AUTOMOBILIZAM PRVENSTVO HRVATSKE

Dupla kruna Dubrovnik Racingu

Str.48

Str.51

MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju objavit emo na naslovnici, a svoje fotografije aljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

CRTICA- PETAK 13

Z a petak 13. zasigurno malo tko nije uo kao i za pojave koje se veu uz taj dan. Unato raz-vijenom mozgu, razvijenoj teh-nologiji, poboljanju ivota i nikada jaoj znanosti i znan-stvenim postignuima ljudi su i dalje praznovjerni. Petak 13. jedan je od najpoznatijih praznovjernih fenomena da-nanjice. Ljudi i dalje odbijaju vjenati se na taj datum, odbi-jaju letjeti avionom ili planirati neki vaan dogaaj. Kulturalni antropolozi, etnolozi i folklor-isti nisu uvijek sloni kada je rije o porijeklu praznovjer-ja vezanog uz broj 13 i petak. Znanstvena panorama donosi mnoge prie od kojih je jed-na kako je postojao klan od 13 vjetica, tko ima 13 slova u imenu ima avolju sreu, ali tu je i jedna od najpoznatijih te-orija o nesrei koju nosi petak 13. koja potie iz ne tako dav-nog doba, a vezana je uz smrt vitezova Templara.

BorisBuri

slika tjedna

NA LOVRIJENCUTJEDNIK S NAJVEOM NAKLADOM U UPANIJI

BROJ - 656 - 13. LISTOPADA 2017. - GODITE XIII - LIST JE BESPLATAN

NAJVEI USPJEH U POVIJESTIahisti Dubrovnika u elitnom razreduMali Loinj, u kojemu je od 27. rujna do 6. listopada odigrana ovogodinja Ib hrvatska ahovska liga, za ekipu Dubrovnika i uope dubrovaki ah ostat e u trajnoj uspomeni i zabiljeen po teko ponovljivom uspjehu i plasmanu meu 10 najboljih hrvatskih ahovskih klubova.

AUTOMOBILIZAM PRVENSTVO HRVATSKE

Dupla kruna Dubrovnik Racingu

2 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

PRIOPENJE UDRUGE HRVATSKI DOMOBRAN

Izborni zbor u konobi Neretvanska kua u KutimaNa Izbornom zboru domobrana predsjednik eljko Kulii podnio je izvjee o radu za proteklo etverogodinje razdoblje 2013-2017.

Proteklog vikenda lanovi Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran Dubrovnik odrali su Izborni zbor u Dolini Neretve, u konobi Neretvanska kua u Kutima. Obil-jeavanje Dana nezavisnosti Republike Hr-vatske izvan sredita Udruge postala je re-dovita aktivnost domobrana koja je prerasla u tradiciju. Zapoelo se posjetom Mljetu i otoiu Svete Marije 2010. i 2012. Druenje se nastavilo u tvravi Imperijal na Sru 2013., zatim se 2014. godine skuptina odrala na utvrdama Sokol grada u Konavli-ma, pa na otoiu Supetar 2015., prole go-dine pedesetak lanova obilo je Opinu Ravno-Zavala u RbiH.Izaslanstva Udruge HD iz Dubrovnika, Lum-barde i Metkovia poklonilo se nevinim rt-vama komunistikog zloina polaganjem vijenaca kod Spomen Kria u mjestu iljegi za 11 lanova obitelji iljeg, ubijenih nakon zavretka II svjetskog rata. Nakon komem-oracije domobrani su posjetili smo arheolo-ki muzej Narona u Vidu.Na Izbornom zboru domobrana predsjednik eljko Kulii podnio je izvjee o radu za proteklo etverogodinje razdoblje 2013-2017., koje je podijelio u nekoliko cjeline.itavo razdoblje obiljeila su stratita Jakljan i u Slano, pa iako djeluje sarkastino, do-mobrani se uistinu imaju s ime pohvaliti! Naime, nakon 68 godina komunistike ut-nje rasvijetljena je jedna velika misterija o nestalim hrvatskim i njemakim vojnicima i civilima sa ireg dubrovakog podruja, koji su ubijani dugo nakon zavretka II sv-jetskog rata. Veoma zahtjevan posao od is-traivanja, iskapanja do izrade prepoznatl-jivih Spomen obiljeja obavila je mala

skupina domobrana, volontera, koji su na obje lokacije pronali ostatke 214+4 rtava. Pa iako je neprijeporno utvreno poinjen-je zloina lanove udruge najvie smeta neuinkovitost hrvatskog pravosua, koje unato podignutim kaznenim prijavama kod ODO Dubrovnik, dosada nije podignuta op-tunica protiv znanih nalogodavaca i iz-vritelja. Osnaujui odluku Sabora RH o obiljeavan-ju Europskog spomendana na sve rtve to-talitarnih i autoritarnih reima na dan 23. kolovoza ve etvrtu godinu HD organizira Elafitsko hodoae domobrana, gdje su uz gradske i upanijske elnike poloeni vijenci i zapaljene svijee pored Spomen Kria, za ukupno dosada ekshumirane 272 rtve komunizma: na Daksi, mjesto strijel-janja 54-ero vienijih Dubrovana, a nastavi-li na Jakljan i Slano, i prireenu Sv. Misu zadunicu u Luci ipanskoj. Prisjetili su se: rtava iz Slanog, mjesta ubo-jstva etvero nevinih mjetana, koje su poinili komunistiki zlikovci, inae lokalni skojevci, prilikom tzv oslobaanja Du-brovakog primorja; Spomen obiljeje na Jakljanu, za 214-ero hrvatskih i njemakih zarobljenika i civila, ubijenih nakon zavr-etka II svjetskog rata; ime je simboliki zaokruena Elafitska niska zloina, poin-jenih tijekom prolog stoljea.U proteklom razdoblju Udruga HD organi-zirala je brojna hodoaa rtvama totalitar-nog komunistikog reima, pribivala na mjestima genocidnog stradanja hrvatskog naroda, koji su ubijeni na Krinim putovima, poam od Bleiburga, Crnog Potoka kod Nai-ca, Jazovke, Hude Jame, a u 2016. Godini milosra, dubrovaki su hodoasnici proli kroz Vrata milosra u sva tri proglaena na-cionalna svetita, u Kraiu 10.02., Karlovcu 13.05. i Mariji Bistrici 15.05.2016. Ove godine organizirano je hodoae Banovina-Sla-vonija 2017., hodoastilo se na Vranine-Ve-la Luka i Bultinu-Lumbarda, a predstavnici Udruge nazoili su na Misama zadunicama i komemoracijama, polagali vijence i palili svijee u prigodi obiljeavanja svih obljet-nica iz I i II Domovinskog rata na grobljima i stratitima: Orsula i Daksa, Sr i Osojnik, Boninovo i Domobransko groblje, Jakljan i Slano, Vjetreni mlin, Trnova i Konavle (Ga-brile, ilipi i Bani), dok je izaslanstvo Udruge sudjelovalo za svih znaajnih blagdana Gra-

da, upanije i Republike Hrvatske. Ve tradi-cionalno poetkom svake kalendarske go-dine u crkvi Svetog Vlaha se slui Sveta Misa zadunica za domobrane od prvog spomena njenog imena do dananjih dana, uz nazonost velikog broja lanova i simpatiz-era Udruge.Nakon toga prihvaeno je Financijsko izv-jee za proteklu 2016. i I-IX ove godine, uz napomenu kako domobrani svake godine dobivaju manji iznos sredstava za uredno prijavljene Programe prema Gradu Du-brovniku. Razlog tome je neprihvatljivo svrstavanje Udruge domobrana i podjelu sredstava s politikom strankom tzv anti faista, koji zasigurno ne skrbe o rtvama totalitarnih i autoritarnih reima, naprotiv oni i nadalje, kao da se nita promijenilo nije, pohode i veliaju zloince nad hr-vatskim narodom iz bive tvorevine, titove jugoslavije.

Nakon toga pristupilo se izboru tijela upra-vljanja Udruge Hrvatski domobran za razdo-blje 2017 - 2021. Za predsjednika Udruge ponovo je jednoglasno izabran gdin eljko Kulii. U Vijee domobrana pored preds-jednika izabrani su dopredsjednik gospar Miho Pulitika za tajnika gospar Nevenko Bilobrk, dok su lanovi Vijea ga Zdenka ljuka, i gospoda Nikola Market, Ivica Grbi, Boo Senti, Niko Kralj i Rajko urkovi. U Nadzorni odbor izabrani su dr Boris Sokal za predsjednika, a Ante Troji (upa) i Ve-drana Peevi Ali, za lanove. U Mirovno Vijee za predsjednika je izabran Tomislav Gvozdenica, a Mato ikato i ga Kate Lege-ny za lanove.Na kraju je novi/stari predsjednik zahvalio na povjerenju i zaelio svima Dan Nezavis-nosti RH, kao i Dan ruiaste vrpce, koji se obiljeava svake prve subote u listopadu. Na kraju je usvjena Inicijativa domobrana prema Saboru RH.Udruga Hrvatski domobran Dubrovnik iz-raava nezadovoljstvo i snano potie Inici-jativu prema Hrvatskom Dravnom Saboru sa zahtjevom da se umjesto trenutanog dravnog blagdana i neradnog Dana neo-visnosti RH koji se obiljeava svakog 8. lis-topada, vrati, od naroda opeprihvaen dravni blagdan i neradni dan u Republici Hrvatskoj, Dan Dravnost RH koji bi se slavio kao i ranije svakog 30. svibnja! Naime, tog

Pisma / Reagiranja / Priopenja

3Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

NA KOZARI - PLANINI LEGENDI (2)

Tko je prouzroio ratnu tragediju srpske djece na Kozari? Nai antifaisti slave taj poraz, taman kao to Srbi slave Boj na Kosovu koji su izgubili

Pod gornjim naslovom proitasmo u prolom Glasu Grada kako su dubrovaki antifaisti (njih pedesetak) napravili izlet na udno-vato lijepu, prelijepu planinu o troku dotacija iz gradskog prorauna. Samo, iz-gleda, da su se ovoga puta dogovorili sa tamonjim hotelijerima, da su im dali be-splatni smjetaj, pod uvjetom da u Dubrovni-ku propagiraju turistiku destinaciju Koza-re, veliajui sve njihove prirodne, jedinstvene ljepote, kako bi navratili nae turiste koji dolaze u Dubrovnik, da u povrat-ku svrate i na Kozaru.Usput, opisuju i epopeju Kozarake bitke partizana protiv Nijemaca i ustaa u kojoj su partizani potueni i masovno nastradali. Nai antifaisti slave taj poraz, taman kao

to Srbi slave Boj na Kosovu koji su izgu-bili.Isti dan, kada je izaao ovaj lanak u Glasu Grada iziao je u jednim drugim novinama lanak od Ivice Karamatia, knjievnika i publicista, pod naslovom Pustoenja i zlo-ini Titovih partizana u Prijedoru i okruen-ju prouzroili su ratnu tragediju srpske djece na Kozari, kojeg ovdje donosim u cijelosti:Grad Prijedor, smjeten uz rijeku Sanu, doivio je pravi pakao, kad su ga partizani zaposjeli u svibnju 1942. godine. I prije 16. svibnja 1942., tamonje katoliko i musli-mansko stanovnitvo bilo je izloeno zlo-stavljanjima, muenjima i ubijanjima od strane partizana. Procjenjuje se da su u Pri-jedoru i iroj okolici, partizani u kasno pro-ljee 1942., okrutno muili, te potom smak-nuli vie od etiristo civila. Osim toga, opljakali su i popalili nekoliko stotina kua.Tri tjedna partizanske vlasti u Prijedoru, od 16. svibnja do 10. lipnja 1942., bila su obil-jeena divljatvom narodne vlasti, sas-tavljene od barbara, moralnih propalica, pljakaa i beutnih ubojica. Iz tih mranih dana postoji poimenini popis 229 civilnih rtava partizanskog krvavog pira, te svje-doenja o tim zloinima u Prijedoru i okoli-ci, objavljena, u lipnju 1942., u knjizi Od-metnika zvjerstva i pustoenja u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Iz reene dokumentarne knjige razvidno je da su brojne civile parti-zani smaknuli bez suda i prava na obranu, posve divljaki i obijesno.Partizansko divljatvo ogledalo se kroz zv-jerska postupanja partizana prema civilima kroz: kundaenja ljudi, rezanja mesa s tije-la, klanja, paranja trbuha, otkidanja nokata s ruku i nogu rtava, mlaenja ekiima, rezanja grkljana, lomljenja rebara i kroz druga muenja prije konane likvidacije. Primjerice, ustakoj logornici u Prijedoru, devetnaestogodinjoj djevojci Anelki Sa-ri, partizani su prije njezina ubojstva, na vie mjesta na tijelu bodeom urezali slovo ,,U. Trotjedna partizanska strahovlada u Prijedoru bila je pravo muilite za tamon-je stanovnitvo! Partizani su civile uglavnom ubijali nou, najvie izvan grada, na obron-cima Kozare: u Paincu, u selu Boiima, ali i na stratitima u gradu Prijedoru i pri-gradskoj okolici.Polovicom svibnja 1942., zapoeo je poduh-vat opkoljavanja partizana na Kozari, u Sje-verozapadnoj Bosni. Napadaji Hrvatskih oruanih snaga bili su usmjereni od Banja

