su puno brojnije u organskim vrtovima, jer ih kemikali je ubijaju, ali vano je znati kako ih se jo vie ubija preoravanjem i prevrtanjem zemlje (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Vrlo je korisno napraviti

prednost m e t o d a m a kojima se postiu visoki prinosi s min imaln im ulaganjem energije i resursa (Fukuoka metoda, umski vrtovi, sinergijska poljoprivreda, itd.). Dakle, u permakul turnom vrtu prakt iciramo:

I. Nekopanje ili "vrtove bez motike" Najei razlog koji se navodi za oranje je borba protiv korova i zbijenosti t la. I to je svakome tko je makar malo radio u vrtu dovoljno dobar razlog. Ipak, i korov i zbi jenost t la se m o g u sprijeiti i pr i jatel jski j im m e t o d a m a , p o p u t maliranja i zelenom gnoj idbom, a ne smijemo zaboraviti koliko oranje unitava gujavice koje su n a m iznimno vane, upravo jer " o r u " umjesto nas. Organski materi jal koji d o d a j e m o t lu preuzimaju gujavice i odnose u dublje slojeve t la . Ako je zemlja zaista tvrda proces e ii sporo i dobro ga ja ubrzati zelenom gnoj idbom, bi l jkama koje imaju duboko korijenje kao to je djetelina ili ra. U permakulturi se naglaava korist i prednosti neokopavanja vrta, posebno se izbjegava d u b o k o oranje. Za to se navode bar dva razloga: prvi koji istie kako je potrebno puno energije za dii 7 0 0 0 tona zemlje koliko u prosjeku iskopamo po jednom hektaru, te drugi koji istie kako t i m e naruavamo prirodnu plodnost t la. Naruavamo strukturu t la, mikroorganizme i gujavice vane za kvalitetu ivota u t l u , te ostavl jamo t lo otvoreno ime se olakava erozija i gubi tak najkvalitetnijeg dijela t la. Naravno, tu se ne radi o svetom pravilu kojeg nikada ne smijemo kriti. Permakultura ne smije biti d o g m a , ve niz praktinih metoda i tehnika za odriviji nain ivota. Dakle, ako i m a m o mogunost ne kopati , tada n a m permakultura savjetuje da tako i uin imo. Zaoravamo u zelenoj gnoj idbi ako se radi o bi l jkama koje imaju dubok korijen. Ponekad emo na izrazito k o m p a k t n i m i tekim t la, te u situaci jama kada viegodinje livade elimo pretvoriti u plodne vrtove biti pr imorani za prvu sadnju jednom prekopati zemlju. Na primjer, postoje biljke koje e sigurno teko rasti u k o m p a k t n i m t l ima, kao to je primjerice mrkva. Ali nakon uspostavljanja odrivog sustava, kopanje je gubitak vremena, energije i kvalitete t la. Ukoliko i odluimo preorati zemlju t r e b a m o paziti kako na tekim t l ima to nije dobro raditi kada je povrina mokra ili za vri jeme mrazeva.

Logina posljedica nekopanja je orijentiranost na stvaranje trajnih sustava oko koj ih i m a m o m a n j e posla. U istraivanju Colorado State University i saveznog Agricultural Research Servicea nakon 12 godina prouavanja prinosa dobil i su rezultate kako poljoprivreda bez oranja donosi vee prinose, poveava bioraznolikost i smanjuje eroziju t la. S obzirom da je u vrtu bez motike najvanija pr iprema, utedi se 1 1,3% od ukupne energije rada u vrtu, ali fosilnih goriva se utedi ak 8 8 , 5 % (Whitefield, 2 0 0 4 ) , a z n a m o koliko je to danas vano.

