Upload
vothu
View
212
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Malo j e ko j i o d n a š i h a r h i t e k a t a s t a r i j e generac i j e doživio t a k o raz l ič i te oc j ene svoga dje la k a o a r h i t e k t H u g o E h r l i c h . S v o j e d o b n o p o j a m u zagreb a č k i m g r a đ a n s k i m k r u g o v i m a , a r h i t e k t ko j i je d a o p e č a t ci jeloj j e d n o j e p o h i n a š e g g rad i t e l j s t va , k a s n i j e z a b a č e n i n e g i r a n , E h r l i c h j e sve do d a n a s o s t a o s p o r n a po j ava , k o j a p r e d n a s p o s t a v l j a oz-b i l j an z a d a t a k k r i t i č k o - z n a n s t v e n e r eva lo r i zac i j e c j e l o k u p n o g svoga djela . N e m a s u m n j e d a j e p r i t o m n u ž n o o d b a c i t i n e k e u v r i j e ž e n e i k r a j n j e jedn o s t r a n e k r i t e r i j e ko j i j o š uv i j ek o p a s n o s a p i n j u jed a n dio n a š e a r h i t e k t o n s k e k r i t i k e . Čes to se, n a i m e , z a b o r a v l j a da su m n o g e o c j e n e o n a š o j s t a r i j o j arh i t e k t u r i — u či ju se i s p r a v n o s t d o n e d a v n a n i j e smje lo p o s u m n j a t i — p r i j e p r o i z v o d p o s e b n i h okoln o s t i n a s t a l i h n a g l o m s m j e n o m g e n e r a c i j a pos l i j e p r v o g a sv je t skog r a t a i b u č n i m n a s t u p o m a rh i t ek t o n s k e a v a n g a r d e , te o p ć e n i t o p r o m j e n o m shvaćan ja s a m o g po loža j a i funkc i j e a r h i t e k t u r e u d r u š tvu, nego š to se o s l an j a ju n a t r i j e z n e i p r o v j e r e n e k r i t i č k o - z n a n s t v e n e ana l ize . P r i h v a t i m o li čes to ist i c a n u tezu da svako d o b a i m a p r a v o n e s a m o n a v l a s t i t u a r h i t e k t u r u , n e g o i n a v las t i t i o d n o s p r e m a a r h i t e k t o n s k o j b a š t i n i , t r e b a se i p a k p r i s j e t i t i d a isp r a v n a k r i t i č k a p r o c j e n a n e k e p o j a v e u p r o š l o s t i p r e t p o s t a v l j a š i r o k o s a g l e d a v a n j e sv ih o k o l n o s t i u n u t a r k o j i h se o n a j av l j a i d o v o đ e n j e te p o j a v e u re lac i j e n e s a m o s n a š i m d o b o m , nego , š t o mi se čini j o š i važn i j im, 1 s o n i m k o j e j o j j e p r e t h o d i lo. U s t a n o v i t o m smis lu , n a i m e , s v a k o se u m j e t n i č k o dje lo , p a p r e m a t o m e i a r h i t e k t o n s k o , m o ž e shva t i t i k a o o d g o v o r n a n e k i p r e t h o d n i izazov, b i lo da se on j av l j a n a raz in i s t i la ili n a r az in i r ješavan ja n e k o g p r a k t i č n o - t e h n i č k o g z a d a t k a , p a j e otud a p o z n a v a n j e p r a v e s u š t i n e t o g a izazova b i t n o i za I s p r a v n o t u m a č e n j e djela . Z a p o s t a v l j a n j e toga o d n o s a , š to čes to pro iz laz i iz o l a k o g i p a u š a l n o g s t a v a p r e m a s v e m u š to p r i p a d a p r o š l o s t i , b i lo je , a čes to j e j o š i d a n a s , izvor m n o g i h n e s p o r a z u m a , p o g r e š n i h t v rdn j i , p a i s t a n o v i t o g d u h o v n o g sljep i la za sve s u v r e m e n e o d g o v o r e n a p i t a n j a k o j a su p o l o ž e n a u d u b l j e s lo jeve v r e m e n a , a s a m i m t i m i l j u d s k e svi jes t i . S a m o se p o seb i r a z u m i j e da će te o p ć e n i t e n a p o m e n e n a ć i t e k d j e l o m i č n u pr i m j e n u u anal iz i k o n k r e t n o g a r h i t e k t o n s k o g o p u s a koj i j e p r e d m e t ovoga č l a n k a , i d a o n e više izražava ju n a m j e r u nego š to g a r a n t i r a j u r e z u l t a t ili upuću ju n a n e k i s t rog i m e t o d o l o š k i p o s t u p a k . I p a k , o n e n u ž n o u k a z u j u n a o d r e đ e n i p r i s t u p u k r i t i č k o m v r e d n o v a n j u E h r l i c h o v a djela , ko j i će se u g l a v n o m k r e t a t i u dva s m j e r a : u s m j e r u n a s t o j a n j a d a se djelo osvi je t l i u svojoj a u t o n o m n o s t i k a o izraz jedn o z n a č n e i neponov l j i ve s t v a r a l a č k e o s o b n o s t i aut o r a , i z a t i m u s m j e r u p o k u š a j a da se s m j e s t i u one r e a l n e p o v i j e s n o - d u h o v n e o k v i r e ko j i su b i t n i za n j egovo r a z u m i j e v a n j e , vodeć i r a č u n a n e s a m o o o n o m e č i m e to djelo z a d u ž u j e b u d u ć n o s t , n e g o i o o n o m e š to ono s a m o d u g u j e p r o š l o s t i .
regulacija strossmayerovog šetališta crtež iz 1911.
39
arhitekt hugo ehrlich
žarko domljan
hugo ehrlich vila karma crtež iz 1908.
40
N e t r e b a z a n e m a r i t i č in jen icu da E h r l i c h po t j eče iz g r a d i t e l j s k e obi te l j i i da j e već od r a n e m l a d o s t i i m a o p r i l i ke s lu ša t i o z a m a š n i m p o s l o v i m a k o j e j e izvodi lo g r a đ e v n o p o d u z e ć e n j egova oca H e r m a n a E h r l i c h a . H e r m a n j e 1876. dose l io iz N a š i c a u Zag r e b i t u r a z g r a n a o pos lovan j e , a n a p o č e t k u dev e d e s e t i h g o d i n a (1891.?) s a g r a d i o j e n a v r h u Josi-p o v c a vi lu s r e s t a u r a c i j o m (»Vila Ehr l i ch« ) k o j a j e u b r z o p o s t a l a o m i l j e n o iz le t i š te Z a g r e p č a n a . 1 U ku-
1
Ovu vilu Herman je navodno sagradio prema vlastitim nacrtima. Građena je bila u obliku romaničkog ljetnikovca, djelomično u drvu; srušena je između dva rata, a na njenom mjestu podigli su S. Benedyk i A. Baranyai današnju zgradu za industrijalca A. Marica. Herman se brinuo i za uljepšanje prostora oko svoje vile, pa je na Gospodarskoj izložbi 1891. kupio i dao prenijeti u Tuškanac tri drvena paviljona, od kojih jedan i danas stoji na svome mjestu. Vidi: Herman Ehrlich, Zagreb (revija), 1935., br. 2, str. 52—54.
ću E h r l i c h o v i h zalazil i su ne s a m o p o s l o v n i l jud i , n e g o i m n o g i u m j e t n i c i , p a j e m l a d i H u g o na jv j e ro j a t n i j e b io d o b r o o b a v i j e š t e n o d o g a đ a j i m a ko j i su t i h g o d i n a p o t r e s a l i z a g r e b a č k e k u l t u r n e i u m j e t n i č k e k r u g o v e . Bi lo j e to v r i j e m e p o b u n e m l a d i h u m j e t n i k a p r o t i v m o ć n o g K r š n j a v o g a , n j i h o v e secesi je iz s l u ž b e n o g D r u š t v a u m j e t n o s t i i o r g a n i z i r a n j a H r v a t s k o g s a l o n a (1898.), k o j i m z a p r a v o z a p o č i n j e pov i j e s t n a š e m o d e r n e u m j e t n o s t i . R a s c j e p m e đ u l i k o v n i m u m j e t n i c i m a p o v u k a o j e za s o b o m m n o go š i r a p i t a n j a , o d e s t e t s k i h i f i lozofsko-re l ig ioznih do po l i t i čko -nac iona ln ih . N a sve s t r a n e v o d e se o g o r č e n e p o l e m i k e , i t ek izuze tn i p o j e d i n c i , pop u t K s a v e r a Š a n d o r a Đa l skog , u v i đ a j u da t a pob u n a n i je t ek m l a d e n a č k i h i r , n e g o n a j a v a m n o g o d u b l j i h s u k o b a do k o j i h j e n a k o n g o d i n a k r u t e K h u e n o v e v l a d a v i n e m o r a l o doći .
vila karma 1908.—12.
41
P o b u n a m l a d i h p r o t i v s v a k o g a u t o r i t e t a , uz is t ican j e i n d i v i d u a l i z m a , s u b j e k t i v i z m a i a p s o l u t n e slob o d e s t v a r a l a š t v a , b i l a j e p r v a p r e t p o s t a v k a p re v l a d a v a n j a h i s t o r i c i z m a i o s l o b a đ a n j a s t v a r a l a č k i h p o t e n c i j a l a za r j e š a v a n j e n o v i h z a d a t a k a ko j i su se jav l ja l i p r e d m l a d o m u m j e t n i č k o m g e n e r a c i j o m . S t v o r i t i u m j e t n o s t k o j a će nos i t i b i l jeg v l a s t i t o s t i p o j e d i n c a i n a r o d a , k o j a će z a h v a t i t i u n a j d u b l j e s lo jeve o s o b n e d u š e v n o s t i , ali i s to t a k o i u b o g a t u r i zn icu n a r o d n e k u l t u r e , to j e u n a j š i r e m s m i s l u b io p r o g r a m h r v a t s k e M o d e r n e . 2 U p r a v o zbog to-
2
Iste godine kad mladi bučno napuštaju Društvo umjetnosti (1897.) Antun Radić objavljuje svoju »Osnovu za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu« u kojoj piše: »Ako i narod ima svoju kulturu, treba ispitati u čem stoji, kakova je; treba joj, pa bila kakova mu drago, odrediti mjesto uz druge, a ne pod drugima.« — Otprilike u isto vrijeme mladi Holjac i Pilar, na poticaj Društva inžinira i arhitekata, obilaze hrvatsku pokrajinu i skiciraju pučku arhitekturu, što će kasnije objaviti kao »Hrvatski građevni oblici« (1906.).
ga M o d e r n a se i u k a z u j e k a o p r i v i d a n p a r a d o k s . K o z m o p o l i t i z a m i i n d i v i d u a l i z a m , svi je t i n a r o d , pol i t ika i k u l t u r a , sve se t o u n u t a r M o d e r n e p r e p l e ć e i sve j e to z a p r a v o t r a ž e n j e v l a s t i t o g u p o r i š t a , vlas t i t e d u h o v n e p o d n i c e s k o j e će b i t i m o g u ć e o t i s n u t i se u n o v e h o r i z o n t e š to su se p r e d m l a d o m generac i j o m poče l i o t v a r a t i .