Luke prema Bosanskom Novom i Prijedoru. Tijekom spomenutih operacija, zaplijenjena je uputa Dragoljuba Drae Mihailovia, u kojoj je etniki voa naloio etnicima bor-bu za Veliku Srbiju, u okviru Jugoslavije, uz naputak za unitenje neprijateljskih narod-nih manjina: katolika i muslimana.Partizansko zapovjednitvo na Kozari raspolagalo je s 10.000 ljudi, a hrvats-ko-njemake postrojbe brojile su oko 25.000 bojovnika. Hrvatske snage inile su tri do-mobranska gorska zdruga, pod zapovjed-nitvom pukovnika olca, Zorna i Rupia, te pet ustakih bojni. Borbe su zapoele napadajima na Sanski Most i Bosanski Novi, a nastavile su se punom estinom oko Bosan-ske Krupe, Dobrljina i Bronanog Majdana. Hrvatsko-njemakim snagama polo je za rukom opkoliti partizansku glavninu na Kozari te unititi 4000 partizana. Oko 600 partizana, 24. srpnja l942., uspjelo je nou probiti obru i pobjei u smjeru Grmea. Partizani su na Kozari izgubili, uz druge ve-like gubitke, 1150 pripadnika Druge proleter-ske udarne brigade, dok su hrvats-ko-njemake postrojbe imale oko 4000 mrtvih i ranjenih vojnika.Partizani su nakon vojnog poraza na Kozari i okolici ostavili iza sebe oko deset tisua srpske djece. Tu djecu Nijemci su prepustili ustaama, koji su djecu dalje rasporeivali uglavnom na skrb po kuama dobrih ljudi, te po hrvatskim dravnim i crkvenim usta-novama. Nakon tekog poraza na Kozari, partizani su ispjevali posve neloginu pjesmu: Koliko je na Kozari grana, jo je vie mladih partizana. Koliko je na Kozari lista, jo je vie mladih komunista.Kako je mogue da su na Kozari partizani vojno poraeni kad je u njihovim redovima bilo puno vie komunista od sveukupnog broja partizana! Partizanske bajke, napisane na zavidnoj stilskoj i umjetnikoj razini, teko su ponovljive danas, ak i u rigidno komunistikoj Sjevernoj Koreji!

Boko Masla, dipl. ing. str.

dana 1991. godine, Hrvatski Dravni Sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu dravnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, dok je 8. listopada iste godine samo zavre-na faza okonanja postupka razdruivanja Hrvatske u nekadanjoj jugoslavenskoj fed-eraciji. Dan neovisnosti obiljeava se u Hr-vatskoj tek od 2001. godine koji je uveden na inicijativu Ive krabala. Meutim, kasni-je se sam inicijator pokajao jer je tadanja vlast (Raanova vlada) promijenila obiljea-vanje Dana dravnosti, koji se dotad slavio 30. svibnja, i jo uvela Dan neovisnosti to je pak dovelo do ope zbrke s datumima i posljedino njihovog neprihvaanja od strane naroda.

Priredila:Udruga ratnih veterana Hrvatske

Hrvatski domobran Dubrovnik

4 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

upa dubrovakaNa temelju lanka 10. Pravilnika o radu seljake trnice upska placa, Klasa:363-01/17-01/20; Ur-broj:2117/08-07-17-1 od 31.oujka 2017. (Slubeni glasnik Opine upa dubrovaka br. 18/17), Nael-nik Opine upa dubrovaka raspisuje

JAVNI POZIVza podnoenje zahtjeva za odobrenje prodaje na seljakoj trnici upska placa

lanak 1.Opina upa dubrovaka e organizirati rad seljake trnice upska placa (u daljnjem tekstu upska placa) na kojoj e se obavljati prodaja vlastitih pol-joprivredno-prehrambenih proizvoda.

lanak 2.Pravo prodaje na upskoj placi ostvaruju obiteljska poljoprivredna gospodarstva i Zadruge s podruja Opine upa dubrovaka s prebivalitem i sjeditem na podruju Opine upa dubrovaka (u daljnjem tekstu: Prodavai).

lanak 3.Prodavai iz lanka 2. ovog javnog poziva ostvaru-ju pravo prodaje potpisivanjem ugovora s Organi-zatorom upske place na temelju podnesenog Zahtjeva za odobrenje prodaje na upskoj placi.

lanak 4.Za prodaju na upskoj placi Prodavai iz lanka 3. ovog Javnog poziva plaaju paualnu mjesenu naknadu za koritenje tanda u iznosu od 100,00 kn na iro raun Opine upa dubrovaka.

lanak 5.Prodaja na upskoj placi e se organizirati u peri-odu od 16. listopada 2017. do 31. oujka 2018. u vremenu od 7:00 do 16:00 sati. Naelnik Zakljukom moe odrediti i drugaije vrijeme rada upske place.

lanak 6.Svaki Prodava ostvaruje pravo prodaje jedan put tjedno. Ukoliko ostane slobodnih termina prodaje, zainteresirani Prodavai mogu ostvariti pravo prodaje i vie puta tjedno.

lanak 7.Nakon prikupljenih Zahtjeva za odobrenje prodaje na upskoj placi i sklopljenih Ugovora o pravu prodaje na upskoj placi, Naelnik e donijeti Zak-ljuak o radnom vremenu i rasporedu izlaganja na upskoj placi.

lanak 8.Zahtjevi se podnose po objavljenom Javnom pozivu na obrascu Zahtjev za odobrenje prodaje na upskoj

placi (Prilog I. ovog Javnog poziva) na adresu:

Opina upa dubrovakaVukovarska 4820207 Mlinis naznakom upska placa, zahtjev

Nepotpuni zahtjevi, te zahtjevi koje nisu predmet javnog poziva nee se razmatrati.

lanak 9. Krajnji rok za podnoenje Zahtjeva je 12. listopada, 2017. (etvrtak) do 12:00 sati. Naknadno pristigli Zahtjevi e se razmatrati ukoliko bude slobodnih termina.

lanak 10.Sve ostale informacije, zainteresirani mogu dobiti na telefon: (020) 487- 486; e-pota: ksenija.s@zu-pa-dubrovacka.hr.

Klasa: 363-01/17-01/20Urbroj:2117/08-07-17-42Srebreno, 05. listopada, 2017.Opinski naelnikSilvio Nardelli

Od 14.00 do 18.00 sati termini e biti besplatni za sportske klubove koji rade s djecom koja pohaaju Osnovnu kolu upa dubrovaka

Po objavljenom pozivu za prijavu potreba koriten-ja kolske sportske dvorane O upa dubrovaka povjerenstvo kole i Opine odralo je nekoliko radnih sastanaka na kojem se su se razmatrali pris-tigli zahtjevi.Na posljednjem sastanku, evidencijom interesa i potreba, te kvalitetnim planiranjem utvren je konaan raspored i nain koritenja velike i male kolske sportske dvorane, kao i dvorane u staroj koli na Kantulama.Osim prioritetnog koritenja za odravanje nastave tjelesne kulture u jutarnjim terminima do 14.00 sati, dvorana e biti dostupna i ostalim korisnicima na sljedei nain:Od 14.00 do 18.00 sati termini e biti besplatni za sportske klubove koji rade s djecom koja pohaaju Osnovnu kolu upa dubrovaka.Na ovaj nain osigurali su se uvjeti za rad irokog spektra sportova, ali vano je naglasiti kako Opi-na i kola ne ulaze u cijenu lanarina pojedinog sporta to je interna odluka klubova a u konanici

i vlastiti izbor roditelja u koji e sport upisati svoje dijete.Poslije 18.00 sati svi klubovi registrirani na podru-ju upe dubrovake imaju pogodnost koritenja dvorane na nain da plaaju 50% od utvrene cijene.S obzirom da se radi o komercijalnim terminima, grupe graana, rekreativci i ostale interesne sk-upine plaaju punu cijenu kako bi se pokrili ma-terijalni trokovi funkcioniranja dvorane.Opina i kola zauzeli su jedinstven stav da se svi termini poslije 18.00 sati naplauju po cjeniku ko-jeg je odobrila Dubrovako neretvanska upanija kao osniva kole.Najam cijele dvorane po satu iznosi 300 kuna. Ista se moe podijeliti na treine, pa tako najam za svaku treinu iznosi 100kuna. Najam male dvorane po satu iznosi 100 kuna, dok je u staroj koli cijena jednog sata 50 kuna.Svima koji su se javili na javni poziv omogueno je koritenje dvorane te su im dodijeljeni termini. Ovim putem obavjetavamo sve korisnike da se do kraja idueg tjedna jave u O upa dubrovaka kako bi potpisali ugovor o koritenju.Javiti se takoer mogu i svi zainteresirani za po-tencijalno koritenje preostalih slobodnih termina.

O UPA DUBROVAKA

Utvren raspored koritenja sportske dvorane

KULTURNO UMJETNIKO DRUTVO MARKO MAROJICA

Audicija utorkom i etvrtkomKUD Marko Marojica poziva sve zainteresirane na audiciju i prijem novih lanova; plesaa - pjevaa, sviraa tambura ili tradicijskog instrumenta lijer-ice u KUD koja e se e se odravati u Domu u Buiima tijekom mjeseca listopada utorkom (18.10., 25.10.) i etvrtkom (19.10., 26.10.) u 19:00 sati.

5Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

do SRIJEDE 18.10.2017.g.*

super akcija

virtualni katalog

www.facebook.com/tommyprodavaonicewww.instagram.com/tommyprodavaonice

Potraite nas na:MOGUNOST PLAANJAGOTOVINOM, DEBITNIM ILI KREDITNIM KARTICAMA

PBZ banke / 2 - 6 rate za iznose iznad 300 kn

Erste banke / 2 - 6 rate za iznose iznad 300 kn

PBZ banke / 2 - 3 rate za iznose iznad 300 kn

PBZ banke / 2 - 3 rate za iznose iznad 300 kn

Jadranska, Kent banka, Erste banka, Istarska kreditna banka, Sber banka, Kreditna banka Zagreb, Primorska, Slatinska, Veneto banka / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OBRONA OTPLATA BEZ NAKNADE I KAMATA

*akc

ija vr

ijedi

do 18

.10.20

17.g.

ili do

rasp

rodaje

zalih

a. Izr

aen

i post

otak s

nien

ja je

minim

alan,

a mo

e biti

i vei

. Cije

ne su

izra

ene u

kuna

ma. Z

a eve

ntualn

e tisk

arsk

e pog

reke

ne pr

euzim

amo o

dgov

ornost

. F

otogra

fije ne

mora

ju u p

otpun

osti o

dgov

arati

stva

rnom

izgle

du pr

oizvo

da. P

roizv

ode i

z aktu

alne p

onud

e mo

ete ku

piti s

amo u

koli

inama

prim

jeren

im za

kua

nstvo

.

Potovani kupci,samo za kupce hipermarketa Tommy, Kralja Tomislava 7, Lapad, 1h GRATIS PARKING za sve raune iznad 50 kn.

0800 02 03BESPLATNI POTROAKI TELEFONe-mail: potrosacki-servis@tommy.hr

23,99kn31,99 kn

Svinjska lopatica, 1 kg bez kosti

-25%

36,99 kn38,99 kn

Odojaku komadu

sjeeni

Redovna cijena

Odojak, 1 kg31,99kn

Jabuka Granny Smith, 1 kg

5,49kn11,99 kn

-54%

Mrkva, 1 kg2,99kn

5,99 kn

-50%

19,99knVino kvalitetnoRoso, 0,75 Lcrno - Plavac Barrique ili Plavac mali bijelo - PoipSrednja i Juna Dalmacija26,66 kn/L

25,99 kn -23%

44,99 kn -55%

Sir Bovito Delicato, 1 kg

47,99knEKSTRA SNIENO

-29% 67,99 kn

Suncokretovo ulje Tena, 1 L

7,49knEKSTRA SNIENO

-25% 9,99 kn

Djeja hrana, 500 gljenjak okolinoLino, Podravka45,98 kn/kg

22,99kn27,99 kn

6 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

Pie:LukaLucijanovi

Feljton br 200

Dubrovake plae - nekad (6)Plae su nekad, a i danas, bile jedan od glavnih motiva zato turisti odlaze u neko turistiko mjesto. A gdje najbolje koristiti sunce i more ako ne na plai.Dakle, lijepe i dobro ureene plae jedan su od vanih uvjeta svake turistike ponude i davno prije a i danas, a Dubrovnik i Du-brovaka rivijera imaju ih bezbroj. Razlozi zato su nae plae poznate po itavom svi-jetu su toplo i kristalno isto more pa se onda opravdava onaj esto koriteni slogan: Hr-vatska, Mediteran kakav je nekad bio. Jest da se ponekad dogodi da nam plae nisu za kupanje iz bilo kakvih razloga ipak moemo rei da su iste.Dubrovani su se odavno brinuli kako bi im plae bile uredne i ugodne za kupanje pa o tome govore brojni zapisi o aktivnostima raznih udruga (posebno turistikih) oko izgradnje novih ili ureenja starih plaa.Mnoge slike u ovom feljtonu upravo govore o tome kakve su nam plae nekad izgledale.

