68
LIJEČNIČKI VÜESNIK GOD. 39. U ZAGREBU, 15. VELJAČE 1917. BROJ 2. Medicinski fakultet na hrvatskom sveučilištu. U ovo veliko doba nastaje i hrvatskom narodu velik čas. U skoro vrijeme imade, da se udovolji jednoj velikoj narodnoj, kulturnoj i soci- jalnoj potrebi hrvatskoga naroda. Jednodušno se dižu svi faktori našega javnoga života, suglasno izjav- ljuju vlada i sabor, glavni grad Zagreb i prelstavnici liječničkoga stališa, novinstvo i općinstvo, da je prijeka potreba, da se na hrvatskom sveučilištu otvori medicinski fakultet. Otvoreno i glasno izjavljuju svi, da su voljni uložiti sve svoje sile i živo poraditi, da se što prije i što bolje izvede taj veliki cilj. Pomanjkanje medicinskog fakulteta bio je naš kulturni defekt, otvorenje istoga bit će naš kulturni dobitak. A to ne će biti samo dobitak kulture za sam hrvatski narod, već će dignuti i njegovu kulturnu važnost i vrijednost, u prvom redu prema slavenskom jugu, ali i prema svem ostalom svijetu. Po zakonu o ustrojstvu hrvatskog sveučilišta ustrojen je i medicinski fakultet, samo nije s drugim fakultetima i otvoren. Medicinski je dakle fakultet tražbina hrvatskoga naroda, koja se temelji na zakonu; otvorili ga znači platiti hrvatskomu narodu stari dug, ali i udovoljiti jednoj od naj- prečih potreba socijalnoga živote, jednom od najvažnijih uslova narodnog razvitka i napretka. U doba, gdje borba uništava djela civilizacije, diže se civilizacija, da liječi rane, što ih zadaje borba. Zaštita djece, skrb za kronično bolesne, sprečavanje zaraznih bolesti, viđanje zdravstvenih ratnih šteta ciljevi su socijalne skrbi, ciljevi od odsudne važnosti po razvitak i po opstanak naroda. Od djeteta, što se povoljno razvija, postaje krepak muž i zdrava žena, a krepki i zdravi ljudi tvore jak narod. Bolest ne slabi samo pojedinca već ugrožava i zdravlje njegove okoline, potkapa blagostanje obitelji, a slabe i siromašne obitelji tvore slab narod. Čuvati zdravlje pojedinaca i obitelji znači jačati zdravlje i dizati blagostanje naroda, činili ga jakim i bogatim. A jak i bogat narod isto je tako otporan "kano zdrav i bogat čovjek; i čovjek i narod u punoj snazi može da se bori i da pobjedjuje.

LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

LIJEČNIČKI VÜESNIK

G O D . 3 9 . U Z A G R E B U , 15. V E L J A Č E 1917. B R O J 2.

M edicinski fakultet na hrvatskom sveučilištu.U ovo veliko doba nastaje i hrvatskom narodu velik čas. U skoro

vrijeme im ade, da se udovolji jednoj velikoj narodnoj, kulturnoj i soci­jalno j potrebi hrvatskoga naroda.

Jednodušno se dižu svi faktori našega javnoga života, suglasno iz jav­lju ju vlada i sabor, glavni grad Zagreb i prelstavnici liječničkoga stališa, novinstvo i općinstvo, da je p rijeka potreba, da se na hrvatskom sveučilištu otvori m edicinski fakultet. Otvoreno i glasno iz jav lju ju svi, da su voljni uložiti sve svoje sile i živo poraditi, da se što prije i što bolje izvede taj veliki cilj.

Pom anjkanje medicinskog fakulteta bio je naš kulturni defekt, otvorenje istoga bit će naš ku lturni dobitak. A to ne će biti samo dobitak kulture za sam hrvatski narod, već će dignuti i njegovu k u ltu rnu važnost i vrijednost, u prvom redu prem a slavenskom jugu, ali i prem a svem ostalom svijetu.

Po zakonu o ustrojstvu hrvatskog sveučilišta ustrojen je i m edicinski fakultet, samo nije s drugim fakultetim a i otvoren. M edicinski je dakle fakultet tražbina hrvatskoga naroda, ko ja se tem elji na zakonu; otvorili ga znači platiti hrvatskom u narodu stari dug, ali i udovoljiti jednoj od n a j­prečih potreba socijalnoga živote, jednom od najvažn ijih uslova narodnog razvitka i napretka.

U doba, gdje borba uništava djela civilizacije, diže se civilizacija, da liječi rane, što ih zadaje borba. Zaštita djece, skrb za kronično bolesne, sprečavanje zaraznih bolesti, viđanje zdravstvenih ra tn ih šteta ciljevi su socijalne skrbi, ciljevi od odsudne važnosti po razvitak i po opstanak naroda.

Od djeteta, što se povoljno razvija, postaje krepak m už i zdrava žena, a krepki i zdravi ljud i tvore jak narod. Bolest ne slabi samo pojedinca već ugrožava i zdravlje njegove okoline, potkapa blagostanje obitelji, a slabe i sirom ašne obitelji tvore slab narod. Čuvati zdravlje pojedinaca i obitelji znači jača ti zdravlje i d izati blagostanje naroda, činili ga jak im i bogatim . A jak i bogat narod isto je tako otporan "kano zdrav i bogat čovjek; i čovjek i narod u punoj snazi može da se bori i da pobjedjuje.

Page 2: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

44

Budućnost stav lja t će na pojedinca i na narode vanredne zahtjeve, a ovim će zahtjevim a moći udovoljiti, u borbi za opstanak moći će odoliti samo zdravi i jak i. Za čuvanje zdravlja i za jačanje narodne snage liječnici n isu samo glavni radnici nego i Vodje. Dati narodu dovoljan broj liječnika znači dati m u dovoljno uslova za jačan je narodne snage, a time i dovoljno uslova za pobjedu u borbi za opstanak.

H rvatsk i narod im ao je prem alo liječnika u norm alnim prilikam a, a n lan jk a t će m u na sve strane sada, gdje će ih trebati dvostruko, da se može udovoljiti svim zahtjevim a narodnog zdravlja i socijalne skrbi.

Polaskom s lran ih sveučilišta nije se mogla u norm alno doba nam aknuti potreba liječnika naše domovine, a još će se m anje moći n am ak n u ti u buduće. A to ne sam o zato, što se ne će moći slati dovoljan broj n aših sinova u stran i svijet, već i zato što je sva p rilika, da će strana sveučilišta m anje ili više ograničili broj s tran ih slušatelja ili im dapače i sasvim zatvoriti v rata . Prijeteći veliki m an jak liječnika može se ukloniti jedino, ako se sino­vim a našeg naroda omogući, da u dom ovini steknu osposobljenje za ovo zvanje. I zato je nužda, da se na hrvatskom sveučilištu otvori m edicinski fakultet neodgodiva potreba, životno p itan je hrvatskog naroda, njegovog raz ­vitka i njegove budućnosti.

A to je im perativ , kom se nitko ukloniti ne može i ne smije!

Rasprava o m edicinskom fakultetu u hrv. saboru.CXLVI. sjednica sabora dne 25. siječn ja 1917.

Predsjednik: Prelazi se n a d rugu točku dnevnog reda: Izvješće saborskog odbora za p roračun i rasudbu zem aljskih računa o proračunu zem aljskih zaklada, ko jim a u p rav lja ju h rv .-slav .-da lm . zem aljsko-vlađni odjeli za u n u ­ta rn je poslove, za bogoštovje i nastavu i za narodno gospodarstvo za godinu1916.-17.

Gospodin narodn i zastupnik S tjepan Radić podnio je točki 2. protupređlog, a isto tako i gosp. nar. zast. Milan Roje točki 16.

Pošto držim , da je upu tn i je, da se o svakoj točki izvješća posebno gla­suje, to ću podijeliti gospodi protupredlagačim a riječ p rije glasovanja o dotičnoj točki.

Molim gospodina bilježnika, da izvoli pročitali i protupređlog gospodina M ilana Rojca.

B ilježn k dr. Milenko Marković (čita): »Nadopunbeni predlog. Visoki sabor zaključuje:

Kr. zem aljska v lada poziva se, da što većim pospješenjem pristupi k ustro jen ju m edicinskog fakulteta na hrv. sveučilištu F ran je Josipa I. u Zagrebu, kako bi u što bližoj budućnosti moglo započeLi njegovo djelovanje.

M. Roje.«Predsjednik: Riječ im a gospodin izvjestitelj.Izvjestitelj d r. Vinko Kriškov'ć:

Page 3: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

za: ZBO R LIJEČNIKA H RV A TSK E, SLAVONIJE I UEDJUMURJA

U ZAGREBU

Što se tiče predloga presvijetloga gospodina Rojca ne ću u tome pogledi} ulaziti u sam m eritum stvari, već ću konstatovati, da je ta j predlog izražaj želja svega našega naroda i kako m islim , svih stranaka ovoga visokoga sabora, je r je narod naš godine 1874. jedva dočekao osnutak svoga sveučilišta i je r je kod osnutka sveučilišta zakonom bilo odredjeno i to, da se im ade sasto jati od četiri fakulteta: bogoslovnoga, pravoslovnoga i državoslovnoga, filozofijskoga i m edicinskoga. Jerbo su kod nas nastale takove prilike i ta ­kove potrebe asanacije naroda našega, da predlog presvijetloga gospodina M ilana Rojca n ije sanio izražaj vrućih želja čitavoga naroda, nego podjedno i potreba naše kraljevine, kojoj se u što skorije vrijem e nesamo u interesu asanacije našega naroda, nego i u interesu vanređn ih prilika, u ko jim a se nalazim o, udovoljiti m ora. (G asovi m edju svim strankam a sabora: T ako je!)

Zato sam uvjeren, kako je ovaj predlog izražaj želja svega naroda, dase tu kr. zem aljska vlada bez važnih razloga lome predlogu oglušiti ne možei ne sm ije i da mogu, davši izražaja m išljen ju čitavog sabora, i sa svoje strane bez ikakve dalje rasprave o ovome predlogu preporučiti visokom saboru, da laj predlog prihvati. (U sabornici izm edju svih stranaka: Živio!)

Čast m i je u ime proračunskog odbora preporučiti visokom saboru, daizvoli ovaj izvještaj o proračunu zem aljskih zaklada za god. 1916.-J.7. za­jedno sa predlogom presvijetloga gospodina Rojca p rihvatili. (Živio!)

CXLVII. sjednica sabora dne 26. siječnja 1917.Predsjednik: Prelazi se na d rugu točku dnevnoga reda, na izvješće odbora

za proračun o proračunu zem aljskih zaklada za godinu 1916.-17.Zast. Milan Roje: Visoki sabore! Godine 1861. blagopokojni je veliki

H rvat i Slaven i proslavljeni vladika S trossm aj'er istaknuo m isao, da se uredi i ustro ji u Zagrebu hrv. sveučilište za sve jugoslavenstvo. Ovu je svoju m isao on jednim znatnim novčanim prinosöm podupro, te našao mnogo nasljedovatelja, koji su sabirali po čitavom narodu prinose, da .se što p rije ova po n jem u istaknu ta i opća želja narodna izvršiti uzmože. Zastupnici su ostavili svoje dnevnice kao prinos za sveučilište, d ruštva su naša po cijeloj zemlji sakupljala za sveučilište, ali ipak je Irebalo više od deset godina, dok je godine 1874. otvoreno sveučilište F ran je Josipa I. u Zagi-ebu.

Po zakonu, u kojem su četiri fakulteta ustanovljena, provedeno je ipak tako, da su samo tri uvedena: bogoslovni, filozofski i pravnički bez m edi­cinskoga, jer s jedne strane nije bilo sredstava, da se taj fakultet uvede, a

"s druge strane se onda držalo opravdanim , da se ne može m isliti o uspješnoj nauci m edicinskoj, ako nem am o dovoljno veliku i svim potrepštinam a do­voljno snabdjevenu javnu zem aljsku bolnicu.

Od onoga časa, može se reći, kad je sveučilište otvoreno s tri fakulteta, sabirao je narod i u granicam a i izvan granica kraljev ina H rvatske, Slavo­nije i D alm acije, za m edicinski fakultet. Sva ona žudn ja i sva ona nasto­jan ja , što su prije bila usredotočena na želju, da se sveučilište otvori, pre- nesla su se n a to, da se omogući’ ustro jenje m edicinskoga fakulteta. Držalo se, d a je tom u prvi uvjet, d a se sagradi jedna zem aljska bolnica. Prirodno je, da se je pomisao otvorenja m edicinskog fakulteta vezala s ovom m isli i

v da se je držalo, da ne može b iti govora o m edicinskom fakultetu, ako nem a javne zemaljske bolnice. U ono bo doba, o kojem sada govorim, naim e go­dine 1874. b ila je u Zagrebu jed ina civilna bolnica m ilosrdne braće, koja n ije bila n iti onako p rostrana niti onako razvijena kako je danas. Prirodno je, da se je ova m isao, koja je srasla s m edicinskim fakultetom , tako ukore- n ila, da se n ije moglo zam isliti ustrojenje medicinskoga fakulteta bez jedne nove zemaljske javne bolnice. D anas n ije tom u više tako, pa oni, koji još

45

Page 4: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

46

tako misle, zaboravljaju , da je m edjutim sagradjena velika m oderna bolnica m ilosrdnih ses.ara, da im ade u Zagrebu velika bolnica dom obranska i da je daleko povećana i proširena posadna bolnica, tako da im a danas u Z a­grebu anatom skog i patološkog m aterija la da.eko više nego u gdjekojem drugom gradu, koji im a već davno m edicinski fakultet. Otvorenje m edicinskog p lak u n eta n ije danas više vezano uz taj preduvjet, da bude sagrad jena jedna nova velika zem aljska bolnica. D anas se to može učini.i na temelju posto­jećih bolnica, a zem aljska bouiica sivorit će se od polreoe sam a ou sebe. Od prilike pred 10 godina bio je narodni zahtjev za m edicinski fakultet tako jako p r o t U j a o , da m u se n ije m ogla oteti ni Viada, pak je zem aljska vlada poduzela sve koračaje, da se do tog dodje. N abav.jeno je zem ljiš.e po za­grebačkoj gradskoj općini na Širokom brijegu. P rip rav .ja le su se osnove za izgradnju bolničkih potrebnih zgrada, te je p rva takva zgrada sagradjena god. 1908. ia 1909. To je ona zgrada, koju vid.m o na Širokom brijegu sa kupulom . Ona je posebice izgraujena kao zgrada za p rim an je bolesnika u bolnicu. D ainje su vlade prekinute računati sa ovim zahtjevom i sa ovom potreLom narodnom , te su — um jesto da nastave započelo djelo — onu bolničku zgraau pregradile za ško.ske svrhe, pa su unatoč kojekakovim p ri­govorima, koje su same iznosile, da se tam o ne može grad iti zLog nestam oga t la sagradile veliku školsku zgradu. To je ona d ruga velika zgrada, što ju vidimo na Širokom brijegu, 'lak o se je m isli.o, da će se osujetiti otvorenje medicinskoga fakulteta, jer je n a taj nač in osujećena g rad n ja velike ze­m aljske boln.ce.

Kako sam m alo p rije spomenuo, danas laj prigovor, da nem a jedne velike zemaljske bolnice, ne stoji više u nikakvom potrebnom odnošaju sa m ogućnošću otvoriti m edicinski fakultet;

Uza to, što je narod sabirao kroz decenija za ustanovljenje i otvorenje m edicinskog fakulte .a , votirao je i sabor svake godine po koju svotu iz svog proračuna u zakladu, o kojoj je sada govor za oživotvorenje m edicinskoga fakulteta. Tako je ta svota n a ras la na tri m iliju n a dvijestohn jada k runa , pa se p ita , nije li s ovom velikom svotom moguće, da se p ristup i k realizaciji ove davne narodne potrebe, za ko ju postoji zakon, koji je stvoren nazad 42 godine, a sve do danas n ije proveden. Mi prem a tome ne trebam o da stvo­rim o zakon, da se im ade uvesti m edicinski faku.tet, m i treba samo da prove­demo jedan zakon, koji je stvoren pred 42 godine.

P ita se, možemo li sada da pristupim o tome poslu i im adem o li dovoljno sredstava za to, i da li je istinito p rikazana u javnosti tolika potreba, da se ta j m edicinski fakultet osnuje? — J a m islim , da ću sa k ra tk im potezim a moći pokazati, da su dovoljna m aterija ln a sredstva, s ko jim a zem aljska vlada može da raspolaže, a da uzmogne p ristup iti otvorenju m edicinskog fakuUela u najskorije vrijem e, što više, držim da ću moći pokazati, da bi se moglo početi s otvorenjem prvoga eventualno i drugog godišta još ove jeseni. (Povici: Tako je. Živio!) Mi naim e, visoki sabore, ne trebam o da čekamo, dok nam se izgrade sjajne zgrade. Mi treba samo da im am o one prostorije, u kojim a će se djaci naći sa svojim profesorim a. Bolnica im am o dovoljno, a — žali Bože — im adem o i na pretek bolesničkog m aterija la , što je i sasvim naravski, je r smo središte jednog brojno i terito rija lno vrlo ve­likog okruga. Od 3,210.000 k ru n a dobivam o nešto preko 150.000 k ru n a go­d išn jih kam ata , pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga i d ru ­goga godišta već ove godine, to im am o iz ovog dohotka dovoljno i preko do ­voljno, da nam irim o tekuće troškove. Za investicije pako držim , da bi, u koliko ta svota ne bi doslaja’a, m orali posuditi iz laudućnosti za budućnost, je r ono što radim o, ne radim o toliko za nas, koliko za onu budućnost* koja dolazi iza nas i za pokoljenja, koja će iza nas ostati, pa će biti pravedno, da

Page 5: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

47

se teret ovih investicija, koje su za budućnost osnovane djelomice i od b u ­dućnosti p 'aća u form i zajm a, koji bi mogli učiniti kod naših ostalih za­k lada, — kako je to uostalom naša vlada u nebrojeno slučajeva već vrlo dobro i učinila.

Podsjetiti ću visoki sabor n a prilike, u kojim a je stvorena stolica za kem iju na našem sveučilištu. Trebalo je za n ju stvoriti kcmički laboratorij. Onda smo još bili m anje pretenzivni, pa smo rekli: Glavno je, da im am o p ros 'o riju , gdje će se kem ija predavati i kem ijski pokusi proizvadjati, da budem o im ali djake i dobre profesore, a nije glavna stvar, kakva će biti zgrada, hoće li bili kom otna, lijepa i raskošna, ili sam o pristo jna. I tako je počeo kem ijski laboratorij sa dvije m ale sobice u Novoj Vesi, a razvio se je do tako lijepih rezultata i u znanstvenom pog’edu i u prak 'ičnom životu, da m u je postala pretijesna već i ona po bečkom uzoru podignuta zgrada n a Zrinjevcu i da je za nj sagradjena nova velika i p rekrasna zgrada na M ažuranićevom trgu. Ovako treba poče'i i sa m edicinskim faku’tetoin. I 'im više, je r svi osjećamo, da je došao čas njegove potrebe, preko koje ne sm ijemo preći te da njegovom provedenju pristup iti m oram o. To ćemo tim lakše izvesti, što je već i sam a zem aljska v lada tečajem godina priprem ila m ogućnost toga ostvarenja tim e, što je na našem sveučilištu uvela zavode i katedre, koje ili ovakve, kakve su, ili sa m alim preinakam a, m ogu zadovo­ljiti nekim potrebam a m edicinske nauke. Tu im am o farm akognostički zavod, koji se može vrlo lako proširiti u farm akognoziju, im am o higijenski i bakte- rio’oški zavod, im am o kao početak anatom skog zavoda anatom sku zbirku i sudbeno m edicinsku zbirku, im am o kem ijski laboratorij, bo 'an ičk i zavod, zoološki zavod i fizikalni kabinet. Ne bi nam dakle puno ni trebalo, da n a - d o p u n m o broj tih zavoda za potpunu nauku na m edicinskom faku’tetu. Za početak bi trebalo anatom ski zavod, even ualno još i fiziološki i histološki zavod, što je s m alim troškom moguće učiniti.