P r o g r a m M o d e r n e u a r h i t e k t u r i iznio j e V i k t o r Ko-vačić 1901. u p r v o m b r o j u č a s o p i s a m l a d i h »Život«. On o d b a c u j e b e s p l o d n i h i s t o r i c i z a m , poz iva se n a m o d e r n o o r u đ e i m o d e r n e m a t e r i j a l e , ali se i s tod o b n o za laže za v r e d n o v a n j e a r h i t e k t o n s k e baš t i ne i n j e n o p r i l a g o đ i v a n j e p o t r e b a m a m o d e r n o g
slavenska banka 1921—23.
42
mihanovićeva ul. 14 1911.
regulacija strossmayerovog šetališta 1911.—12.
43
života . 3 To j e vizi ja o n e poz i t i vne s in teze p r o š l o g i s adašn j eg , t r a d i c i j e i s u v r e m e n o s t i , š to će da t i t r a j a n bi l jeg a r h i t e k t u r i V i k t o r a Kovač ića , a jedn a k o t a k o i n jegova d u g o g o d i š n j e g s u r a d n i k a H u g a E h r l i c h a .
Došavš i 1897. u Beč n a s t u d i j e E h r l i c h za t ječe sit u a c i j u s l ičnu ono j u Z a g r e b u . N a d n e v n o m su red u s u k o b i i p o l e m i k e , a c j e l o k u p n a u m j e t n o s t zah v a ć e n a j e o n i m d e k a d e n t n i m i n t e l e k t u a l n i m nem i r o m k a r a k t e r i s t i č n i m za r a s p o l o ž e n j e fin de si-èclea, š to na laz i svoj n a j a d e k v a t n i j i iz raz u bolećivoj m e k o ć i i k a p r i c i o z n o s t i seces i j ske l ini je . Na j u t j e c a j n i j a l i čnos t u a r h i t e k t u r i t i h g o d i n a n e s u m nj ivo j e O t t o W a g n e r , u v j e r e n i m o d e r n i s t , ko j i o d 3
»I moderan život nije počeo s tabulom rasom — i on se pomalo razvijao s prilikama. Pa tako i arhitektura. No ona ne smije ostati niti kod antike niti kod renaissance dok život svakim časom juri napred. Novo oruđe, novi materijal, drugi način života upućuje nas da se i forma građevine mora mijenjati. Time se ne zabacuju naprečac svi stilovi — dapače elementi pojedinih stilova, ukoliko se dadu organički upotrebiti, za cijelo će naći u kompoziciji mjesta ...«
1894. vod i svo ju spec i j a l ku n a b e č k o j a k a d e m i j i , a 1895. ob j av l ju j e svoj u m j e t n i č k i p r o g r a m u knjizi » M o d e r n a a r h i t e k t u r a « . Ali to j e i v r i j e m e k a d Loos , v ra t iv š i se iz A m e r i k e , p o č i n j e u b e č k i m nov i n a m a ob jav l j iva t i se r i ju p o l e m i č k i h č l a n a k a , u k o j i m a s d u h o v i t o m p o r u g o m i s m j e h u j e p r e t j e r a -n o s t i s eces ion i s t i čke m o d e i, z a g o v a r a j u ć i r ed , tr ij e z n u p r a k t i č n o s t i j e d n o s t a v n o s t , s t j eče sve više p r i s t a š a o s o b i t o u m l a đ e m n a r a š t a j u . Čini se, međ u t i m , d a t a i zuze tna i n t e l e k t u a l n a a t m o s f e r a Beča n i je , b a r u p o č e t k u , z n a t n i j e u t j e c a l a n a m l a d o g E h r l i c h a , j e r o n n e od laz i p o p u t K o v a č i ć a n a akad e m i j u , nego se u p i s u j e n a V i s o k u t e h n i č k u ško lu , u k l a s u K a r l a Kön iga , F e r s t e l o v o g n a s l j e d n i k a i j e d n o g o d s t u p o v a b e č k o g h i s t o r i c i z m a . 4 K ö n i g j e
4
Karl König (1841.—1915.) bio je nadaren arhitekt kao što pokazuje njegov neobarokni Philippshof (1884.), jedna od najljepših najamnih kuća Beča. Kasnije gradi isključivo u neorenesansi (Poljoprivredna burza u Taborstrasse, 1890.; Ziehrerhaus na Neuer Marketu, 1896.). Projektirao je i novo krilo Visoke tehničke škole s nizom stupova na pročelju koje je Ehrlichu poslužilo kao uzor za zapadno pročelje Slavenske banke.
44
kuća deutsch 1920.
b i o i s k u s a n p r o j e k t a n t i d o b a r p e d a g o g pa , č ini se, p o s v e zadovo l j ava a m b i c i j e E h r l i e h a ko j i i u slob o d n o v r i j e m e r a d i u n j egovu a t e l j eu p o m a ž u ć i m u p r i r e s t a u r i r a n j u h i s t o r i j s k i h dvo raca , m e đ u ostal i m a i d v o r c a Sch losshof k r a j M a r c h e g g a u Don jo j Aus t r i j i . Svo je p r v o n a m j e š t e n j e p o t r a ž i o j e E h r l i c h u a t e l j eu H u m b e r t a W a l c h e r a , p o z n a t o g r e s t a u r a t o r a , i s n j i m s u r a đ u j e u pos l j edn jo j fazi o b n o v e z n a m e n i t o g d v o r c a K r e u z e n s t e i n a k r a j K o r n e u b u r -ga n e d a l e k o od Beča . K r e u z e n s t e i n j e zan iml j iv k a o g r a n d i o z a n p r i m j e r k o n z e r v a t o r s k o g e k l e k t i c i z m a i, k a k o j e t o b i o j e d i n s t v e n p o t h v a t , b e č k a j e š t a m p a čes to i zv ješ tava la o r a d o v i m a ; p o š t o j e d o v r š e n , o n j e m u su o b j a v l j e n e i dvi je o p s e ž n e m o n o g r a fije. 5 U n j i m a se n igd je ne s p o m i n j e E h r l i c h o v o i m e , p a j e K r e u z e n s t e i n v a ž a n s a m o k a o n a z n a k a o k v i r a u n u t a r ko j ega se odv i j a la E h r l i c h o v a p r a k s a p r v i h g o d i n a pos l i j e z a v r š e t k a s tud i j a . Zan iml j i vo j e s v a k a k o d a E h r l i c h t i h god ina n i j e b io s a m o W a l c h e r o v p o m o ć n i k nego i n jegov s u r a d n i k , š t o n e d v o j b e n o pro iz laz i iz j e d n o g žiga n a p r o j e k t u za h o t e l u G a s t e i n u iz 1904./5., n a k o j e m u se n j ihova i m e n a j a v l j a j u r a v n o p r a v n o (WALCHER U. E H R L I C H ) .
5
Na primjer: J. Paukert, Kreuzenstein, Beč 1911.; H. Walcher i J. Paukert, Burg Kreuzenstein an der Donau, Beč 1914.
P o s r e d s t v o m W a l c h e r a i v l a s n i k a K r e u z e n s t e i n a g rofa Wilczeka E h r l i c h u j e b io o m o g u ć e n p r i s t u p u b e č k e a r i s t o k r a t s k e k r u g o v e , p a j e , u n a t o č š t u r o j d o k u m e n t a c i j i iz t oga r a z d o b l j a , go tovo s i g u r n o da j e E h r l i c h u to v r i j e m e i s a m o s t a l n o i zvod io n e k e p r o j e k t e , n a p o s e za u n u t r a š n j e u r e đ e n j e , i d a j e t i m r a d o v i m a s t e k a o p o v j e r e n j e svoj ih k l i j e n a t a . To p o t v r đ u j e n a r u d ž b a k o j u d o b i v a 1908. za dovr šen je vile K a r m e n a Ž e n e v s k o m j eze ru , k o j u j e b i o zap o čeo Loos al i se n a k o n n e k i h n e s p o r a z u m a s v l a s n i k o m p o v u k a o , p a j e vi la s t a j a l a n e d o v r š e n a p u n e dvi je god ine . V l a s n i k vile, u g l e d n i b e č k i psi h i j a t a r T h e o d o r Beer , želio j e d a K a r m a b u d e pos l j edn ja r i j eč m o d e r n e a r h i t e k t u r e , i z a t o j e odab r a o L o o s a ko j i se b i o p r o č u o s v o j i m p o l e m i č k i m n a p i s i m a i u s p j e l i m a d a p t a c i j a m a . L o o s o v p r o j e k t iz 1904. do i s t a j e r e v o l u c i o n a r a n : k u b i č n a g rađev i n a g l a t k i h p loha , s t e r a s o m n a v r h u i n i z o v i m a šir o k i h l o đ a k o j e se o t v a r a j u p r e m a j e z e r u p r o p u š t a juć i svje t lo i z r a k u u n u t r a š n j o s t z g r a d e . L o o s o v b e s k o m p r o m i s n i m o d e r n i z a m b io j e t e š k a k u š n j a za E h r l i e h a , o d g o j e n o g u a t e l j e j i m a K o n i g a i Wal -c h e r a ; b io j e to ne s a m o n jegov p rv i veći s a m o s t a lan z a d a t a k , nego i p o t p u n i r a s k i d s n j e g o v o m dot a d a š n j o m p r a k s o m . E h r l i c h j e d j e l o m i č n o »kor ig i rao« Loosov p r o j e k t un i j evš i n e k o l i k o d o d a t n ih , s l ikov i t ih a k c e n a t a , p o p u t k r o v n e p e r g o l e s v i seć im ze len i lom, ili z l a t n i h r e š e t a k a n a o t v o r i m a lođa , ko j i j a s n o u k a z u j u n a seces ion i s t i čk i u k u s
kuća nikić 1927.