PLAA HOTELA EXCELSIORNa plau hotela Excelsior nije se moglo doi pjeke ve plivajui. Jedno vrijeme je ispred hotela bila jedna velika reklamna bova i bio je tos popeti se na nju. Ja sam se esto igrao (vidi sliku) na njoj a zapos-lenici hotelske plae su me redovito ganjale sa te bove.Ponekad bi grupa nas kupaa sa Banja ot-plivala do hotela Excelsior, skakali i esto vikali na plai za despet onima to su tamo radili i gostima koji su se kupali. Kad bi nas potjerali plivali bi dalje prema hotelu Ar-gentina.I kojeg li paradoksa. Nekoliko godina kas-nije poinjem raditi u ovom hotelu prvo kao ef recepcije a onda kao direktor hotela. I tada ja dolazim u priliku da tjeram s plae

te neke nove klince koji su tamo dolazili kupati se.Kada govorimo o ovoj plai nekoliko rijei o povijesti ovog hotela.

HOTEL ODAK PRETEA DANANJEG HO-TELA EXCELSIORHotel Odak (60 postelja) otvoren je 1913. godine a izgradio ga je Robert Odak iz Knina koji je u Dubrovnik doao 1887. kad je imao samo 29 godina. No radei uporno, i vjerujui u svoje poslovne sposobnosti ,stekao je pov-jerenje bogatijih ljudi koji su mu posuiva-li novac za njegove poslovne poduhvate. Hotel Odak (danas hotel Excelsior) je u to vrijeme bio drugi hotel u Dubrovniku po komforu, s vrlo lijepo ureenim vrtovima i planim objektom.

U to vrijeme sve su sobe imale kupaonicu, tekuu vodu i centralno grijanje.Nakon smrti Roberta i Mine Odak hotel se 1930. g. nalazi u sastavu hotelskog poduzea Dubrovnik rivijera, preureuje se i dobiva novo ime: hotel Excelsior. Godine 1938. hotel je u vlasnitvu Jugoslavenskog Lloyda, rui se stara zgrada i gradi nova koju danas zovemo stara zgrada hotela. Sredinom 60-tih godina otvara se novi dio hotela. Inae, to je hotel u kojem su odsjedali brojni ljudi iz javnog i drutvenog ivota iz itavog svi-jeta.Poslije Drugog svjetskog rata direktori ho-tela su do Domovinskog rata redom bili: Sreko Kristi, Antun Gavrani, Antun Ko-bai, Rafo Rodin i Luka Lucianovi.Jedna zanimljivost u vezi ovog hotela. Ne-posredno nakon Drugog svjetskog rata Opinska uprava je promijenila imena du-brovakih hotela pa su tako slijedei hoteli dobili nova imena: hotel Imperial - hotel Moskva, hotel Argentina - hotel Beograd a hotel Excelsior - hotel Dubrovnik. Srea to je ovo trajalo kratko vrijeme. Za vrijeme ahovske olimpijade u Dubrovniku 1950. g. pod ovim imenima su se reklamira-li spomenuti hoteli.

7Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

DUBROVAKI ANTIFAISTI

Titova povijesna misija (1)(Prema knjizi dr Nikole Ania Dubrovnik u II. svjetskom ratu 1941. do 1945.Pred poetak osloboenja Dalmacije, poetkom rujna 1944. godine, stanje u Dubrovniku i dubrova-kom podruju bilo je krajnje zamreno. Nijemci su ga, s vojskom NDH i etnicima Drae Mihailovia (to je jedinstven sluaj), jako utvrdili i s dosta vojske uporno branili. Na drugoj strani, Titova partizans-ka vojska nastojala ga je osloboditi meu prvim hrvatskim gradovima. Problem Dubrovnika bio je usloen i nakanama zapadnih sila, da dio vojnih snaga saveznika stacioniranih u Italiji iskrcaju u rajonu Dubrovnika i tu se poveu s etnicima Drae Mihailovia, Smatrali su da e tako zadati snaan udarac Narodnooslobodilakom pokretu u okupi-ranoj Jugoslaviji i stvoriti uvjete za povratak dinas-tije Karaorevia u Beograd te, konano, Du-brovnik otrgnuti od Hrvatske i staviti ga u okvir Srbije.Za te je planove saznao maral Tito dok se s Vrhovnim tabom nalazio na Visu. Tita je jako zaokupljao problem osloboenja Dubrovnika i june Dalmaci-je. Znao je da e se njemaka balkanska grupacija, s dijelom snaga iz Grke i Albanije, povlaiti preko Boke kotorske i Dubrovnika prema sjeveru. U tome ih je nastojao osujetiti, prisiliti ih na povlaenje preko istone Bosne, kroz planine i teke promet-nice, tu ih tui i unitavati. Dubrovnik je Titu trebao i radi osiguranja morskih prometnica i kopnene suradnje sa snagama NOV i POJ u Bosni i Srbiji jer su se, upravo preko Dubrovnika, partizanske snage u Bosni, Crnoj Gori i Srbiji mogli najlake snabdi-jevati.Zato se Tito zalagao da se glavna ofenziva grupaci-ja VIII. (dalmatinskog) korpusa, a to su 26. divizija s I., XI. i XII. dalmatinskom i III. prekomorskom brigadom, I. tenkovskom brigadom i Artiljerijskom grupom, ukupno oko 10.000 boraca, s Visa, orijen-tiraju na oslobaanje srednje i junodalmatinskih otoka, onda krenu na Dubrovnik i oslobode ga. S tim se, meutim, nije slagao Glavni tab NOV Hr-vatske i tab VIII. korpusa. Oni su smatrali da se Vika operativna grupacija prebaci u rajon Splita i ibenika i krene preko Knina prema Zagrebu. Sred-inom rujna 1944. godine, prije polaska za Moskvu, Tito je na Visu imao povijesno znaajni sastanak sa vojnim zapovjednicima i lanovima Vrhovnog ta-ba. Na dnevnom redu je bilo osloboenje Dubrovni-ka. Na tom sastanku Tito je dao nalog za razradu planova da se prvo oslobodi Dubrovnik i juna Dalmacija, istakavi pritom sve vojne i politike elemente takve odluke. Nareeno je da, poslije os-loboenja srednje i junodalmatinskih otoka, 26. dalmatinska divizija s 29. hercegovakom divizijom

zajedno oslobode Dubrovnik i da se prema Du-brovniku poalje najmanje pola I. tenkovske bri-gade, jedan do dva topnika diviziona te da se s Visa i iz june Italije angairaju zrane nage I. i II. eskadrileTokom rujna 1944. godine 26. dalmatinska divizija je oslobodila Bra, oltu, Korulu, Mljet i najvei dio Peljeca, a u borbama prema prema Stonu an-gairala se samo I. i XI. dalmatinska brigada koje e se neto kasnije, nakon osloboenja Dubrovnika, obraunati s 369. legionarskom divizijom kod Vu-kova klanca. tab 29. hercegovake divizije je 15. listopada 1944. godine izdao zapovijed za oslo-boenje Dubrovnika. Gledano s povijesne distance, moe se zakljuiti da je vrhovni komandant Tito bio u pravu kada je traio bre oslobaanje Du-brovnika. Prema Dubrovniku je od Konavala krenu-la II. dalmatinska proleterska brigada iz Primorske operativne grupe II. crnogorskog korpusa, a na dubrovakom su podruju bili Dubrovaki i Kona-voski partizanski odredi zatim jedinice Zapovjed-nitva mjesta Dubrovnik i drugi manji sustavi.U rajonu Dubrovnika bilo je oko 4.000 njemakih vojnika i vojske NDH i to: 369. puk 369. legionarske (hrvatske) divizije, IX. posadna brigada vojske NDH, postrojbe IX. ustake brigade, drugi sustavi topnit-va, mornarikog pjeatva, dijelovi 1. divizije tor-pednih amaca itd. Oko Dubrovnika i u gradu bila su dva topnika puka najvie dalekometne artil-jerije, postavljene od Molunta, po Konavlima i oko Dubrovnika te na otocima ispred grada. Svim ovim njemakim i ustako-domobranskim snagama zapovijedao je njemaki pukovnik Krammer, a zapovjednik 369. njemakog pjeakog legionar-skog puka, pukovnik Ficher, bio je u Metkoviu kod zapovjednika 369. legionarske divizije. Nijemci su oko Dubrovnika i u samom gradu imali toliko bro-jne snage jer su i oni imali informacije da e u rajonu Dubrovnika doi do povezivanja etnika Drae Mihailovia s desantnim snagama anglo-amerike vojske iz june Italije.Zato borba za Dubrovnik nosi obiljeje krupnih vojno-politikih sadraja, kao rijetko koja bitka voena u NOR-u uope. Za jedino pravo razrjeen-je osloboeni hrvatski Dubrovnik - krupnu po-vijesnu misiju odigrao je upravo maral Tito voen svojom vojnikom i politikom lucidnou i upor-nou da ostvari zamiljeni plan osloboenja Du-brovnika.(nastavak u iduem Glasu Grada)

Zaustavite siromatvo!

Tjedan koji protjee obiljeili su i protestni skupo-vi umirovljenika u nekoliko hrvatskih gradova (zato samo u nekoliko!?), u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, pod motom zaustavimo siromatvo i ponienje u starosti. I to kakvo ponien-je kada prosjena mirovina u nas iznosi ispod etr-deset posto prosjene plae, kada pola hrvatske umirovljenike populacije ima mirovinu od oko tisuu petsto kuna dok oko trista tisua umirovlje-nika u Hrvatskoj preivljava u pukom siromatvu

s manje od tisuu kuna mirovine, a njih sto tisua prima oko petsto kuna. I to se zove mirovina. Meu zemljama EU od Hrvatske je gore samo u Bugarskoj. No na zahtjeve umirovljenika da prosjena mirovi-na iznosi barem pola prosjene plae, premijer Plenkovi je poruio umirovljenicima da su nere-alni. Tako je to SIT GLADNU NE VJERUJE!

Sjeanje na Biseru Tauan

U svom lapadskom domu u 98. godini, 6. listopada umrla je Bisera Tauan, naa sugraanka i lanica Udruge antifaista Dubrovnik, ena koja se od mla-dih dana svoga dugog ivota opredijelila za borbu protiv zla, za pravdu i za ivot sviju dostojan ov-jeka. Otila je ena hrabra i neumorna, a nenametl-jiva i samozatajna i kao takva potovana u svakoj sredini. Prola je golgote rata, od prvih dana sve do osloboenja, mnoge bitke i okraje, patnje, glad, suze, krv, smrti dragih i bliskih i ostala uspravna kao planina. To je osoba zaista dostojna svakog potovanja, takva je bila Bisera Tauan. Ta naa drugarica i gospoa, naa teta Bisera, majka i baka, koja nas je voljela i bodrila do kraja svoga ivota, otila je u dugoj koloni antifaista i slobodara, bo-raca za slobodu i pravdu, dobrih i skromnih ljudi, otila u beskrajna prostranstva sjeanja. Roena je 1920. godine u radnikoj obitelji, a pos-lije zavrene gimnazije u rodnom Mostaru, odlazi studirati u Beograd, gdje se ukljuuje u radniki i antifaistiki pokretu. sudjeluje u masovnim demonstracijama 27. oujka 1941. godine, zbog pristupanja nenarodnog reima Kraljevine Jugo-slavije faistikom Trojnom paktu. Poetkom rata prekida studij i vraa se u kui, a nakon dolaska talijanskih faistikih okupatora i u Mostar, voena slobodarskim idejama i prezirom prema okupatoru, prikljuuje se ilegalnom radu mostarske omladine, radnitva i komunista. Sudjeluje u brojnim akcija-ma protiv okupatora, esto i ne vodei rauna o opasnostima kojima se izlagala, a u proljee 1942. godine prikljuuje se Konjikom i Mostarskom par-tizanskom bataljonu NOV te Desetoj hercegovakoj brigadi. Sudionica je legendarnih bitaka na Neretvi i Sutjesci.

Po zavretku rata i sudjelovanja u osloboenju zemlje, vraa se studiju i zavrava pravo te kroz neumoran rad i napredovanje u struci postaje sut-kinjom opinskog i kotarskog suda. Vrhunce u pravosuu ostvarila je izborom za sutkinju Ustav-nog suda.

Od poetka sedamdesetih sa suprugom dolazi u Dubrovnik i u Gradu kojega je voljela podarila je etrdesetak godina svoga ivota. Ova vrijedna i samozatajna ena za svoj je nesebian doprinos borbi protiv faistikih zlotvora, od prvih dana ok-upacije do pobjede nad faizmom u Drugom svjets-kom ratu i osloboenja zemlje,odlikovana je Par-tizanskom spomenicom 1941. godine, a dobitnica je i mnogih drugih visokih vojnih, radnih i drut-venih odlija i priznanja.