Čujem uz to, da je već bilo sve pripravljeno, da će se podići zgrada za opću patologiju već prije ra ta , no ta je g radn ja zaprečena ovom velikom svjet­skom borbom . Mimo to im adem o još u bolnicam a i ova odjeljenja: odjeljenje za k iru rg iju , odje^'enje za unu tarn je bolesti, odjeljenje za očne bo'esti, odje­ljenje za dječje bolesti, odjeljenje za kožne bolesti i sifilis, odjeljenje za bolesti nosa i grla. Im am o još i veliko krasno i moderno, po svim m odernim načelim a zidano i uredjeno zemaljsko rodiliš 'e, im am o zavod u Stenjevcu kao pomoćni zavod za psih ia triju . Im am o cjepilišni zavod.

O sta:e još vrlo m alo za uveđenje svih tečajeva m edicinskog fakulteta. (Z astupnik Stjepan Radić: Samo nem am o vlade, ko ja bi im a’a sm is'a, da to izvede; zato dolje s njom !) Za prvi početak, za otvorenje prvoga godišta treba nam anatom ski zavod.

Mislim, da ne ću izreći ništa, što bi trebalo da dokažem brojno ili s ta ­tistički, ako ustvrdim , da bi ovai naš m edicinski fakultet već prve i druge godine im ao dovoljno cljaka, i pogotovo da će ih im ati za kra tko vrijem e, kad bi se razvijao, kako želimo i kad bi na njem u djelovale liječničke šile, koje im am o u zemlji i koje su vrsnoćom svojom poznate na daleko i izvan naše domovine.

Nesamo, što naša potreba na liječnicim a daleko n ije pokrila unatoč m irnoga razvoja otprije, nego je !a potreba i izvan nas, na jugu naše dom o­vine velika i držim , da bi hrvatsko zagrebačko sveuči'ište poteg'o većinu d jaka iz zem alja jugcs’avenskih u m onarh iji i izvan m onarhije, koji sada po’aze na druga sveučilišta. Računa se, da od Jugoslavena m onarhije, dakle H rvata, Slovenaca, Srba, iz Istre, K ranjske, D a lm acre , Hrvatske i Slavonije, Bosne i Hercegovine i Ugarske, godimice oko 500 d jaka polazi medicinske fakultete raznih d rug ih država. (Zast. dr. Gjuro Šurm jn: Sada već!) Sada da!

Page 6: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

48

Ali n ije nam a niti ta želja glavno, da budem o odm ah u početku im ali mnogo slušateljstva. N am a je prvo, da nam aknem o toliko d jak a , koliko je potrebno, da se uzmogne Iječnička služba u našoj zemlji da obavlja onako, kako bi se mogao provad jati naš vrlo lijepi zdravstveni zakon od godine 1906., — a koji je i u norm alno doba ostao neproveden unatoč toga, što su zdravstvene i upravne općine tražile liječnike, povisile im obećavanu plaću, a n isu mogle dobiti liječnika, jer ih n ije bilo. Vani se pako ne producira toliki suvišak, da bi iz Češke ili iz d rug ih slavenskih krajeva dolazilo k nam a. To su vrlo rijetk i slučajevi; im a ih doduše, ali su vrlo r ije ! 1<i te ne p ad a ju u račun. Još ću spom enuti, pod kojim a su uvjetim a neka m jesta austrijska već davno im ala m edicinski fakultet, a pod kojim uvjetim a bismo ga opet im ali m i da stvorimo danas. >

Godine 1890. — a uzeo sam ovu godinu hotice zato, da se vidi kako bism o i m i im ali već davno sve potrebne uvjete, — god. 1890. im ao je štajersk i Gradac 112.000 stanovnika, a d jak a 1.543 i to unatoč toga, što je u velikoj blizini Beč, koji je apsorbirao i iz Štajerske mnogo d jaka. Gradac je imao jak o velik broj n aših ljudi. Innsbruck je godine 1890. brojio 23.000 stanov­n ika, i im ao je već stoljećim a stari m edicinski fakultet. Nema, dakle, ni ovdje m jesta tv rdn ji, da je potreban za m edicinski fakultet stanovnicim a vrlo b ro jn i glavni grad. Vidi se, da to nije potrebno, a da se može jedan m ed i­cinski fakultet uspješno uzdržati. Kološvar im ao je iste godine 32.000 s ta ­novnika, a im ade m edicinski fakultet već otprije. Innsbruck — da se opet v ra tim n a njega — im ao je godine 1890. 960 d jaka na sva če'.iri fakulteta, đočim smo m i im ali sam o na n aša tr i fakulteta već blizu 1.200.

Bolnička okružja ovih m jesta, m islim ona, iz ko jih bolesnici dolaze u ta središta, gdje se nalazi m edicinski fakultet, daleko su m an ja , negoli bolničko središte, što bi ga mogao Zagreb pokazati, ko ji nije središte sam o za H rvatsku i S lavoniju, nego i za cjelokupni slavenski jug. Mislim, da bi jako brzo narastao broj d jak a n a m edicinskom fakultetu i da bi se vrlo lijepo razvio, nesam o zbog naše vlastite potrebe, nego i stoga što bi i naši susjedni slavenski narodi šilja li ovamo svoje m ladiće u većem bro ju , kako ili sada š ilja ju na van jska sveučilišta. Kod nas oni bi crpili nauku na svom jeziku te ne bi trebali znan ja njem ačkoga ili francuskoga jezika. Mislim, da bi i B ugarska šilja la dobar broj svojih d jaka.

Još je jedna prilika, ko ja bi nam osiguravala dovoljno d jaka, a to je, što se nipošto ne bi moglo osporiti ženskinjam a, da i one pogaze m edicinski fakultet. (Zast. S tjepan Radić: Tako je!) Vidim o, da se je već danas više H rvatica posvetilo doktoratu medicine, i da vrlo lijepo i uspješno u praksi d jelu ju . R aspršena je ona bojazan, da se ne bi htjelo tražiti ženskoga liječ­n ika, što više im a općina, koje im ađu danas kao općinske liječnike ženskinje. Znam za takove u austrijskom dijelu našega H rvatskoga P rim orja . Za pot­punu izgradnju m edicinskoga fakulteta trebali bism o 21 katedru , a od tih , kako sam nabrojio , im adem o već 7 po tpunih , te bi trebali za potpuni fa ­kultet još 14, a za prv i početak sam o pet, i to za teoretske-nauke. Ove se teoretske grane ne m ogu vezati na to, da m oraju b iti u bog zna kakovim p ri- redjenim za to prostorijam a. Za pređavaonu dovoljna je svaka soba, koja može da sadrži onoliko d jaka, koliko se za početak bude prijavilo , a m i bi mogli doći do tih potrebnih prostorija najm om p riv a tn ih zgrada, ako ne bismo mogli sm jestiti pređavaone u jav n im zgradam a.

Rad sam , visoki sabore, da oborim još nekoliko prigovora, koje uvijek čujemo, k ad a se spom inje želja, da se u stro ji m edicinski fakultet n a našem sveučilištu.

Jedan od p rv ih prigovora, kojega uvijek čujemo, jest, da je bolje da novce trošim o na stipendije, pa neka naši ta len tiran i m ladići podju rad je

Page 7: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

49

u tud jinu , gdje je to sve već lijepo razvito i glasovito, pa će ti m ladići doći onda kući kao valjan i i vrsni liječnici. Nema sum nje, da je to dobro, ali držim , da ustro jenjem medicinskoga fakulteta ne bismo posA'ema prek inu1 i s time, da naši m ladići idu i na strane fakultete po cijelomu svijetu, da tam o sakupe znanje, no držim , da ovaj prigovor n ije um jestan već sa slijedećih razloga: Š 'ipendije dobivaju obično gradjanska djeca, jer la djeca znadu više m anje njem ački, a im adu možda i nešto sredstava od kuće i tako do­lazi do toga, da se je m alo koje seljačko dijete ili uopće dijete sa sela posve­tilo m edicinskoj nauci. Uslijed toga sasvim je prirodno, da ti naši m ladići traže grad za svoje djelovanje, je r su u gradu rođjeni i u gradu su učili, pa ne im aju volje poći n a selo. Zato se za općine ne mogu dobiti liječnici.

Bilo je vrijem e, kad je u Zagrebu, rekao bih, bilo previše liječnika, a ipak se n i'ko n ije dao na selo i svi su ostali pokušaji A^ađe i županije jalovi, da za sela n ad ju dovoljno liječnika, jer kao građjansko dijete, navikao u velikom gradu, n iie se mogao m ’adi liječnik odlučiti, da ide u ladanjsk i život, koji imade velik:h čara i n riv lfč ’vih p ri’ika, ali samo za onoga, kn*i ih po?na. Kad bismo i m a1 i m edicinski faku’tet, bila. bi pristupačna nauka i m anje im ućnijim a pa i o n m a , koji su m alo i’i n im alo upućeni u njem ački jezik. Bilo bi dakle moguće i onim a, koji su na selu rodjeni i živieli da pođju na medicinske nauke, te bi ovi nesum njivo rado pošli za općinske liječ­nike po selima i m an jim gradovim a m edju prilike, koje su im poznate, s kojim a su odrasli i srasli.

S tipendijalni dakle sistem mnogo nam je kriv , da je b ila u provinciji kod nas velika oskudica liječnika..

Čujemo dalje prigovor, da nem a dosta naučnoga m ateriia la , dnk’e m a ­terija la bolesničkoga. Već prije sam napom enuo, da ta j prigovor potječe iz davnih vrem ena, iz vrem ena od poslije god. 1874., kada je to zbilja bio jedan od razloga, da se onda n 'je mogao otvoriti m edicinski fakultet; a naveo sam i razvoj prilika, prem a kojim a ta j prigovor više ne stoji. Im adem o dosta i vrlo raznolik ih bolesnika.

Tako isto glede zemaljske bolnice rekao sam , da je jednom trad ic ijom ostao vezan proti otvorenju m edicinskoga faku’teta prigovor, da ga ne m o­žemo otvoriti, dok ne budem o im ali novu zem aljsku b o b icu . Ovaj prigovor ističu pako samo oni, koji ne vide razvoja tih p rilika, koji nam je pribavio bolnice, koje u svemu zadovoljavaju.

Još se čuje riječ: J a se ne bih dao liječiti od liječnika, koji bi bio prom oviran na zagrebačkom m edicinskom fakultetu. T im e se hoće reći, da se ne vjeruje u to, da b :smo mogli proizvesti jednu intenzivnu i dobro p ro ­vedenu naučnu irts 'ituciiu , a da bi se moglo m irno povjeriti tam o svršenim liječnicim a zdravlje i dobrobit naroda. Nema sum nje, da se ovakav prigovor može samo onda staviti, ako se nem a vjere u to, da bismo mogli dobiti do­voljno vještih, dovoljno v rsn ih učitelja i profesora. T u ja , visoki sabore, dolazim na ono, što sam m alo p rije lakođjer spomenuo, da je baš u tom pravcu hrvatsk i narod sretan, da im ade lakovih ljud i, kojim a bism o m orali pružiti pri'ike, da, dok su još u naponu svoje snage, da nam baš oni odgoje sposobne liječnike za naš narod. (Glasovi: Tako je!)

Kaže se kao prigovor još stariji, da ne može biti govora o u stro jen ju m e­dicinskoga fakulteta, jer da nem am o dovoljnih financ ija ln ih sredstava. Ja sam prije napom enuo, kako je m edicinski fakultet in sti'uc ija , ko ja se pravi za budućnost, pa bi trebalo putem zajm a tražiti sredstava da se otvori, a te bi zajmove i budućnost am or'izovala. Onim a, koji v je ru ju samo brojkam a udovoljiti ću računom , pak ću u bro jkam a pokazati, koliko bi samo kod jedne bolesti, ako ju uspije pobijati, n aša H rvatska dobila vrijednosti lju d ­skoga rada. Pokazati ću ta j račun, kako bi se dobilo i prišteđilo, kad bi se liječničkim radom i samo jedna bolest, a to je sušica, suzbijala.

Page 8: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

50

Jedan je profesor n a praškom m edicinskom fakultetu nedavno izračunao, koliko gube narodi m onarh ije od sušice, od koje, kako je poznato, najviše svijeta kod nas um ire. On je računao po podacim a, ko ji su n jem u kao znan- stvenjaku bili p ri ruci ovako: U A ustriji, Ugarskoj i H rvatskoj um ire od su­šice godišnje popreko 160.000 ljudi. Od ovih um rlo je u krepkim godinam a na jm an je polovica, t. j . 80.000 duša. Svaki od ovih u krepkim godinam a um rlih ljudi, m oram o uzeti, da je mogao na dan zaraditi barem po 2 krune •— a to sigurno n ije suviše rečeno — p ak računa li se u godini 300 rad n ih dana, tada bi ovi krepki ljud i u jednoj godini zaslužili 48 m ilijuna k runa. J a dodajem , na jm an je . Budući pako da ovakovi bolesnici tr i posljednje go­dine n isu više sposobni za rad , ali treba ju nasupro t još i njegu i ljekarije, dolazi još slijedeći račun . Kroz one tri godine, što n isu za rad sposobni gubi se 48,000.000 k ru n a godišnje. Kroz tri godine n jihova u m iran ja , gdje tre­ba ju njegu i jednu osobu za sebe i novaca za ljekarije, to čini opet isto to ­liko, koliko se izgubi na radnoj snazi njihovoj. To čini 144.000.000 k runa ukupno. U kupni pak gubitak ovim načinom sračunan iznaša 288,000.000 k runa svake godine.

Kod nas u H rvatskoj prem a tom u računu stvar stoji ovako: Kod nas u H rvatskoj i Slavoniji um ire godišnje od sušice 10.000 duša. P uno više raz­m jerno, nego u drugim zem ljam a, naim e 16. dio. Ako bism o računali i Bosnu i Hercegovinu, još bi-se daleko pogoršao ovaj odnošaj i razm jer prem a drugim zem ljam a. P rem a tome H rvatska gubi u tr i godine n a jm an je 18 m ilijuna k ru n a računajući sam o po 2- K rad n i dan , bez razlike zvanja bolesnikovoga. Vidimo dakle, da bi se investicija od nekoliko stotina tisuća eventualno i od nekoliko, m a i pet m ilijuna k runa , već u tr i godine barem trostruko povra­tila. D akako ne u toliko, da bi se vidjelo u proračunskom iskazu. Medicinski je fakultet donio 18,000.000 K kao p rihod , ali, gospodo, ova snaga i rad ne bi bili izgubljeni. U cijeloj bi se našoj dom ovini i te kako opažao napredak, kad bi toliko krepkih ljudi ostalo sposobnim a za rad i sticanje.

T aj profesor računa dalje, da je svaki pokojnik mogao poprečno 20 go­d ina zarad jivati, kad ga ne bi bila- pokosila sušica. T ad a bi ovih 80.000 duša godišnje zaradilo n a jm an je 48,000.000 K, pa je ona n a jm an ja svota, ko ja se gubi od zarade um rlih od sušice kroz 20 godina 960 m iliju n a kruna. Kad se ovo računa sa onime, šio se gubi uslijed trogodišnje bolesti, dobivam o1.248,000.000 K, računajuć sve samo po 2 K za dan rada! N a H rvatsku bi otpala u ovom računu svota od 78,000.000 k runa .

P rašk i profesor računa dalje, da je od ovih 80.000 duša, što ih um ire od sušice barem četvrti dio, dakle 20.000 um rlo u dobi vojne sposobnosti. Država sam a od ove jedne bolesti gubi dakle godišnje barem 20.000 vojnika. On kaže: Budući da je u ovome ra tu pozvano 27 godišta na vojnu službu, lo je kroz ovo vrijem e država izgubila 540.000 vojnika, ko jim a bi m ogla ojačati svoju vojsku. I to je izgubila od same jedne bolesti. Ovim računom dokazuje p rašk i profesor potrebu, da država učini sve i sva m oguća oko suzb ijan ja sušice.

Ali to su profesorovi suhi računi.Koliko pako boli i nevolje nasta je od sušice u obiteljim a, što se uopće

i ne dade izraziti i obuhvatiti brojkam a! Koliko je h rv a ski narod izgubio k rasn ih talenata i ženija od nesretne bolesti stoga, što nije bilo pomoći za vrem ena, da se izliječe!

Reći će se: To su fantastične brojke, jer se ta bolest ne da liječiti.Visoki sabore! To ne stoji. P rije p a r decenija im ali smo u H rvatskoj

jako žestoku pošast crn ih kozica. D anas toj bolesti tako reći nem a ni traga . N ije sam a od sebe izginula, nego djelovanjem liječnika i zdravstvenoga za­kona. P rije p a r godina ne bi nilko vjerovao, da je u ovakovom golemom ra tu ,

Page 9: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

51

gdje se m ilijun i ljud i nad ju sa istoka i sa zapada, tako m alo pošasnih bo­lesti u zem ljam a, kaošto ih je faktično danas. Naročito da kratelj (kolera) nije zavladala u redovim a vojnika i raznašala se po zaraćenim zem ljam a, to je p rekrasan uspjeh organizacije vojničkog lječništva i uspjeh je lječništva uopće. Im a tu još jedna bolest, za koju nismo slutili, da se dade ograničavati i liječiti, a to je pošalina (tifus). I nje se danas znamo čuvali. Kad to gle­dam o i vidimo te uspjehe i kad znademo, da ti isti liječnici tvrde, da se i sušica dade izliječiti, ako se za vrem ena počne liječiti, onda ćemo reći, da je grjehota, ako ne pristupim o što p rije ostvarenju medicinskoga fakulteta, da odvratim o od naroda svu pokoru raznih bolesti, odgajajući m u učitelje zdravstva, koji će ga čuvati i liječiti, te m nogu nesreću od nas otkloniti.

J a sam ovdje pokazao na brojke, što ih je profesor praškog m edicinskog fakulteta izračunao, a to se liče jedne jedine bolesti. Im a i d ru g ih bolesti, koje takcd jer žestoko h a ra ju u našem narodu i koje se dadu izliječiti još puno laglje i sigurnije od sušice, a koje h a ra ju nesamo po onome, koji je obolio, nego i po pokolenjim a, un ištavajući i zdravljć i razum i tijelo. Kad bi ono počeli računati, koliko se gubi radne snage, koliko se troši za lije ­čenje i za neuputno i neum,jesnö nabav ljan je po raznim novinskim rek la­m am a oglašenih lijekova i kad bi računali troškove, koji se za ovakove za­puštene bolesnike troše, kad bi računali, koliko zem lja doprinosi za um o­bolne, koji uslijed takovih bolesti dolaze u bolnice i u bolnicu za umobolne, onda bi vidjeli ogromne svote, kao dobitak na bilanci naše zemlje za mali izdatak utem eljenja m edicinskog fakulteta!

Čuje se još jedan prigovor m edicinskom fakultetu , a pojavio se je kao i onaj proti zemaljskoj bolnici, kao neki aksiom i krilatica: Mi ćemo stipen­d ijam a dobiti dosta, a i dobrih liječnika, pa ne trebam o trošiti na ustrojenje m edicinskoga fakulteta, nam a više treba visoka tehnička škola. Ta je m isao bila preotela kroz neka kratko vrijem e toliko m aha, da se je našlo u našem oduševljenom i požrtvovnom narodu i prinosnika. i ostavljača, koji su osta­vili znatne i lijepe svole u tu svrhu. Daleko je od. mene i nas sviju, da po­ričemo potrebu visoke tehničke škole, ali se p ita, šio je potrebnije: Da im am o tehničke škole ili ljude. Ovdje se rad i o tjelesnom opstanku našega naroda. Stoga držim , da ni ovaj prigovor ne bi smio da osujeti osnutak medicinskog fakul'e ta , ali zato ne treba napustiti, da se traž i načina i puta, da se i visoka tehnička škola osnuje.