45
projekt za oficirski dom u zagrebu 1930.
46
i s k l o n o s t s c e n o g r a f s k i m e f e k t i m a . U u n u t r a š n j e m u r e đ e n j u E h r l i c h j e s v iše r a z u m i j e v a n j a s l i jedio L o o s o v e in tenc i j e , d i j e lom m o ž d a i z a to š to su m u k a o u z o r mog l i pos luž i t i Loosovi b e č k i i n t e r i j e r i . Bez o b z i r a n a to š t o su n e k e o k o l n o s t i o k o dovrše n j a K a r m e ne j a sne , 6 p o s e b n o š to se t iče s i g u r n o g r a z g r a n i č e n j a E h r l i c h o v a i Loosovog ud j e l a u gradn j i , k a o i s t u p n j a do k o j e g a j e E h r l i c h i n t e r v e n i r a o u o r i g ina ln i Loosov p r o j e k t , K a r m a j e neospo r n o a v a n g a r d n o dje lo m o d e r n e a r h i t e k t u r e i v e o m a
6
Ehrlich je 1928. uputio pismo arhitektu Robertu van der Muhlu, u kojemu detaljno opisuje što je izveo prema Loosovim nacrtima, a što je samostalno projektirao. To su pismo prvi publicirali J. Gubler i G. Barbey (Loos's villa Karma, The Architectural Review, 1969, br. 865, str. 215—216]. Karmom se u posljednje vrijeme posebno bavila Vera Behalova (Die Villa von Adolf Loos, Kunst (Beč), 1970, br. 113).
r a n a an t i c i pac i j a o n i h a r h i t e k t o n s k i h r j e šen j a k o j a če don i j e t i t ek g e n e r a c i j a a r h i t e k a t a pos l i j e p r v o ga sv je t skog r a t a . Z n a č e n j e K a r m e o s t a l o j e sačuv a n o u s j e can ju m l a đ i h a r h i t e k a t a i, z ahva l j u juć i tom e , E h r l i c h u j e k a o j e d i n o m od n a š i h a r h i t e k a t a b io u p u ć e n poziv da sud je lu j e n a o s n i v a č k o m k o n g r e s u CIAM-a u La S a r r a z u 1928., k o j e m u se o n iz n e p o z n a t i h r az loga n i je o d a z v a o .
N e p u n u g o d i n u d a n a n a k o n š to j e p r e u z e o K a r m u , u j e s e n 1909., E h r l i c h se v r a ć a u Z a g r e b , p o v e z u j e se s V i k t o r o m K o v a č i ć e m , s t a r i m d r u g o m j o š iz b e č k i h s t u d e n t s k i h d a n a , i već n a p o č e t k u 1910. osn i v a j u za j edn ičk i a t e l j e KOVAČIĆ I E H R L I C H . N j i h o v će a te l je u p r e l o m n i m g o d i n a m a do p r v o g a sv j e t skog r a t a i m a t i o d l u č n u r i j eč u b o r b i za u m j e t n i č k e ci l jeve a r h i t e k t u r e i a f i r m a c i j u m o d e r n i h arh i t e k t o n s k i h nače la , za š t o se d o t a d a za l aga la t e k n e k o l i c i n a m l a đ i h š k o l o v a n i h a r h i t e k a t a p o p u t
47
Bas t l a , F i še ra , Šena , t e g r u p a o k u p l j e n a o k o Ko-vač ića i K l u b a h r v a t s k i h a r h i t e k a t a . Rezu l t a t i su se u b r z o pokaza l i , p a inače v e o m a t r i j e zan k r i t i č a r L u n a č e k p i še o t i m g o d i n a m a s o d u š e v l j e n j e m : »U p o s l j e d n j e se v r i j e m e b a š p o d u t j e c a j e m ove mlade a r h i t e k t i č k e gene rac i j e p r e t r e s a s v a k o j a v n o g r a đ e v n o p i t a n j e i a k o v a z d a n e u s p i j e t o m p i t a n j u n a m e t n u t i i u m j e t n i č k u s a d r ž i n u , n e k o l i k o j e p u t a to i p a k u sp j e lo . . . . Naš i su g rad i t e l j i i a r h i t e k t i izvojš t i l i p o b j e d e i t o veče n e g o li n j ihov i d r u g o v i d r u g i h v r s t a u m j e t n i č k e p r o d u k c i j e . « 7
Za jedn ičk i r a d E h r l i c h a i Kovač i ća p u n i h šes t god i n a p o s t a v l j a i v e o m a os je t l j ivo p i t a n j e a u t o r s t v a za o n e g r a đ e v i n e i p r o j e k t e ko j i su u t o m r a z d o b l j u n a s t a l i . N a to j e već u p o z o r i o Š e n u svojo j m o n o graf i j i o Kovač iću , 8 a s v a k a k o j e zan iml j ivo da E h r l i c h u svo ju m o n o g r a f i j u , k o j a j e t i s k a n a nek o l i k o g o d i n a kasn i j e , o s i m vile R a d o i v r b o v a č k o g m a u z o l e j a , n i je u v r s t i o n i j e d a n d r u g i p r o j e k t nas t a o u r a z d o b l j u z a j e d n i č k o g r a d a s Kovač i ćem 9 . Iz u g o v o r a o s u r a d n j i i s a č u v a n e d o k u m e n t a c i j e p r o izlazi da j e svak i o d n j i h vod io pos love o d v o j e n o , i a k o su p r o j e k t e za jedn ičk i po tp i s iva l i , p a se n a t e m e l j u t i h p o d a t a k a i k a r a k t e r i s t i č n i h ob l ikovn i h znača jk i m o ž e p r i l i č n o s i g u r n o u t v r d i t i š t o j e ko j i od n j i h p r o j e k t i r a o . I p a k , t r e b a u p o z o r i t i n a speci f ične o k o l n o s t i s v a k o d n e v n o g z a j e d n i č k o g rada u a te l jeu , u k o j i m a se, č ak i o n d a k a d j e m o g u ć e sa s i g u r n o š ć u u t v r d i t i a u t o r s t v o , n e m o ž e i sk l j uč i t i p o s t o j a n j e m e đ u s o b n o g u t j eca ja , o s o b i t o u fazi n a s t a j a n j a i d e j n o g p r o j e k t a . N e d v o j b e n o j e m e đ u t i m d a j e , b a r u p o č e t k u za j edn i čkog r a d a , s t a r i j i Kova-čić zre l i ja i s t v a r a l a č k i i zg rađen i j a l i čnos t , i da njegovo veće i s k u s t v o da je o s n o v n i t o n n j i hovo j sur a d n j i . N a t a k a v z a k l j u č a k u p u ć u j e paž l j iv i ja analiza n j i ho v ih p r v i h p r o j e k a t a , k a o i t o š to j e E h r l i c h , n a k o n r a s k i d a s K o v a č i ć e m , u d a r i o d r u g i m smjer o m , š to se u n izu n j e g o v i h s a m o s t a l n i h p r o j e k a t a n a s t a l i h pos l i j e 1920. j av l j a ju e l e m e n t i e k l e k t i č k o g m a n i r i z m a k a o n e k i da lek i i z akašn j e l i o d j e k njegova b e č k o g r a z d o b l j a i š to će on i n e k o l i k o i d u ć i h g o d i n a o s t a t i p r e p o z n a t l j i v e z n a č a j k e E h r l i c h o v i h g r a đ e v i n a .
7
Vladimir Lunaček, Izložba hrvatskog društva umjetnosti, Savre-menik, 1913., str. 421.
8
Edo Šen, Arhitekt Viktor Kovačić, mapa-monografija, Zagreb 1927.
9
Hugo Ehrlich (monografija), izdao G. Konrad u seriji »Neues Bauen und Wohnen«, Beč-Berlin 1932. Što se tiče mauzoleja u Vrbovcu, o kojemu ovdje neće biti riječi, izvodio ga je Ehrlich, iako je idejno rješenje najvjerojatnije Kovačićevo.
N a j r a n i j i E h r l i c h o v p r o j e k t za Z a g r e b n a s t a o je j o š za n j egova b o r a v k a u Beču : t o j e n a t j e č a j n i p r o j e k t za n o v u v l a d i n u p a l a č u n a M a r k o v u t r g u iz 1907. U n j e m u se E h r l i c h , u p o t r i j e b i v š i d o d u š e klas ični z a b a t sa s t u p o v i m a , z n a o d o b r o p r i l a g o d i t i p o v i j e s n o m k a r a k t e r u i m j e r i l u M a r k o v a t r ga , p a ga j e L u n a č e k s p r a v o m n a z v a o j e d n o m o d »najs j a jn i j ih o snova« . U n a t o č p o z i t i v n i m o c j e n a m a E h r l i c h o v p r o j e k t , k a o u o s t a l o m ni Kovač ićev , n i j e b i o p r i h v a ć e n , a n e z g r a p n a i bez l i čna g r a đ e v i n a koj a j e p o t o m p o d i g n u t a i d a n a s p o s v j e d o č u j e Lunače-k o v u p r o n i c a v u t v r d n j u iz 1913.: »Danas n a r a v n o t a o s n o v a i m a d e t ek h i s t o r i j s k u v r i j e d n o s t . . . I s točn a j e f r o n t a n a M a r k o v o m t r g u j e d a n p u t zauv i jek k a k o se t o o b i č a v a k a z a t i ' z a fušana ' i o s t a t će to.« 1 0
I p r v e E h r l i c h o v e izvedbe n a k o n d o l a s k a u Z a g r e b vezane su s t j e c a j e m o k o l n o s t i uz G o r n j i g r a d . To je r e g u l a c i j a J e z u i t s k o g t r g a (1910.) i d j e l o m i č n o u r e đ e n j e S t ro i s smayerova še t a l i š t a (1911.). D o k j e u s luča ju J e z u i t s k o g t r g a E h r l i c h b i o s a m o real iz a t o r r a n i j e Kovač ićeve osnove — uz n e k e i z m j e n e k o j e j e , k a k o s a m is t iče u j e d n o m p i s m u G r a d s k o m p o g l a v a r s t v u , uč in io u d o g o v o r u s K o v a č i ć e m , p ro j e k t za S t r o s s m a y e r o v o še ta l i š t e n j egov j e p o s v e s a m o s t a l a n r a d . V j e š t i n a s k o j o m E h r l i c h r j e š ava z a d a t a k o t k r i v a n j egovu s k l o n o s t za j a k e p o t e z e i e f ek tne v izure , š to će doći do i z r a ž a j a i u n e k i m n j e g o v i m k a s n i j i m p r o j e k t i m a . U osi n e k a d a š n j e B r e g o v i t e u l ice , n a p o t e z u d a n a š n j e u s p i n j a č e , Ehr l i ch p r o j e k t i r a m o n u m e n t a l n i u s p o n sa dva k r a k a s t u b i š t a , l o đ o m n a m e đ u t e r a s i i pav i l jonom-v id i -k o v c e m n a v r h u , do ko jega od p o d n o ž j a v o d i okom i t i lift, d o k i s t o č n u i z a p a d n u s t r a n u r j e š ava j e d n o s t a v n i m m a s i v n i m z i d o m ko j i e v o c i r a nekad a š n j e g r a d s k e b e d e m e . U p r a v o u t o j j e d n o s t a v n o st i i n e k o j t v a r n o j oč i tos t i , k o j i m a E h r l i c h usp i je va, bez p o s e z a n j a za p r o k u š a n i m h i s t o r i c i s t i č k i m r e k v i z i t a r i j e m , o s t v a r i t i m o n u m e n t a l a n d o j a m , i j e s t v r i j e d n o s t t oga p r o j e k t a , š to j e k r i t i k a i sp rav n o zapaz i la . S t r o s s m a y e r o v o še t a l i š t e p r u ž a d a n a s k r n j u s l iku j e r j e izveden s a m o i s t očn i p o t e z z ida . K o n z e r v a t i v i z a m g r a d s k e u p r a v e o n e m o g u ć i o j e i ta j E h r l i c h o v p r o j e k t ko j i j e za t a d a š n j a s h v a ć a n j a oč i to b i o p r e s m i o n . N o v a c j e n a v o d n o u p u ć e n k a o p r i p o m o ć r a n j e n i c i m a u d r u g o m b a l k a n s k o m r a t u , al i se č in i d a su p o s r i j e d i i p a k bi l i d r u g i raz loz i . N a to a l u d i r a i E h r l i c h o v č l a n a k iz 1913. ko j i zav r š a v a p r i l i č n o g o r k o m k o n s t a t a c i j o m : »Pr idoda j e m d a i m a m o m a l o n a d e da će o s n o v a i k a d b i t i i zvedena . . . . Pa o n d a m o j o s o b n i s t i l , č in i se, n i j e
10
Vladimir Lunaček, n. dj.