8 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

Uz zvona je izgraen i gromobran za crkvu, a sve je donirala ga Pavica perk undrica koja tako nastavlja tradiciju svoje obitelji koja se brinula za ovu crkvu, na emu su joj zahvalili i biskup i upnik Vjernici su do posljednjeg mjesta ispunili crkvu na Nuncijati u Dubrovni-ku na proslavi blagdana Gospe od Ruarija, 7. listopada, a predvoditelj slavlja dubrovaki biskup mons. Mate Uzini na misi je blagoslov-io nova zvona. Rije je o dva nova zvona koja su uz jedno postojee postavljena u novu kamenu preslicu od brakog kamena. Zvona su elektrificirana te e sada zvoniti Ave Mariju dajui jedan kranski tih ovome dijelu nae upe, kazao je upnik fr. Mihael Mario Tolj. Uz zvona je izgraen i gromobran za crkvu, a sve je donirala ga Pavica perk undrica koja tako nastavlja tradiciju svoje obitelji koja se brinu-la za ovu crkvu, na emu su joj zahvalili i bi-skup i upnik. Mjeseci svibanj i listopad posveeni su Blaenoj Djevici Mariji, oba ima-ju jake Marijine blagdane, a u tim mjesecima se posebice moli krunica. Biskup je u propo-vijedi pozvao vjernike da promotre Mariju, koju ve poznaju i aste kao kraljicu i majku, pod vidom uiteljice i uzora. Govorei o Mariji kao uiteljici biskup Uzini je kazao: Krunica nije nita drugo nego na svakodnevni odlazak u Marijinu kolu kako bismo zajedno s Marijom, promatrajui njezin odnos prema Isusu Kristu, promiljali o svom odnosu prema Isusu Kristu i od Marije uili kako se odnositi prema njemu, te od njega uiti kako se odnositi prema dru-gima. Dodao je da danas kad slavimo blagdan Gospe od Ruarija (krunice) pozvani smo pon-ovno uvesti krunicu u na kranski ivot i u nae obitelji. Nije dovoljno od Marije uiti tre-ba je pokuati promatrati i kao jednu od nas, a ne samo kroz slike koje nas nadilaze, nastavio je biskup. Marija je model Crkve, nauava Dru-

gi vatikanski sabor, a model moe biti jer je jedna od nas. Iz evaneoskog ulomka biskup je izdvojio trenutak kada Marija u svojoj nu-trini na anelovo navjetenje ne odgovara neu nego tek pita kako e to biti. Svi mi znamo kakvi trebamo u ivotu biti, aktualizirao je dubrovaki biskup taj trenutak kroz prim-jere, ali esto ne znamo kako to napraviti, postavljamo si pitanja kako emo to uiniti jer posumnjamo u svoju sposobnost da to izvede-mo, osobito u nekim vanim trenucima. To se dogodilo i Mariji. Onda je ula odgovor koji je za nju bio, ali je i za sve nas, prosvjetljenje: nisi ti ona koje treba neto uiniti nego se samo treba staviti na raspolaganje Bojoj volji. Duh Sveti sii e na te. Duh Sveti sii e na nas, dodao je biskup, u svim naim strahovima. Podsjetio je kako se izraz ne boj se, u Bibliji pojavljuje 366 puta, moe se rei za svaki dan u godini. Ne boj se, ako se Bogu stavi na raspo-laganje Bog e uiniti to je potrebno i tako ti omoguiti da ispuni svoje poslanje u svijetu i vremenu. Marija je pristala i po tom je nama uiteljica, ali i naa majka i naa kraljica. Zato je vano da je pratimo, zajedno s njom promil-jamo, pretresamo stvari koje ne razumijemo u svom srcu, iz dana u dan bolje upoznajemo Boga i svoju ulogu u povijesti spasenja, a mo-litva krunica i Marijin primjer nam u tome mogu pomoi, zakljuio je biskup Uzini. Prije mise moljena je krunica nakon koje su svi nazoni izmolili Molbenicu Kraljici svete krunice koja se moli na ovaj blagdan. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mjeoviti upni zbor upe sv. Kria-Gru pod vodstvom prof. Marije Bri. Zajednica vjernika u naselju na Nuncijati na elu s lanom upnog pastoralnog vijea Sti-jepom Pavloviem bila je na razliite naine aktivna u ureenju ove crkve, na emu im je upnik na kraju zahvalio.

BISKUP UZINI BLAGOSLOVIO ZVONA NA NUNCIJATI

Moljenjem krunice ulazimo u Marijinu kolu ivota

Gospoa Pavica perk undrica (desno) donirala je nova zvona crkvi na Nuncijati

NA OSOJNIKU

Poloeni vijenci i zapaljene svijee Pored spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na irem podruju Osojnika zamjenik upana Joko Cebalo sa suradnici-ma poloio je vijenac i zapalio svijeu. Po-laganjem vijenaca i paljenjem svijea obil-jeena je etrnaesta obljetnica otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim branitelji-ma na irem podruju Osojnika.

Molitvom, vijencima i svijeama poginulih hrvatskih branitelja su se prisjetili i pred-stavnici Grada Dubrovnika, PU du-brovako-neretvanske, lanovi obitelji po-ginulih, predstavnici Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Du-brovnik i udruga proisteklih iz Domovinsk-og rata, HVIDRA-e, MO Osojnik i stradalnika iz Splitsko-dalmatinske upanije.

KUA BUKOVAC

Otvorena izloba Zaboravljeni Bukovev portretU Kui Bukovac u Cavtatu u etvrtak, 5.lis-topada, je otvorena izloba pod nazivom Zaboravljeni Bukovev portret. Pred veim brojem znatieljnika pojedine teme izlobe su predstavljene izlaganjima pa je tako Lu-cija Vukovi predstavila Zaboravljeni Bu-kovev portret, Nika Grbi Ostavtinu Miha Klaia kao izraz kulture selektivnog sjean-ja, a Josip Klai Miho Klai genius loci.Otvorenju je nazoio i naelnik Opine Konavle Boo Lasi.

Veseli me neizmjerno ova izloba, a osim samog Bukovca mi naalost imamo dosta zaboravljenih Konavljana kojih se sjetimo u ovakvim prilikama. Izloba je zaista dobra i vrijedna, rekao je prilikom otvorenja Lasi.

9Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

Cijene su izraene u kunama. Prodaja vrijedi do 19.10.2017.g ili do isteka zaliha. Ponuda svjeeg mesa vrijedi samo u mesnicama Pemo.Za eventualne tiskarske pogreke ne preuzimamo odgovornost. Fotografije ne moraju u cijelosti odgovarati stvarnom izgledu proizvoda.

3290kn199kn 41 90 kn3 99 kn

Mogunost plaanja kreditnim karticama.

5 90 knCikla 1kgKrumpir 1kg

Junea rebra 1kg 299kn

Keks Breakfast 160g

okolada Milka keks 300g

Ajax svi artikliToaletni papir

8/1 Violeta

Instant kava Jacobs 90g

Permetal 650ml

Detergent Perwoll 3l

Ulje masl.ex. djev Mali koj 1l

Super vikend akcija12.10.-15.10.2017.g

399kn

1999kn6999kn

4999kn

1999kn 349kn

3999kn

1799kn

30% 30%

579kn

799kn

899kn 2499kn

1999kn

599kn5 79 kn

30 99 kn

89 99kn

70 99 kn

27 99 kn 4 59 kn

52 99 knSNIENI SNIEN

6 99 kn

9 99 kn

11 99 kn 28 99 kn

27 99 kn

27 99 kn

8 99 kn44,33 kn/kg

49,94kn/kg59,97kn/kg

222,11kn/kg

13,33kn/l

38,78kn/kg

Krekeri Bake rolls 90g

Toast Pan care 285g

Mlijeko Dukat 2,8%mm 1l

Sir gauda 400g Sirela

unka Fina 1kg

999kn12 99 kn

Pile gril Vindija 1kg

Majoneza Zvijezda 90g

Akcija od 12.10. - 19.10.2017.gVRIJEDI ZA HIPERMARKET I SUPERMARKET

21,02kn/kg

99,90kn/kg49,98kn/kg

unka Farmer 100g

Toal.papir Zewa breskva 10/1

10 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

Dubrovako - neretvanska upanija

POVODOM SVJETSKOG DANA UITELJA

estitka upanaupan Nikola Dobroslavi uputio je estitku povodom Svjetskog dana uitelja:

Potovane uiteljice i uitelji, nastavnice i nastavnici, estitam vam Svjetski dan uitel-ja! Va trud, rad, znanje i strpljenje koje svakodnevno nesebino ulaete u svoj odgovoran posao iznimno cijenimo, svjesni da ste upravo vi jedan od najvanijih im-benika uspjene budunosti naih mladih generacija.Zahvaljujui vama, vaoj ustrajnosti i pot-pori koju pruate uenicima, naoj djeci pomaete da postanu bolji ljudi i tako za-jedno sagrade stabilno i perspektivno drut-vo. Iako vam posao nije uvijek lak i jednos-tavan, ljubav i strpljenje kojim ga obavljate svima su nam poticaj da tako pristupamo svojim svakodnevnim zadaama i na tome vam hvala!Vaa uloga u ivotu nae djece je iznimno vana, a va rad temelj uspjenog drutva. Uz zahvalu na iznimnom doprinosu u obra-zovanju i odgoju nae djece, upuujem vam iskrene estitke za va dan, Svjetski dan uitelja!

upanNikola Dobroslavi

DUNEA

Natjeaj za pripremu dokumentacije za lokalne razvojne projekteCilj Programa je pridonijeti brem drutveno-gospodarskom razvoju slabije razvijenih podruja Republike Hrvatske pruanjem financijske pomoi u izradi projektne i tehnike dokumentacije za lokalne razvojne projekte

Do kraja listopada traje natjeaj po Pozivu za iskaz interese za sufinanciranje projeka-ta prema Programu pripreme lokalnih raz-vojnih projekata prihvatljivih za financiran-je iz ESI fondova, kojeg su raspisali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Regionalna razvojna agencija Dubrovako-neretvanske upanije DUNEA d.o.o. Predmet poziva je pruanje financijske po-moi jedinicama lokalne i podrune (regio-nalne) samouprave (1., 2. i 3. skupine) u pripremi i izradi projektne i tehnike doku-mentacije za lokalne razvojne projekte, ute-meljene na stratekim razvojnim dokumen-tima, a u cilju stvaranja zalihe kvalitetnih projekata i jaanja apsorpcijskih kapaciteta regionalne i lokalne razine za koritenje sredstava Europske unije.Po Pozivu, koji je objavljen 18. rujna, prih-vatljivi su projektni prijedlozi koji obuhvaa-ju ulaganja u komunalnu infrastrukturu, poput nerazvrstanih i upanijskih cesta, nogostupa, klizita, biciklistikih staza, lo-kalne vodovodne i kanalizacijske mree, malih elektrana, infrastrukturnih objekata u svrhu jaanja turistike ponude (etnice, poune staze, vidikovci, iare) te u socijal-nu infrastrukturu, poput objekata osnov-nokolskog, srednjokolskog i vi-sokokolskog obrazovanja, objekata predkolskog odgoja, uenikih domova, hospicija, objekata zdravstvene namjene,

POVODOM DANA NEOVISNOSTI RH

Polaganje vijenaca, paljenje svijeaPovodom obiljeavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske zamjenica upana ak-lina Marevi i predsjednica upanijske sk-uptine Vilma Kosovi sa suradnicima poloile su vijenac i zapalile svijeu kod Spomen kria na groblju Boninovo.Polaganjem vijenaca i paljenjem svijea u spomen na sve poginule, Dan neovisnosti su obiljeili i predstavnici Grada Dubrovni-ka, PU dubrovako-neretvanske, lanovi obitelji poginulih i lanovi udruga proistek-lih iz Domovinskog rata, a prigodne rijei molitve je uputio don Ante Buri, upnik upe sv. Petra na Boninovu. Misa zadunica sluila se u dubrovakoj Katedrali u nedjelju, 8. listopada.

domova umirovljenika, kulturnih centara, domova kulture, vatrogasnih domova i os-talih objekata javne namjene koji su na raspolaganju iroj lokalnoj zajednici.Poziv kojeg je objavila DUNEA odnosi se na slabije razvijena podruja u Du-brovako-neretvanskoj upaniji, a detalji se mogu pronai na web stranicama DUNEA-e.Ovo je dio novih aktivnosti koje Regionalni koordinatori preuzimaju u sklopu provedbe Programa pripreme lokalnih razvojnih pro-jekta prihvatljivih za financiranje iz ESI fon-dova, a kojeg vodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.Cilj Programa je pridonijeti brem drutve-no-gospodarskom razvoju slabije razvijenih podruja Republike Hrvatske pruanjem financijske pomoi u izradi projektne i teh-nike dokumentacije za lokalne razvojne projekte.

ZAMJENICA UPANA

Prijem za veleposlanika RH u Crnoj GoriZamjenica upana aklina Marevi i savjet-nik za meunarodnu suradnju Luka Vidak primili su veleposlanika Republike Hrvatske u Crnoj Gori Nj. E. Veselka Grubiia, u ijoj je pratnji bio i konzul RH u Kotoru Hrvoje Vukovi.

11Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

UPAN I ZAMJENIK NA DANIMA REGIONALNOG RAZVOJA I EU FONDOVA

DUNEA-i milijun kuna za poslove regionalnog koordinatoraupan Nikola Dobroslavi, zamjenik Joko Cebalo i direktorica Regionalne razvojne agenci-je DUNEA Melanija Mili sudjelovali su na konferenciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova. Tom je prigodom potpisan i Sporazum o suradnji izmeu Regionalne razvojne agencije Dubrovako-neretvanske upanije DUNEA-e i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije temeljem kojeg e u idue dvije godine DUNEA-i biti dodijeljeno milijun kuna za poslove regionalnog koordinatora za upaniju.Sporazum o suradnji odnosi se na izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i provedbu Programa pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Cilj Ministarstva je osnaiti ulogu regio-nalnih koordinatora u provoenju politika regionalnog razvoja, ojaati partnerstvo izmeu Ministarstva i regionalnih koordinatora te osnaiti administrativne, financijske i materijalne kapacitete u svrhu to bolje pripreme za idue financijsko razdoblje i decentralizaciju sustava upravljanja i kontrole koritenja EU fondova.upan Dobroslavi naglasio je ovom prilikom kako su europski fondovi vano sredstvo razvoja koje upanija koristi uspjeno, a cilj je u budunosti koristiti ih i vie.Konferencija je odrana od 5. do 7. listopada u ibeniku, a na njoj su, izmeu ostalog, predstavljene aktualne mogunosti financiranja iz EU fondova te novi Indeksi razvijeno-sti. Tijekom konferencije odrani su i Sajam EU mogunosti, predstavljanje uspjenih lokalnih EU projekata, predstavljanje nositelja oznake Hrvatski otoni proizvod i EU kvalitete te Program Dani europske teritorijalne suradnje, kao i prezentacija INTERREG IPA programa prekogranine suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora i Hrvatska-Srbija.Organizatorica konferencije bila je ministrica regionalnog razvoja i Europskih fondova Gabrijela alac, a sudjelovali su ministar zatite okolia i energetike Tomislav ori i mini-star rada i mirovinskog sustava Marko Pavi, voditelj Predstavnitva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Barievi, zastupnici u hrvatskom i europskom parlamentu, brojni upani, gradonaelnici i dravni tajnici. Odlini domaini bili su ibensko-kninski upan Goran Pauk i gradonaelnik Grada ibenika eljko Buri.

PREDSTAVNICI GRUZIJSKE AUTONOMNE POKRAJINE AJAR U UPANIJI

Podijeljena iskustva o turistikom razvoju

Zamjenik upana Joko Cebalo i proelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetnitvo i energetiku Ivo Klai primili su proelnika Ureda za turizam autonomne pokrajine Ajar iz Gruzije Sulkhana Glontije-ma sa suradnicima. Zamjenik upana je istaknuo kako je turizam glavna gospodarska grana Du-brovako-neretvanske upanije te kako su pretpostavka razvoja upravo ulaganja u turizam. Kratko je predstavio i investicije u turizmu i pomorstvu na podruju upanije u proteklom razdoblju, kao i pretpostavke koje odreuju izradu strategija i programa u razvoju turizma, posebice ruralnog, nau-tikog i kulturnog.Budui da je i pokrajina Ajar s glavnim gra-dom Batumiem turistiki orijentirana te kao takva privlana investitorima za ulaganja, jer se nalazi na obali Crnoga mora, podijel-jena su iskustva oko stvaranja uvjeta za uspjean turistiki razvoj i ulaganja.

Tom se prilikom razgovaralo o projektima Dubrovako-neretvanske upanije u prek-ograninoj suradnji, kao i suradnji s hrvats-kom zajednicom u Crnoj Gori.Zamjenica Marevi istaknula je potrebu bol-jeg prometnog povezivanja kroz realizaciju projekta Jadransko-jonske autoceste, a posebice zbog brojnih guvi na graninim prijelazima.Takoer, bilo je govora i o projektima i inici-jativama upana Nikole Dobroslavia kroz udrugu Jadransko-jonske euroregije.

12 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

NA TREEM KOLEGIJU UPANA

Rasprava o novim zakonimaNa Kolegiju upana bilo je rijei i o Zakonu o upravljanju dravnom imovinom te njegovom utjecaju na upanije

HRVATSKA ZAJEDNICA UPANIJA

Odran sastanak Radne skupine za pomorsko dobro U Rijeci je odran sastanak na temu donoen-ja zakljuaka Radne skupine za pomorsko dobro Hrvatske zajednice upanija prema pojedinim odredbama predloenog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, ko-jemu je u svojstvu predsjednika ove Radne skupine nazoio proelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetnitvo i en-ergetiku Ivo Klai.Dogovoreno je kako e prijedloge koje upanije imaju na ovu vanu temu Radna skupina predloiti jadranskim upanima, koji bi nadlenom Ministarstvu uputili sm-jernice u izradi Zakona s gledita upanija. Naime, osim obveznog usklaenja ovog Za-kona sa Zakonom o koncesijama te europs-kom pravnom steevinom, novim Zakonom planira se urediti nadlenost na koncesija-ma, politika koncesija, nadlenost nad ut-vrivanjem granica pomorskim dobrom i drugo.Kako je poznato, od donoenja vaeeg Za-kona o pomorskom dobru i morskim lukama te ranijeg Zakona o morskim lukama, upani-je su se najizravnije operativno bavile ovom problematikom u skladu s ime je potrebno zadrati postojei kontinuitet te definirati raspodjelu prihoda od koncesijske naknade imajui u vidu obuhvatnost preuzetih obve-za i nadlenosti.Dogovoreno je i kako e ova Radna skupina putem svojih predstavnika nastaviti sudjelo-vanje u izradi ovog Zakona kako bi se u to skorijem roku isti i donio u propisanoj pro-ceduri, a ime bi se doprinijelo ubrzanju postupaka provedbe pomorskog dobra, stavljanju pomorskog dobra u funkciju gos-podarstva te osobito zatiti pomorskog do-bra u opoj upotrebi.

Na treem Kolegiju upana, odranom u Hrvatskoj zajednici upanija, sudjelovao je i upan Nikola Dobroslavi, a teme rasprave su, izmeu ostalog, bile nova zakonska rjeenja na podruju financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave, smjer re-forme i upravljanje dravnom imovinom.upan Nikola Dobroslavi podnio je izvjee o djelovanju lanova Hrvatske zajednice upanija u Odboru regija za prvu polovinu mandata, u kojem je istaknuo kako su lanovi hrvatske delegacije doprinijeli utjecaju lo-kalne i regionalne samouprave na obliko-vanje EU zakonodavstva. Svoj doprinos lanovi hrvatske delegacije dali su i kroz dva miljenja. Prvo je Miljenje Jaanje prek-ogranine suradnje; Ima li potrebe za boljim regulatornim okvirom, koje sam u ime Pov-jerenstva za teritorijalnu koheziju, politiku i proraun izlagao ja, a drugo je Miljenje Upravljanje energetskom unijom i ista energija, koje je u ime Povjerenstva za oko-li, klimatske promjene i energiju izlagao naelnik Opine Vidovec Bruno Hrani, rekao je upan te dodao i kako su lanovi Hrvatske zajednice upanija u Odboru regi-ja u proteklom razdoblju organizirali vanjske konferencije i seminare.Budui su radne skupine u razdoblju od prolog Kolegija upana nastavile sa svojom aktivnou promicanja interesa lokalne i podrune (regionalne) samouprave produ-cirajui miljenja na nekoliko vanih zako-na, a meu kojima je i Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, upani su na sjednici o tom zakonu raspravljali s predstavnicom Minis-tarstva financija pomonicom ministra i glavnom dravnom rizniarkom Ivanom Jakir-Bajo. U raspravi je istaknuto kako

upani i dalje ostaju pri zahtjevu da se pov-ea stopa poreza koja ostaje upanijama i da se financiranje decentraliziranih funkci-ja u potpunosti izdvoji iz poreza na dohodak te se financira iz drugih prihoda, jer je iznim-no vano da funkcionalnu decentralizaciju prati i fiskalna kako bi se postigla efikasnost decentraliziranih funkcija i ravnomjeran regionalni razvoj.O izmjenama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi upani su imali prilike raspraviti s dravnom tajnicom Jo-sipom Rimac i voditeljicom sektora za loka-lnu i podrunu (regionalnu) samoupravu Anitom Marki. Predstavnice ministarstva u raspravi su pozdravile prijedloge koje je Hr-vatska zajednica upanija uputila na Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi te je istaknuto da su upanije spremne i sposobne preuzeti funkcije i biti partner Vladi.Takoer, na Kolegiju upana bilo je rijei i o Zakonu o upravljanju dravnom imovinom te njegovom utjecaju na upanije, pri emu je dravni tajnik resornog ministarstva Kuno-slav Katii istaknuo kako e po prijedlogu zakona sve nekretnine u vlasnitvu Repub-like Hrvatske na dan 1. 1. 2017. biti upisane kao vlasnitvo jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Predsjednik Hrvatske zajednice upanija Goran Pauk izvijestio je o sudjelovanju na VI. Forumu hrvatskih i poljskih regija, koji se odrava od 11. do 14. listopada u poljskom gradu Torunu, odlueno je kako e se Izbor-na skuptina Hrvatske zajednice upanija odrati 24. studenog u Zagrebu, a raspravl-jalo se i o prijedlogu imenovanja lanova/zamjenika lanova CEMR-a.

13Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

IZLOBA U KNEEVU DVORU

Nikola Boidarevi - veliki slikar dubrovake renesanseAkademik Radoslav Tomi, koji je projektu dao obol i kao struni savjetnik je, uime autora izlobe, kazao kako je Boidarevi postao zatitni znak dubrovakoga slikarstva 15. stoljea

Izloba Nikola Boidarevi veliki slikar dubrovake renesanse otvorena je u srije-du, 4. Listopada, u prepunom Kneevu dvo-ru u Dubrovniku. Dubrovaka biskupija za ovu izlobu ustupila je Ikonu Bogorodica s djetetom, sv. Ivanom i sv. Petrom, iz 13. stol-jea za koju se smatra da ju je Nikola Boidare-vi doslikao poetkom 15 stoljea. Inae, najpoznatije Boidarevievo djelo nalazi se u crkvi Gospe od Danaa, a ostala tri, do danas sauvana, izloena su u Muzeju dominikanskog samostana u Dubrovniku.Rije je o prvoj izlobi posveenoj nekom umjetniku iz ranijih razdoblja dubrovakog slikarstva, koja na sveobuhvatan nain pred-stavlja velikoga dubrovakog renesansnog slikara, ija sauvana djela ine jednu od najvanijih i najvrjednijih sastavnica nae starije umjetnosti. Organizirana je s ciljem da podsjeti na taj vaan i nadasve dragocjen segment dubrovake i hrvatske likovne ba-tine te da podigne razinu svijesti o znaenju i veliini Boidarevieva doprinosa rene-sansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da d svoj prilog boljem poznavanju njegova ivota i djela, kazala je ravnatelji-ca Dubrovakih muzeja Pavica Vila, voditel-jica projekta, autorica koncepcije te kusto-sica izlobe.Ravnateljica Vila je istaknula i kako su od cjelokupnog opusa Nikole Boidarevia do danas ouvana samo etiri njegova djela. Naglasila je kako se triptih iz crkve sv. Mar-ije od pilice na Lopudu dri djelom Boidare-vieve radionice te kako je, sukladno novim spoznajama, Boidarevi doslikao i ikonu Bogorodica s Djetetom iz crkve sv. Nikole na Prijekome. O ostatku opusa koji je izgu-

bljen, a rije je o jo deset djela, saznajemo iz ugovora koji se uvaju u Dravnom arhivu u Dubrovniku.Zbog nemogunosti posudbe originalnih umjetnina, koje se nalaze u stalnom postavu oblinjega dominikanskog muzeja i na ol-tarima dviju crkava, na izlobi su koriteni njihovi preslici u naravnoj veliini. Ikona s Prijekoga izloena je u originalu, zahvalju-jui posudbi Dubrovake biskupije, a o slika-ma koje nisu sauvane na izlobi svjedoe ugovori koji se uvaju u Dravnom arhivu u Dubrovniku, predoeni u originalu ili kao preslici, zakljuila je ravnateljica Vila, zahvalivi svima koji su doprinijeli realizaci-ji projekta, posebice autorima pojedinih tematskih cjelina - dr. sc. Vedrani Gjuki-Bender, muzejskoj savjetnici iz Du-brovakih muzeja koja je, uz P. Vila i kus-tosica izlobe, akademiku Radoslavu Tomiu, dr. sc. Zoraidi Demori Stanii i prof. dr. sc. Sanji Cvetni te dr. sc. Joku Belamariu koji je sudjelovao u snimanju dokumentar-nog filma u sklopu izlobe.Akademik Radoslav Tomi, koji je projektu dao obol i kao struni savjetnik je, uime au-tora izlobe, kazao kako je Boidarevi postao zatitni znak dubrovakoga slikarst-va 15. stoljea.Nakon to je 17 godina proveo u Italiji, Boidarevi u Dubrovnik donosi novi likovni jezik koji je bio popularan od Venecije do Rima. U relativno kratkom petnaestogodin-jem razdoblju koje je proveo u Dubrovniku, prije nego li ga je zaskoila smrt, Boidarevi je intenzivno slikao za crkve i samostane, ali i brojne plemie i privatne naruitelje, to je rezultiralo opusom zbog kojeg je i up-amen kao veliki slikar dubrovake, ali i hrvatske renesanse. Zapravo se izmeu Boidarevia i dubrovakih naruitelja do-godila jedna sinergija u kojoj su ga prepozna-li kao svoga, kazao je akademik Tomi, istaknuvi i nove spoznaje koje je projekt iznjedrio, poput one da slikar nije mogao biti roen prije 1465. i da njegov opus ini esnaest djela. Dodatno je potkrijepljena teza o atribuciji dvaju doslikanih svetaca na ikoni iz crkve sv. Nikole na Prijekome Boidareviu. Ustanovljeno je, takoer, da je naruitelj ikone za katedralu Franco de Cassella, a ne Franchi (Franca) de Castella, kako se do sada navodilo u literaturi, te da jedna od narudbi nije bila namijenjena ol-taru sv. Nikole u katedrali, nego crkvici sv. Nikole Tolentina, koja se nalazila u blizini

katedrale. Izlobu je otvorila zamjenicagradonaelnika Jelka Tepi, istaknuvi kako e Grad Dubrovnik i ubudue podup-irati ovakve i vee projekte kojima Dubrova-ki muzeji promiu povijesnu batinu Grada.Projekt je realiziran uz potporu Ministarstva kulture RH, a pomo i suradnju su, uz Boenu Popi Kurtela i Zorana Perovia, pruili i Dravni arhiv u Dubrovniku, te Dubrovaka biskupija, kao posuditelji grae, te samostan sv. Dominika u Dubrovniku i samostan se-stara franjevki od Bezgrjenog zaea u Du-brovniku, koji su omoguili snimanje doku-mentarnog filma o Boidarevievom sauvanom opusu in situ.