J a bih još želio, da m i se dozvoli da nekoliko riječi kažem baš o temi potrebe otvorenja medicinskog fakulteta u što skorijoj budućnosti, još ove godine. Svakako će nam , visoki sabore, biti u tom pogledu autentično, š o kaže k r. zemaljsko zdravstveno vijeće, koje se je 4. studenoga 1916. obratilo na visoku vladu zaključkom svojim, u kojem u ukratko ali temeljito razlaže potrebu što skorijeg otvorenja medicinskog fakulteta. I »Liječnički Vijesnik« od 15. siječnja 1917. imade u istom sm islu o .potrebi otvorenja m edicinskog fakulteta članak od d ra . Čackovića, koji članak možemo uzeti, da nam odaje m išljenje cijeloga liječničkoga zbora, koji, držim , da će opetovano u toj stvari svoje korake poduzeti.

Već sam spomenuo, d a je i u norm alno vrijem e vladala kod nas velika oskudica na liječnicim a lako, da se zdravstveni zakon nije mogao provadjati. A sada, pošto su nam u ra tu pog’nuli nesam o brojno mnogi nego i k valita­tivno izvrsni liječnici, m i ćemo biti to nem oćniji nap ram a svim prirodnim silam a, koje se kao bolesti budu svraćale na naš narod osobito onda, kad se bude vraćala vojska — što Bog dao, da bude što skorije — iz svojih stre­ljačkih ja rak a svojim kućam a i svojini domovima. Poznato nam je iz no ­vina, da se sve zaraćene države tuže, kako se ovim živo om, kojim se tijelo ljudsko izvrgava nenaučenim patn jam a i trap ljen ju , zdravlje narušava tako,

Page 10: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

52

le i čovjek, koji je otišao zdrav, dolazi kući bolestan, a koji je otišao s klicom sušice, koja bi se kod kuće m ogla i iscijeliti, tam o provali, pa kad se vrati kući, b it će živa pogibelj za život svojih bližnjih.

T reba da uz to uočimo veliku pogibelj, što je novinstvo svih zaraćenih vlasti jav lja , a koja, ja držim , ako i nij'e brojno najveća, ali je po svojim posljedicam a najteža. To su sifilitične bolesti, koje se m nogobrojno jav lja ju u vojsci. I kad se ti ljud i vrate kući, postoji velika pogibelj zaraze; protiv koje se m oram o boriti za doba, je r se čovjek može potpuno izliječiti, a zaraza posve izolirati, ako se racionalno i za doba liječi. To se pako bez liječnika ne može provesti. Kad ne budem o im ali liječnika, koji bi paz 'li na lo, ta će bolest sve više i više m ah a preotim ati i m i ćemo m orati osnivali i uzdržavati — kao što smo nekad, čini m i se, u K raljevici i u P akracu — čitave bolnice zi\ sifilitične bolesti, u svakom selu, ako budemo htjeli, da nam se narod očuva i ozdravi. To je strašna bolest, ako se za doba ne liječi, ona je s trašna za čitav narod, ne sam o za one, koji su oboljeli. Oboljenje bo — ako se iie liječi za vremena ide od pokoljenja do pokoljenja, dok potpuno ne zatare, dok potpuno ne izumre.

Pom or djece posljedica je u mnogo s^ ča jev a ovakvih zaraza. Velik dio pom etnuća takod jer dolazi od takvih bolesti. Ako to uzmemo na um , pak opet s druge strane vidimo, da je želja sviju, da se narod što više oporavi, iznova rodi i rad ja , onda m oram o uprije ti radom , tu treba pomoći, da ne dodje do takvih gubitaka i do zastoja osvježenja narodne snage.

Visoki sabore! Po svomu tjelesnom u ustro ju čovjek p ripada prirodi, a i bolesti su pojave prirode. Čovjek potpada pod zakone prirode, dakle i pod ona pravila , po kojim a se le bolesti šire, koje kvare i u n ištavaju naš orga­nizam , a i po kojim a možemo opet i m i te bolesti da uništim o u organizm u i izvan njega, da ga od n jih zaštitim o, a bude li obolio, da ga uzdržim o i iz’iječimo. Ovo je veliki zadatak liječnika, zato stvorimo m edicinski fakultet, što prije!

To nam je dužnost, je r inače idemo ususrel tjelesnom p ropadan ju i izu- m :ran ju naroda. T reba da mu* očuvamo tijelo zdravo, je r u zdravom tijelu bit će m u i duh zdrav i samo tako bude mogao služiti se sa svojim duševnim darovim a, koje m u je Bog obi’no dao, i samo tako biti će m u rad u korist vlastitu i jačanje cijele naše domovine.

Držim, visoki sabore, da sam u jezgri predloga izrekao m išljenje cijeloga visokoga sabora te preporučam predlog na p r hvat. (Ž ivahni p ljesak i po­klici: Živio! u cijeloj sabornici.)

Odjelni predstojnik dr. S tjepan Tropsch: Viscki sabore! Kr. zem aljska vlada i sam a uv d ja potrebu čim skorijeg osnutka m edicinskog faku teta (Zast. S tjepan Radić: Kad?), pa kako cna o toj potreb' neprekidno vodi r a ­čuna, to je ona \e ć i dosada pojedine nove zavode, koje e gradila , osnivala s obzirem na buduće potrebe m edicinskoga faku teta. Tako m i je čas 'upo­zorili na p r na novo zemaljsko rodilište, koje je zam išljeno kao klin ika, na novi kemički institu t, na bakterio’oški zavod i na prosekturu. Ne mogu da prećulim , da im ade i poteškoća, koje su u svezi sa rješenjem loga p itan ja , no ja se nadam , da te poteškoće ipak ne će b iti tolike, da se ne bi mogle pre­broditi. Zato vlada p rihvaća predlog gospodina nar. zastupnika Rojca, te će u sm islu toga predloga najozb l jn i’e nasto ja i.oko čim skorijeg upotpunjenja našega sveučilišta osnutkom m edicinskoga fakulteta. (O dobravanje u sabor­nici. — Zast. Stjepan Radić: Kad je to »čim skorije«?)

CXLIX. sjednica dne 31. siječnja 1917.Zast. Stjepan Radić: Visoki sabore! Prijedlog, o kojem ovdje vijećamo

sada i koji je po.ekao iz redova većine u istinu je prijedlog čitavog sabora, a

Page 11: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

53

možemo bez svakog prejudiciranja- kazati, da je prijedlog svekolikog naroda hrvatskog bez razlike vjere, plem ena i pokrajine. Naročito je to općeniti p r i­jedlog poslije onih vrlo zgodnih opaska gospodina predlagača, da kod riječi »najvećim pospješenjem « m isli već jesen ove godine, da se prem a njegovoj nam jeri i nam jeri stranke, iz koje je prijedlog potekao, taj prijedlog nem a sm atrati jednom lijepom gestom, nego da se onako ozbiljno im ade uzeti, kako je sastavljen i da riječi »najvećim pospješenjem« znače, da vlada im ade bez- odvlačno pristupiti p rip ravam a z a , m edicinski fakultet, da se već buduće školske godine 1917.-18. može u istinu otvoriti:- Predlagač, kako je ozbiljno tu stvar mislio, nije se zadovoljio tim , što je vidio, da je cijeli sabor za ovu stvar i što je znao, da je cijeli h rva tsk i narod za n ju , nego je rijetkom m ar- Ijivošću skupio sve podatke, koji tu stvar čine nesamo neodgodivom, nego provedivom još ove godine.

Predlagač je zapravo govorio ono, što nam je im ao reći gospodin odje’ni p redsto jnik za bogošlovje i nastavu. Kad je gospodin dr. T ropsch ustao, ja sam očekivao, da će on usvojili: 1. Sve one razloge, koje je predlagač iznio, naročito, da ne treba više 22 stolice, nego sam o 5 stolica, a 17 ih se može po­puniti tečajem vrem ena, da ne treba 10 znanstvenih zavoda, nego samo tri, da ne treba više zgrada, da ne treba novaca, da će dakle sve to usvojiti i kao član vlade, te razloge još i pojačati. 2. Očekivao sam , da će gospodin odjelni predstojnik s obzirom na vrijem e usvojiti predlagačevu prim jetbu i njegov naglas, da se pod »najvećim pospješenjem « im ade razum ijevati b u ­duća školska godina. Mjesto svega toga m i smo od gospodina preds'o jn ika za narodnu prosvjetu čuli općenitu izjavicu, da vlada nem a n išta proti tom u i da će biti za to, da se ovaj predlog i provede.

To se razum ije. T akav skandal ne ćemo valjda doživjeti, da v lada bude protiv toga. (Odjelni predstojnik dr. S tjepan Tropsch: Kad već citirate,, onda citirajte točno.) J a govorim prem a sm islu. Rekli, ste, da v lada nema n išta protiv toga predloga, nego da će biti za to, d a se provede. Ako loše ci­tiram , ja ću nešto drugo reći, naim e, da se v lada n ije ni riječ ju osvrnula na one vanređno važne činjenice i podatke, koje je predlagač iznio, n iti ih je usvojila, nadalje da se o vrem enu nije pobliže izjavila. Kojom je formom to učin ila, to je neodlučno, dali kratko, suho, opširno i l. d. To ja ističem zato, je r je ovo bio razlog, što sam uzeo riječ i što sam odlučio, da govor pređlagačev popunim nekim m om entim a, koji nisu đ ra . Tropscha ponukali, da više kaže, ali se nadam , d a će gospod n ban više kazati. N adam se za o, je r sam uvjeren, da je ban sve ono čuo, što je gospodin Roje o tom govomp, da bi se on bio mnogo odlučnije i odredjenije izjavio za ovu narodnu po­trebu. Sudim to po lom, šio je slična izjava gospodina izvjestitelja d ra . Ivriš- kovića u proračunskom odboru isto takav uspjeh im ala. Gospodin izvjestitelj dr. Krišković nanizao je samo neke od onih činjenica na pr. da je i sam liječ­nički zbor za osnutak m edicinskog fakulteta, dok pred jedno deset do d v a­deset godina, čini se, da je bio proti tom u, a to je na gospodina bana d jelo­valo, da- je on toplije prihvatio ako i ne vrem enski jasno lu sam u m isao i tu sam u stvai-.

To je naravski, jer je lo banova dužnost. T u se naim e ne rad i o jednoj našoj željici, o jednoj našoj potrebici, tu se rad i o provedbi zakona, ko ji je već s a r kojih 40 do 50 godina. Ovo je vrlo nezgodno, što ta j zakon n ije p ro ­veden dosada, a naročito je to nezgodno za gospodina bana, koji za nekoga siećom, a za naš narod, držim , nesrećom lako dugo sjedi na banskoj stolici. Gospodin ban — kako u svim stvarim a sa zakonskog stanovišta postupa ko­rektno ili b a r nastoji, da bude korektan — m islim , da je složan s time, da je najjače uporište h rva 'skoga naroda, da je hrvatsko sveučilište, koje nosi ime Njegova Veličanstva blagopokojnoga našega k ra lja , da je ono zam išljeno

Page 12: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

54

po svom tvorcu kao potpuno sveučilište i da je dakle u potpunom skladu s čuvstvim a naše vjernosti, da je u skladu sa zakonom, da je u skladu s m išljenjem cijele naše hrvatske javnosti, a srećom i sa cijelim faktičnim stanjem stvari, da se od riječi p rijed je odm ah i k djelu.

Osim loga zakonskog stanovišta ja ću u potkrepu predloga g. narodnog zastupnika Rojca navesti još neke stvari, za koje držim , da se nikako ne mogu m im oići. Gospodin nam je Roje naglasio, i to s punim pravom , zdrav­stvene prilike naše. pa nam je tom prilikom razložio vrlo zanim ive i poučne podatke glasovitog jednog češkog profesora, koliko naša m onarkija uopće, a p rem a lom u i naša dom ovina H rvatska strada samo od sušice. Istina g. je predlagač spomenuo i druge bolesti, ali n ije iz svojih izvoda izveo jednoga zaključka, je r je im ao druge slvari na m isli, koji ću zaključak ja izvesti. Ne rad i se o tom, da m i m edicinskom statistikom uvjerim o vladu, da je m edicinski fakultet u prvom redu potreban našem u narodnom zdravstvu. Mi imademo' p ri tom poslu jednoga mnogo jačeg saveznika. Im adem o takvoga saveznika, pred kojim će se sigurno i ova vlada, kojoj inače n išta ne im po­n ira Osim Beča i Pešte, pokloniti, a to je liječnička znanost. O tkada je u F ra n ­cuskoj jedan P asteu r pronašao svoj glasoviti serum i otkada je ruski um jednoga Mečnikova to njegovo iznašašće usavršio, otkada su i N ijem ci na tom području ubrali vanredno velikih lovorika raznim serum im a, otkada je nova m edicinska znanost našla velikih zastupnika u Engleskoj i u Americi, otkada i m i H rvati i Srbi u H rvatskoj i u nekadanjo j, a ako Bog da i u budućoj Srbiji im adem o ljud i, koji su kao liječnici izašli n a glas, odonda je liječ­nička znanost carica m edju znanostim a. D anas više ne možemo doživjeti, da nam koji liječnik kaže, kad ga p itam o za njegovo liječničko stanovište: K iru rg ija je sam o znanost, m i znamo sam o odrezati nešto, ali izliječiti ne znamo n išta. To smo mogli čuti p rije 10 do 20 godina, ali danas ne. Sada oikad postoji bakteriologija, n ije doduše znanost „liječnička sigurno sredstvo u rukam a liječnika, da bolesnika bezuvjetno izliječi, ali je u najvećoj većini slučajeva sigurno sredstvo, da bolest prepriječi. L iječnik je danas gotovo svemoćan u zaštiti na pr. djece od prevelikog pom ora i da zapriječi zarazu, da iz svoga legla ne u tare čitave krajeve. I zato treba da i mi H rvati naro ­čito i Slaveni uopće, koji se po božjoj milosti lako m nožim o, te nas, kako sam već više pu ta im ao prilike da kažem , ne može ni vrag un ištiti, ali nas može un ištiti neznanje i neukost i to neznanje onih znanstvenih načela, koje bi naš narod, inače b istar i p ristupan svemu novomu, kad m u se stvar jasno prikaže — zato treba, da napose m i nastojim o, da si što prije osnujem o ovakovo jedno žarište liječničke znanosti. Zato za nas zdravstvo znači u prvome redu brojno jačanje našega naroda i jačanje radne snage toga n a ­roda, te je to p itan je narodno i privredno u potpunom u sm islu te riječi. Kad znamo, da se kod Slavena uopće, a kod Rusa napose, množe djeca uvijek za jednu trećinu, a kod Rusa i za sto po sto više, nego kod N ijem aca, kad znamo, da je kod Nijem aca već nastala stanka u porastu , a m jestim ice i n a ­zadak, te se Njem ačka približuje svojoj danas suparnici, a sutra sigurno najboljo j p rijateljici, F rancuskoj i njenoj strahovitoj sudbini polaganog izu­m iran ja , a približava se i Velikoj B ritan iji, u kojoj se isto to pojavlju je , kad to vidim o, a kad istodobno znamo, da je njem ačka znanost sva n ap re­zanja uprla na ' lo, da sm anji pom or djece, a da djece zaista ondje tri puta više na životu ostaje nego u Rusiji, kad znamo, da je u F rancusko j sm anjen pom or, koliko je to bilo samo moguće, a mnogo se ondje ne da učiniti, jerbo nem a djece, onda vidim o, da je za nas H rvate, kao i za svaki slavenski narod, liječništvo najp rv i saveznik u našem narodnom , privrednom i k u ’tu r- nom napredovanju . To su Srbi vrlo dobro shvatili, dok su im ali svoju k ra ­ljevinu, te je u n jih na javn im zborovima bilo više ovakovih rasprava, a

%

Page 13: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

kod svake ovakve rasprave sudjelovali su n jihovi liječnici sa rijetkim zn a­njem , a nailazili su naravno i na p o p u n o razum ijevanje svoje vlade.

Visoki sabore! O snutak m edicinskoga fakulteta već tim sam im , što narod jača i čini za privredu sposobnijim , p itan je je prosvjetno prvoga reda. Mi smo H rvati postavili jedno arislokratsko nače o: »Prosvjetom slobodi«, a S rossm aver, koji je to načelo i proveo, kom u to nije bila samo gesta, za­služio je sto pu ta ra j nebeski, lcoji sigurno i uživa. Ali to načelo n ije modernu! Ne možeš biti prosvijetljen, ako si poderan, ako si gladan i ako ti je zima. Zato treba reći: »Privredom k prosvjeti, .a prosvjetom k slobodi«. Mi smo jednu stepenicu ispustili, pak smo se za o vise puta spotakli, a jer nam je nelko tu stcpenicu i hotice znao izm aknuli, um alo da n ijtsm o vrat skrhali. Mi m oram o svako p tanje današn jega doba u prvom redu u korijenu p ro ­m otriti, a to je pnvreaa. Čovjek, dek je na zemlji, bez .ije a ž.vjeii n^ može, a tijelo im ade svoje potrebe, kojim a m oram o udovoljili. Kad se tim potrebam a udovolji, a to znauu i oni neki činovnici, koji su dobivali iz Božjakovine m lijeko po 20 novčića lita r i k rum pir po 7 fil. k ilu , o čemu će biti jošgovora, onda ne samo da je čovjek jak , nego je i obijestan, pak može i n a ­rodnom u preds avnišlvu prkositi. Potrebno je, da m i osnutak medicinskog fakulteta prom otrim o u organičkoj vezi sa narodn im životom. Pos:ije p ri- m jetaba, koje naglasuje pred.agač, a koje sam i ja nag 'asio , u takovoj je vezi općenita n a ša narodna prosvjeta sa m edicinskim fakultetom , da švi,’ koji smo za narodnu prosvjetu, m oram o živo biti i za taj osnu’.ak.

Još je važnija stvar, da se osnutak m edicinskoga fakulteta prosudi sa gledišta narodno-socijalnoga. Ako pogledamo, tko je danas liječnik i tko može biti liječnik u H rvatskoj, vidjet ćemo, da su to gospodska djeca u prvomeredu, a m edju gospodskom djecom opet u prvom redu židovska djeca. Našisu liječnici uopće u prevelikom dijelu Židovi, a ostali je dio lakodjer iz k ru ­gova činovničkih, pa je posve naravski, da ovakovim liječnicim a, i kad bi ih bilo došla, n ije baš po volji, da budu općinski, ko tarski ili županijski liječ­nici sa boravištem na selu. Ovaj je socijalni m om enat tako važan, da ja , koji sam u stvari uvijek za su radn ju sa ostalim Slavenim a, naročito sa Česima, za ovu su radn ju Čehe ne bi mogli povući.

V alja naim e im ati na um u, da je kod ustanovljenja bolesti više pu ta van- redno važno, kako dotični bolesnik svoju bolest opiše liječniku. L iječnik m ora razum jeti bolesnikov jezik u tančine i to ne samo jezik, nego i sve narodne i živo.ne potrebe, da se, što liječnik odredi, to i vrši, je r valja znati, da m o­derni liječnik ne liječi apotekom, nego cijelim životom, zrakom , vodom, šu ­mom , gorom. Zato liječnik m ora sve to poznavati, a to ne može nitko tako poznavati kao domaće dijete, naim e kao H rvat ili Srbin. Uslijed toga m i ne možemo ovdje biti n i za kakovu su radn ju pa n i sa drugim Slavenim a.

Znademo, da su se dogadjale grube stvari u K rajin i, kad liječnici Nijemci nijesu poznavali našega jezika. P ita n a pr. »Im ate li glavu vol?« ili »Im ate li šćuka zube?« (Sm ijeh.) Naime, htio je reći: im ade li u glavi bol ili im ade li žute zube. Bilo je i m nogih drugih neprilika, koje se ovdje ne mogu p ripo ­vijedati, a koje su se dogadjale, što liječnik n ije znao bolesnikova jezika. Danas se to doduše ne dogadja, ali se mogu još dogadjati slične neprilike, ako je liječnik gradsko čeljade ili je Židov, koji ne zna dobro hrvatski. Z n a­demo na p r., da se na slične stvari tuže T alijan i. D ogadjaju se nevjerojatne stvari, ako na pr. Piemontez liječi u C alabriji ili Veneciji, gdje ga dobro ne razum iju . Bilo je i trag ičn ih slučajeva, da je bolesnik krivo liječnika r a ­zumio, pa se je otrovao. To daje doduše slabu svjedodžbu talijanskom e n a ­rodu, s obzirom na etničko jedinstvo, ali mi i po tome vidim o, koliki je posao talijanski narod imao svladati i koliki je posao svladao, dok je uza sve to postao jedan od prv ih naroda u Evropi.