48
s i m p a t i č a n v e ć e m d i je lu o d l u č u j u ć i h o s o b a . N e p r e o s t a j e d r u g o n e g o č e k a t i d o k d o đ u o p e t debe le g o d i n e i d o k se n e p r o m i j e n e nazor i .« 1 1
D o k j e o b l i k o v a n j e j e d n o g r e p r e z e n t a t i v n o g p r o s t o r a p o p u t S t r o s s m a y e r o v a š e t a l i š t a v e o m a spec i f ičan p r o j e k t a n t s k i z a d a t a k , z g r a d e n a m i j e n j e n e s t ano v a n j u više nego i j e d n a d r u g a a r h i t e k t o n s k a t e m a p o k a z u j u p r a v i d o m a š a j a r h i t e k t u r e u o d r e đ e n o m t r e n u t k u , a j e d n a k o t a k o i e v e n t u a l n u p o j a v u svjež ih i de j a i po t i ca j a . P o č e t a k z a j e d n i č k o g r a d a Ehr l i c h a i K o v a č i ć a u z n a k u j e ve l ik ih p o s l o v a i in tenz ivn o g r a d a n a p r o j e k t i m a . U svega n e k o l i k o g o d i n a n a s t a j e d e s e t a k s t a m b e n i h z g r a d a i o b i t e l j s k i h kuća, a uz to i niz n a t j e č a j n i h p r o j e k a t a , p a su t e god ine z a j e d n i č k o g r a d a , s o b z i r o m n a b r o j i kval i tet u p r o j e k a t a , n j i hove n a j p l o d n i j e s t v a r a l a č k e godin e . T e m p e r a m e n t n i i p o d u z e t n i E h r l i c h , p o d u p r t d o b r o u v e d e n i m o b i t e l j s k i m p o d u z e ć e m , d a v a o j e n j i hovo j s u r a d n j i d i n a m i č a n t o n , a Kovač ić , k o j i j e g o d i n a m a t e š k o do laz io do pos la , n a š a o se odjed-
11
Hugo Ehrlich, Regulacija Strossmayerovog šetališta, Vienac, 1913., br. 7.
n o m u p o s l o v n o m v r t l o g u u k o j e m u se, b a r u po č e t k u , n i j e b i lo l a k o snać i . E h r l i c h j e n e s u m n j i v o b i o p r a k t i č n i j i d u h o d Kovač i ća , v i še p r o j e k t i r a i l akše se k r e ć e m e đ u r a z l i č i t i m u t j e c a j i m a , al i pov r e m e n e osc i lac i je u kva l i t e t i p r o j e k a t a p o k a z u j u d a j e u p o s l o v n o j u ž u r b a n o s t i s t v a r a l a č k o p r o m i š l j an je čes to b i lo n a d o m j e š t e n o p r o j e k t a n t s k o m rut i n o m .
Da b i se oc i j en io Kovač ićev i E h r l i c h o v d o p r i n o s n a p o d r u č j u s t a m b e n e a r h i t e k t u r e , t r e b a a n a l i z i r a t i n j i hove g r a đ e v i n e p o d j e d n a k o s g l ed i š t a ob l ikovan j a g r a đ e v n e m a s e i r a š č l a m b e p r o č e l j a k a o i s g l ed i š t a o rgan izac i j e u n u t r a š n j e g p r o s t o r a z g r a d e . U o d n o s u n a o b a t a m o m e n t a on i d a j u n o v a r j e š e n j a i s t v a r a j u t ip m o d e r n e g r a d s k e n a j a m n e k u ć e i obit e l j ske vile k o j e v iše n i s u o b l i k o v a n e p r e m a n e k i m d a l e k i m s t i l s k i m ili e g z o t i č n i m u z o r i m a , n e g o su p r o i z a š l e iz i z m i j e n j e n o g p o g l e d a n a s a d r ž a j i funkc i ju a r h i t e k t u r e , n a p o s e u p o g l e d u p r a k t i č n o s t i i u d o b n o s t i s t a n o v a n j a , o d r a ž a v a j u ć i t a k o u a r h i t e k t u r i o n a s h v a ć a n j a k o j a j e sa s o b o m d o n i o p o k r e t M o d e r n e . I n d i v i d u a l i z a m i s u b j e k t i v i z a m , k a o dva na j i z raz i t i j a svo j s tva m o d e r n i z m a n a p o č e t k u s tol jeća, izazval i su i u a r h i t e k t u r i p r o m j e n e a n a l o g n e o n i m a u o s t a l i m u m j e t n o s t i m a . T raž i se s a d r ž a j a n e f o r m a , l og ika i s k l a d u n u t r a š n j e g p r o s t o ra , a n e n a m e t l j i v a r e p r e z e n t a t i v n o s t p r o č e -
kompleks »nadarbine« 1926.—30.
gajeva ul. 2 1934.
l ja, š to j e do j u č e r b io z n a k d o b r o g u k u s a u a rh i t e k t u r i i vidl j ivi s i m b o l d r u š t v e n o g s t a t u s a vlasnika . Taj p o m a k od o b j e k t i v n o g (vanjskog) p r e m a s u b j e k t i v n o m ( u n u t r a š n j e m ) p o i m a n j u a r h i t e k t u re i m a o j e v i š e s t r u k i u č i n a k n a c j e l o k u p n o a rh i t e k t o n s k o ob l i kovan j e , o m o g u ć i v š i p o s v e n o v odn o s i z m e đ u u n u t r a š n j e g p r o s t o r a i f a s a d n o g p l a t n a g r a đ e v i n e . O n o više n i je o r g a n i z i r a n o s i m e t r i č n o o k o j e d n o g i s t a k n u t o g i a u t o n o m n o g p l a s t i č n o g m o t i v a (pa rov i s t u p o v a , z aba t , k u p o l a ) , nego slijedi log iku r a s p o r e d a p r o s t o r a p o k a t o v i m a , u v o d e ći t a k o n o v u , h o r i z o n t a l n u r a š č l a m b u p roče l j a , d o k u s a m o j p l a s t i č n o j a r t i ku l ac i j i p o k a z u j e t ežn ju da š to d i r e k t n i j e izrazi n a p e t o s t i i d i n a m i k u unut r a š n j e g p r o s t o r a zg rade .
Uz i zuze tak p r v e E h r l i c h o v e s t a m b e n e k u ć e u Ku-mič ićevo j 2 (1910.), gdje se j o š j a v l j a »ekspres ivni« s r ed i šn j i r iza l i t k a o p l a s t i č k a o k o s n i c a p roče l j a , sve o s t a l e n jegove s t a m b e n e z g r a d e p r o j e k t i r a n e u t o m r a z d o b l j u — M i h a n o v i ć e v a 14 i 20, Medu l i ćeva 2, I l ica 100 — p o k a z u j u z n a t n u r e d u k c i j u f a s a d n e p l a s t i k e k o j a gub i d e k o r a t i v n o - r e p r e z e n t a t i v n u funkc i j u p r e t v o r i v š i se, o n d j e gdje se j o š jav l ja , u p l i t k e re l jefne m o t i v e koj i t e k v izue lno r a šč lan ju j u ovo jn i cu p roče l j a . T a k o se i u a r h i t e k t u r i m a n i f e s t i r a ona j p o m a k o d t a k t i l n i h (p las t i čn ih ) p r e m a o p t i č k i m (s l ikovi t im) v r i j e d n o s t i m a , š to j e o p ć a kar a k t e r i s t i k a u m j e t n o s t i n a p o č e t k u s to l jeća . Iz izm i j e n j e n o g o d n o s a p r e m a s a d r ž a j u i funkc i j i a rh i t e k t o n s k o g o b l i k o v a n j a p ro iz i š l a su i n e k a n o v a
r j e šen ja , k a o š to j e n a g l a š a v a n j e p r i z e m l j a k o j e se k a r a k t e r o m poč in j e r az l i kova t i o d g o r n j i h s t a m b e n i h k a t o v a , č i m e n a s t a j e nov i t ip s t a m b e n o - p o s l o v -ne z g r a d e k o j a će p r e v l a d a v a t i u r a z d o b l j u i z m e đ u dva r a t a .