Dubrovaki muzeji/ A.T.

Petkom u pet u DvoruDubrovaki muzeji imaju zadovoljstvo pozvati Vas na besplatna vodstva za graane kroz izlobu Nikola Boidare-vi veliki slikar dubrovake rene-sanse koja e se odravati svakog pet-ka u 17 sati, poevi od 13. listopada 2017. godine.Kroz vodstva e posjetiteljima biti pred-stavljena sva dosadanja znanja o Boidareviu, ali i iznesene nove spoz-naje vezane uz slikarovo roenje, opus, naruitelje i lokacije za koje su umjet-nine naruivane. Na izlobi su, uz dr. sc. Vedranu Gjuki-Bender, muzejsku savjetnicu iz Dubrovakih muzeja, bili angairani i vanjski strunjaci, ugledni znanstveni-ci: akademik Radoslav Tomi, dr. sc. Zoraida Demori Stanii i prof. dr. sc. Sanja Cvetni, dok su u realizaciji po-pratnog dokumentarnog filma sud-jelovali akademik Radoslav Tomi i dr. sc. Joko Belamari.

14 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

Grad DubrovnikDAN NEOVISNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Polaganje vijenacaPovodom obiljeavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske, zamjenice gradonaelnika Jelka Tepi i Orlanda Toki te gradski vijenik eljko Ragu poloili su 6.listopada vijence i zapalili svijee kod Spomen-kria na Boninovu.Tog dana prije 26 godina Hrvatski sabor donio je Odluku o raskidu dravnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, a Republika Hrvatska je postala samostalna i suverena drava.Vijence su poloili i predstavnici Dubrovako-neretvanske upanije, Policijske uprave dubrovako neretvanske, Dravne uprave za zatitu i spaavanje te predstavnici udru-ga proisteklih iz Domovinskog rata.

TZ GRADA DUBROVNIKA

Nastupio engleski glazbeni orkestar Albion BandU organizaciji Turistike zajednice grada Dubrovnika, u nedjelju, 8.listopada, ispred crkve sv.Vlaha nastupio je engleski glazbeni orkestar Albion Band, iz Southamptona.

DUBROVNIK

Lazareti kreativna etvrt DubrovnikaProjekt e trajati 18 mjeseci, od ega 12 mjeseci obnova i opremanje, a ostalo vrijeme e biti utroeno za osmiljavanje kulturnih sadraja i provedbu javne nabave

Zavod za obnovu Dubrovnika zapoeo je sa pripremama za prijavu na natjeaj Proved-ba Integriranih razvojnih programa temel-jenih na obnovi kulturne batine, referent-ni broj KK.06.1.1.01., ve u 2015. godini. Zajedno s partnerima koji su pristali sud-jelovati na projektu osmiljen je sadraj i aktivnosti te uz pomo konzultanta, strun-jaka na ovom podruju, pripremljena sva potrebna dokumentacija.Projekt je prijavljen 9. oujka 2016. godine. Nakon toga uslijedio je period u kojem je Sredinja agencija za financiranje i ugova-ranje programa i projekata Europske unije (SAFU) vrednovala kvalitetu projektnog prijedloga. Tijekom tog procesa bilo potreb-no vrlo brzo i efikasno odgovarati na sve upite za dopunama i pojanjenjima traenih od strane SAFU. Budui je proces vredno-vanja uspjeno zavren te projekt odabran za financiranje, uslijedilo je potpisivanje tripartitnog ugovora. Isti je potpisan 11. srp-nja 2017. godine, izmeu Ministarstva regio-nalnoga razvoja i fondova Europske unije (upravljako tijelo), Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa i pro-jekata Europske unije (posredniko tijelo) i Grada Dubrovnika (korisnika bespovratnih sredstava ). Prema propozicijama natjeaja sufinan-ciranje na razini cijelog projekta od strane SAFU je 85% dok sufinanciranje od strane Grada iznosi 15%. Ukupni prihvatljivi trokovi projekta iznose 30.944.625,74 kuna, od ega na bespovratna sredstva otpada 25.995.571,00 kuna. Na ob-novu do sada neobnovljene tri lae otpada 21.078 941,55 kn dok su ostala sredstva nami-jenjena opremanju do sada ve obnovljenih laa kao i razvijanju i osmiljavanju kul-

15Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

PROJEKT SANACIJE KANALIZACIJSKE MREE POVIJESNE JEZGRE

Usuglaavanje s konzervatorimaGradonaelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovi u drutvu zamjenice gradonaelnika Orlande Toki, te predsjednika i lanova Uprave Vodovoda Dubrovnik Luke Matuia, Vicka Begovia i Zorana osia odrao je u srijedu, 4.listopada, sastanak s predstavnicima Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.Tom prilikom konzervatorima su detaljno predstavljene faze projekta cjelovite sanacije kanalizacijske mree u povijesnoj jezgri. Planiranom sanacijom predviene su radnje tokastog otvaranja kanala du Straduna, izvlaenje, odvoz i zbrinjavanje istaloenog materijala unutar kanala, sanacija dna, stjenki i svoda kanala, te ureenje dna kanala kako bi se postigla funkcionalna odvodnja otpadnih voda. Budui da kanal mjeovite odvodnje na Stradunu istovremeno predstavlja spomenik nulte kategorije sve radove mora odobriti Konzervatorski odjel pri Ministarstvu kulture od kojih se oekuju jasne smjernice i upute o tehnologijama i materijalima koje se mogu koristiti pri sanaciji povijesnog sustava.Prema projektantskim procjenama ova dugo oekivana i znaajna investicija e stajati od 3 do 4,5 milijuna kuna, a sukladno terminskom planu, radovi bi trebali zapoeli u drugoj polovici sijenja idue godine.

turnih programa i sadraja. Projekt e trajati 18 mjeseci, od ega 12 mjese-ci obnova i opremanje, a ostalo vrijeme e biti utroeno za osmiljavanje kulturnih sadraja i provedbu javne nabave.

DURA u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak organizira za poduzetnike poetnike i one koji to tek namjeravaju posta-ti, radionicu Sedam koraka do kredita - Kako koristiti kredit za financiranje poslovanja?. Radionica e se odrati u utorak, 17. listopa-da 2017. godine u prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15) s poetkom u 10:00 sati.Cilj radionice je prenijeti znanja i vjetine potrebne za pregovaranje i koritenje kred-

ita, kao i lake razumijevanje procesa traen-ja i odobrenja kredita. Polaznici radionice upoznati e se s procedurom podnoenja kreditnog zahtjeva kroz praktini primjer pripreme i obrade potrebne dokumentacije. Takoer e stei znanja i vjetina potrebne za natjecanje, pregovaranje i koritenje kred-ita, te kontrolu otplate obveze.Radionicu vodi voditeljica podrunog ureda Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za Dalmaciju Mira Krneta.

DURA - BESPLATNA RADIONICA

Sedam koraka do kredita

NOVA MOKOICA

Igralite za male sportove

Novo ureeno igralite za male sportove u Novoj Mokoici obiao je u srijedu, 11.listo-pada, gradonaelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovi u pratnji zamjenica Jelke Tepi i Orlande Toki, privremenog proel-nika Upravnog odjela za obrazovanje sport, socijalnu skrb i civilno drutvo Miha Katiia i suradnika.Projekt ureenja igralita za male sportove u sklopu sportsko-rekreacijskog parka obuhvatio je ureenje podloge, ali i postavl-janje tribina i podesta kako bi se stanovnici-ma Mokoice na tom mjestu omoguilo odravanje sportskih i kulturnih mani-festacija.Vrijednost cjelokupnog projekta je 520 tisua kuna od ega je 420 tisua kuna utroeno na obnavljanje i sanaciju igralita i poprat-nih dodataka, a preostalih 100 tisua kuna uloeno je u potporni zid.Napravio se potporni zid, stabilizirao teren jer je bilo klizite i velike pukotine. Takoer, napravljen je malo plato za suce, iscrtan teren, postavljene tribine uz rasvjetu koja se pali na timer i tako omoguava veernja dogaanja. Takoer, s ovim igralitem za-okruena je cjelina koja ukljuuje u blizini djeje igralite i vjebalite na otvorenom kao sportsku zonu koja je Mokoici nedosta-jala, kazala je prilikom obilaska zamjenica gradonaelnika Orlanda Toki.Podsjetimo, novo ureeno igralite bilo je prvo koje je nova gradska vlast obila na poetku mandata, a izgraeno je na inicija-tivu gradskog kotara Mokoica.

16 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

Grad DubrovnikGRADSKOM DRUTVU CRVENOG KRIA DUBROVNIK

Slubeno urueni kljuevi novog kombija

KROVNA ORGANIZACIJA CRUISE INDUSTRIJE I GRAD DUBROVNIK

Formiranje strune radne grupe

Od ponedjeljka, 9. listopada, Vodovod Du-brovnik zapoeo je izvoenje radova izgrad-nje i rekonstrukcije mree vodoopskrbe i odvodnje tikovica-Vrbica-Lozica do naselja Mokoica. Tijekom ovih radova za sav prom-et bit e zatvorena prometnica od Puta za Osojnik do Mirinova u vremenu od 7 sati do 19 sati. Dovretak radova oekuje se do kraja prosinca ove godine. U navedenom vremenu sva vozila koja prometuju iz smjera Splita prema Mokoici i obratno preusmjeravat e se zaobilazno preko Mosta dr. Franja Tuma-na nadalje preko Sustjepana prema Mokoici i obratno.U vremenu od 19:00 sati do 7:00 sati , a u i-tavom periodu zabrane prometovanje, prom-

Kljueve novog kombija - polivalentnog vo-zila koje e se koristi za svakodnevne potre-be GDCK-a uruio je u petak, 6.listopada, gradonaelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovi predsjedniku Gradskog drutva Crvenog kria Vicku Mihaljeviu i ravnatel-ju ivku imunoviu. Prilikom primopreda-

je kljueva gradonaelnik Frankovi istak-nuo je kako je ovo samo jedna od akcija kojom se podupire rad Gradskog drutva Crvenog kria Dubrovnik te je jo jednom pohvalio rad i djelovanje svih lanova osvr-nuvi se posebno na projekt Crveni kri u Gradu. Rad Crvenog kria uistinu smatra-

U NASELJIMA TIKOVICA-VRBICA-LOZICA-MOKOICA

Izgradnja vodoopskrbe

rektorica i predsjednica CLIA-e Cin-dyDAoust uputila je dopis gradonaelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviu.Predsjednica i direktorica CLIA-e u ime cruise industrije zahvalila je gradonaelniku Fran-koviu to ih je upoznao s prilikama i iza-zovima vezanima uz turizam na podruju Dubrovnika. Kako smo i tada istaknuli, na cilj je u uskoj suradnji s lokalnim zajednica-ma raditi na zatiti tih sredina uz pruanje vrhunske usluge naim gostima, navodi DAoust. Dodaje kako se veliki broj brodar-skih drutava posljednjih tjedana borio s posljedicama koje su prirodne katastrofe na podruju Kariba i Sjedinjenih Amerikih Drava imale na njihovo poslovanje.

mo vanim i hvalevrijednim jer evo zahval-jujui i njihovom projektu Crveni kri u Gradu promptno su reagirali na brojne intervencije i samim tim olakali i Zavodu za hitnu medicinsku pomo. Iduu godinu nastavljamo s novim projektima i program-ima. Jedan od njih je projekt spasioca na svim gradskim plaama tako da gradsko drutvo crvenog kria Dubrovnik postaje i element ponude koja ukljuuje sigurnost to je va-no za svaku destinaciju, kazao je gra-donaelnik Frankovi prilikom primopreda-je kljueva poeljevi lanovima i volonterima puno uspjeha i u buduim projektima.Predsjednik Gradskog drutva Crvenog kria Dubrovnik Vicko Mihaljevi zahvalio se gra-donaelniku Frankovi na prepoznavanju rada i inicijativa GDCK-a istaknuvi kako e se vozilo koristiti prvenstveno za potrebe interventnog tima.Ravnatelj ivko imunovi kazao je kako je nabavka ovog vozila ulaganje za ope dobro jer omoguuje Crvenom kriu da u danom trenutku moe reagirati.Podsjetimo, Grad Dubrovnik je u proraunu za 2017. godinu osigurao 200 tisua kuna za potrebe kupnje navedenog vozila.