Page 14: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

Vrlo je važno to, tko za. liječnika uči. Zato je g. pređlagač vanredno spre!no to naglasio, da se danas m alo seljačke djece ili gotovo nim alo za liječ­nike ne školuje.

Sa socijalnoga gledišta vanredno je važna stvar, što bi m edicinski fak u l­tet na našem sveučilištu otvorio našim djevojkam a osobito vrijedno i osobito idealno zvanje. Mi sm o narod, kojem u je dobar dio žena zatvoren; m islim naim e naše m uslim anke, koje ako i n isu zatvorene onako, kaošto su m usli­m anke na dalekom istoku, aji su ipak odijeljene od svijeta, ako i n isu sve jednako ni kod nas. Na pr. u Hercegovini idu gdjegdje i otkrite glave. Ipak su tako odijeljene, a dok su ovakve prilike, i m oraju biti tako odijeljene, da liječnik nem a pristupa u harem . Stoga gledišta upravo bi bilo idealno zvanje za. naše liječnice H rvatice i Srpkinje, da unoseći zdravlje tjelesno u harem e, donesu u nje i novi svježi dah života iz ostaloga našega naroda.

T akav p rob’-em nem a n ijedan drugi narod u m onark iji osim nas. Mi im adem o preko p a r slotina tisuća M uslim ana. Da nije ništa drugo u toj stvari nego to, da bi one ispunjavale zadaću, ko ju nitko drugi ne može na B alkanu ispuniti, onda bi vlada; koja bi im ala visoke am bicije, m orala udo­voljiti ovakovom pozivu. Morala bi, ako ne iz drugog, to radi ovog razloga, ovu stvar proglasiti prešnom i uzeti ju za svoju, kako je to već odavna učinio hrvatski narod i h rvatsk i sabor.

Visoki državni sabore!' Mi danas im adem o i previše »pravnika«: previše ju ris ta , ali p ravn ika još uvijek premalo. Im ade mnogo ljudi, ko ji se upisuju na pravnički fakultet, ali ne stud ira ju , je r ne m ogu studirati. Tko se upiše na m edicinski fakultet ne može tako rad iti. Medicinski fakultet je tako ozbi­ljan studij i tolike zahtjeve stavlja na slušatelja, da se ne da zam isliti, da bi m edicinu ne ko studirao kod kuće iz skripata , a n a sveučilištu, da bi samo bio upisan . Mi doduše im adem o sistem, po kojem u sudac ili doktor iškolovan sa skrip tim a može postati i odjelni predstojnik , ali ja vidim , da nem am o sistem a, da bi mogao i n a privatnoj bolnici postati običan asistent, a kam oli liječnik, čovjek, ko ji nije objektivno s evropskog gledišla p riznat kao stru č­n jak i v ještak u svojoj struci. Prem a tom u m edicinski fakultet bi najbolje doskočio onome, na šl(>se m i svi s potpunim pravom tužim o, da naša m ladež, koja lako lijepo napreduje u srednjoj školi i pokazuje tolike sposobnosti, na sveučilištu zah iri. Grof Khuen je rekao, d a je svem u tom u opozicija kriva, jer je od d jak a n a sveučilištu načinila stekliše, pravaše, vikače i svoje kor- teše. To je bilo lijepo i kom otno, ali se je ondašnja v lada ip ak za to za­nim ala. D anašn ja je v lada još kom otnija i ona se zato uopće i ne zanim a. Ona ne p ila, zašto je sveučilište p renatrpano ju ris tim a, a nem a pravnika, ne p ita za to, da ih je tisuću zapisano, ä da im ade profesora, koji p reda- vaju dvojici ili trojici. Sto može biti posljedica toga, kad im am o inteligen­ciju, koja tobože uči, ali u istinu ne uči ništa? Čovjek bi mogao m isliti, da bi vlada, kad bi se za lo interesirala, valjda rekla, da je takova inteligen­cija bolja, je r je posao s njom lakši.

Tom u se ne može s ničim drugim lako pomoći, kaošto s m edicinskim fakultetom . Isprvice nastali će m ožda neprilika za naše sudstvo, jer ne će nitko ići, kao dosada, m edju pravnike. Mi bi m ožda doživjeli, da zagrebački sudbeni stol, koji im ade danas tri ausku ltan la , ne bi im ao ni jednoga i da ne bi bilo pravničkog podm latka. To bi m ožda moglo biti, ali to bi bio dokaz, da se pravničk i s'.udij m ora reform irati i da se ljudi m oraju učiti za suce i upravnike. Ovaj nazor im ade i gospodin odjelni predstojnik. On je ovu m isao jedanpu ta u proračunskom odboru izrekao, samo drugim riječim a. On je rekao, da je najveća neprilika s onim pravnicim a, koji sa sveučilišta dolaze k sudu i da bi trebalo ured iti sudačke tečajeve i škole. U kratko treba se učiti za sve, a ne sam o parad ira ti i p rikazivati se sveučilištarcem . Mi do

*

Page 15: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

57

takvih dubokih reform a našeg visokog školstva ne ćemo doći akadem skim putem , nego putem praktičnim , kad ljudi nagrnu u jedno teško zvanje, ali zvanje, koje traži po tpuna 'čov jeka. Mi danas evo ovdje u saboru i nem am o liječnika, prem da su baš liječnici, izuzevši neke Židove, možda najveći rodo­ljubi h rvatski, prosto zato, je r ljudi ne dospijevaju, da se bave i javn im ži­votom. Njihovo je zvanje takovo, , da oni i uza svu svoju praksu m oraju vazdan p ra ti.i razvitak svoje nauke, inače su zaostali. P rem a tome n a ovaj razlog osobito upozorujem vladu, ako hoće iole ostati na visini današnjega vrem ena i ako ne će, da ju dogadjaji na onakav način sruše, da to ni n jo j sam oj ne bude drago.

Visoki sabore! Uz ove razloge gospodarske, zdravstvene i narodno-pro- svjetne, im am o m i i političke razloge, a najveći politički razlog jest onaj, koga vlada n ije kazala, a m orala bi ga bila kazati, a to je zakon, koji se provesti m ora. Z ar da kra ljev ina H rvatska bude jedini unicum u m onark iji, da im a zakone, koji se ne .provode i po 40 i 50 godina. Gdje je to n a svijetu? Ili se zakoni ne stvara ju , da se ne provode, je r vlada se i toga drži kod nekih zakona, na p rim jer kod ovlastbenog zakona, o čem će b iti kasn ije govora, ili kad se zakoni stvore, onda se m oraju i provesti, je r to onda n ije više s.var naša, nego stvar i drugog ustavnog faktora k ra lja . Z ar m isu d an ašn ja vlada, a naročito gospodin ban, da n ije i drugi ustavni faktor isto tako interesovan na provedenju svakog zakona, kao i narod, odnosno ako n ije in.eresovan, što se tiče konsekvencija, a li ja ne dozvoljavam, da se i u to sum nja, ali što se tiče ustavnog i zakonskog načela, valjda ne će nitko im pu tira ti drugom ustavnom faktoru k ra lju , da se s narodom igra. Ako je tome iako, -ne r a ­zum ijem , kako naša vlada u ovako važnim stvarim a onako komotno sjedi, dotično lagodno šuti, te u stvarim a, koje zadiru u samo ustrojstvo države, jednostavno m isli, da je i to previše, kad se na zahtjev narodnog predstav­ništva odgovori, da će se jedan zakon najvećim pospješenjem provesti. Ta ovo je jedan ustavni m onstrum , da vlada ovako odgovara saboru za jedan zakon, ko ji je stvoren pred 50 godina, akoprem bi bila dužnost vlade, da zakon ureda rad i izvrši, je r tko zakon ne izvrši, znamo što se s n jim im a dogoditi.

Osim ovoga strogo političkog m om en 'a još je tu i m om enat državopravni. Posve je ispravno nag.asio gospodin predlagač, da m edicinski fakultet imab.ti stjecište nesam o nas H rvala, nego, kako je on izvolio reći, ua.eko na jug slavenski, ja ne bih ovako rekao, tu je on bio m a o previše obziran odnosno m alo nejasan, a m i treba da čisto i bistro kažemo, na h rva skom sveučilištu u Zagrebu m ora biti m edicinski faku.tet zato, je r narod hrvatski, dotično narod hrvatsko-slovenski, koga je tu šesi m ilijuna, nema polpunog sveučilišta, a to je jedan ku ltu rn i evropski škandal. Ako m ogu im ati Nijemci, ko jih im a jedanaest m ilijuna, u svakom većem gradu svoje potpuno sveuči­lište, ako m ogu M adžari, ko jih je osam m ilijuna, a zajedno sa ciganim a i Židovima po njihovoj stalis.ici deset m ilijuna , im ati clva potpuna sveuči­lišta i treće k rn je , onda hrvatsko-slovenski narod sa šest m ilijuna svog kom ­paktnog pučanstva m ora im ali bar jedno potpuno sveučilište, osobito ako uvažimo, da je laj narod etnografski posve istovjetan sa svim ostalim B al­kanom , da je tu dakle petnaest m ilijuna ju žn ih Slavena, od ko jih su i dosada mnogi izvan naše m onarh ije na zagrebačkom sveučilištu štud ira i šum arstvo, ljekarništvo, filozofiju, pa i pravo, kako ne bi onda štud ira li m e­dicinu, gdje se ne rad i toliko o jeziku, koliko o sam oj praksi, a gdje je te r­m inologija m edjunarodna.

Kad se to1 uvaži, onda se vidi, da je ovo p itan je državopravno i to državo- pravno i opće narodno p itan je prvoga reda. P a u tome sm islu je i stvoren zakon o otvorenju sveučilišta. T a je ideja vodila osnivače sveučilišta blago­

Page 16: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

pokojnog k ra lja F ra n ju Josipa I. i b iskupa Strossm ayera, jer bi inače ono, šio se ovdje govorilo, da je pokojni naš v ladar osnivač m oderne Hrvatske, bila obična fraza. Dakle to je živa is tina b ila, dok n isu poslije došle još gore nagodbene vlade i danas ova najgora.

Prigovori, koji bi se mogli dići proti osnutku m edicinskog fakulteta, ne dižu se nažalost i ne mogu se podići od nikoga drugoga, nego od onoga, tko bi ovaj zakon m orao provesti, a to je iz redova vlade. Mi ih doduše nism o čuli sustavno izrečene, ali iz onoga, što je ovdje bilo rečeno i što -nije bilo rečeno, vidi se, da su li prigovori troji: financija ln i, tehnički i osobni. Što se tiče financijalnog prigovora, taj se vladi čini najjač im , ali m i u jednu ruku im adem o glavnicu od prc-ko tri m ilijuna, a u d rugu ruku im am o svoj autonom ni proračun. Nigdje na svijetu, osim kod n as u našoj m o n arh iji za Slavene, nije ustaljen običaj, da se institucije i uredbe, koje su u javnom interesu, koje država kao ku .lu rna organizacija m ora u prvom redu osnivati,— da se ovakove instiiucije osnivaju iz p riva tn ih sredstava. To je jedna ne- savrem enost, ko ja v o d i'n a veliku stranputicu , koja vodi do toga, da većina Slavena u m onark iji zadovoljava svoje kulturne potrebe privatn im sred­stv im a, a da onda m anjina , u C islajtaniji n jem ačka, a ovdje kod nas m a­džarska, uzmogne tv rd iti onako sam osvjesno — da ne upotrebim drugi izraz— d a je narodnosno p itan je u m onarh iji dobro riješeno, jer su li narodi tako jak i, tako svijesni, da su istodobno i narod i država, te da oni u svojoj narodnoj solidarnosti rješavaju svoje kulturne problem e, što ih inače samo država rješava i izvršava. Ako su R um unji u Ugarskoj m ogli izdržavati tri h iljade škola, ako Srbi u H rvatskoj izdržavaju na stotine svojih škola — što je opet neum jesno, je r bi trebale u H rvatskoj škole biti jedinstvene, jer je tu jedan narod — ako smo m i evo sabrali preko tri m ilijuna k ru n a za osnu'.ak m edicinskog fakulteta, ako Češka za svoje škole sabire na m ilijune, - - onda je to samo znak naše životne sposobnosti i ujedno dokaz, kako bismo mi stajali, kad bi država prem a nam a vršila svoju dužnost.

Kada se dakle spomene ovaj prigovor financija ln i, imamer m i na taj prigovor samo jednu riječ, neka ga v lada ne iznosi, je r ne sm ije prim jerice iznesti, da se ne m ogu izdržavati oružnici rad i toga, je r da za n jih nem a novaca, da se ne mogu držati tam ničari, da se ne mogu d ržati recimo podvor- nici i t. d ., je r nem am o novaca. Mi još nism o n ikada čuli vladu, da bi rekla, da ne treba svega toga osoblja, da ne treba svih tih uredaba, kazniona rad i toga, je r da nem a za n jih novaca. Ako treba kazniona, ako treba oruž- n ika, ako treba vlada podvornika, valjda treba H rvatskoj i m edicinski fa ­kultet, i m ora bili za njega novaca! Im ade stvari, koje su tako dozrele, da su poslale kategorički im perativ za v ladu, a ne samo za naš narod i za naš hrvatsk i sabor.

Za naš sabor je davno već postao kategoričkim im perativom , da se m ora ustrojiti m edicinski fakultet. Ako v lada drži, da to n ije njezin kategorički im perativ, i ako v lada to veli iz fin an c ija ln ih ili bilo ko jih d rug ih razloga, onda m islim , da im adem o s punim pravom razloga m isliti, da ona tako drži samo zato, je r našim financijam a autonom nim uprav lja ban, koji nem a sm isla za 0110, što je narodn i kategorički im perativ . I kad n aša v lada iznosi takove razloge i kad ona tako shvaća potrebu m edicinskoga fakulteta, onda si sam a potpisuje sm rtnu osudu. Zato v lada ne sm ije tako govoriti, nego se m ora b rinu ti i sav svoj upliv uložiti, da fin an c ija ln a nagodba bolje uspije i da m i dobijem o svoje kvotne suviške, koje nagodba ustanovlju je i koji nas pripada ju . Ona se m ora brinu ti, da m i u ovalcovoj zgodi kaošto je današn je ra tno vrijem e, zaslužimo ono, što bismo zaslužiti mog'.i u javnom pravnom interesu i da nam poslovi, nad kojim si v lada p risvaja ingerenciju i nad kojim a vodi kontro lu i za koje je odgovorna, nam iću m ilijune, pa da nc

Page 17: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

bude potrebno neozbiljno izgovarati se, da nem am o novaca, kad ih m ora biti i kad ih na ovakav način može biti. Novaca m ora biti za to! J a lo po­novno nag 'ašu jem , da novaca m ora biti, je r nem a nigdje po Evropi, a i mi smo takodjer u Evropi, o tom će se valjda v lada uvjeriti i p rije nego što bi željela, — nem a nigdje na svijetu vlade, koja bi se ovako usudila doći pred sabor sa riječim a: »Za ovu stvar nem am o novaca, ovo budem o prekrižili«, nego je temeljno načelo svakoga javnoga kućanstva, da vlada n a jp rije odredi narodne potrebe, jer one su neodgodive u javnom interesu, i zato m ora biti za n jih novaca. To je razlika izm edju javnog i privatnog gospodarstva, što privatan čovjek pokriva svoje potrebe kako ih može; kako je gunj dug, tako se proteže, i on skvrčeno spava, ako je gunj prekratak i pojedinci se sm rznu; ali narodi se nte sm rzavaju, narodi ne ostaju bez svojih napo trebn ijih u re­daba, koji im aju iole zakonitu i zdušnu vladu. Zato je ovaj prigovor po našu vladu riajosuđniji, a za nas najpogubniji, je r smo u prvom redu n a ­vikli m isliti, kao i privatnici, pa kad nem am o novaca, slegnemo ram enim a: Što ćemo? mislimo si, budem o opet dalje sabirali. Ali evropsko javno pravo i evropska ku ltu ra poručuju našoj vladi, da ona za ovo m ora naći-novaca, a mi, koji poznamo dobro prilike, znamo, da ih i može naći. (Zast. dr. Vuk pl. Kiš: Naša nam vlada daje najbolji dokaz za potrebu naše financija lne sam ostalnosti.) H tjela naša vlada ili ne h tjela toliku zadaću i toliku brigu, koja joj se nam iće i koja prelazi naš autonom ni djelokrug, m ora vidjeti, da tu nasta ju i nastati će či ave uredbe liječničke za invalide, na račun ratnoga m inistarstva, koje m ogu i m oraju uz iole inteligentnu i zdušnu vladu postati sastavni dijelovi našega medicinskoga fakulteta. Rat, koji nam a toliko toga oduzim a, m ora zdušna vlada upotrijebiti na to, i m ora m isliti na to, da osnutak m edicinskoga fakulteta bude gotovo igračkom prem a onom, kako je to p rije bilo i kako je vrlo temeljito tu stvar u proračunskom odboru obrazložio presvijet'li gospodin grof Kulm er.

Drugi prigovor kod vlade je tehnički. Misli se naim e n a sve one uredbe, priredbe i zavode, kojih tobože m i nem am o, a koji su za ta j m edicinski fa ­kultet potrebni. Gospodin je predlagač taj prigovor vrlo uspješno suzbio, a mogao je spom enuti i to, — što m i svi dobro znam o, — da je naše današnje sveučilište sa svoja tri fakulteta nastalo tako skrom no i jednostavno, da bi čovjek mislio, da iz toga n ikada ništa b iti ne će; pa m i ipak danas možemo biti na svoje sveučilište, — osobito u nekim njegovim granam a — na pr. filozofski fakultet, — upravo ponosni, a sa svakog gledišta je to neprispo­dobivo bolje, nego da smo ostali bez njega. Ali tu je baštin jena ona pogrješka kod naših vlada, što one idu u Peštu, gdje gledaju i vide, da se sve na ve­liko počinje. Neki nezdravi Grössenwahn ih obuzim lje i one misle, da i tu m oraju početi ne znam s čim velikim . T u baš treba, da u našoj vladi je- dam put prevlada sasvim prirodno shvaćanje, da su sve one uredbe samo zdrave, koje im adu zdravu klicu. Mi znamo, da im adem o istih zakona i u prirodi. H rast je golem; od kog se prave i čitavi brodovi, a postane od malog žira, dok od velike buče nem a golovo čitave godine n išta . Ovakvu buču vidi vlada u Pešti, pa zaboravlja, da od malog hrvatskog žira može narasti ve­liki hrvatski h rast. Javnost naša, a napose naš h rva tsk i sabor dužan je, da ispravi ove pogrješke vladine, osobito kad im ade ljudi, ko ji su doživjeli i p re ­živjeli osnutak triju naših fakulteta, i koji su sretni, da se onda k tom u p r i­stupilo. A kad znamo, da smo toliko uredaba stvorili kroz ovih 40, 50 godina, ko je su preduvjet ovomu m edicinskom fakultetu , onda možemo biti posve sigurni za uspjeh.