P o m a k t ež i š t a o d o b l i k o v a n j a p r o č e l j a p r e m a u n u t r a š n j e m p r o s t o r u g r a đ e v i n e i m a o j e za pos l jed i cu i p o v e ć a n u b r i g u za t l o c r t n i r a s p o r e d i n jegovo p r i l a g o đ i v a n j e s u v r e m e n i m u v j e t i m a s t anova n ja . U u s p o r e d b i s k r u t i m i n e f u n k c i o n a l n i m t i p o m u z d u ž n o g t l o c r t a ko j i j e t i p i čan za s t a r i j u a rh i t ek t u r u , ove r a n e Kovač ićeve i E h r l i c h o v e z g r a d e p r v e d o n o s e t i p s u v r e m e n o g »poprečnog« t l o c r t a , u koj e m u j e p r o v e d e n a log ična d i f e renc i j ac i j a s t a m b e n o g i g o s p o d a r s k o g di je la s t a n a r a z d v o j e n i h u p ra vi lu h o d n i k o m i s a n i t a r n i m č v o r o m . Taj t i p t locrta , ko j i se p r v i p u t u r a z v i j e n o m o b l i k u j a v l j a u Kovač ićevo j kuć i Lus t ig (1910.), p o s t a j e t i p i č a n za u g r a đ e n e n a j a m n e s t a m b e n e z g r a d e i s m a n j i m će se m o d i f i k a c i j a m a — n a p r i m j e r z a m j e n o m hodn i k a p r o s t r a n i m h a l o m — z a d r ž a t i sve do p o č e t k a t r i d e s e t i h god ina .
U g o d i n a m a z a j e d n i č k o g r a d a s K o v a č i ć e m E h r l i c h j e p r o j e k t i r a o i n e k o l i k o o b i t e l j s k i h Vila, k o j e se u p r a v o t a d a j a v l j a j u k o d n a s k a o n o v a a r h i t e k t o n s k a t e m a , z a m j e n j u j u ć i p o s t e p e n o o t m j e n u rezi-d e n c i j a l n u p a l a č u u g r a d u . Ob i t e l j ske k u ć e , građ e n e u ze len i lu p o s j e v e r n i m o b r o n c i m a g r a d a , dop u š t a l e su i n t i m n i j e m je r i l o i s l o b o d n i j e i s t i c a n j e
49
50
p o s e b n o g , i n d i v i d u a l n o g k a r a k t e r a g r a đ e v i n e , š to j e b i lo u s k l a d u s n a j d u b l j i m t e ž n j a m a d o b a . Nip o š t o , n a i m e , n i je s l u č a j n o da j e o b n o v a ob i t e l j s k o g g r a d i t e l j s t v a započe l a u p r a v o u k r i l u ob i te l j ske a r h i t e k t u r e , i to o s a m d e s e t i h g o d i n a p r o š l o g s to l jeća , s e n g l e s k i m p o k r e t o m D o m e s t i c Revival čij i su odjec i d o p r l i do n a s p r e k o N j e m a č k e i Beča i o d l u č n o u t j eca l i n a n o v ob l i kovn i i p r o s t o r n i koncep t ob i t e l j ske k u ć e k a k o su ga u n a s razvi l i E h r l i c h i Kovač ić . Ut jeca j t o g a p o k r e t a oč i tu j e se u s lobodn o m p r o s t o r n o m r a s p o r e d u i a s i m e t r i j i p roče l j a , te u u v o đ e n j u s r e d i š n j e g h a l a u funkc i j i p r o s t o r n e j ezg re kuće , al i m o ž d a j o š v iše o d t o g a »engleski stil« o d a j u n e k i k a r a k t e r i s t i č n i de ta l j i k a o š to j e k a m i n ili č e s t a u p o t r e b a p r i r o d n i h m a t e r i j a l a , p re t ežno o p e k e i d r v a . Sve te e l e m e n t e n a l a z i m o u prv i m E h r l i c h o v i m o b i t e l j s k i m k u ć a m a — kuć i Bau-e r u N a z o r o v o j ul ic i (1912.) i kuć i R a d o n a R o k o v o m p e r i v o j u 7 (1913.), a na j iz raz i t i je n a kuć i k o j u j e p r o j e k t i r a o za svoga b r a t a E r n s t a E h r l i e h a u Tuš-k a n c u 17 (1916.) i u ko jo j j e k a r a k t e r i s t i č n i rus t i č -no - l adan j sk i k a r a k t e r p o s e b n o n a g l a š e n s l a m n a t i m k r o v o m , d r v e n i m b a l k o n i m a i n a d a s v e d u h o v i t i m p r e p l e t a n j e m u n u t r a š n j e g i v a n j s k o g p r o s t o r a pre ko p r i z e m n e t e r a s e s p e r g o l o m .
Os im n a v e d e n i h g r a đ e v i n a E h r l i c h j e do r a t a p ro j e k t i r a o i dvi je ško le : g r a d s k u d j e č a č k u ško lu u Z e m u n u (1912.) i m a đ a r s k u že l j ezn i ča r sku š k o l u u Z a g r e b u (1915.), o b j e s h v a ć e n e d o s t a k o n v e n c i o n a l n o s p a r a d n i m n i z o m s t u p o v a n a p r o č e l j u ko j i nelog ično p r e k i d a j u i n a č e m i r n e i d o s t o j a n s t v e n e linij e a r h i t e k t u r e . S l iku E h r l i c h o v a r a d a u t o m razd o b l j u t r e b a d o p u n i t i i s n e k o l i k o ne izveden ih , u g l a v n o m n a t j e č a j n i h p r o j e k a t a — za N a r o d n i d o m i k u ć u V a r g a v i ć u K o p r i v n i c i (1912.), za H r v a t ski d o m u Z e m u n u (1913.), za p a l a č u H e l l e n b a c h n a Gr iču u Z a g r e b u (1912.) — koj i m o ž d a više od i zveden ih g r a đ e v i n a p o k a z u j u n j egovu v j e š t i n u u k o m p o n i r a n j u v o l u m e n a i s p o s o b n o s t d a s k r o m n i m i n e n a m e t l j i v i m s r e d s t v i m a ob l iku je s k l a d n e i eksp re s ivne g r a đ e v n e c je l ine .
E h r l i c h o v u a r h i t e k t u r u u p o s l i j e r a t n o m r a z d o b l j u b i t n o o d r e đ u j u dva m o m e n t a : n j egova d u b o k a vez a n o s t uz o n a e s t e t s k a s h v a ć a n j a k o j a j e razv i la Mod e r n a , i p o j a v a a v a n g a r d n i h a r h i t e k t o n s k i h ide ja k o j e su r a d i k a l n o m n e g a c i j o m svih t r a d i c i o n a l n i h e s t e t s k i h p o s t u l a t a na jav l j iva le j e d n o posve n o v o r a z d o b l j e u a r h i t e k t u r i . Nos ioc i t i h ide ja p r i p a d n i ci su p o s l i j e r a t n e gene rac i j e a r h i t e k a t a ko j i se n a s r e d i n i d v a d e s e t i h g o d i n a v r a ć a j u s i n o z e m n i h akad e m i j a u n o s e ć i u n a š u s r e d i n u , d o t a d a t r ad ic iona l n o o s l o n j e n u n a Beč , u t j eca j e iz d r u g i h i u t o m t r e n u t k u živl j ih u m j e t n i č k i h s r e d i š t a (Ber l in , Par iz) . U u s p o r e d b i sa s i t u a c i j o m p r i j e t r i d e s e t a k god ina , r az l ika i z m e đ u s t a r i h i m l a d i h i z raz i t i j a j e i
m n o g o dub l j a . Više n i j e r i j eč o r az l i č i t im p o g l e d i m a n a i s te v r i j e d n o s t i , nego o p o t p u n o n o v o m r e d u vrij e d n o s t i , ko j i p ro iz laz i iz d rugač i j eg o d n o s a p r e m a čov jeku , ž ivotu , sv i je tu . Zbog toga z a p r a v o i n e m a s u k o b a , p o s t o j i s a m o d u b o k o i n e p o v r a t n o razi laženje , k o j i m se k a o u n e k o m s t a n j u d u h o v n e is-p r a ž n j e n o s t i d o v r š a v a »s lom svih v r i j e d n o s t i « , izazvan t r a u m o m p r v o g a sv j e t skog r a t a . U k u p n o s t razl ike u o d n o s u n a t r a d i c i o n a l n o s h v a ć a n j e a r h i t e k t u r e m o ž d a n igd je n i j e doš l a do i z raža ja o t v o r e n i j e nego u t v r d n j i E . W a i s s m a n n a : » A r h i t e k t o n s k a form a izlazi iz s a v r š e n e rea l izac i je s t v a r n i h z a h t j e v a n e k e funkc i je . . . Da li j e t a f o r m a ' l i jepa ' ili n i j e n a s se to n e tiče.« 1 2 T i m e j e p r i l i č n o p r e c i z n o b i l a f o r m u l i r a n a m i s a o k o j a je , i z r ažava juć i o p t i m i s t i č k u v j e ru u n o v i bo l j i svi jet , b i la o s n o v n i p o k r e t ač s t v a r a l a č k o g h t i j e n j a n a j m l a đ e a r h i t e k t o n s k e gene rac i j e .
N a s u p r o t većini svo j ih v r š n j a k a , E h r l i c h j e sa seb i s v o j s t v e n o m l a k o ć o m i p r i l a g o d l j i v o š ć u u s p i o izb jeć i konf l ik t i, u s p r k o s r a z l i č i t o m i s k u s t v u , p r i h v a t i t i p r o m j e n e k o j e j e d o n o s i l o n o v o d o b a . U t o m e m u je , n e m a s u m n j e , p o m o g l a n j egova o tvor e n a i k o m u n i k a t i v n a n a r a v , ali i to š to j e n a Tehn i č k o m faku l t e tu , gdje j e na s l i j ed io Kovač ića , i a s v o m e a te l j eu b io t r a j n o o k r u ž e n m l a d i n i l j u d i m a s k o j i m a je znao u s p o s t a v i t i p r i s a n i ko leg i j a l an o d n o s . K o d n jega su r ad i l i i i s t o d o b n o s a m o s t a l n o p r o j e k t i r a l i Albini i G o m b o š , Denz le r i K a u z l a r i ć , Gal ić i P i č m a n k o j e m u j e o s o b i t o b i o s k l o n i či ja ga j e i z n e n a d n a s m r t d u b o k o p o t r e s l a . P r i s u t n o s t više i z raz i t ih s t v a r a l a č k i h i n d i v i d u a l n o s t i u i s t o m a te l j eu j e d a n j e od r az loga da j e E h r l i c h o v o p u s u t o m e r a z d o b l j u r a z n o v r s n i j i i da p o k a z u j e š i r u lepezu izraza , u n u t a r k o j e se m o ž e p r a t i t i p o s t e p e n a f o r m a l n a evoluc i ja od d r a m a t i č n o - e k s p r e s i v n i h obl ika p r e m a č is to j d e s i m b o l i z i r a n o j a r h i t e k t o n s k o j p las t i c i . Taj p r o c e s n e u t r a l i z a c i j e a r h i t e k t o n s k o g v o l u m e n a n a p r e d u j e p o s t u p n o , a g r a n i č n a g o d i n a j e o t p r i l i k e 1928, k a d se n a n j e g o v i m g r a đ e v i n a m a g u b e i pos l j edn j i t r a g o v i h i s t o r i c i s t i č k i h s j e ć a n j a i k a d E h r l i c h n a p o k o n sv jesno u s v a j a funkc iona l i s -t i č k a nače l a a r h i t e k t o n s k o g o b l i k o v a n j a .