et svih vozila na predjelu Mirinovo odvijat e se jednim prometnim trakom uz uporabu semafora. U sluaju zatvaranja Mosta dr. Fran-ja Tumana i drugih nepredvienih okolnos-ti, podnositelj zahtjeva duan je odmah, bez odgode uspostaviti odvijanje prometa jednim prometnim trakom uz uporabu semafora.Rije je o projektu vrijednom ukupno 8,5 milijuna kuna, a koji e znaajno poboljati vo-doopskrbne prilike na tom podruju, dok e izgradnja kanalizacijske mree znaajno do-prinijeti poboljanju sanitarnih uvjeta

Association (CLIA) i vodeih svjetskih drutava za kruna putovanja, izvrna di

17Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

NA PRIJEMU KOD GRADONAELNIKA FRANKOVIA I ZAMJENICE TEPI

estitke elu Jusiu na prijemu u Bonjaku akademiju nauka i umjetnostiDubrovakog skladatelja, dirigenta i autora brojnih poznatih domaih pjesama, ela Jusia, a povodom njegovog prijema u Bonjaku akademiju nauka i umjetnosti, primili su u utorak, 10.listopada, gradonaelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovi i zamjenica gra-donaelnika Jelka Tepi. Uputili su estitke maestru Jusiu istiui kako je Grad Dubrovnik ponosan i sretan zbog ovog priznanja te kako je elo Jusi kao dijete ovog grada uvijek kroz svoj rad i djelovanje pronosio svijetom sliku Dubrovnika kroz glazbu i pjesmu.Maestro elo Jusi zahvalio se gradonaelniku Frankoviu i zamjenici Tepi na podrci koju su mu pruili iznijevi i svoje dojmove s inauguracije posebno se osvrnuvi na nastup Klape Kae koja ga je pratila na ovom sveanom dogaaju.Podsjetimo, na sveanoj sjednici Skuptine Bonjake akademije nauka i umjetnosti odranoj 7. listopada u Sarajevu upriliena je inauguracija 14 novih lanova meu kojima je bio i elo Jusi.

DURA

Besplatne radionice iz informatikeNe snalazite se na internetu i smatrate to svojom slabijom stranom? Za Vas smo orga-nizirali dvije radionice iz osnova informa-tike, u svrhu lakeg uredskoga poslovanja.Radionice e se odrati 13. i 14 listopada 2017. godine u prostorijama DURA-e, na adresi Branitelja Dubrovnika 15, Dubrovnik.

1.Radionica Vaa tvrtka kroz informatiku.Radionica se odrava 13. listopada 2017. go-dine u trajanju od 16:00 do 19:00 sati2.Radionica Poslovanje je lake uz dos-tupne IT alate.Radionica se odrava 14. listopada 2017. go-dine u trajanju od 09:00 do 17:00 sati.Radionice vodi Tino oki koji je sistemski inenjer koji svoje znanje nastoji dijeliti putem svih dostupnih medija, te je tako postao dijelom osnivake ekipe portala www.ucionica.net skoro davne 2008. go-dine, a od 2014. godine radi kao direktor tvrtke ucionica.net j.d.o.o.

U DUBROVNIKU

Dani maarske kultureDani Maarske kulture odravaju se po dru-gi put u Dubrovniku u organizaciji poasnog maarskog konzulata u Dubrovniku te maarskog instituta u ZagrebuU ovom svijetu sve veih neprijateljstava i sve snanijeg nerazumijevanja ovakvim pro-gramima bar malo pripomognemo u prib-liavanju naroda, zemalja jezika i kultura, kad je rije o Hrvatima i Maarima onda to nije posebno teko budui da se radi o narod-ima koji dijele dio zajednike povijesti i koji su jedno razdoblje su bili u istoj drave. kazala je Katja Bakija, poasna maarska konzulicaProgram je zapoeo 11.10. otvaranjem izlobe Hrvatski odjek maarske revolucije 1956. Dinko okoevi autor izlobe kazao je sred-stva dobio iz maarske zaklade za obiljea-vanje 60. obljetnice ove revolucije. Is-traivanje koje je rezultiralo ovom izlobom autor je objavio prije dvadesetak godina. Ovogodinji program je bogat, a realizira se uz potporu Sveuilita i Dubrovakih kn-jinica. Cilj ove manifestacije je upoznavan-je s kulturom i odravanje dobrosusjedskih odnosa dvaju drava koje su kroz povijest bile viestruko povezane.

M.M.

OGRANAK MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU

Povodom 160. obljetnice roenja knjievni-ka Iva Vojnovia (9.10.1857.-30.8.1929.) u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Du-brovniku 09.10. su na groblju sv. Mihajla u Lapadu poloeni vijenci na njegov grob. Vijence su poloili izaslanstvo Grada Du-brovnika na elu sa zamjenicom gradonael-nika Jelkom Tepi i proelnicom Upravnog odjela za kulturu Anom Hilje, te izaslanstvo Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku na elu s predsjednicom Slavicom Stojan i ta-jnikom Ogranka Ivanom Vienom. Nakon molitve odrjeenja koju je izmolio lapadski upnik don Robert ibari, na grobu je proi-tan i Vojnoviev znameniti sonet Na Miha-jlu. Vijenac je potom postavljen i na spomen-plou na Vojnovievoj rodnoj kui na Stradunu.

18 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

VRIJEDNOST 20 MILIJUNA KUNA

Radovi na ulazu za CavtatRadovi na gotovo 20 milijuna kuna vrijednom ulazu u Cavtat poeli su ovih dana, a nji-hovom realizacijom rijeit e se problem koji mui Konavljane desetljeima. Naelnik Opine Konavle Boo Lasi izrazio je u etvrtak svoje zadovoljstvo, ponovivi kako e izvoai imati potpunu potporu Opine Konavle.Otkad postoji taj spoj i raskrije na Zvekovici imamo velike probleme i ekao se novi ulaz. Tu se stvarao jedan ep, a veseli me neizmjerno to su radovi konano poeli. Dugo godi-na smo ovo ekali. Nadamo se to skorijoj realizaciji, rekao je Lasi.Inae, ugovor o financiranju projekta vrijednog 19,38 milijuna kuna potpisan je u svibnju ove godine, a predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip kori koje su investitor radova poruio je tada kako je rok zavretka osam mjeseci.

U DJEJEM VRTIU KONAVLE

Zapoeo prvi ciklus radionica za oeve Klub oevaPrvi ciklus radionica za oeve najmlae djece Klub oeva Rastimo zajedno, zapoeo je 4.listopada u Djejem vrtiu Konavle. Nakon uspjena dva ciklusa radionica za roditelje koji se sastoje od 11 radionica i na kojima su prvenstveno sudjelovale majke, konavoski oevi nisu zakazali. Dapae, svojim sud-jelovanjem potvruju stajalita o promjena-ma u ulozi oca te o njezinoj vanosti u ranom razvoju djeteta.Voditeljice radionica jesu odgojiteljica mentorica Jelena Kulii Barot te struna suradnica psihologinja Tena Er-ceg. Za sve one koji se nisu imali prilike uk-ljuiti u dosadanje radionice Rastimo za-jedno imat e to prilike uiniti poetkom sljedee godine. Za sve informacije o sud-jelovanju moete se javiti na e-mail tena.erceg1@gmail.com, a vie o samim radioni-cama i nainima rada moete saznati na web stranici www.rastimozajedno.hr.

Konavle

URED NAELNIKA BOA LASIA

Prijem za hrvatskog veleposlanika u Crnoj GoriHrvatski veleposlanik u Crnoj Gori Veselko Grubii i generalni konzul Republike Hr-vatske u Crnoj Gori Hrvoje Vukovi bili su u posjetu Opini Konavle gdje su ih ugostili opinski naelnik Boo Lasi i zamjenik naelnika Ivo Radoni. Gosti su u Cavtatu obili crkvu sv. Nikole, samostan Gospe od Snijega i Kuu Bukovac, a razgovaralo se o hrvatskoj manjini u Crnoj Gori, logoraima kao i odnosima susjednih crnogorskih opi-na s Konavlima, a naelnik Lasi je iskoris-tio priliku da veleposlanika i konzula pozove na Dan Opine Konavle.

POVODOM DANA NEOVISNOSTI

Predstavnici Opine Konavle poloili vijenacPovodom Dana neovisnosti predstavnici Opine Konavle predvoeni naelnikom Boom Lasiem, zamjenicom predsjednika Opinskog vijea Lucijom Miljani Macan i vijenicom Paulom Miljani Janovi poloili su vijenac na spomeniku braniteljima Konavoska maj-ka u ilipima.Inae, Hrvatska se Danom neovisnosti prisjea 8. listopada 1991. godine. Tog je naime dana, tadanji Sabor Republike Hrvatske jednoglasno odluio raskinuti sve dravnopravne veze na temelju kojih je Hrvatska zajedno s ostalim republikama ipokrajinama tvorila dotadanju SFRJ.

19Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

20 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

EKO OMBLII I DJEJI TJEDAN

Dajmo ljubav svoj djeci svijetaProli tjedan su Eko Omblii obiljeili Dje-ji tjedan ureivanjem Eko parka Ombla u Mokoici, oslikavanjem platnene torbe te slanjem glasne poruke svijetu: Dajmo ljubav svoj djeci svijetaVoditeljica projekta: Jadranka imunovi

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAKO NERETVANSKA

Djeci prezentiran rad pomorske policijeU sklopu Djejeg tjedna Luka uprava Dubrovnik i Postaja pomorske policije Du-brovnik protekli su tjedan u posjet primili 35 djece iz II. razreda osnovnih kola: Prid-vorje, Dubravka, Radovii i Gruda, kao i njihove uiteljice Maju Bukovi, Mihaelu Smiljan, Tanju Puli i Nikolinu Zorovi.U sklopu posjeta, djeci je naelnik Matko Klari sa svojim najbliim suradnicima el-jkom Sabliem i Marijom Lui prezentirao rad pomorske policije te su djeca tom prili-kom vidjeli opremu koju policijski slubeni-ci nose sa sobom prilikom obavljanja svojih zadaa. Nadalje, prezentiran im je rad oper-atera pomorskog prometa nadzor mora, kao i rad operativnog deurstva i rad sluben-og policijskog psa. Djeca su imala priliku

TURISTIKA I UGOSTITELJSKA KOLA DUBROVNIK

Dani mobilnosti i edukacijeSlijedom procedure i Turistika i ugostitel-jska kola Dubrovnik sudionik je 7. meun-arodnog sajma kolovanja u inozemstvu koji je ove godine proiren na Dane mobilnosti i edukacije a samim time upotpunili su i dogaaj gdje su predstavili Eramus+ projekt.Ovaj event je uprilien u Zagrebu, u petak 6.10., a u Dubrovniku, u hotelu Excelsior, u ponedjeljak, 9.10,

GRADSKO DRUTVO CRVENOG KRIA DUBROVNIK

Crveni kri u Gradu 2017.U tri ljetna mjeseca, nai mladi lanovi odradili su 12.728 sata i imali su sveukupno 1.861 intervenciju. Prosjeno je tijekom ljetnih mjeseci: po osobi odraena 53,17 intervencija, po osobi odraeno 363,66 sati, a po danu je bilo 20,45 intervencija

Dubrovaki Crveni kri je projekt Crveni kri u Gradu ove godine provodio na du-brovakim zidinama, u Gradu, na Lokrumu, plai Mandra i na zidinama u Stonu. Projekt je proveden zahvaljujui financijskoj podr-ci Drutva prijatelja dubrovake starine, Grada Dubrovnika, Javne ustanove Rezer-vata Lokrum, Turistike zajednice Grada Dubrovnika, Hrvatskog Crvenog kria i Gradskog drutva Crvenog kria Dubrovnik. Sveukupni trokovi projekta su bili 451 tisuu kuna.Projekt je zapoeo 17. lipnja i zavrio je 15. rujna 2017. godine. Deurajui svakodnevno od 9 do 19 sati, s osnovnom medicinskom opremom, na dvije lokacije na Dubrovakim zidinama, Sv. Ivanu i Mineti, na dvije lok-acije na Stradunu, ispred sv. Klare i Sponze, na dvije lokacije na Lokrumu, na plai Sol-itudo-Mandra i na Stonskim zidinama 35 lanova Kluba mladih Dubrovakog Crvenog kria intervenirali su i pomagali sugraan-ima i posjetiocima naeg Grada koji su im se poalili vezano za probleme toplinske slabosti, toplinske iscrpljenosti, toplinskog udara, sunanice, dehidracije, opekotina, uganua i iaenja zgloba, posjekotina, oguljotina, uljeva, prijeloma, kontuzija

uboda insekata, glavobolja, napada panike i dr.. Obueni u uniforme s vidljivom ozna-kom Crvenog kria, osim pruanja prve po-moi lanovi Kluba mladih esto su davali i informacije o Gradu i dogaanjima u njemu. U razgovorima s posjetiocima i korisnicima naih usluga bilo je izraeno zadovoljstvo zbog osjeaja sigurnosti i brige za zdravst-veno stanje, prvenstveno zbog prepoznatl-jivog znaka Crvenog kria kojeg su nosili nai lanovi. U ekipama koje su deurale su bile osobe koje su proli osnovni i napredni teaj iz pruanja prve pomoi, osnovnih znanja o Crvenom kriu i o komunikacijama.U tri ljetna mjeseca, nai mladi lanovi odra-dili su 12.728 sata i imali su sveukupno 1.861 intervenciju. Prosjeno je tijekom ljetnih mjeseci: po osobi odraena 53,17 intervenci-ja, po osobi odraeno 363,66 sati, a po danu je bilo 20,45 intervencija.Novina ove godine je sanitetsko vozilo kojim je do dubrovake bolnice obavljeno 16 pri-jevoza, u intervencijama kada nije bilo po-trebno zvati Hitnu medicinsku slubu.Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli provesti ovaj projekt.