Konačno vlada prigovor, može se reći personalni. T aj je n a js ja jn iji u predlagačevom obrazloženju. Mislim, da smo mi svi bili pod tako neodoljivim dojmom, da smo se sretnim osjećali, da se može reći, da mi bez m edicinskog

Page 18: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

1)0

fakulteta im adem o danas tako sja jn i liječnički zbor, a vlada veli, da je to baš onaj razlog. Pojedini ljudi, koji su dobri sa vladom , mene su napali Osobno i kazali: Što hoćete? Hoćete li da svi ovi doktori pom ru, a da poslije n jih imamo, da oprostite, same osle. To je od prilike ono, što se veli, da se naši ljudi ne bi dali liječiti od liječnika, koji bi svršili na našem sveučilištu, i da je mnogo zgodnije slati naše stipendiste u inozemstvo. Ovaj je razlog najslab iji zato, je r je poznata stvar, da na bečkom sveučilištu n ije moguće im ati dobru praksu radi deset tisuća m edicinara; a naša vlada za Prag i ne daje stipendija. U Pešti je isto tako slaba praksa, ne toliko radi bro ja slu­šatelja m edicinara, nego tamo im ade devet desetina Židova, koji stvar g o ­tovo onem ogućuju drugim a u pogledu prakse, osobito ako su iz H rvatske. Jedino sveučilište, gdje se je dala u istinu postići p raksa, je Innsbruck i tam o je jedno vrijem e v lada najvolila slali m edicinare. Ali mi H rvati možemo stvoriti bolje sveučilište nego li Innsbruck. Gdje stoji napisano, da se taj naš čovjek, koji je svršio m edicinski fakultet u Zagrebu, nem a poslati recimo u P rag, P aris ili Petrograd, a naročito u R usiju , koji im adu prve liječnike i n a js ja jn iji m edicinski fakultet za djevojke, ženske tehničke škole i t. d. Ako m i ovaj prigovor ozbiljnije ispitam o, vidimo, da naši liječnici nisu po­stali glasoviti svojom praksom u Beču i Pešti ili gdje drugdje, već oni su postali glasoviti zato, jerbo m edju n jim a imade ljudi sa velikom am bicijom , a znam ih sam jedno desetak, koji su mi rekli: »Učiti ću takp, kao da sam sveučilišni profesor, a rad ili tako, kao da ću cijeli život vršiti praksu«. Naša je rasa takova i mi svi možemo ono, što hoćemo, samo naša vlada, koja n iš ta ne će, zato ništa i ne može. Što se tiče jezika, to je nam a H rvatim a lako to p itanje riješiti, je r smo ujedno i Slaveni, a budući je term inologija potpuno latinska, dovoljno je, da naš čovjek bude jedan sem estar u P ragu, ili na kojem drugom sveučilištu i da taj jedan sem estar može toliko naučiti jezik, da može rab iti književnost češku, poljsku ili rusku. Moram upozoriti vladu, da je poljska literatura, osobito što se tiče kirurgije, jedna od n a j­većih, a češka joj ne zaostaje, a da o ruskoj i ne govorim. Kad vlada imade takovu prigodu, nem a sum nje, da je lako ljude poslali na jedan semestar na koji stran i m edicinski fakultet, da si ondje steče m alu copiju verborum , je r se ne rad i o tom u, da jezik savršeno nauči, da može pjevati pjesme i či­tati P ušk ina ili Vrchlickoga etc., -nego da toliko nauči jezik, da rnu može služiti kao tum ač m edicinskih izraza, a za to je dovoljan jedan semestar. Ako već ne će da šalju filozofe, da se ondje ne pokvare, neka se šalju m e­dicinari, jer to može učiniti svaka vlada, m akar da je i najnagodbenija i n a j- centralističnija — m islim prem a Pešti — ako je istodobno m oderna, zdušna, poštena i inteligentna i može na taj način napraviti čudesa, i u najkraće vrijeme im ati ćemo tim putem još bolji liječnički zbor, a neprispodobivo više p rak tičn ih liječnika. Dakle je sa svakoga gledišta m edicinski fakultet ne samo potreba i želja svega hrvatskoga naroda i sabora, nego je i sa gle­d išta naše vlade jedna neodgodiva potreba tako, da bi se već ove godine p r i­stupilo ozbiljnom radu , da bi buduće jeseni mogli slaviti otvorenje m edicin­skoga fakulteta, a kad bi se to dogodilo, ja bih drage volje i gospodinu banu iskreno priuštio , da bude do jeseni na svome m jestu.

CL. sjednica dne 1. veljače 1917.Zast. dr. Josip Šilović: Visoki sabore! S velikom radosti prihvaćani

prijedlog odnosno nadopunjalc presvijetloga gospodina M ilana Rojca izvješću odborovu o zakladi medicinskog fakulteta, nadopunjak da se što prije osnuje na hrvatskom sveučilištu m edicinski fakultet. To je posve i prirodno, kad ja evo već 20 godina u proračunskim raspravam a ističem i dokazujem prijeku potrebu i m ogućnost osnovanja m edicinskog fakulteta na hrvatskom

Page 19: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

(VI

sveučilištu. Zato neka mi bude dozvoljeno, da i danas dodam razlaganju predlagačevu nekoliko m isli, jer držim , da je dobro, da se iznesu svi razlozi, koji će nem inovno dokazati, kako je to n aša najpreča potreba. Sačuvati n a ­rodno najveće blago, sačuvati čovjeka je svagdje prva briga i dužnost države. Kada je to nepobitna činjenica u norm alno vrijem e, nepobitna je to činjenica još više danas, kad toliko ljudi u najboljo j dobi žrtvuje svoj život za k ra lja i otadžbinu i kada će poslije ra ta toliki ljudi, koji su pošli u ra t zdravi i čili, vratili se bolesni i nemoćni svojim kućam a; kada je d aljn ja posljedica ra ta sniženje poroda za vrijem e cijeloga ovoga ra la , jerbo je sve ono, što je u najboljoj snazi i dobi od m uškaraca na ra tištu , te se opažaju znam eniti m anjci u porodim a kod svih ra tu juć ih država i naroda! Posve je prirodno, da se opažaju m anjci u porodu i kod nas u H rvatskoj, pak je zato — rekoh — sada još veća dužnost čuvati ljudski život i štitili ga od bolesti svake, a najpače od zarazne bolesti. Najpače je dužnost države i naroda štititi ljudski život u najnježnijo j njegovoj dobi, štititi dječicu i čuvati n je ­zino zdravlje. Ali, je li to kod nas danas u H rvatskoj moguće, je li moguće štitili nježni život djeteta, da ga bolesti ne sh rvaju i da u n a jra n ijim godi­nam a života ne propadne. Kod nas je pom or djece vanredno velik. /Kod nas je pom or djece prem a statističkim podacim a iz godine 1901. do 1903., što se nalaze u statističkom godišnjaku u cijeloj zemlji 20.15%, dakle svako peto živo rodjeno dijete um ire u prvoj godini živola. R azm jer je još gori u župa­niji srijem skoj, a najgori je u županiji virovitičkoj. U županiji srijem skoj od godine 1901. do 1905. bio je pom or djece 25.65%, dakle svako četvrto dijete živo rodjeno um ire godimice; a u županiji virovitičkoj jest pom or djece 26.10%. To je visoki sabore užasni postotak, u kojem nam sm rt kosi dječicu našu . Razlog je u neznanju m atera kako da njeguju i odnjeguju novo- rodjenčad, razlog je, što ih nem a tko da poduči. Razlog je, što kad dodje zarazna bolest na djecu, ham etom pokosi sm rt — to najveće blago narodno, a ne može m u se pomoći, je r nem a liječnika, koji će djetetu u pomoć p ri­skočiti. Pa kako i može drugačije da bude, kada mi na 80 do sto tinu h iljada duša im adem o jednog liječnika i kada su tolike uzadružene zdravstvene op­ćine bez liječnika. Tko će nam pomoći odnjegovaii najveće blago narodno, dječicu našu.

P itan je je, može li se ovoj najprečoj narodnoj potrebi udovoljiti, a da se ne osnuje m edicinski fakultet? Ja tvrdim , da ne može, i da su sva sred­stva, koja m i poduzim am o, paliativna, da su nepodesna da se toj svrsi udo­volji.

S tara je kod nas riječ: Dajm o stipendija, pak pošaljim o na vanjske u n i- verze m lade naše ljude; to će bili daleko jeftinije, nego osnivanje m edicin­skoga fakulteta. Ja se čudim , visoki sabore, kako to, da se baš kod m edi­cinskog fakulteta taj prigovor postavlja. Zašto n ije postavljen kod osnivanja drugih fakulteta, teološkoga, filozofskoga i juridičkoga? Mi bi daleko je f ti­n ije prošli, kada bi dali nekoliko stipendija za m ladiće naše i poslali ih na vanjske univerze. Zašto n ije taj prigovor postavljen, kada smo osnivali srednje škole? Bili bi mnogo jetinije prošli, kada bism o i tu dali nekoliko stipend ija i poslali 'mladež u inozemstvo. Ali bi b ila posljedica loga, da ne bismo im ali ni profesora, ni svećenika, ni ju ris la , ni uopće inteligencije, nego bismo im ali strance; mi ne bismo im ali uopće hrvatske ku lture, nego kulturu stranoga naroda. (Tako je i odobravanje.)

Ali i m imo loga nije moguće sa stipendijam a polučiti svrhe, koja se polučiti m ora, jer sa stipendijem ne može izlaziti n i kukavno u siranom svijetu naš m ladić, koji ide na nauku, najpače ne može m edicinar, čiji su troškovi m im o stana i hrane ogrom ni, koje on m ora da podm iri. I što je posljedica? Posljedica je, da naša na jn ad a ren ija djeca, h rvatska i srpska

Page 20: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

djeca, ne mogu na strane univerze, da slušaju m edicinu, nego samo djeca ljudi im ućnih i djeca stranoga elementa. A djeca ljudi im ućnih i stranaca ne će na selo, nego će u grad i to u velike gradove. Zato im adem o činjenicu, da im ade u gradovim a u norm alno vrijem e liječnika dovoljno, a na selu nem a liječnicim a ni traga. Nema ih ondje, gdje ih najv iše treba. Sa stipen- d ijim a ne može se n ikada polučiti svrha, da bude narod naš imao liječnika svagdje, gdje ga treba.

Drugi je prigovor, koji se stavlja osnutku m edicinskoga fakulteta, da liječnik, koji bi izašao iz toga fakulteta ' hrvatskoga sveučilišta, ne će bili ravan liječniku drugoga stranoga sveučilišta. Mi H rvali im am o jednu veliku m anu, da bacamo pod noge sve, što je naše, da sa slanim , a još više sa ne­slanim doskočicam a onemogućujemo svaku našu instituciju i svaki naš n a ­predak. Ja držim , da za hrvatski narod i za njegov podtnladak nema veće uvrede, nego kad se kaže: Ja se ne ću dali liječiti od liječnika, koji je na hrvatskom sveučilištu svršio m edicinske nauke. Zašto? Zar smo mi beda­stiji od d rug ih naroda, da ne možemo dati znan ja i spreme čovjeku H rvatu na hrvatskom najvišem prosvjetnom zavodu, dok iskustvo dosadašnje doka­zuje protivno? Dok su profesori, koji su izišli iz našeg sveučilišta ravni profe­sorim a, koji su izišli iz svakog drugog sveučilišta, dok su svećenici naši ravni svećenicima drugih naroda, dok su pravnici hrvatski, koji su na našem sve­učilištu svršili pravne nauke ravni pravnicim a svih d rug ih sveučilišta u m o- nark iji, te m ogu u zem ljam a, u kojim a stanu ju H rvati i Srbi u m onark iji zauzim ati časno i dostojno svoja m jesta, prem da su svršili na hrvatskom sveučilištu nauku. U dokaz toga pozivam se kao na svjedoka na cijeli h rv a t­ski narod i ovaj visoki sabor, u čijoj sredini ima najviše pravnika, koji su pravne nauke svršili ovdje. (Tako je!)

Visoki sabore! Mala sveučilišta im adu prednost pred velikim a, najpače kod nauka kaošto je m edicinska nauka, gdje je zorna obuka odlučna. Velika sveučilišta, kako je opetovano kazano u ovom visokom saboru, im adu p re­više d jaka, te najveći dio d jak a ne može ni blizu eksperim entu, dok kod m alih sveučilišta svaki d jak može bliže profesoru i eksperim entim a. P ro ­fesor na m alom sveučilištu može sa svakim djakom da individualno radi i da od njega nap rav i čovjeka i stručn jaka . To je prednost m alih sveučilišta; pak će i kod m edicinskog fakulteta to biti prednost hrvatskog sveučilišta n a ­p ram a velikim sveučilištim a. I zato će doći liječnik i doktor m edicine h rv a t­skog sveučilišta bolje sprem an u život nego onaj sa velikih sveučilišta, gdje upravo m nožina d jak a uzim a m ogućnost, da dodje potpuno sprem an u život.

Spomenuti m i je ovdje, visoki sabore, da je ovo p itan je važno i za naše tljevojke. Ja bih i o tom rado da kažem s nekoliko riječi svoje m nijenje. Ovaj veliki ra t svjetski mnogoj je inteligentnoj djevojci oduzeo mogućnost, da zadovolji zadaći svojoj po Bogu i prirodi joj danoj, da postane suprugom i m ajkom , je r je mnogi i m nogi m ladić izgubio život svoj za k ra lja i dom o­vinu. Kad ne bude inteligentna žena mogla, da postigne ovu svoju glavnu svrhu, prirodno je, da joj se omogući, da u zvanju nadje zadovoljstvo, u koliko ga naći može. (Zast. S tjepan Radić: Tako je!) H rvatskoj inteligentnoj djevojci danas je otvoren jedino pu t do učiteljice, do činovnice bankovnog zavoda i trgovačkih kuća i još do ljekarice. Ne može da poluči onoga zvanja, koje najviše odgovara njenoj prirodi, a to je da posvećuje život svoj njezi i zdravlju svoga bližnjega (Zast. Stj. Radić: Tako je!), da na taj način nado­m jesti ono, što n ije mogla polučiti kao žena i m ajka.

Visoki sabore! Djevojku ne možete redovno, ja o iznim kam a ne govorim, dati na strano sveučilište, je r otac i m ajka ne će, da se odijele od svog ženskog djeteta, da ga bace u vrtlog stranog svijeta, da ga možda izgube m oralno i fizički. Ovamo u Zagreb, u glavni grad H rvatske dati će lako, jer će ili mati

Page 21: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

doći ovamo sa iznimkom u Zagrebu, ili će ju dati svom rodu ili znancim a, a konačno imamo ovdje i ženski in ternat, krasno uredjen, koji se proširiti može i u kom mogu naše djevojke sa sela naći m jesta, da Studiraju medicinske nauke.

Na početku svoga govora govorio sam o glavnoj zadaći i dužnosti n a ­roda, da se pobrine za svoju djecu, a najpače u nježnoj dobi. Najbolje ćemo se zato pobrinuti, ako omogućimo djevojkam a hrvatskim , da slušaju medicinske nauke i da se posvete liječničkoj znanosti, jer će one biti najbolje kadre, da upute m atere naše, kako im adu da odgajaju -i odnjeguju novo- rodjenčad, a u neznanju njegovanja novorodjenčađi je naša rak -ran a , radi čega i toliki postotak novorod jen,čadi um ire.

Visoki sabore! Ja držim , da je ovo nekoliko riječi, što sam ih kazao, do­voljno, da sa svoje strane svom dušom svojom poduprem predlog presv. go­spodina M ilana Rojca. Ja držim , da ne trebam dokazivati, da je moguće, da se već buduće školske godine 1917.-18. otvore b a r prva dva tečaja, koja su skroz teoretska, koja se bez velikog truda i skupocjenih institu ta otvoriti dadu, a kod osnivanja tih institu ta m islim , da nam se valja držati principa: \k o ne možemo kako hoćemo, a ono dajm o, kako možemo. Počnim o skrom no, ali samo počnimo. Razvit će se i ovaj fakultet u granato stablo, koje će s lu ­žiti na korist i diku našemu narodu, , samo počnimo što prije, jer je prijeka potreba.

Visoki sabore! Kad svi ovi razlozi, što sam ih naveo, ne bi stajali, jedan razlog neminovno govori za otvorenje m edicinskog fakulteta, a taj je, ho ­ćemo li biti k u ltu ran narod, ili ne ćemo? Ako hoćemo, m oram o imati h rv a t­sku kulturu i to potpunu hrvatsku ku ltu ru , a tu ćemo im ati, ako na svim granam a znanosti pridonesemo hrvatski kam ećak k općoj svjetskoj znanosti. Naša je kultura danas k rn ja , je r joj m anjka ova jedna grana znanosti, naime m edicinska struka, koja se bez ovoga prosvjetnoga zavoda ne može razviti onako, kako bi se m orala razviti. (Tako je!)

Visoki sabore! Naše se sveučilište ponosi time, što nosi sjajno ime blago­pokojnog velikog našeg k ra lja F ran je Josipa I. Mi smo, evo, ovjekovječili spomen Njegova Veličanstva u osnovi zakona, kojom smo odredili, da se imade podići spomenik našem u blagopokojnom k ra lju F ran ji Josipu I. Ali ja držim , visoki sabore, da je najljepši spomenik, što će ga hrvatski narod podići svomu nezaboravnomu kralju blagopokojnom F ran ji Josipu 1., ako što prije upotpuni ovo njegovo mezimče, prvi hrvatski prosvjetni zavod, koji se ponosi njegovim imenom, ako se što prije osnuje medicinski fakultet. (O do­bravanje i živio.)

Zast. dr. Gjuro Šurm in: Visoki sabore! Koliko se razabralo iz ove ra s ­prave, izlazi već dosada, da je p itanje otvorenja medicinskog fakulteta shva­ćeno kao prijeko potrebno, a m islim , da sm ijem ustvrditi, da je to p itan je danas posve aktuelno.

Ova se rasprava zapodjela iz m aloga gotovo razgovora u proračunskom odboru. Tako je. član proračunskog odbora g. grof Kulm er razvio neke n a ­zore, koji su dali povoda, da se iz ovakvog predm eta, kakva je rasprava o ovim zakladam a, razvije razm jerno velika debata. Ono, što je g. grof Kulmer iznio u proračunskom odboru, uvjerilo je, kako se vidi, do sada sve članove ovoga sabora, da se p itanje otvorenja medicinskog fakulteta ne može ođga- d jati od godine u godinu, isprikom: nem am o još dostatno novaca i nije vrijem e za to. Držim, da današn je ratne prilike upravo nalažu svim a nam a, da se založimo za otvorenje medicinskog fakulteta tako, da u ovom visokom iijelu uopće ovo p itan je ne bi smjelo više doći na raspravu . Gospodo, pogle­dajm o samo ovdje kod kuće u Zagrebu, kako se razv ija ju u ovo ra tn a doba prilike. One nas dovode do zaključka, da je možda baš ovo vrijem e najpo -

Page 22: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

64

đesnije uz sve osiale potrebe, da se otvori m edicinski fakultet. Tam o, gdje se p rije m islilo, da će se podići sjajne palače i graditi sja jne zgrade, n a la ­zimo u gradu Zagrebu različite vojničke barake. Čitav jedan dio našega grada nam ijen jen je onim a, kojim a treba pomoći, da što prije uzmognu i opet vršiti svoju vojničku dužnost, da im se pruži pomoć, kako će šio prije ozdraviti od onih bolesti, koje su dobili na ra tiš tu . Š'.o će biti poslije ra ta od ovih gradjevina? M ilijuni i m ilijun i se investiraju ; m ilijun i se da ju za to, da se nabave sva pom oćna sredstva, ko jim a će se ovim ljud im a nasto jati pomoći, da postignu što p rije svoje zdravlje. Ne kažem, da je sad doba, da bi se m jesto tih b araka mogle gradili zgrade, da bi se mogle podizati razne institucije. Za to nije vrijem e, n iti su prilike za to. Ali ja kažem: Ako seuzme ovo na um i ako se uzm u one naše javne zgrade, od k o jih su neke bilezam išljene, da će postati m aticom medicinskoga fakulteta, onda se vidi već danas, da im adem o takovih gradjevina, u kojim a bi se moglo mnogo toga sm jestiti, da tam o i trajno ostane, a ne da se m ora ukloniti poslije rata .

U gradu su Zagrebu danas takve prilike —• možda bi bolje bilo reći: neprilike — baš u zdravstvenom pogledu, koje je i u ovo ra tno doba teško razum jeti, je r im adem o i podesnijih gradjevina, u kojim a bi se mogli bole­snici d rukčije sm ještati.