II. Maliranje M a l je bi lo koj i m a t e r i j a l k o j i m p r e k r i v a m o t l o . Kako je ve reeno, u permakulturi emo preferirati maliranje organskim materi jal ima, a ne t a m n i m

38

plastinim fo l i jama koje ukoliko i jesu u nekim sluajevima razgradive, ne hrane i obogauju t lo. Mal se koristi jer: sprjeava rast korova, uva vlanost t la, pospjeuje bioloke aktivnosti u t lu i obogauje tlo. T i m e odrivom m e t o d o m i n i m o n e p o t r e b n i m koritenje herbicida i ostal ih sintetikih proizvoda te smanjujemo koliine vode potrebne za na vrt. A k o i k o p a m o zemlju, uvijek ju je dobro imati pokrivenu, odnosno maliranu, jer je t ime vie titimo. Mal i ramo u nekoliko slojeva, a kao prvi pokrov esto stavljamo karton ili stare novine koje su otisnute po mogunost i u crno-bijeloj tehnici. Druge boje m o g u biti otrovne, posebno crvena, ali ako je ima u m a n j i m kol iinama nee se nita loe dogodit i . Novine se trebaju preklapati 20 c m , a deblj ina im treba biti 15-20 l istova. Sigurno e se poveati broj gujav ica d o d a v a n j e m organskog materijala t lu. Dobro je malirat i , jer to gujavicama prua dodatnu zatitu od iznenadnog mraza ili prehladnog vremena. Dobro je i malirati prije zime kako bi titili t lo od tekog smrzavanja, erozije i kako bi stvorili topli d o m gujavicama. Na proljee je dobro maknut i mal kako bi se zemlja dovoljno ugrijala. Ljetno maliranje je dobro raditi na vlanom ili m o k r o m t lu, jer blage ljetne kie e se za vrijeme sparnih dana teko probiti kroz debeli sloj mala do naih bil jaka. Kao i kod drugih rjeenja i ovdje ne robujemo d o g m a m a . Maliranje moe uzrokovati problem s odvodnjom vode ukoliko padne previe kie. Tada se poveava i mogunost za gljivina oboljenja. Kako god ga koristili i od kojih god materi jala dobro je ostaviti prostor oko korijena biljke slobodnim da zrak moe cirkulirati. Neki niti ne savjetuju direktno sijanje u t lo sjemenjem, jer je mal ponekad dobro sklonite za pueve, voluharice i druge ivotinjice koj ima mlade biljke predstavljaju slastan zalogaj, a nisu se u mogunosti obranit i .

Voluharice su este u vrtovima za koje se ne brinemo. M n o g i tada predlau micanje na oko t jedan dva u proljee kako bi se tlo bre zagrijalo i kako bi se sprijeilo gomilanje pueva. U kontekstu pokrivenosti tla nije sluajno da je simbol permakulture stablo, jer n a m trajnice osiguravaju najbolju pokrivenost t la. Saenjem trajnica najvie suraujemo s pr i rodom.

39

III. Raznol ikost Raznolikost se smatra samim srcem permakulture. Uei od prirode z n a m o kako e na sustav biti zdraviji, produktivnij i i odriviji ukoliko je utemeljen na principima raznolikosti. Kod raznolikosti u permakultur i naglaavamo etiri aspekta:

a) Raznolikost vrsta kao usmjerenje prema sadnji vie kultura zajedno, a ne m o n o k u l t u r n o j sadnj i , to je t e n d e n c i j a u k o n v e n c i o n a l n o j pol jopr ivredi . Polikulture je tee imati na vel ikim, intenzivnim polj ima koja zahtijevaju rad teke mehanizacije. Alelopati ja je svaki proces gdje biljke utjeu jedna na drugu kemijskim procesima. Zajedno sadimo biljke koje imaju povoljan uinak jedna na d r u g u ili se m e u s o b n o tite. To n a m osigurava vee prinose, bol je iskoritavanje prostora, bolji rast, a r o m u i okus bil jaka zbog m e u s o b n o g djelovanja jednih na druge, kao i manju izloenost bolestima i nametnic ima, jer tite jedna d r u g u . Miguel Altieri je radio po ci jelom svijetu eksperimente usporeujui prinose monokulturnih i pol ikulturnih nasada. Dobio je ne samo