U p r v i m p o s l i j e r a t n i m g o d i n a m a zbog n e s r e đ e n i h e k o n o m s k i h p r i l i k a g r a đ e v n a d j e l a t n o s t u g l a v n o m s t a g n i r a . K a d j e n a p o č e t k u d v a d e s e t i h g o d i n a obnov l j ena , o n a se odv i j a u z n a k u s t a n o v i t e stils k e regres i j e , k a o d a a r h i t e k t i pos l i j e r a t n o g koš-m a r a t r a ž e o s l o n a c u s t a r i m i t r a d i c i j o m p r o v j e r e n i m (k las ičn im) ob l i c ima . Taj o t k l o n p r e m a t r ad i c i o n a l i z m u zapaža se i k o d E h r l i e h a , n a j p r i j e k o d
12
Ernest Weissmann, O estetici i arhitekturi, u knjizi: Problemi suvremene arhitekture, uredio S. Planić, Zagreb 1932.
jugoslavenska udružena banka, beograd 1929
51
n a d o g r a d n j e J u g o s l a v e n s k e b a n k e u Os i j eku (1921.), z a t i m n a dvi je z g r a d e u R a č k o g a ul ic i : »Teksti l« i »Pruga« (1921.), i n a z g r a d i p o d u z e ć a » S t a n d a r d Oil« u K u m i č i ć e v o j 5 (1922.), a k u l m i n i r a u m o n u m e n t a l n o m p r o č e l j u S l a v e n s k e ( H i p o t e k a r n e ) b a n k e na u g l u V l a š k e i D r a š k o v i ć e v e u l ice (1921.—1923.). U o d n o s u n a S l a v e n s k u b a n k u t r e b a nag la s i t i da zgrada u s p r k o s o n i m k o n v e n c i o n a l n i m s t u p o v i m a n a z a p a d n o m p r o č e l j u p o k a z u j e u c je l in i v i s o k u p ro j e k t a n t s k u r a z i n u ( š to ,se m o ž d a n a j b o l j e m o ž e uoči ti u s p o r e d i m o li j e s r a n i j i m A r a n j o š e v i m i Bas t lo -v i m p r o j e k t i m a ) 1 3 u s v l a d a v a n j u k o m p l e k s n o g a rh i t e k t o n s k o g z a d a t k a , a, s o b z i r o m n a n j e n s m j e š t a j , i i z raz i t i E h r l i c h o v s m i s a o za š i re u r b a n i s t i č k e p ro s t o r n e v r i j e d n o s t i . Na jzan iml j iv i j i de ta l j u u n u t r a -
n o m « , a oč i tu j e se u s v j e s n o m s u p r o t s t a v l j a n j u suzd r ž a n i h i m i r n i h o s n o v n i h l in i ja g r a đ e v i n e i p las t i č no n a g l a š e n i h de t a l j a k a o š to su m a s i v n i b a l k o n i , j a k e k o n z o l e ili s n a ž n o p ro f i l i r an i k r o v n i v i jenc i . Ova eksp re s iv i zac i j a p r o č e l j a p l a s t i č n i m e l emen t i m a , ko j i p o n e k a d d je lu ju k a o d a su n a k n a d n o aplic i r an i , š tov i še i sa s t a n o v i t i m s m i s l o m za e k s t r a v a g a n t n u , m a n i r i r a n u pozu , n a j d o s l j e d n i j e j e p ro v e d e n a n a d v o s t r u k i m s t a m b e n i m z g r a d a m a u Var-šavsko j 2 i 2a (1923.), p a se o n e m o g u uze t i k a o t ipič a n u z o r a k E h r l i c h o v e a r h i t e k t u r e u r a n o m posl i jer a t n o m r a z d o b l j u .
E h r l i c h j e t i h g o d i n a u p u n o m p o s l o v n o m z a m a h u , r a d i i n t enz ivno , č a k i n a n e k o l i k o p r o j e k a t a odjed-
šinjosti te b a n k e s v a k a k o j e k r u ž n a b l a g a j n i č k a dvor a n a s o t v o r e n o m s t r o p n o m k o n s t r u k c i j o m o d ar-m i r a n o b e t o n s k i h g r e d a k o j e su s m i o n o »zarot i ra-ne« o k o s r ed i šn j eg n o s a č a , s t v a r a j u ć i svo j im ritm o m p o n e š t o b i z a r a n vizualni efekt .
N a s p o m e n u t i m z g r a d a m a p o s t u p n o sazr i j eva i ona j k a r a k t e r i s t i č n i E h r l i c h o v st i l ko j i j e , n e bez s tanovi te doze p r o f e s i o n a l n e zavis t i , n a z v a n »hugovšt i -
13
Društvo »Manduševac namjeravalo je na tome mjestu sagraditi hotel s kupalištem, za koji su izradili projekte najprije S. Aranjoš, a zatim V. Bastl. Gradnja je već bila započeta kad je beogradska Slavenska banka kupila teren i povjerila Ehrlichu izradbu novih projekata. Oba ranija nacrta sačuvana su u Građevinskom arhivu Skupštine grada Zagreba.
n o m . Atel je m u j e p r i v r e m e n o s m j e š t e n u j e d n o j sobic i ob i t e l j skog p o d u z e ć a u d a n a š n j o j Ulici 8. m a j a , k o j e s u v o d i l a n j egova b r a ć a Adolf i E r n s t . G o d i n e 1924. d o v r š a v a p r e g r a d n j u i n a d o g r a d n j u p a l a č e u O p a t i č k o j 4 za grofa B o m b e l l e s a , s k o j i m j e E h r l i c h g o d i n i m a b io u p r i j a t e l j s k i m o d n o s i m a ; 1 ' u u l i č n o m di je lu p a l a č e u r e d i o j e E h r l i c h seb i p r o s t r a n i a te l je i s t a n u k o j e m u je o s t a o sve do svo je s m r t i .
14
Grof Marko Bombelles bio je vlasnik Opeke i Klenovnika koji je 1925. prodao Središnjem uredu za osiguranje radnika. Ehrlich je 1925.—1927. adaptirao Klenovnik u lječilište za plućne bolesnike.
J e d a n od na jveć ih g r a đ e v n i h p o t h v a t a u Z a g r e b u u to d o b a bi la j e g r a d n j a h o t e l a E s p l a n a d e . N a t j e č a j j e r a s p i s a n 1922. Bi lo j e p o z v a n o deve t a r h i t e k a t a , m e đ u n j i m a i E h r l i c h , ko j i j e svoj r a d p o s l a o p o d š i f rom »Sava«. 1 5 N a ža los t , ta j v a ž a n E h r l i c h o v r a d n i j e s a č u v a n , ali iz o b r a z l o ž e n j a n a t j e č a j n e k o m i sije, ko jo j j e p r e d s j e d a o H. M u t h e s i u s , d o z n a j e m o da u p r a v o p r o j e k t i E h r l i c h a , Loosa i R e h n i g a »najviše z a d o v o l j a v a j u zah t j eve š t o ih d a n a s s t a v l j a m o n a j e d n o s t a v n u i d o s t o j n u a r h i t e k t u r u « . U d a l j n j e m o b r a z l o ž e n j u M u t h e s i u s d e t a l j n o ana l i z i r a Ehr l i c h o v p r o j e k t , p r i z n a j e m u da j e d o b r o r i ješ io unu t r a š n j e d v o r i š t e i r a s p o r e d p r o s t o r i j a u p r i z e m l j u , ali m u u j e d n o p r i g o v a r a d a p r e v i š e u p o t r e b l j a v a » a n t i k n e a r h i t e k t o n i č k e česti« i da m u j e završna vij e n a c , p o d u p r t v i s o k i m k o n z o l a m a , odv i še jak . 1 6 Tak o p o s r e d n o , iz M u t h e s i u s o v i h p r i g o v o r a više n e g o iz n jegov ih p o h v a l a , d o z n a j e m o da j e E h r l i c h o v p r o j e k t s a d r ž a v a o u p r a v o one e l e m e n t e ko j i su t ih g o d i n a k a r a k t e r i s t i č n i za n j e g o v u a r h i t e k t u r u .
Z a s e b n o pog lav l j e u E h r l i c h o v u r a d u č ini d o v r š e n j e z a g r e b a č k e Burze , pos l i j e i z n e n a d n e Kovač ićeve s m r t i u k a s n u j e s e n 1924. K a d j e E h r l i c h p r e u z e o z g r a d u , g r u b i g r a đ e v i n s k i pos lov i b i l i su z av r šen i i p r e m a n j e g o v i m d e t a l j n i m n a c r t i m a i z v e d e n o je u n u t r a š n j e u r e đ e n j e k a o i c j e l o k u p n i n a m j e š t a j B u r z e . K a o i u s luča ju K a r m e , v j e r o j a t n o se n i k a d a neće m o ć i p o t p u n o s i g u r n o u t v r d i t i E h r l i c h o v u d i o n a Burz i , u n a t o č t v r d n j i d a K o v a č i ć n i j e o s t a v i o n i k a k v i h sk ica za u n u t r a š n j e u ređen je . 1 7 U s v a k o m s luča ju E h r l i c h j e i ovd je z n a o s m n o g o r a z u m i j e v a n j a s l i jedi t i m i s a o svoga p r e t h o d n i k a t e m i r n i m l i n i j a m a i p l e m e n i t i m m a t e r i j a l i m a os tva r i t i , n a p o se u u l a z n o m p r e d v o r j u i k r u ž n o j b l a g a j n i č k o j dvor a n i , r j e šen ja k o j a p o f o r m a l n o j s u z d r ž a n o s t i i gus toć i p r o s t o r n o g s a d r ž a j a n e m a j u p r e m c a u tad a š n j o j a r h i t e k t u r i Z a g r e b a .