0 tom nem a sum nje, da svakoga danas, kolikogod imao sm ilovanja s bo­lesnicim a, na pr. sm ještanje bolnice za u n u tarn je bolesti usred grada u Sa­m ostanskoj ulici m ora sm etati. Mi im adem o lijepih objekata izvan grada,kam o bi se mogli ovakovi bolesnici, koji m ogu biti uzrokom za razvoj bolestiu sam om u gradu, sm jestiti, i da tam o laglje m ogu doći do svoga zdravlja. Mislim zam jenu pros orija u Sam ostanskoj bolnici sa sm ještanjem tih bole­sn ika u zgradam a na Salati. Sabiralište može mnogo bolje bili u kem ijskom laboratoriju nego interne bolesti. To je, m islim , jedan od uzroka, koji bi po- tvrdjivao moje m išljenje, da današn je prilike daju dovoljno m aterija la i za liječenje, da d a ju i dosta m aterija la , koji se m ora investirati, da se p rih v a­timo dvostrukom snagom posla oko otvorenja m edicinskoga fakulteta. -

Visoki sabore! Grad Zagreb, gradska je općina pokazala i u ovomu vre­menu, d a se mogu institucije nenam ijenjene zdravstvu i te kako upo treb lja­vati za razvoj zdravstva. Dosta je da spom enem zgradu naše gradjanske škole. Tam o se je razvio jedan institu t, za koji bez sum nje ne će ustvrd iti nitko, da ne bi mogao biti i u najk u ltu rn ijem narodu sm ješten, i da ne rad i onako, "kako se danas m oderno može da rad i oko zdravstva. Tim e se je pokazalo, da se grad Zagreb ne žaca prinositi žrtava, da pomogne pojačanje narodnoga zdravstva, a ujedno da pomogne privodjenje životu onih institucija , koje su čitavom narodu potrebne, kako su svi predgovornici već istakli.

J a sam nabacio ove stvari zato, da upozorim , kako današn ji život, što ga je razvio ra t, pomaže u tom pogledu, da dodje do onih institucija, na koje su naši stariji m islili već odavna. •

Kad bih htio , da obaram prigovore drugih , koji bi bili protiv otvorenja m edicinskoga fakulteta danas, m islim , da b ih m orao da opetujem sve ono, što su iznosila gospoda predgovornici. Zato se ne ću toga ni taknuli. H tio bih sam o upozoriti na h istorijsko p itan je o tvaran ja m edicinskoga fakulteta.

1888. godine zapodjela se bila živa akc ija za otvorenje m edicinskoga fa ­kulteta i, koliko m i je poznato, u ovome visokom tijelu vodjena je o tome rasprava, pa se i m islilo, da će doći do otvorenja m edicinskoga fakulteta. Kad je bila slava 40-godišnjega sretnoga v ladan ja Njegova V eličanstva k ra lja , m islilo se, da će doći do otvorenja m edicinskoga fakulteta. Iz predstavke, što ju je upravio akadem ski senat našega sveučilišta na tadašn jega bana, može svatko da razabere, kako smo m i danas u daleko povoljn ijim p rili­kam a, nego što je H rvatska bila u ono doba u svakom pogledu. Pa ipak je

Page 23: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

god. 1888. bila pružena m ogućnost zemaljskoj vladi, da pristup i, ne osnivanju, nego otvorenju m edicinskoga fakulteta. Medicinski fakultet osnovan je Z3t konom od god. 1874., samo se imalo to da izvede. Mi danas stojim o veoma povoljno prema onome, što su 1888. godine iznosili liječnički kapaciteti u ovome p itan ju , i što su govorili oni, koji se im adu da b rinu za narodnu p ro­svjetu i naro d n u \k u ltu ru .

Im ade u nas i danas ljudi, koji će o ovom pitan ju možda kazati: Treba da uredim o medicinski fakultet onako, kako je uredjen na najm odernijim sveučilištim a i u bogatim državam a, ili ne radim o n išta. T i se služe teorijom , koja je dobra, ali u drugim prilikam a, a izreče se narodnom riječi, narodnom poslovicom, a kaže: Ili ku j, ili ne m rči gaća.

Uvjeren sam, da su naši oci god. 1888. m islili, da će moći izgraditi p o t­puni medicinski fakultet i valjano ga privesti u život. Jedan od kapaciteta liječničkih, koji je bio od osnutka medicinskoga fakulteta u Innsbrucku, p ro ­fesor Albert, dvorski savjetn ik i profesor u bečkome sveučilištu, izjavio se lako, da je pokazao jasno 1888. godine, kako se može doći do otvorenja m edi­cinskoga fakulteta. U p itan ju novčanom rekao je on ovako (čita): »Što se troška tiče, to je u elaboratu kolege J iru ša — koji je izradio svoj predlog — tako proračunano, da ga m oraš samo hvaliti. Ako ja ipak pristupam , da m u u koječem brojeve za osnivanje um anjim , mogu to i tem eljito opravdati. Jiruš predm nijeva, da bude budući zagrebački fakultet n a jedan m ah gotov i da bude onako uredjen, kako su prem a svojim odnošajim a oni u Grazu, K ra- kovu ili Innsbrucku. Ja to drugačije zam išljam — kaže Albert.

Innsbruški fakultel — nastav ljam — na kojem sam i ja kroz 8 godina djelovao, postoji sada već 20 godina. Maleni su m u bili počeci. Polagano i stalno se razvijao. Život medicinskog fakulteta jest postepeni napredak, koji se im a razviti ih svojih v lastitih početaka. Predočit ću to jednim prim jerom , da se vidi kako m islim . Innsbruški fakultet im ao je bolnicu sa 210 kreveta, i n a jjad n ije druge prilike, je r je u bolnici bila sm ještena i radionica i pa- tologijsko-anatom ski zavod, ovaj potonji ispod prostora k irurgijske klinike. A natom ija bila je sm ještena u staroj sveučilišnoj zgradi, sudbena medicina imala je jednu m alu sobu; fiziologijski za vod posjedovao je nekoliko soba u gim nazijskog zgradi.

Ove jeseni otvorit će se velika bolnica, — veli Albert — pravi uzor zavod; patologijski je zavod gotov, a ariatom ijsko-fiziološki se gradi. Ali sve je to polagano stupalo u život. Godine i godine dodavala je innsbruška štedionica" općini innsbruškoj godišnje dobrovoljne priloge za g radnju bolnice. Općina, zemlja i država složno radiše, da se konačno ovi zavodi izgrade. Godine i godine je trebalo, dok je fakultet dospio donle, gdje je danas. Upravo tako išlo je u Grazu, a nije drugačije bilo n iti u Krakovu«.

Već sam rekao, da je gradska općina zagrebačka do sada po m ogućnosti, a u ovo ratno doba napose, učin ila sve, što bi moglo ići u korist otvorenju medicinskoga fakulteta. Zem lja je bila, m ora se reći, ili recimo bolje, država, nešto pasivnija od gradske općine. N eprilika je za nas to, što smo m orali m ijenjati nekoliko puta odredjenje zgradi, koja se počela graditi i kojoj je postavljen tem eljni kam en kao bolnici. Jedam put bila je bolnica, drugipul srednja škola — s teškim investicijam a — a sad je opet bolnica. Spom injem to zato, je r se iz ovog Albertova razlaganja vidi, da smo m i u tom pogledu daleko bolji, nego je bio Innsbruck od početka svog m edicinskog fakulteta i to ne samo u ovoj stvari, nego, kako ću bili slobodan pokazati poslije, i u drugim s tv a rim a ..

Ja sam slobodan, visoki sabore, da upozorim na d a ljn ji razvoj m edi­cinskog fakulteta u Innsbrucku, na kojeg dosta naših m ladića ide i postoji neka tendencija, da se naši mladići sile, da idu upravo u Innsbruck.

Kako je Albert razvoj m edicinskog fakulteta prikazao? Evo ovako (čita):

Page 24: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

66

»Ako dakle ja i posvema prihvaćam proračunavan je kolege J iru ša , činim to sam o uz priuzdržaj, da ga sm atram za sasm a valjano , kad se uzme de­finitivno gotov fakultet. Ali da se ovo stanje dostigne, držim ja , da treba jedan ljudski vijek. Tako ja ne m riijem , da p rije osnutka fakulteta m ora biti izgradjena bolnica, da to bude preduvjet, bolnica će već biti nužna i š d rug ih razloga, a fakultet može već i postojati i upliva ti na razvitak njezin. J a ne m nijem ni to, da je odm ah u početku potrebno sve. stolice popuniti. Tako ja na pr. mogu sebi sasvim lako predočili, da patologijski anatom može predavati sudbenu m edicinu, a kem ik hig ijenu godine i godine. Ako se nad je zgodna osoba, — ovo osobito ističem — to bi se dapače opća pato ­logija m ogla spojiti s fiziologijom, tako, da n iti ne treba dva zavoda s n j i ­hovim cijelim aparatom , već samo jedan zavod s jednini profesorom “i jednini asistentom uz prim jerenu nagradu. Zatim je moguće cijeli niz nuzgrednih struka predbježno tako opskrbiti, da ih dobiju honoriran i docenti«.

To je pisao stručnjak , koji je sam živio kod p osta jan ja m alenoga m edi­cinskog fakuLeta i on se razvio na takovom zavodu, da je mogao postići časl dvorskog savjetnika i doći na bečko sveučilište za profesora. To je dokaz za one, koji govore, da ne bi dali liječiti nikoga od svojih od liječnika, koji bi svršili naš m edicinski fakultet, kako ne zavisi sam o od toga, im aš li uredjen čitav m edicinski fakultet sa svim aparatim a, što ih treba potpuno razvijeni in stitu t ili im adeš ljude, koji se posvećuju tome, da iz svojih studenata učine što bolje i što vrsn ije liječnike.

Što se tiče troškova, i tu je bio Albert jedan od onih, koji je našem ak a­dem skom senatu pokazivao, a akadem ski senat to istakao u predstavci na vladu, koliko treba novaca za otvorenje m edicinskog fakulteta. Istina je, danas su drukčija vrem ena, ali danas i m i d ru k č ije 's to jim o u lom pogledu. On je istaknuo, da prem a onome, što je bilo u Innsbrucku, mogao bi godišnji proračun za m edicinski fakultet obračunati sa svotom od 40 do 50 h iljada forinti. Ako uzmemo, da je danas sve skuplje, mogli bismo to zaokružiti sa svotom od 200.000 K, dakle svakako dvostruko od onoga, što je Albert 1888. godine predlagao. Polagano doći će se do broja i od nekih 100.000 K ili danas do 500.000 K.

Visoki sabore! Bojazan, da s otvorenjem m edicinskog fakulteta ne ćemo postići ono, što bism o svi željeli, da kao k u ltu ran narod postignem o, i opet nailazi već godine 1888. u razlaganju Albertovu svoje oprovrgnuće. P itanje profesora, p itan je onih, ko ji bi im ali doći kao profesori na m edicinski fa ­kultet, m islim d a danas nije tako teško kod nas, kako je to moglo biti god. 1888. Izvolite sam o uzeti u ruku »Liječnički V ijesnik« iz p rv ih n jegovih po­četaka i »Liječnički V ijesn:k« iz sad ašn jih vrem ena, pa ćete vidjeli, da mj im am o stručn jaka u svakome pogledu za pojedine bolesti. Oni nastoje, da budu ne sam o referenti, već i istraživači u m edicini. A već godine 1S88. im ao je Albert snage — kao profesor, da s obzirom n a H rvatsku kaže ovo: »Što ja za mnogo važnije držim , to jeste, da se za pojedine profesore pozovu zgodne osobe. Ne rade zavodi, već profesori. (Zast. S tjepan Radić: Tako je!) Jedan Rokitanski mogao je m odernu m edicinu postaviti na tem elj sasvim novi, prem da je radio u neizrecivo jad n im prilikam a. Innsbruški fakultet p riči­n jao se u prvom deceniju svoga opstanka kao kakova im provizacija. Pa je ipak toliko k rasn ih stvari izveo, da su svi profesori, koji su onda tam o d je­lovali, pozvani na tudje fakultete. Tako Rembold, Maly, Schnabel u Graz, Heine i L ang u P rag , H ofm ann i Albert u Beč. P a u onoj m aloj sobici, koja je bila za sudbenu m edicinu, proizveo je H ofm ann tolike izvrsne stvari, cla se danas sm atra prvim čovjekom ove struke«. Eto to je početak jedne m ale univerze za m edicinski fakultet. A m i danas možemo da se ponosimo sa svo­jim liječnicim a i n ije samo onako nabačeno,, nego je fakat, da naši liječnici,

Page 25: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

napose za neke bolesti, dobivaju najljepša svjedočanstva od svojih stručnih kolega, od prv ih profesora na najvećim univerzam a. Koliko puta se čuje reći: »Zašto dolazite iz Zagreba k nam a, kad u Zagrebu im ate sve, što i kod nas«.

Ja sam istaknuo ovdje glavni momenal, koji sam htio za one, koji misle, da sada nije zgodan čas otvorenju medicinskoga fakulteta, podsjetiti na ono, što se godine 1888. sasvim ozbiljno shvaćalo. Mi smo u hrvatskom saboru god. 1869. dobili zakon, po kome se već onda m islilo na osnivanje m edicin­skog fakulteta. Molim, izvolite uzeti ondašnje financijalne prilike i današnje. T ada je H rvatska im ala 2,200.000 forinti godišnjeg proračuna, a ova zaklada, o kojoj danas rasprav ljam o, im a tri i pol m iliju n a k runa . T ada su u Z a ­grebu bile takve prilike, da n ije nitko mogao ni pom išljali, da bi se došlo do onog razvoja u zdravstvenom pogledu, do kog se danas došlo. Mi ne znamo, koliko bi baš naš proračun danas iznosio. Ali svakako ne bi bio m an ji od 35 do 36 m ilijuna k runa. Kako reče i gospodin zastupnik Radić, zem lja je dužna da za ovakve stvari dade svoj doprinos. Ako mi im am o ovdje jednu fundaciju , jedan prinos dobroivora, s kojim se godine 1888. apsolutno nije računalo, nego se m oralo k rpariti, da se sastavi onih 40 do 50 h iljad a fo­rin ti, što ih je predlagao Albert, onda držim , da je danas ne samo nužda nego i vrijem e prema svemu, kako smo se razvili, da pristupim o otvorenju m edicinskog fakulteta.

Držim , da bi zem aljska vlada, prihvaćajući predlog našeg saborskog druga Rojca, trebala što p rije da sazove neke vrsti anketu ili m a kakav odbor, koji bi možda stajao u vezi s akadem skim senatom sveučilišta, te da uzme na oko sve ono, što je potrebno za ured jen je m edicinskog fakulteta i što mi za to danas im am o, pa da nastoji što prije, ako je moguće već buduće jeseni, da p ristup i otvorenju m edicinskog fakulteta. Preporučujem predlog zastup ­ničkog druga Rojca.

Zast. Cezar Akačić: Visoki sabore! P a r dana p rije no je gospodin za ­stupnik dr. Roje u ovom visokom saboru podnio predlog o osnutku m edicin­skog fakulteta, potaknuo sam ja u sjednici proračunskog odbora raspravu o istom p itan ju . Svi članovi odbora, u koliko su sudjelovali kod one rasprave, kaošto i svi m oji dosadašnji poštovani predgovornici, u ovoj saborskoj ra s ­pravi, sm atra ju prijekom narodnom potrebom što brži osnutak medicinskog fakulteta u .Zagrebu, a drukčije ne može ni da bude moguće, jer cio naš narod od godine 1874. do danas sm atra jednom od na jp rešn ijih , koliko ku ltu rn ih toliko i socijalnih potreba osnutak medicinskoga fakulteta. R ijetko je kada naš narod pozdravio tako unisono i oduševljeno budi koji zakon, kaošto zakon o osnutku hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu. Po ovom zakonu naše sveuči­lište m ora da bude sastavljeno od četiri fakulteta. Dosele su otvorena samo tri i to: bogoslovni, juridički i filozofski, dok se p itanje osnutka m edicin­skog fakulteta već kroz 42 godine, dakle skoro kroz pola vijeka, nalazi još uvijek u stadiju proučavanja. O snutku m edicinskog fakulleta ne postoje na putu danas više one zapreke, koje su postojale godine 1874. i kasnije.

Odgovorom kr. zemaljske vlade, na predlog gospodina zastupnika Rojca, ja se ne mogu zadovoljiti. Ne mogu se zadovoljiti uza sve to, što je presvijetli gospodin odjelni predstojnik za bogoštovje i nastavu dr. T ropsch izjavio, da vlada uvid ja potrebu što skorijeg osnutka medicinskog fakulteta; ne mogu se zadovoljiti s razloga, što su dosele sve vlade davale slične izjave, kadnogod se u ovom visokom saboru pretresalo i ventiliralo p itanje o osnutku m edicinskog fakulteta. Ali uza sve te izjave m i smo do danas ostali bez m e­dicinskog fakulteta. J a bi se tek onda zadovoljio s odgovorom kr. zemaljske vlade, kad bi bio presvijetli gospodin odjelni predstojnik za bogoštovje i n a ­stavu izjavio, da će se bezodvlačno pristupiti g radn ji uzorne zemaljske bol­

Page 26: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

68

nice, koja ima služiti kao medicinska klinika i tako postaviti glavni temeljni kam en brzom osnulku našeg m edicinskog fakulteta. Presvijetli gosp. odjelni predstojnik dr. Tropsch nije mogao u svojoj izjavi prešutjeti, da osnutku m edicinskog fakulteta stoje na putu još mnoge poteškoće, koje valja p re­broditi, prem da gospodin odjelni predstojnik nije rekao, koje su to poteškoće, mi ih ipak svi znam o po izjavam a predstavnika kr. zemaljske vlade. Po n j i ­hovom m nijen ju glavna je zapreka osnutku m edicinskog fakulteta ta, što mi u našem m ršavom proračunu nem am o nužnog pokrića za osnutak pom e- nutog fakulteta. Ja , gospodo, ni kao oporbenjak ne ću, da u ovo em inentno kulturno i socijalno p itan je uvlačim politiku i da dokazujem , kako je lih naša financija lna podredjenost Ugarskoj kriva, što m i H rvati nemamo nužnib sredstava za oživotvorenje naših n a jv ita ln ijih , k u ltu rn ih , gospodarskih i so­cija ln ih potreba. Ja ne ću dokazivati, da su tome krivi sam o M adžari, koji nam ne dozvoljavaju, da po Bogu i pravici sami upravljam o našom kesom, već ću ostati kod svoje tvrdnje, koju sam izrekao u sjednici proračunskog od­bora, da se za osnutak ovoga medicinskoga fakulteta m oraju bud s oka bud s boka naći potrebna sredstva. Naš je narod kroz godine i godine sakupljao novčić do novčića za osnutak medicinskog fakulteta , i sakupio znatnu svotu, ali kadno je vidio, da kod svih dojakošnjih vlada nije bilo dovoljno m ara za ovaj naš zavod, onda je prestao sa da ljn jim sakupljan jem . Ja sam čvrsto uvjeren, da bi naš narod, kad bi m u od strane zemaljske vlade bio pružen dokaz, da se je ozbiljno pristupilo k osnutku medicinskog fakulteta, doprinjeo i daln je i veće žrtve, nego dosele. Zaklada za m edicinski fakultet iznaša već danas preko 3,200.000 K. Da je osnutak m edicinskog fakulteta po zdrav razvoj našega naroda više no potreban, vrlo je lasno dokazati.