Odlian primjer maliranog vrta s mijeanim kulturama Blanke Motik - Pua pored Zagreba

vee prinose u mijeanim nasadima, ve su se prinosi poveavali s veim brojem zasaenih kultura. Oznaio je taj odnos kao Land Equivalent Ratio to je podruje potrebno monokultur i da dobi je istu koliinu hrane po hektaru kao i polikultura. Naravno, ovdje je potrebno naglasiti kako mijeana sadnja zahtijeva dobar dizajn i poznavanja meusobnih odnosa izmeu bil jaka.

b) G e n e t s k a raznol ikost k a o s a e n j e vie v a r i j a c i j a iste vrste i m e

40

poveavamo genetsku raznolikost. Smanjivanje genetske razliitosti bil jaka moemo pratiti od pojave zelene revolucije. Posljednjih godina glavna opasnost dolazi od biotehnolokog sektora i t iranije G M O - a . Z a t o n a m je danas iznimno vano uvati razliite varijacije iste kulture. Danas postoje tzv. genetske banke koje uvaju velik broj raznih kultura i bioraznolikost. No, premda je korisno takvo ouvanje vrsta, jasno n a m je kako je najbolj i nain uvanja genetske raznolikosti praksa, odnosno sadnja u naim vrtovima, ime sjeme izlazi iz muzejsko-sterilnih uvjeta i postaje dio ivog svijeta.

Drave takoer oteavaju genetsku raznolikost strogim i skupim pravil ima za registriranje novih sorti. T a k o na primjer, u Britaniji je potrebno izdvojiti 7 0 0 0 funt i ako hoete registrirati bolju i rodni ju vari jantu odreene kulture, dok je u Francuskoj etiri puta skuplje (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Pravila EU-a nalau da ne smijete legalno prodavati svoje sjeme ukoliko nije slubeno registrirano. Takav odnos obeshrabruje mnoge. Zato je puno bolje i Ijudskije kada sami sakupl jamo sjeme i stvaramo tzv. banke sjemena na otvorenom. Razmjenjujui sjeme sa d r u g i m l judima irimo i svoju vlastitu zbirku. Lijep primjer iz Hrvatske moemo vidjeti kroz rad udruge Rustica koja skuplja sjeme iz svih dijelova Hrvatske te slui kao prostor razmjene vri jednih sakupljaa i sakupljaica. Najljepe je to se sjeme razmjenjuje besplatno, a jedino je pravilo da se dio vlastitog sjemena kojeg smo sakupili nakon sezone, vrati u zbirku kako bi se stvorio dovoljno veliki f o n d za nove organske vrtlare i vrtlarke.

c) Ekoloka raznolikost koja se odnosi na ukupan broj razliitih bil jnih i ivotinjskih vrsta koje su dio naeg sustava. Iz poglavlja o ekolokom otisku vidjeli s m o kol iko se unitava bioraznol ikost nae planete. Ljudi sve vie unitavaju bi l jne i ivotinjske vrste, a t i m e naruavaju i stabi lnost naih ekosustava.

d) Kulturna raznolikost koja se odnosi na bogatstvo naih kultura i ukljuuje soci jalni ili drutveni aspekt raznol ikost i , to je t a k o e r nae bogatstvo. Permakultura ne trpi rasizam, ba kao i ni priroda.

Kao p o m o pri stvaranju raznolikih vrtova n u d i m o vam tabl icu dobrih i loih susjeda. Korist i te ovu t a b l i c u pri d iza jn i ran ju vrtova sa mjeov i t im kulturama.

DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI LOSI SUSJEDI

v r t n e p a r o g e r a n a s a l a t a , s a l a t a u g l a v i c a m a , k o p a r l u k

m l a d a s a l a t a v r t n e p a r o g e , c r n i k o r i j e n , k o p a r , n i s k i g r a h , r a j i c a , r a b a r b a r a , r a d i , c i k l a , a n i s

p e r i n

b l i t v a m r k v a , n i s k i g r a h , r a d i , r o t k v a , k u p u s n j a e

t i k v i c e - c u k e t e , t i k v a l u k , v i s o k i g r a h , d r a g o l j u b , k u k u r u z , c i k l a

41

DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI LOSI SUSJEDI

c i k o r i