15
Osim Ehrlicha pozvani su bili V. Kovačić, A. Loos, O. Rehnig, P. P. Brang, K. Parik, R. Tonnyes i O. Priester. Kovačić je odustao od natječaja, a Loos je bio u dogovoru s Ehrlichom da zajednički nastupaju ako jedan od njihovih natječajnih radova dobije prvu nagradu; zbog toga je Loos dvaput navraćao u Zagreb i dopisivao se s Ehrlichom. Prva nagrada dodijeljena je berlinskom arhitektu Ottu Rehnigu.
16
Vidi brošuru: Vještačko mnijenje za gradnju hotela u Zagrebu, Zagreb 1922,
17
Vidi: Zagrebačka Burza, Arhitektura, 1932., br. 11, str. 286—288.
52
projekt za zgradu singer u beogradu 1931.
53
Već j e i s t a k n u t o da E h r l i c h p o t k r a j d v a d e s e t i h god i n a p r i h v a ć a s u v r e m e n i j i k o n c e p t a r h i t e k t u r e , i da j e g r a n i č n a g o d i n a o t p r i l i k e 1928. Ta se p r o m j e n a k o d E h r l i c h a o d v i j a p o s t e p e n o i u p r v o j se fazi očitu j e u u b l a ž a v a n j u p l a s t i č k e e k s p r e s i j e p roče l j a , k a o n a kuć i G r u n w a l d u Boškov ićevo j 36 (1925.) k o j a j e , i ako d i r e k t n o ov i sna o Kovač ićevo j k u ć i »Sla-veks« , so l i dno o s t v a r e n j e , p o s e b n o š to se t i če t locrt a (hal) . Da l jn ja n e u t r a l i z a c i j a z idnog p l a t n a n a p r e du j e p r e k o ve l ikog k o m p l e k s a N a d a r b i n e u V la ško j ul ic i — za k o j u su p rv i p r o j e k t i n a s t a l i 1926., a l i j e d o v r š e n a t ek 1932.18 — i k u l m i n i r a n a s t a m b e n i m z g r a d a m a J a n e k o v i ć n a ug lu D r a š k o v i ć e v e i Mar t i -ćeve u l ice i B l u h w e i s s u D o m a g o j e v o j 2 (1927./28.). O s o b i t o j e u t o m p o g l e d u zan iml j iva u s p o r e d b a prvoga p r o j e k t a za k u ć u J a n e k o v i ć s r e n e s a n s n o m k r o v n o m b a l u s t r a d o m i k o n a č n e i zvedbe te z g r a d e s ko j e su u k l o n j e n i svi suv išn i d o d a c i i u k r a s i , a u m j e s t o n j i h j av l j a ju se t e k d i s k r e t n i u z d u ž n i zarezi u žbuk i . To je p rv i g r a đ e v n i v o l u m e n u k o j e m u dolaz i do iz raža ja nov i i s u v r e m e n i a r h i t e k t o n s k i senz ib i l i te t , š to j e r e z u l t i r a l o p o s v e g l a t k i m p roče l j ima , k a r a k t e r i s t i č n i m z a o b l j a v a n j e m u g l a i t r an -s p a r e n t n i m p r i z e m l j e m ko je j e n a n a j o p t e r e ć e n i j e m u g a o n o m di je lu r a s t v o r e n o o s t a k l j e n o m ulazn o m n i š o m .
P r i j e nego š to j e n a s t u p i l a sv j e t ska e k o n o m s k a kr i za t r i d e s e t i h god ina , k o j a j e go tovo o b u s t a v i l a g r a đ e v n u d j e l a tnos t , E h r l i c h j e r ea l i z i r ao dva ve l ika i z n a č a j n a o b j e k t a : P r v u h r v a t s k u o b r t n u b a n k u u Z a g r e b u i J u g o s l a v e n s k u u d r u ž e n u b a n k u u B e o g r a du . Z a g r e b a č k a O b r t n a b a n k a (1924.), s m j e š t e n a n a p r e u s k o j p a r c e l i u Il ici 38, s a m o j e d io b a n k o v n e p a l a č e k o j a j e i m a l a o b u h v a t i t i i u g a o M e s n i č k e u l ice , p a s toga i d je lu je n e z g r a p n o p r e v e l i k i m mjer i l o m o t v o r a i u k r a s a u o d n o s u n a š i r i n u p roče l j a . D o k j e g o r n j a p a r t i j a p r o č e l j a t i p i č n a »hugovšt i -na« , p r i z e m l j e j e o b l i k o v a n o j e d n o s t a v n o s n i z o m p r a v o k u t n i h o t v o r a i d i r e k t n i m p r i s t u p o m do blaga jn i čke d v o r a n e , č ime j e n a g l a š e n n j e n p r a k t i č n o --pos lovni , a n e r e p r e z e n t a t i v n i k a r a k t e r . Ta j e idej a j o š dos l j edn i j e p r o v e d e n a u p r o j e k t u za Jugos l a v e n s k u u d r u ž e n u b a n k u u Ulici 7. j u l a u Beogra d u (1929.), gdje j e b l a g a j n i č k a d v o r a n a konc ip i r a na k a o s u v r e m e n i pos lovn i p r o s t o r i ve l i k im os tak-
18
Građevni kompleks Nadarbine zagrebačke nadbiskupije prostire se na parceli između Vlaške, Krasove i Martićeve ulice. Građen je u tri faze: najprije istočni trakt uz Ratkajev prolaz, zatim istočni uz Krašovu ulicu i napokon spojni srednji trakt, umjesto kojega je imala biti izgrađena velika javna dvorana. Ta tri dijela Nadarbine međusobno se razlikuju ne samo po obradi pročelja, nego još više po tlocrtnom rasporedu.
l j e n i m o t v o r o m d i r e k t n o p o v e z a n a s u l i com. 1 9 Niz de t a l j a u d v o r a n i , o d š a l t e r s k i h p r e g r a d a i m e t a l n i h o z n a k a do r a v n o g s t a k l e n o g s t r o p a p o l o ž e n o g n a k o n s t r u k c i j u od a r m i r a n o - b e t o n s k i h l a m e l a ili B r e u e r o v i h s to l i ca od m e t a l n i h š i p k i i p l a t n a , otk r iva da j e E h r l i c h , n a j v j e r o j a t n i j e uz p o m o ć svoj ih m l a đ i h s u r a d n i k a (M. Kauz l a r i ć ) , o v l a d a o suv r e m e n i m v o k a b u l a r o m i da ga z n a l a č k i p r i m j e n ju je , o s tva r iv š i u to j d v o r a n i p r v i s u v r e m e n o konc ip i r an i j a v n i e n t e r i j e r u n a š o j m e đ u r a t n o j a rh i t e k t u r i . N a ža los t , ovaj s ja jn i p r i m j e r r a n o g funk-c i o n a l i z m a u n a s p o t p u n o j e u p r o p a š t e n a d a p t a c i j om 1964., k a d j e i zmi j en j ena s t r o p n a k o n s t r u k cija, a m r a m o r n a o b l o g a (čak i n a s t u p o v i m a ! ) p re k r i v e n a s m e đ i m t a p i s o n o m , č i m e j e u m j e s t o neka d a š n j e o t m j e n e j e d n o s t a v n o s t i o s t v a r e n u g o đ a j nekoga m o d n o g b o u t i q u e a . P r i j e n e g o š to r a z m o t r i m o E h r l i c h o v e p r o j e k t e n a s t a l e u d o n e k l e izmi jen j e n i m m a t e r i j a l n i m i p s i h o l o š k i m p r i l i k a m a poslije 1930., t r e b a se u k r a t k o o s v r n u t i n a n j egove ob i t e l j ske k u ć e n a s t a l e u p r o t e k l o m r a z d o b l j u . Tipo lo šk i se o n e n a d o v e z u j u n a r a n i j e o b i t e l j s k e kuće, a o b l i k o v n o p o k a z u j u ist i ona j r a z v o j n i s l i jed koj i s m o mog l i p r a t i t i i n a n j e g o v i m s t a m b e n i m i p o s l o v n i m z g r a d a m a : od ob i t e l j ske k u ć e D e u t s c h n a R o k o v u p e r i v o j u 8 (1922.), k o j a j e p o r a z i g r a n o -sti k r o v a i n e k o m i n t i m n o m u g o đ a j u j o š o v i s n a o e n g l e s k i m u z o r i m a , p r e k o k u ć e J a n d a u V o n č i n i n o j 16 (1922.), W e i s s m a y e r u Ulici 8. m a j a 17 (1921.) ili j e d n o s t a v n e p l a s t i k e k u ć a Ro je n a R o k o v o m per i v o j a 6 (1922.) i S c h w a r t z u Ulici G o r a n a K o v a č i ć a 10 (1922.), do o b i t e l j s k e k u ć e Nik i ć u T u š k a n c u 15 (1927.), k o j a j e već sv jesno k o n c i p i r a n a k a o s a m o d o s t a t a n s t e r e o m e t r i j s k i v o l u m e n , r a z g l o b l j e n u sebi n a n a č e l u k o n t r a p u n k t i r a n j a k u b i č n i h m a s a i s t r oge p o d r e đ e n o s t i de t a l j a g r a đ e v n o j c je l in i . K o d nje se, š to j e ovd je važno i s t a k n u t i , j a v l j a j u i n e k i novi e l emen t i , i to u o b l i k u j a s n i h r e m i n i s c e n c i j a n a n a š u r e g i o n a l n u , p r i m o r s k u a r h i t e k t u r u ; t o će doći još oč i t i je do i z r aža j a n a p o s l j e d n j o j E h r l i c h o v o j ob i t e l j sko j k u ć i k o j u p r o j e k t i r a za k i p a r a K e r d i ć a n a G o l j a k u 25 (1931.) i n a ko jo j se v e z a n o s t uz pr i m o r s k u g r a d i t e l j s k u t r a d i c i j u m a n i f e s t i r a i dos lovn o k a m e n i m p o d n o ž j e m , k l e s a n i m k a m e n i m žl jebo-v i m a i k r o v o m od j e d n o s t a v n i h k u p a k a n a l i c a . Ta t e n d e n c i j a p r e m a reg iona l izac i j i a r h i t e k t u r e , n a s t o j a n j e da se d o m a ć i g r a đ e v n i obl ic i u m j e t n i č k i a r t i ku l i r a ju , n i je i z o l i r a n a po java , nego se zb iva n a li-
19
Blagajnička dvorana zaprema cijelo prizemlje zgrade koja je smještena na izduženoj parceli između dviju ulica i ima dva pročelja: glavno u Ulici 7. jula, a sporedno u Rajićevoj ulici. Zgrada je doživjela znatnije preinake prilikom dogradnje Jugoslavenske banke za vanjsku trgovinu (1964.), s kojom je tada, probijanjem jednog zida u predvorju, spojena.
zgrada nikić, beograd 1932.