Po najnovijo j statistici mi smo prije buknuća ra ta im ali oko 170 što općinskih, što kotarsk ih liječnika, i to 8 županijskih fizika, 76 kotarskih liječnika; a kod sam ostalnih zdravstvenih općina 30, kod uzadruženih zdrav­stvenih općina 57 općinskih liječnika, dakle ukupno 171 liječnik — naravno bez gradskih, p rivatn ih i bolničkih liječnika. Vrijedno je spom enuti, da od 170 uzadruženih općina im ade n jih sam o 57 liječnika, dok je 118 n jih bez svakog liječnika; a od 30 sam ostaln ih zdravstvenih općina im ade sam o 28 n jih svoga liječnika. Bez svake je sum nje, da bi po zdrav razvoj našega n a ­roda trebalo da bude u svakoj zdravstvenoj općini ne samo jedan , nego barem dva liječnika. P rem a tome bi mi trebali oko 400 liječnika u zdravstvenim općinam a, a im am o ih tek 87, dakle po prilici oko 330 nam liječnika m anjka u sam im zdravstvenim općinam a. "Prema ovome 170 liječnika dolazi, da liječi preko 2,300.000 duša seljačkog pučanstva, tako na jednoga liječnika dolazi oko 14.000 seoskih žitelja, a im am o, gospodo, cijelih ko tara u H rv a t­skoj, gdje na jednoga liječnika dolazi 20.000 ljudi, kaošto je na pr. u ličko- krbavskoj županiji. Da je u tom pravcu za vrijem e ovoga ra ta dakako mnogo gore, ne treba ni govoriti, je r od ovih 170 liječnika 39 n jih se nalazi na r a ­tištu, a nekolicina ih je i pom rla.

Spomenuti mi je još i to, da na 10.000 žitelja u H rvatskoj i Slavoniji do­lazi samo 20 bolesničkih kreveta. Prem a službenoj s 'a tistic i bilo je god. 1903. u H rvatskoj i Slavoniji 9.149 trahom atoznih bolesnika, a god. 1913. 13.352 trahom atoznih. Ali ova službena statistika ne odgovara ni izdaleka pravoj istini, je r su u ovu statistiku došli samo oni trahom atozni bolesnici, koji su se sam i p rijav ili, ili kod općina ili kotara ili došli u bolnice na liječenje. Po izjavam a sam ih liječnika računa se, da u H rvatskoj ima preko 20.000 tra h o ­m atoznih bolesnika; sifilitičnih bolesnika im a daleko više nego trahom atoznih, ja im broj ne ću ni spom injati. Po najnovijo j službenoj statistici, kaošto smo već. p rije čuli, u prvoj godini života na selu um ire oko 25% živo rodjene djece i to ponajviše u onim krajev im a, gdje je porod n a jm an ji, kao u srijem skoj

Page 27: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

i virovitičkoj županiji, pa možemo lako zaključili, da do 10. godine života pogine na selu 50% naše djece. Ako spomenem, da u H rvatskoj godimice ugiba n a tuberkulozi 10 do 11.000 ljudi u najboljoj m ladenačkoj i muževnoj dobi, onda si možete lako stvoriti sud o zdravstvenom stan ju našega n a ­roda, o nestašici liječnika i o potrebi osnutka m edicinskog fakulteta. Po mom bi nazoru trebalo ponajprije pristup ili gradnji zemaljske uzorne bolnice kao preteči m edicinskog fakulteta. Ova bolnica m ora u svakom slučaju potpuno odgovarati m edicinskoj klinici.

Nije, gospodo, samo žalosno, nego je upravo sram ota, da mi H rvati kao k u ltu rn i narod u dvadesetom vijeku nem am o u Zagrebu, u tom stjecištu svih H rvata, nijedne zemaljske bolnice, već puštam o da naše bolesnike i zemlju izrablju ju privatnici u svoje spekulativne svrhe, pošto su sve privatne bolnice unosna spekulativna, a ne pasivna poduzeća. Bolnica, koja im ade služiti za m edicinsku k lin iku, ne sm ije ni u kojem slučaju, ni pod kojim uvjetom biti ni vlasništvo p rivatn ika, n iti korporacija, već m ora biti vlasništvo zemlje, ako hoće da odgovara svojoj znanstvenoj zadaći. Naša m edicinska klinika ne sm ije biti ovisna ni o bolnici m ilosrdne braće, ni o bolnici m ilosrdnih se­stara, niti vezana sa sudbinom ovih zavoda.

Svakoj privatnoj bolnici jest prvi zadatak, da uložena glavnica nosi dobre kam ate, a ovo se od jedne medicinske klinike ne može i ne smije iziskivati.

P rije nekoliko godina za. banovanja Ilaucha započelo se je sa gradnjom zemaljske bolnice na Salati. Pošto to nije išlo u prilog stanovitoj gospodi, lo im je za v ladanja Tomašićeva uspjelo protekcijom velike gospode obu­staviti g radn ju bolnice, jer je već u tu svrhu bila jedna velika zgrada izgra- djena, trebalo je bacili narodu pijeska u oči, pak su se našli stručnjaci, koji su proglasili teren n a Salati puzavim i za d a ljn ju g radnju bolničkih zgrada pogibeljnim . (Zast. Stjepan Radić: Puzavi stručnjaci, puzavi teren.) Pošto je zgrada sta ja la zemlju znatnu svotu novaca, trebalo ju je za nešto upotrebiti. Čim je bila osujećena izgradnja zemaljske bolnice, našli su se ovi isti ili drugi stručnjaci, koji su proglasili taj teren na Salati čvrstim poput hrid ine i predložili vladi, da uz znatni trošak adaptacije pretvori onu zgradu u g im na­ziju ili realku.

Bolnica, koju m oram o sagraditi za vrijem e ovoga ra ta , sto jati će sigurno dvostruko više, nego bi b ila stojala, da smo je onda izgradili, a uz to je i p i­tanje osnutka našega m edicinskoga fakulteta svakako za nekoliko godina otegnuto. Ja ne znam, da li su oni stručnjaci svijesni, koliku su štetu nanesli zemlji i narodu.

Dužnost je, gospodo, naše vlade, da ne časi, već da se stavi u sporazum ša općinom grada Zagreba i da sazove — kako predlaže gospodin zast. Surmin — jednu anketu stručnjaka, te da se sporazume, gdje i kako se im ade bez- odvlačno početi sa gradnjom zemaljske bolnice, ko ja im ade služili za k li­niku. — O snutak medicinskoga fakulteta ne zadaje danas više onih poteškoća, n iti iziskuje onih troškova, kao godine 1874. i kasn ije, a lo s razloga, što mi danas imademo posve moderno uredjeno rodilište i p rim aljsko učilište. Im a­demo veliki ortopedički zavod sa najm odern ijim ortopedičkim spravam a, im a­demo veliku bolnicu za duševne bolesti u blizini Zagreba, bakteriološki zavod, kemički laboratorij, fizikalni kabinet, farm akognostički, higijenski i bo ta­nički zavod, le anatom sku i sudbeno m edicinsku zbirku.

Sve je ovo pripravno i opskrbljeno vrsn im liječničkim i profesorskim si­lam a. Uz lo im am o u Zagrebu vrlo mnogo vrsnih liječnika i p riznatih spe­cijalista koli za k iru rg iju , toli za u n u ta rn je bolesti, kaošlo za bolesti očiju, kože, ženskih bolesti, ortopediju i t. d. Po izjavi sam ih liječnika, jedan doktor W ickerhauser. Mašek, Čulumović. K ühn, Marković. Spišić i toliko drugih.

Page 28: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

70

mogli bi danas časno i na drugim većim fakultetim a no će biti zagrebački, vrsno obavljati zadaću sveučilišnih profesora.

Kada bismo m i bili, .gospodo, u mogućnosti, da već sutra otvorimo m edi­cinski fakultet, nam a bi jedva trebalo, da iz ostalog slavenskoga svijeta po­zovemo ovamo koju vrsnu m edicinsku silu. dok smo naprotiv, kada smo ustrajali d ruga tr i fakulteta, morali pozvati ne jednoga, nego na desetke sla­venskih učenjaka na naše sveučilište.

Uz g radn ju zagrebačke zemaljske bolnice naša bi vlada odm ah m orala poslati darovite i vrsne m lade liječnike na velike svjetske klinike, da se ondje usavrše u raznim strukam a medicinske discipline za docente i profesore na budućem našem sveučilištu.

Gospodo, kao što su svi m oji predgovornici dokazivali i oborili prigovore proti osnutku m edicinskog fakulteta, tako želim i ja istaknuti, da su svi ovi prigovori neopravdani i neosnovani.

P rigovara se, da naš m edicinski fakultet ne bi odgovarao svojoj znan­stvenoj svrsi, je r ne bismo mogli dobiti glasovitih svjetskih kapaciteta za profesore i da naši d jaci ne bi imali dovoljno takozvanoga kliničkoga m ateri­jala. To ne s'toji; i ja ću samo spom enuti, da grad Kološvar u U garskoj, kad je otvarao m edicinski fakultet, nije imao ni jednu trećinu pučanstva, što ga ima danas grad Zagreb, a nije im ao ni izdaleka onako napučenu okolicu, kao grad Zagreb. Osim toga n ije grad Kološvar nikada bio stjecište Ugarske, kaošto je grad Zagreb, i to nesamo stjecište za H rvatsku, Bosnu i Herce­govinu, D alm aciju i Istru , nego takodjer i za susjedne slovenske zemlje. Ima po cijelom kulturnom svijetu m edicinskih fakulteta u gradovim a, koji ne im aju ni polovicu pučanstva, što ga im a Zagreb, pa uza sve to u znanstvenom svijetu uživaju glas priznan ja. Ovih dana ustvrdio je jedan stručn jak u »Obzoru«, da vrijednost m edicinskog fakulteta ne ovisi o glasovitosti njegovih profesora, ni o njegovoj veličini, već o pedagoškom rezultatu i on potpuno opravdano tvrdi; da bi profesori na našem sveučilištu kud i kam o intenzivnije mogli naučati svoje djake, nego to mogu glasoviti profesori na velikim sve­učilištim a, i to s onih razloga, koje je spomenuo prije mene g. zastupnik dr. Šilović.

Gospodo, poznato je, da su glasoviti m edicinski kapaciteti većkrat bili slabi profesori, kao poimence m edicinski kapacitet svjetskoga glasa prof. B ill- roth. A osim toga ni na najglasovitijim m edicinskim fakultetim a ne stvaraju se praktični liječnici, već se stvaraju u m oderno uredjenim bolnicam a i k li­nikam a.

Gospodo, po statistici dolazi na 14.000 seoskih stanovnika jedan liječnik. Ako uočim o udaljenost ovoga liječnika od razn ih općina i sela, pak uzmemo li u obzir i to, da m nogi bolesnik ne može da prevali 20 do 40 km puta od svoga doma do liječnika i od lijćčnika natrag k svojoj kući, pogotovo u zimsko doba, onda možemo doći do zaključka, da poradi pom an jkan ja liječ­nika u H rvatskoj, niti jednoj desetini seoskog pučanstva nije moguće pružiti liječničku pomoć. Ja sam , gospodo, prije više godina, još kao d jak sa sa ­borske galerije slušao interpelaciju jednog opozicionalnog narodnog zastup­n ika , ne sjećam m u se više imena, na vladu grofa Khuena o pom anjkanju liječnika i o velikom pom oru na selu. T adašn ji ban grof Khuen odgovorio je k ra tko na tu interpelaciju sa više zlobe, nego duhovitosti, da u Hrvatskoj ni jedan čovjek ne um ire bez liječničke pomoći. Ja , gospodo, nakon punili 30 godina mogu ovdje s uvjerenjem ustvrditi, da i danas u H rvatskoj po­giba na tisuće i tisuće naših ljudi lih poradi toga, što im nije moguće za vrem ena pružiti liječničku pomoć. Poradi nestašice liječnika naše zdravstvo ne može da napreduje, nego naprotiv m ora da nazaduje. Nema, gospodo, sum nje, da će nakon ovoga svjetskoga ra ta kroz decenije i decenije biti u

Page 29: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

71

našem narodu daleko više bolesnika negoli p rije ra la , jer će m nogi nakon svršenoga ra ta , ako se i povrati žive glave, donijeti klicu bolesti, a poznato je, da zdrav organizam daje zdrav porod, a slab i kržljav daje bolestan narašta j. Nama se, gospodo, valja pobrinuti, da odgojimo zdrav narod za živol i budućnost. Naš pak narod tam ane osobito na selu razne zarazne bo­lesti: tuberkuloza, spolne bolesti, trahom , tifus, škrlet i t. d., a osobito je pomor djece ogrom an lih radi toga, što je ondje jedini liječnik u najboljem

-slučaju p rim alja , a ponajviše babe vračarice i razni nadriliječnici, koji iz­rab lju ju neukost pučanstva na ne malu štetu po zdravlje i život bolesnika. Naš čovjek na selu rijetko kada zove liječnika, jer je to skopčano sa velikim troškovima, a kad ga zove, onda m u je već u mnogo slučajeva duša na je ­ziku, pa m u ni m edicinska znanost ne može pomoći. Liječnici tvrde, da se na selu liječi samo onaj dio našega naroda, koji ide liječniku u ainbulatorij ili koji ide u bolnice. Naš narod ide nerado u bolnicu lih poradi toga, što općinske i županijske oblasti upravo nesmiljeno u tjeru ju bolno-opškrbne tro­škove. Im ade seljaka, koji je morao prodati ili vola ili kravu, da podmiri holno-opskrbne troškove. A m ora se istaći, da ni naše pokrajinske bolnice ne odgovaraju potpuno svojoj zadaći, a ne odgovaraju lih poradi pom an j­kanja stručno naobraženih liječnika u svima g ranam a m edicinske znanosti. Medicinska je znanost tako opsežna, da nije moguće, da jedan le isti čovjek bude izvrstan kirurg, in lernista, okulista, ortoped, te liječnik za ženske, d je- čije, kožne i druge bolesti. Poradi toga se mnoge ove naše pokrajinske bolnice p retvaraju u ubožnice, ili u skloništa kroničnih bolesnika, ili u utočišta bol­ničke klate'ži.

D anas n ije dovoljno, da jedan čovjek bude proglašen za doktora k iru r­gije, medicine i prim aljstva , već m u iza ove stečene diplome treba nužno praktično znanje, koje si može steći samo višegodišnjom praksom u m oder­noj velikoj bolnici. Kod nas se naprotiv dogadja to, da mnogi liječnik odm ah podje na selo, ili u m anji grad za liječnika, bez dovöljne stručne bolničke izobrazbe i to radi toga, jer je nestašica liječnika velika, a liječnik je tamo nuždan, i napokon poradi toga, što nema zgode, da se u jednoj m odernoj bolnici praktično usavrši.

Mi imademo vrlo m alen i-bro j kotarskih i općinskih liječnika, a i li se kotarski liječnici više bave pisarničkim poslovima, nego liječenjem. Naši ko­tarski liječnici jedva dospiju, da u mjesec dana skoče po općini, a niti jeđam - put u mjesecu*iie m ogu dospjeti u razna općinska sela. Oni idu samo po ko­m isijam a na zahtjev sudova i d ržavnih odvjetnika, kad seljak seljaku onako u svadji besplatno pusti krv. Radi toga naši kotarski liječnici saznadu za kužne bolesti tek onda, kad su poprim ile značaj epidem ije i poharale mnogo žrtava. Kako je stara medicinska znanost, tako je staro načelo, da zdravstvu nije svrha samo liječiti ljude, nego i sprečavati bolesti, osobito zarazne i kužne bolesti.

P itam vas, gospodo, čemu nam svi zdravstveni zakoni i odredbe, kad ih nema tko provadjati, kad nem am o liječnika. Ovi zakoni i ove odredbe slične su donekle kartam a za petrolej, kojega nem a.

Naših se sinova, visoki sabore, vrlo malo posvećuje m edicinskoj zn a­nosti i to s razloga, je r život u velikim gradovim a izvan dom ovine košta mnogo novaca, a stipendije su vrlo rijetke i m ršave. A i oni, ko ji se posve­ćuju toj struci, to su obično sinovi iz bogatih gradsk ih obitelji, koji ne će ni pod kojim uvjetom, da nakon svršenih nauka idu na selo. I tako naša sela ostaju i dalje bez liječnika.

Naš m edicinski fakultet pohadjali bi nesamo bro jn i slušaoci iz Hrvatske i Slavonije, Bosne i Hercegovine, Istre i Slovenije, već bi dolazili na n j djaci sa cijelog balkanskog poluosrtva. Tako bi naše hrvatsko sveučilište postalo

Page 30: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

72

ne sam o rasadnikom kulture, nego i rasadnikom narodnoga zdravstva na cijelom balkanskom poluostrvu. Ja ne m ogu dovoljno preporučiti visokom saboru i kr. zemaljskoj vladi (Zast. Stjepan Radić: Vladi, vladi!), da sve moguće poradi, da se m edicinski fakultet što p rije otvori, pa radi toga ću uz svoje drugove glasovati za predlog presv. gospodina Rojca. (O dobravanje na ljevici.)

Zast. dr. Josip Pazman: Visoki sabore! P onajp rije izjavlju jem u ime stranke, kojoj im am čast pripadati, da ću glasovati za predlog za otvorenje m edicinskog fakulteta. Što se mene tiče, mogu izjaviti, da sam radošću po ­zdravio ovaj predlog gospodina dra. Rojca, je r me»je ta stvar vanredno za ­n im ala, pa sam svaku zgodu upotrebio dosada, da u ovoj velikoj, ku lturnoj i narodnoj stvari po svojim silam a takodjer nešto doprinesem . Napose spo­m injem , kad sam godine 1912. i 1913. bio rek tor sveučilišta, da sam i onda pokušao učinili shodne korake u ovoj stvari. Ali su prilike bile onda ta ­kove, da nije bilo moguće n išta učiniti. Dosta je, ako sjetim gospodu, da je onda vladalo neustavno slanje, da smo im ali kom esarijat, a kasn ije je došao provizorij dra . U nkelhäusera, i zato se n ije moglo n iš ta učiniti. Sada pre- Uzvišeni gospodin dr. U nkelhäuser rekao je onda otvoreno meni kao rektoru, da je njegova pozicija provizorna i da on ne može u tom pogledu n išta u č i­n iti, pa da neka i ja za onda odustanem od svakog daljeg koraka.

Sada je opet zgoda, kad je ovaj predlog iznesen, da reknem bar koju riječ i da tako pomognem, ne bi li se ova velika stvar realizirala i to u sm islu sam oga predloga što prije, po m ogućnosti i još ove jeseni, naim e prvog zim ­skog sem estra slijedeće školske godine 1917.-18. Kako rekoh, radosno sam pozdravio ovaj predlog i zahvalan sam gospodinu predlagaču i kad bi bio ovlašten, ja bi u ime cijeloga hrvatskoga naroda zahvalu izrekao.

Zanim ivo je, da je i akadem ski senat u predstavci svojoj od godme 1888., na koju je gospodin dr. Šurm in upozorio, u uvodu ove riječi stavio (čita):

»Podnašajući ovu m olbu, k ra lj, ovaj akadem ski senat bio je tvrdo uv je­ren, da bi otvorenje liječničkoga fakulteta n a našem sveučilištu naišlo širom cijele dom ovine na n a jradosn iji odziv, te da bi se s imenom onoga, koji bi ga odlukom svoje riječi oživotvorio za sve vijekove spojila h a rn a uspom ena cijeloga naroda hrvatskoga«. (Zast. S tjepan Radić: Takove am bicije nem aju nagodbeni banovi!)

Pa zato sam slobodan ovu predstavku, k o ja leži negdje u arh ivu k r. ze­m aljske vlade, iznova preporučiti, a navedene riječi da si i preuzvišeni go­spodin ban, koji stoji na čelu cijele naše u prave, i presvijetli gospodin odjelni predstojnik k srcu uzm u.