GDCK DubrovnikU OSNOVNOJ KOLI MARINA GETALDIA

Predavanje o gluhima i znakovnom jezikuNa poziv psihologinje iz O Marina Getaldia Dubrovnik Jadranke Zloilo dopredsjednik Udruge gluhih i nagluhih Dubrovako neretvanske upanije Vedran Kastrapeli je odrao jednosatno predavanje o gluhima i znakovnom jeziku i to dana 2. listopada 2017.godine u jednoj od uionica kole. Inae je ovo predavanje odrano u sklopu Meun-arodnog dana gluhih, a svi uenici osmog razreda su mogli doznati sve o radu nae Udruge, gluhim i nagluhim osobama i naui-ti poneto pokazati na znakovnom jeziku.Zakljuno, uenicima je predavanje bilo za-nimljivo i rijetko tko od njih je imao do sada kontakata u ivotu s gluhim i nagluhim oso-bama pa su na ovaj nain saznali da posto-je sluna pomagala, da meu ljudima uvijek ima i gluhih osoba, te da nas te osobe mogu razumjeti ako pokazujemo znakove i pravi-lo otvarano usta dok govorimo.

vidjeti i slubeno policijsko plovilo Sveti Rok, a djelatnici policije su ih simbolino poastili slatkiima. Od strane g. Barbaria, djelatnika Luke uprave Dubrovnik organiziran je obilazak lukog podruja.

PS za odnose s javnou PU du-brovako-neretvanske, Andrijana Biskup

37Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

Osim bogatog programa festival ukljuuje razna dogaanja koja se odravaju sva e-tiri dana festivala: vinokunje, sajam zdrave hrane i domaih proizvoda, gastro ture, posebnu festivalsku ponudu slastica, posebne menije od 100 kuna u 28 du-brovakih restorana i Dane slavonske kuhin-je u restoranu MimozaU etvrtak, 5.listopada, u uredu Turistike zajednice grada Dubrovnika odrana je kon-ferencija za medije na kojoj je bio predstavl-jen Good Food Festival 2017. koji e se odra-ti u Dubrovniku od 19.-22. listopada.Na konferenciji za medije govorili su direk-torica Turistike zajednice grada Dubrovni-ka Romana Vlai, proelnik Upravnog odjela Grada Dubrovnika za poduzetnitvo, turizam i more Marko Miljani, predsjednica Humanitarne udruge Dea Jany Hansal, ravnatelj Turistiko ugostiteljske kole An-tun Peruina, direktor Dubrovake Pivovare Dario evelj i voditeljica Odjela za dogaan-ja hotela Rixos Libertas Sanda Pavlini. Na-kon konferencije uprilien je prigodni trat-amenat kao primamljivi uvod u Good Food Festival 2017.Turistika zajednica Grada Dubrovnika os-mislila je gastronomsku poslasticu za sve ljubitelje dobre hrane koja e se odvijati od 19. do 22. listopada i obuhvaati brojne dogaaje. Bogat etverodnevni program etvrtog izdanja Good Food Festivala imat e bogatu ponudu ukusne hrane i najboljih vina. Iz programa izdvajamo sedam radionica koje e se odravati u uredu Turistike zajednice grada Dubrovnika na Brsaljama, etiri radi-onice pripreme tradicionalnih slastica Hu-manitarne udruge Dea te dvije radionice branja maginja, kuhanja dema i branja jestivog bilja Udruge kola iz Majkova, veere s poznatim chefovima Priskom Thur-ing uz pratnju glazbene dive Zorice Konda i Ivanom Paaninom, Dubrovaku trpezu i sveanu zavrnicu festivala na humanitar-noj gala veeri u hotelu Rixos Libertas Du-brovnik, uz nastup poznatog pjevaa Giuli-

ana. Cijeli prihod humanitarne gala veere u hotelu Rixos Libertas Dubrovnik koji se uplauje Udruzi Dva skalina.Osim bogatog programa festival ukljuuje razna dogaanja koja se odravaju sva e-tiri dana festivala: vinokunje, sajam zdrave hrane i domaih proizvoda, gastro ture, posebnu festivalsku ponudu slastica, posebne menije od 100 kuna u 28 du-brovakih restorana i Dane slavonske kuhin-je u restoranu Mimoza.Na festivalu sudjeluje vie od 50 ugostitel-jskih objekata: 30 restorana s posebnim festivalskim menijima, etiri wine bara koji organiziraju vinokunje, etiri hotela, neko-liko slastiarni i prva dubrovaka pivovara, kao sasvim nova ponuda za ljubitelje piva te brojni drugi ugostiteljski objekti koji sud-jeluju na tradicionalnoj Dubrovakoj trpezi. Na festivalu sudjeluju poznati chefovi Pris-ka Thuring, Ivan Paanin i Ozgur Donnertas, voditelji raznih prezentacija i radionica: Marina ibert Ercegovi, Tereza Poljani, Maja Brekalo, Jadranka Nieti, Lucija Tomai, Antonia Medo, Udruga Dea i Udru-ga kola iz Majkova, dolaze nam gosti sa otoka Krka iz Vinotela, prvog vinskog hote-la u Hrvatskoj i gosti iz Vukovarsko srijemske upanije koji nam donose svoja tradiciona-lna jela i vina.Good Food Festival osim gastronomskog i enolokog karaktera ima i edukativni i hu-manitarni karakter.Ove godine je organizirano posebno struno voenje za uenike Privatne gimnazije Du-

brovnik na temu Marin Dri i dubrovaka renesansna kuhinja koje je TZ grada Du-brovnika organizirala u suradnji s Domom Marina Dria. Takoer e se za uenike Turistiko ugostiteljske kole Dubrovnik odrati posebna radionica pod nazivom Pasta i razgovori o hrani koju e voditi Marina ibert Ercegovi. Organizatori Dubrovake trpeze, iji prihod ide u humanitarne svrhe, uz TZ grada Du-brovnika su: Grad Dubrovnik, upanija Du-brovako- neretvanska, Hrvatska gospo-darska komora upanijska komora Dubrovnik, Obrtnika komora Dubrovako neretvanske upanije, Ceh ugostitelja i Tur-istiko ugostiteljska kola DubrovnikTuristika zajednica grada Dubrovnika zah-valjuje svim restoranima, wine barovima, hotelima i ostalim objektima koji su podra-li festival i svojim sudjelovanjem ga obogati-li. Posebno zahvaljujemo restoranima Mimo-za, Kantenari, Porat i hotelu Rixos Libertas, koji su omoguili da se u njihovim objektima odravaju pojedina festivalska dogaanja i iji djelatnici sudjeluju svojim znanjem i vjetinama. Takoer zahvaljujemo partneru Electrolux na ustupljenoj mobilnoj kuhinji, kao i Udruzi Dea, Domu Marina Dria i Turistikoj i ugostiteljskoj koli koji su go-dinama na razliite naine dio festivalskog programa. etvrto izdanje Good Food Festivala zasig-urno e odueviti svakog posjetitelja, ba kao to je to bio sluaj i s prola tri.

Sandra Milovevi

OD 19. DO 22. LISTOPADA 2017. U DUBROVNIKU

etvrti po redu Good Food Festival

38 Glas Grada 656 petak 13.10.2017.

TRAITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu UREENI STAN U MOKOICI / 57m2, nedavno adaptirani moderni dvosob-ni stan / 119.000 eura RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Nadomak Vojnovia, 3 spavae sobe, dnevni boravak s terasom, dvije etae, 4.kat / 210.000 eura POVOLJAN STAN U MOKOICI / 64m2, visoko prizemlje s terasom, uredan i odravan, otvoren pogled / 109.000 eura APARTMAN U NOVOGRADNJI / 112m2, loa s pogledom na more, parking mjesto, upa Dubrovaka / 212.800 eura (popust na gotovinu) MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namjeteni 1.5 sobni stan na 1.katu novije stambene zgrade u Oracu, balkon s pogledom na more, parking, sprema / 77.900 eura NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala i prekrasna vila s velikom terasom u Dubrovakom Primorju / 375.000 eura PRODAJEMO KUU NA AUTOBUS-NOM KOLODVORU / U naoj eksklu-zivnoj ponudi kua nasuprot auto-busnog kolodvora idealna za turistiko iznajmljivanje, 115m2 stam-benog prostora i terasa / 330.000 eura STARA KAMENA VILA U PLOAMA / 210m2 kue na tri etae s prostranim vrtom u blizini Staroga grada s ot-vorenim panoramskim pogledom na zidine i more / 999.000 eura RENOVIRANA KUA S GLORIJETOM NADOMAK STONA / 50m2, mala kua

Mali oglasiNEKRETNINE

na tri etae s vrtom u mirom i tihom naselju / 350.000 eura

PRILIKA / U naoj ekskluzivnoj ponu-di mala ruevna kua (79m2) s velik-im zemljitem (1000m2), u srcu Kala-mote / 79.000 eura PRODAJETE NEKRETNINU / Dopus-tite profesionalcima da rade za Vas POTRAUJEMO KUE I STANOVE UNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Ureene ili za adaptaciju POTRAUJEMO KUE ILI STANOVE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTAT / poeljan pogled na more, terasa ili vrt TRAIMO GARSONJERE NA PODRU-JU GRADA / Zbog poveanog interesa kupaca, potraujemo manje stanove do 30-40m2 na irem podruju Grada ZA SIGURNOG KUPCA TRAIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca 120m2, blizina glavne ceste, nii katovi TRAIMO MALI STAN U LAPADU / Za sigurnog kupca traimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora i Vojnovia HITNO TRAIMO MANJE STANOVE NA PODRUJU MOKOICE / Velika baza kupaca

POVEANA POTRANJA ZA KUAMA NA PODRUJU PILA ILI PLOA / Ureene ili za adaptaciju, poeljan vrt ili terasa

VEI STAN U PRIZEMLJU NA POD-RUJU LAPADA, PJACE, MONTOV-JERNE / Siguran kupac, poeljna terasa ili vrt POTRAUJEMO GRAEVINSKO ZEM-LJITE / Za gradnju stambene zgrade na podruju Grada, Mokoice ili upe, 1000m2 TRAIMO KUU U SLANOME DO 250.000 EURA / Za konkretnog kupca, ureena ili za adaptaciju, pogled na more, osiguran parking POTRAUJEMO MANJU GRAEVIN-SKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAKOJ / Za konkretnog kupca, cca. 500m2 za gradnju obiteljske kue, ispod magistrale

AGENCIJA ZA PROMET NEKRETNINAMALIBERTAS INENJERING PLUSInfo na kontakt: 091 612 8097020 356 020www.libertasinzenjering.hr

IZNAJMLJUJEM 2 stana do 01.06. u upi radnicima. 091 538 2229.

PRODAJE SE dvosobni stan 70m2 (1650 e/m2) u Novoj Mokoici, useljiv, dvoetani, mogunost renoviranja u dva manja. Info 091 725 4885 (zvati nakon 16.00)

OBITELJ TRAI STAN na podruju grada, na due vrijeme, dvosoban ili trosoban, prednost Lapad. 098/618-917.

IZNAJMLJUJEM jednosoban stan na due vrijeme od 01.11.2017.g. , potpu-no opremljen - upa Dubrovaka ibaa 40 m2 sa pripadajuim park-ingom x2. Mjeseni najam je 2.500,00 kn + reije. Inf. na 098 680 611

IZNAJMLJUJEM etverosoban stan (osam leaja) na due vrijeme od 01.11.2017.g. , potpuno opremljen - upa Dubrovaka ibaa 120 m2 sa pripadajuim parkingom x2. Mjeseni najam po leaju je 1.000,00 kn + reije. Inf. na 098 680 611

IZNAJMLJUJE SE stan za dvije do tri osobe/studente. Zvati na telefon 416 593.IZNAJMLJUJEM jednosoban stan 38m2 od 15.10.17. - 15.05.18. zaposlen-om paru ili studentu/ici, u zgradi ispod Nuncijate. Kompletno opremljen, perilica rublja, posuda, mikrovalna, posteljina, klima, TV, internet. Park-ing i autobusna stanica ispred zgrade. 3000 kn+rezije, obavezan polog za slucaj stete jedna najamnina. Kontakt 098 570 471 ili loloton67@gmail.com.

IZNAJMLJUJEM garsonjeru Gru. 098 856 142.

STANOVI PONUDA / POTRANJA

POTRAUJEMO stanove Ploe, ipine, Lapad ,Mokoica ,upa, www.dubrovnik-marketing.com

IPINE, AKCIJA MJESECA ureeni dvosobni stan ispod