54
varijanta projekta 1931.
55
ntiji općeg n a s t o j a n j a t r i d e s e t i h g o d i n a d a se izraža jne m o g u ć n o s t i a r h i t e k t u r e p r o š i r e i o b o g a t e nov i m v r i j e d n o s t i m a , p a u t o m sv je t lu t r e b a g leda t i i ove E h r l i c h o v e p o k u š a j e .
U v r i j e m e sv je t ske e k o n o m s k e k r i ze n a s t u p i l e su i za E h r l i c h a , ko j i d o t a d a n i j e o s k u d i j e v a o pos lovi m a , m r š a v e god ine . Ako su i i zos ta le rea l izac i je , i p a k j e iz tog r a z d o b l j a s a č u v a n vel ik b r o j sk ica i p r o j e k t n i h s tud i j a , iz k o j i h se m o ž e p r a t i t i , če s to i n a i s t o m p r o j e k t u , p o s t e p e n a evo luc i j a a r h i t e k t o n ske mis l i , o d p r v i h n a c r t a ko j i j o š n o s e s t a n o v i t a r o m a n t i č n a s j ećan ja do č i s tog s t e r e o m e t r i j s k o g o b l i k a i zvedenog iz a r m i r a n o b e t o n s k e k o n s t r u k c i j e . T a k v e su dvi je v a r i j a n t e za T e h n i č k i f a k u l t e t u Z a g r e b u (1929./31.), od k o j i h j e o s o b i t o zan iml j i va d r u g a , k o n c i p i r a n a k a o r a s t v o r e n a h o r i z o n t a l n a g r a đ e v i n a š to se p r u ž a u r az l i č i t im s m j e r o v i m a , z a t i m p r o j e k t za p o s l o v n o - s t a m b e n u z g r a d u »Sin-ger« u B e o g r a d u (1931.) s t e r a s a s t o r i j e š e n i m spor e d n i m p r o č e l j e m , n e k o l i k o v a r i j a n a t a za Of ic i r sk i d o m u Z a g r e b u , ko je su n a s t a j a l e i z m e đ u 1926. i 1930, u r a s p o n u od p o m p o z n o g h i s t o r i c i z m a do t r a n s p a r e n t n o g k u b i č n o g zdan j a , r a s t v o r e n o g te ras a m a i ve l i k im s t a k l e n i m o t v o r i m a — i n a p o k o n i z v a n r e d n i n a t j e č a j n i p r o j e k t za A g r a r n u b a n k u u B e o g r a d u (1931.), u k o j e m j e E h r l i c h u n a p e t o j linij i z a o b l j e n o g p roče l j a , a m o ž d a j o š v iše v j e š t i m p r e p l e t a n j e m p r o s t o r n i h p l a n o v a u u n u t r a š n j o s t i , d a o j e d n o od s v o j i h na jz re l i j ih r j e šen ja . I k o d ovog E h r l i c h o v a p r o j e k t a t r e b a p o m i š l j a t i n a s u r a d n j u m l a đ i h s n a g a u a te l jeu , n a š to u p u ć u j e više m o m e n a t a , p r i j e svega g ra f i čka m a n i r a sk ica , a z a t i m i v i soka s t i l ska e l abor i r amos t iz raza , k o j u ovdje p r v i p u t s u s r e ć e m o , a k o j a p r e t p o s t a v l j a n a č i n m i š l j e n j a n e o p t e r e ć e n k l a s i č n i m o b l i k o v n i m i p r o s t o r n i m p r e d o d ž b a m a .
J e d i n i p r o j e k t ko j i E h r l i c h , uz s p o m e n u t u k u ć u K e r d i ć , u s p i j e v a r ea l i z i r a t i u g o d i n a m a kr ize , b i l a j e s t a m b e n a z g r a d a Nik ić u B e o g r a d u n a u g l u Simi-me i Dos i t e jeve u l ice (1932.). N e k o l i k o p r i p r e m n i h sk ica p o k a z u j e s t a n o v i t u r o m a n t i č n u c r t u , a u dug o m z a o b l j e n o m b a l k o n u č a k i d i r e k t a n os lon n a r a n e p r o j e k t e E. M e n d e l s o h n a . K o n a č n a i zvedba p o s v e j e u d u h u f u n k c i o n a l i s t i č k e e s t e t i k e s glatk i m f a s a d a m a , p o j a s e v i m a p r o z o r a i k r o v n o m ter a s o m , t e s l o b o d n i m p r o s t o r n i m r a s p o r e d o m u u n u t r a š n j o s t i š to j e o m o g u ć e n o p r i m j e n o m skel e tne a r m i r a n o b e t o n s k e k o n s t r u k c i j e .
P o s l j e d n j a j e E h r l i c h o v a rea l i zac i ja s t a m b e n o - p o -s lovna z g r a d a M i r o v i n s k e z a k l a d e G r a d s k e š ted io n i c e n a u g l u Gajeve i T r g a R e p u b l i k e , d o v r š e n a 1934. E h r l i c h j e d o b i o i zvedbu n a t e m e l j u na t j e ča j a , n a k o n š to j e n e k a d j e d i n s t v e n i b l o k Z a k l a d n e boln ice b i o r a s p a r c e l i r a n . Osnovn i p a r a m e t r i bi l i su
z a d a n i r a n i j i m n a t j e č a j e m za u r b a n i s t i č k o r j e šen j e b l o k a , n a k o j e m u j e sud j e lovao i P i č m a n (u zajednic i s J. Se i sse lom) , 2 0 a k a k o j e o n t a d a b i o u Ehr l i -c h o v u a te l j eu , n i j e i s k l j u č e n o d a j e s u d j e l o v a o i u r a z r a d i k o n a č n o g p r o j e k t a . U s v a k o m s luča ju E h r l i c h j e b i o sv j e s t an važnos t i z a d a t k a s o b z i r o m n a e k s p o n i r a n o s t p a r c e l e i želio j e o s t v a r i t i g rađev i n u iz raz i to s u v r e m e n o g k o n c e p t a , n a g l a š u j u ć i u j e d n o m i n t e r v j u u 1931. da , o s i m B e h r e n s o v e p re -g r a d n j e n a p o č e t k u Ju r i š i ć eve u l ice , »nije n i j e d n a g r a đ e v i n a n a J e l a č i ć e v o m t r g u ni p o o b l i k u , a n i p o d u h u m o d e r n a « . 2 1
N a č i n n a ko j i j e E h r l i c h r i j eš io z a d a t a k d o i s t a j e s m i o n i m o d e r a n . I n a to j j e z g r a d i a r m i r a n o - b e -t o n s k a k o n s t r u k c i j a o m o g u ć i l a k o n t i n u i r a n e po ja -seve p r o z o r a ko j i t e k u c i j e lom š i r i n o m p r o č e l j a , d o k j e p r i z e m n i d io i z b a č e n i p r e m a ul ic i za tvor e n t r a n s p a r e n t n o m s t a k l e n o m o p n o m , č i m e je p o s t i g n u t a p o t p u n a inverz i j a k l a s i č n e g r a đ e v n e t e k t o n i k e . Po j a s n o ć i o s n o v n e d ispozic i je , s u v r e m e n o m senz ib i l i t e tu i d o r a đ e n o s t i de t a l j a , t a Ehr l i c h o v a g r a đ e v i n a ide n e s u m n j i v o m e đ u k l a s i č n a o s t v a r e n j a n a š e m e đ u r a t n e a r h i t e k t u r e i č in i , ne s a m o v r e m e n s k i n e g o i s a d r ž a j n o , z a k l j u č a k njegova s t v a r a l a č k o g p u t a .
P o k u š a m o li n a k r a j u j e d n i m p o g l e d o m o b u h v a t i t i g lavne e t a p e t o g a p u t a o d e k l e k t i č k o g h i s t o r i c i z m a vezanog uz K o n i g a i b e č k u a k a d e m i j u , p r e k o usp u t n i h d o d i r a sa seces i jom, L o o s o v a č i s t u n s t v a , o d m j e r e n o g m o d e r n i z m a u r a z d o b l j u z a j e d n i č k o g r a d a s K o v a č i ć e m , z a t i m p o v r a t k a e k l e k t i č k o j man i r i u p r v i m p o s l i j e r a t n i m g o d i n a m a 1 n a p o k o n da p o s t e p e n o g p r i h v a ć a n j a a v a n g a r d n i h funkc io-n a l i s t i č k i h nače la , z a p a ž a m o da j e E h r l i c h u svega t r i d e s e t a k g o d i n a r a d a s a v l a d a o g o l e m i z r a ž a j n i r a s p o n , š to j e t r až i lo i z u z e t n u d u h o v n u č v r s t i n u i ve l iku s p o s o b n o s t p r i l a g o đ i v a n j a n o v i m o k o l n o s t i m a . E h r l i c h j e živio i d je lovao u p r a v o u d o b a k a d se p o d t e r e t o m n o v i h s p o z n a j a s l a m a j u s t a r a t rad i c i o n a l n a s h v a ć a n j a i k a d a dolaz i d o v a ž n i h p r o m j e n a n a sv im p o d r u č j i m a d r u š t v e n o g , i n t e l ek tu a lnog i u m j e t n i č k o g ž ivota . S t o g a i n j egovo dje lo u sebi s a ž i m a i povezu je dvi je gene rac i j e , dva v r e m e n a i dva p o s v e raz l ič i t a d u h o v n a i s k u s t v a . O n o se p r u ž a p o p u t g o l e m o g m o s t a s p r a g a s t o l j e ć a r a v n o do u ovo n a š e d o b a .
20
Vidi: Andrija Mutnjaković, Arhitekt Josip Pičman, Život umjetnosti, 1971, br. 14, str. 75—89.
21
Vidi intervju s H. Ehrlichom u časopisu »15 dana«, 1931, br. 5.