0 potrebi medicinskog fakulteta ne ću govoriti. Polreba je ta općenito priznata. Ista kako ju je potanko i zgodno sam gospodin predlagač iznio u svom predlogu. Ja m ogu samo spom enuti, da su se i kom petentni stručnjaci izjavili za ovu potrebu. Spominjem lu ponajp rije zdravstveno vijeće, koje je, evo,, prošli mjesec upravilo predstavku na kr. zem aljsku vladu i u loj svojoj predstavci ukratko ali jezdrovito izrazilo potrebu i nuždu, da se sad im ade pristup iti k ostvarenju m edicinskog fakulteta. Ovu je predstavku kr. ze­m aljska vlada, odjel za u nu tarn je poslove, odstupila na uredovanje odsjeku za bogošlovje i nastavu. Drugo, ovih su se dana sastali liječnici naši u skupštin i, sastao se zbor liječnika kraljevina H rvatske i Slavonije, ter u skupštini zaključio je, dapače i ostvario ta j svoj zaključak izabravši posebni odbor, kojem u je nam ijenio lu zadaću, da učini sve p redradn je, da se što skorije pristup i k ostvarenju medicinskog fakulteta. I taj će odbor ovih dana doći u deputaciji k preuzvišenom gospodinu banu , i k predsjedniku sabora, i k odjelnom predsto jniku za bogoštovje i nastavu, i k rektoru univerze, pa ja već sada preporučam svim tima odlučujućim faktorim a, da se spremno

Page 31: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

73

odazovu m olbam a i predlozima ove deputacije. 1 zdravstveni odsjek k r. zem. vlade govori za potrebu ostvarenja ovoga fakulteta, pa ja ne trebam drugo da reknem , nego da se složim k riječim a gospodina predgovornika, koji je sa statističkim podacim a iznio potrebu, koja danas u lom pogledu vlada, i tu potrebu izrazio brojkam a. Nije zato potrebno, da ja to sve sada opetujem.

Reći ću još samo to, da m edicinski fakultet zahtijeva i samo sveučilište, koje je bez toga fakulteta k rn je i nepotpuno, a kao takovo može sam o da životari, a ne može da živi i da se razvija onako, kako to znanost u današnje doba traži. Bit ću i u tom pogledu slobodan poslužiti se jednim cita tom .iz spomenute predstavke akademskog senata, gdje se u tom sm islu veli ovako (čita):

»Da je ustrojenje medicinskog fakulteta takocljer za sveučilište nužno, stvar je općenito priznata.

Sveučilište današnje, kako se je tečajem 500 godina u srednjoj Evropi razvilo, jest harm onički organizam , koji ne može nijednoga uda tijela žrtvo­vati, a da time ne strada i ne gine cjelina. To vidimo najbolje, ako prom o­trimo, kako životare nepotpuna sveučilišta, kao na pr. lavovsko, černovičko; u P ragu se pako živo osjeća na češkomu sveučilištu pom anjkanje teologič- koga fakulteta. -

Kaošto koji svod time, ako m u m anjka jedan kam en gubi svoju čvrstoću, te se uzdržali ne može, tako ne može sveučilište rasti i uspijevati, ako m u m anjka koji fakultet.

Osobito pako važan je medicinski fakultet za filozofički. Prirodoslovni odsjek ovoga fakulteta može se tek onda potpuno razvijati, uloženi trošak u njegove zavode nosi tek onda potpuni plod, kad ima i m edicinski fakultet«.

Ovim riječim a dodajem i to, da je m edicinski fakultet potreban i za ju - ridički fakultet. To dokazuje sudbena i redarstvena m edicina. A potreban je m edicinski fakultet takodjer i za fakultet teološki, je r bez medicinae pasto­ralis ne može ni m oralista ni pastoralista da svoju zadaću uspješno vrši na teološkom fakultetu.

Osim loga polrebu ovoga fakulteta iziskuje i naša hrvatska mladež, koja je željna nauke i im ade zvanja za ovu struku , a ne može da sluša na u n i- verzama u slranim gradovim a, jer joj m an jk a ju za to sredstva. Oni pak m la ­dići, koji im adu sredstava, mogu doći u tu nepriliku, kako se je na pr. do ­godilo ne jedainput onim a, koji su došli na strane univerze, na pr. u Gradac, i našli lamo num erum clausum , reklo im se: Ne možemo nikoga više p r i­m iti. I tako su se protiv volje m orali dati na drugo koje zanim anje, za koje nijesu im ali zvanja. Ako se pak univerza ne zatvori, onda se dogadja druga neprilika, da zbog prevelikog m noštva slušača trpi sam a obuka. To takodjer mogu potvrditi riječim a akadem skog senata u spom enutoj predstavci iz go­dine 1888., jer je akadem ski senat i ovaj m om enat već tada iznesao (čita): »Liječničkim bi se fakultetom taj nerazm jer u slušateljim a« — spom inje tu naim e jurid ičk i fakultet, na koji je sva sila slušatelja nagrnulo — »prema potrebi izravnao te bi se učeća m ladež odvraćala od polaska nauka, kojim se sada sjegurno djelomice posvećuje ne od ljubavi, već od puke nužde, ne im ajući prilike, da slijedi prirodjenom u si daru u sposobnosti!«

A što se tiče velike frekvenlacije, kojom se priječi obuka, rekao je već tada akadem ski senat (čita): »Poznato je, da je uz razm jerno m alen broj liječničkih fakulteta, a veliku potrebu liječnika, polazak liječničkih fak u l­teta na austrijsk im sveučilištim a relativno tako velik, da priječi sam u obuku«.

Potrebu medicinskoga fakulteta osim toga zahtijeva sam a zemaljska uprava, kako sam m alo prije spomenuo, da ga zdravstveni odsjek kr. ze­m aljske vlade vrlo i živo osjeća. Moj pređgovornik g. Cezar Akačić o tom je potanje govorio, pa ja ne trebam , da to opetujem.

Page 32: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

74

M edjutim dolazi najvažniji razlog, koji zagovara potrebu m edicinskoga fakulteta, a to je da tu potrebu osjeća sam hrvatski narod, koji ga treba za svoje zdravlje i za svoju egzistenciju, kako je to potanko i lijepo iznio sam g. predlagao. Reći ću i to, da potrebu toga fakulleta zahtijeva i velika H rvatska, ili kako bi se drugim riječim a reklo »slavenski jug«. Nije. dakle potreban samo za H rvatsku, nego za sve hrvatske zemlje.

Visoki sabore! Moram otvoreno reći, da je tude ne samo potreba, nego i dužnost vlade, da se ta j fakultet ostvari. Velim dužnost, je r m i ovdje im a­demo zakon sveučilišni, ko jim je već odredjeno, da se im ade ustro jiti na za­grebačkom sveučilištu IV. fakultet m edicinski, »čim se osiguraju sredstva za ustrojstvo i uzdržavanje«. Osim toga što je tu zakon, na kojega izvršbu je pozvana zem aljska vlada, ovu dužnost najbolje dokazuje ona potreba, o kojoj je dosta bilo govora, naim e, da m edicinski fakultet treba sam hrvatski narod s obzirom na svoje zdravlje i svoju egzistenciju.

Znam enito je, visoki sabore, da je s trukovnjak profesor m edicinskoga fa ­kulteta praškoga sveučilišta J iru š , na kojega se u 0110 vrijem e akadem ski senat obratio za strukovno m nijenje, u svome izvješću 0 ovoj stvari rekao ovo (čita): »Ipak b ih se usudio izreći m nijenje , da je. v lada dužna svršiti zapo­četu g radnju sveučilišta i obdariti narod ovom tako važnom institucijom , te ako su se dosada našla sredstva za mnoge, po m ojem m nijen ju kadšto m anje •'ažne i m anje produktivne svrhe, naći će se i naći se m oraju potrebni novci za m edicinski fakultet«.

Zanim ivo je, kako stranac p rije 29 godina, p rosudjuje prilike naše.Drugi autoritet, profesor bečkoga sveučilišta, Albert, 0 kojem je govorio

g. dr. Šurm in, rekao je u svom izvještaju ovo (čita): »Kad već postoji u Hrvatskoj sveučilište, onda se m ora za tim ići, da se popuni sa m edicinskim fakultetom«. (Zast. Stjepan Radić: Pešlanskoga strukovnjaka ne možemo ci­tirati nijednog. S ja jna braća!)

Za ostvarenje m edicinskoga fakulteta potrebni su dakako troškovi. Ja nijesam strukovnjak, da u financija ln im stvarim a mogu potanje o tom e go­voriti, ali ipak držim za shodno, da iznesem pred ovu visoku kuću ono isto, što je u tom pogledu akadem ski senat god. 1888. iznio u svojoj pretpo­stavci (čita):

»Očinskom brigom Njegovog Veličanstva cesara i k ra lja zadobi bivša hrv.-slavonska k ra jin a u investicijonalnoj zakladi izvor prihoda, kojim a se može po gospodarski i duševno k u ltu rn i napredak bivšega krajiškog p u ča n ­stva vrlo važni zavodi i uredbe otvarati dotično uzdržavati. P rihodi t. zv. investicijonalne zaklade, kako se veli u previšnjoj zapovijedi od 26. studenoga1877., kao u ces. i kr. naredbi od 15. si'pnja 1881. »o ustanovljen ju i uprav­ljan ju vanrednih dohodaka h rv .-slav . krajine« i t. d. troše se dijelom na gradnje željeznica, dijelom pako na uredjenje narodno-gospodarskih i k u l­turn ih zavoda, m edju koje potonje spada i g rad n ja školskih zgrada . . .

Nadalje za potrebe nastavne bivše k ra jine postoji k ra jišk a im ovna, ob ra­zovna i uzgojna zaklada, sa 2,700.000 forin ti imovine, a n jezin i se dohodci troše prem a točki 5. ces. i k r. naredbe od 15. srpn ja 1881. »o sjed in jen ju i upravi k ra jiške imovne, uzgojne i obrazovne zaklade« na Stipendija, nabavu učila ubogim učenikom i za svakovrsne školske gradnje«.

Bivša h rv .-slav . vojna k ra jin a , koja im a osim lih zaklada još i dva m i­lijuna forin ti kao tangentu svojih prihoda za svoje potrebe, ne doprinosi za potrebe našega sveučilišta n išta . Sav trošak za ovaj zavod pada na teret budgeta bivšega provincijalnoga d ijela naše dom ovine, koji je dao još sve­učilištu zgradu i zbirke vrijedne do m iliju n forinti. Povrh toga sveučilišna zaklada, ko ja ima danas preko pol m iliju n a forinti glavnice, sahrana je p r i­nosima i darovim a pojedinih korporacija, zborova i pojedinaca, stanujućih

Page 33: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

75

u bivšem provincijalu. Sve, što su pojedinci ili m oralna tijela iz bivše k ra ­jine za glavnicu sveučilišta uplatili ili samo obećali, ne dosiže n i.'10.000 fo­rinti, dakle n iti onoliko, koliko su pojedinci im ućnici n a pr. b a ru n V ran i- cany, pokojni kard in a l H aulik, b aru n P randau , i t. d. darovali.

A ipak sveučilište je zavod cijele zemlje, dakle i k ra jine ; sinovi bivše k ra jine isto će se tako okoristiti m edicinskim fakultetom , kaošto se danas okorišćuju bogoslovnim, jurid ičk im i filozofičkim. U bivšoj k ra jin i -još je veća nestašica liječnika, nego li u bivšem provincijalu. U ostalom m edicinski fakultet ne koristi samo tim , da stručno naobrazuje liječnike, nego i tim , što se n a njem goje prirodoslovne nauke. Kad je tako, to bi bilo pravedno, da bivša k ra jin a z i ustro jenje m edicinskog fakulteta doprinese. Kad bi se Njegovom ces. i kraljevskom apostolskom Veličanstvu ovo razložilo, nem a dvojbe, da bi Ono zabrinuto tako vazda za dobrobit bivšeg k ra jišn ik a p ri- volilo, da se iz p rihoda investicijonalne zaklade opredijeli svota potrebita za podignuće institu ta , služećih m edicinskom fakultetu . To bi jam ačno bila isto tako opravdana, isto tako korisna investicija, kaošto je g radn ja m a koje že­ljezničke pruge.

Jednakim načinom im a temeljite nade, da bi Njegovo ces. i k r. apostol­sko Veličanstvo na obrazloženu m olbu dozvolilo, da se jedan dio p rihoda krajiške imovne, uzgojne i obrazovne zaklade upotrebi na potrebe medicinskog

. fakulteta s razloga m alo p rije navedenih.Iz ovih dakle zaklada imao bi se i mogao nam iriti veliki dio troška, po­

trebita za uredjenje i uzdržavanje m edicinskoga fakulteta«.Ovim riječim a akadem skog senata iz godine 1888. ne treba n išta do ­

davati..Ipak b ih mogao jedno spom enuti, da ja kao zastupnik jednog krajiškog

ko tara izjaviti mogu, d a bi i naše im ovne općine, osobito one, koje su imućne, drage volje podale od svoje imovine za ustro jenje m edicinskog fa ­kulteta, o kojem se sada ovdje rad i.

Akademski senat godine 1888. ne navodi sam o ovo jedno vrelo doho­daka, otkuda bi se troškovi za m edicinski fakultet mogli nam iriti, nego spom inje i d ruga vrela (čita): »Nu osim ovih može se pokazati još i na druge neke izvore, kaošto je to:

1. Naukovna zaklada, koje je glavnica prodajom im an ja Kutjevo zna­m eniti kap ita l prim ila;

2. zaklada biskupa Strossm ayera za fakultet m edicinski od 20.000 fo­rinti«.

Ta zaklada, kako znamo, im ade danas 3,000.000 K i nešto više.»Im a još zaklada, kojim a up rav lja u n u ta rn ji odjel k r. zem. vlade, a

nem aju posebne svrhe. Na pr. zaklada stradajućih , zaklada siro tin jska , za­k lada kom asirana, za dobrotvorne svrhe i t. d. Od nekih ovih zaklada, sabor je hrvatski već od godine 1861. bio zaključio, da se upotrebe za podignuće, dotično uzdržavanje sveučilišta.

Ovoj točci im ao bi sam o to prim etnuti, da ne dijelim m nijenje akadem ­skog senata, da bi se upotrebila i zaklada stradajuć ih , je r ova im ade svoju svrhu. Isto tako zaklada siro tin jska im a svoju svrhu, dok zaklada kom asi­rana za dobrotvorne svrhe držim da bi se m ogla nesum njivo upotrebi ti. Držim, da bi se ova zaklada, ko ja iskazuje v išak od 14.795 K m ogla upo- trebiti u ovu svrhu. Osim toga im adem o na 13. m jestu hrvatsko-slavonsku naukovnu zakladu i u toj m islim , da se može naći jedno vrelo troškova. N a­pokon dodaje akadem ski senat (čita): »A napokon p roračun naše kraljevine ne će i ne može se oteti dužnosti, da doprinosi za uzdržavanje m edicinskoga fakulteta, koji je isto tolika potreba, kaošto su drugi institu ti i uredbe ze­m aljske«. j

Page 34: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

76

Toliko m islim da je dosta spom enuti o troškovim a. K anim još samo jedno spom enuti glede m ogućnosti, da se ovaj fakultet ostvari — kako glasi predlog — još ove jeseni. Da ovo polkrijepim , spom enut ću iz već mnogo pu ta spo­m enute predstavke akadem skog senata iz god. 1888., da se liječnički fakultet im ade otvoriti postepeno, a ne na jedam put. Mnogi si u tv ara ju kao da je g avno sagraditi jednu veliku zgradu. Čuli smo evo i od gospodina predgo- vornika Cezara Akačića, da je nužno, da se sm jes 'a p ristup i g radn ji jedne velike bolnice. D akako, da je to potrebno, ali n ije potrebno, da se sada sm jesta gradi ovakva nova zgrada, je r će se potrebite pros:orije naći i u drugim zgradam a, kako se danas nalazi i za filozofski i ju rid ičk i faKultet kad u svojoj zgradi ne može držati p redavanja. Kako smo našli prostorija za teo­loški fakultet, tako će se naći p rostorija i za predavan ja na m edicinskom f a ­kultetu, a da se ne bi trebala sad odm ah graditi posebna zgrada. Ni g radn ja nove bolnice n ije tako prešna i nužna. Istina je, da je spom enuti stručn jak profesor dr. J iru š zagovarao i pledirao, da bi se ponajp rije ta bolnica sa-, gradila, ali u ono vrijem e im ali smo m i sam o bolnicu m ilosrdne braće, koja dakako n i danas ne odgovara zahtjevim a m oderne znanosti, a n iti onim za­vodim a, koji bi se im ali u stro jili za m edicinski fakultet.

Im ali smo onda d rugu jednu p riv a tn u bolnicu m ilosrdnih sestara u Ilici, gdje je sada gluhonijem i zavod, to je tijesna i m alena zgrada, gdje su m an jkali mnogi instrum enti i d ruga pom agala. D anas, gdje im am o mo-, derno ured jenu bolnicu m ilosrdnih sestara, gdje im am o dvije posadne bol­nice, jednu zä dom obranstvo a d rugu za zajedničku vojsku, prestaje o tom. d ispu acija , da li je potrebno, da se sad odm ah pristup i gradn ji jedne nove posebne bolnice. Ovakva jedna nova bolnica im a se istina sagraditi; i b it će jako korisna i potrebna, ali n ije za sada nužna kao jed an preduvjet, da se otvori m edicinski fakultet.

Osim toga, visoki sabore, drugi s tručnjak , profesor A lbert rekao je god.1888., kako je lo i čitao gospodin dr. Šurm in, da nije potrebno, da se odm ah gradi jedna bolnica, nego da se može sa postojećim bolnicam a dobiti do­voljno bolesničkog m aterija la , da se može urediti k lin ika i ono, što je n a j­potrebnije za početak. Osim toga je važno i to, da sveučilišni zakon odre- d ju je , da se m edicinski fakultet im a posiupice i neprekidno izvesti počevši od prvog tečaja, po prilici onako, kako je to bilo od godine 1874. za filozofski fakultet, što nije dakako vrijedilo za fakultet bogoslovni i ju rid ičk i, s po­zna tih razloga, je r je već tad a pos'.ojao nadbiskupski licej i p ravna akade­m ija , pa se je moglo odm ah u isto vrijem e otvoriti sva četiri tečaja. Ako se pak uzme na pam et lo, da n ije potrebno, da se odm ah otvori svih pet te­ča ja m edicinskog fakulteta, nego sam o jedan, a po sam om sveučilišnom za­konu predm eti, koji se im adu u prvoj godini p redavati jesu: ana tom ija , m i­neralogija, zoologija, botanika, kem ija i liječnička fizika. Od sv ih ovih pred­m eta, ko ji će se predavati prve godine, im am o već sada m ineralogiju , zoolo­giju, bolaniku, kem iju i fiziku, a nem am o sam o anatom ije. Tako veli i s tručn jak profesor J iru š , kome se p rid ružu je i profesor Albert, da je prve godme dovoljno utem eljiti jednu sveučilišnu stolicu, a druge da im am o go­tove. Ovo je tako važno, da može vlada odm ah izjaviti, da se može već ove jeseni počelkom školske godine 1917.-18. p ristup iti otvorenju prvog tečaja medicinskog fakulteta, je r će se već iako naći plaća za jednog profesora, dočim za slijedeću godinu im at će v lada vrem ena, d a u proračunu iznese po ­trebe za ostale stolice, je r za drugi tečaj će trebati tri ili četiri nove p ro ­fesorske stolice. *

Ovo je, gospodo, važno, da se istakne, što se tiče m ogućnosti, d a se ta j iaku lte t otvori već sada t. j. slijedeće jeseni. Sada više ne b ih im ao n iš ta da reknem, ali ću ipak spom enuti to, da osim zavoda, koje je spomenuo i sam

Page 35: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

prosvijetli gospodin odjelni predstojnik, da ih je vlada ustrojila, kaošto je bakteriloški zavod, rodilište te sudbena m edicina, što već im am o, m i im am o još i ortopedski zavod. Istina je, da je taj zavod danas vlasništvo vojnog erara, ali glavno je, da mi im am o ovdje jednoga stručn jaka. N am a je Bog dragi dao u osobi d ra . Bože šp išića stručna, agilna, v rsna i m lada čovjeka, koji je sam iz svojih p rivatn ih sredstava zasnovao ortopedski zavod, a u ra tno ovo vrijem e pružila m u se prilika, da je mogao pomoću vojnog erara ovaj zavod tako proširiti, da je to prvi zavod u m onark iji. Ni carski Beč nem a ovakove uredbe sa svim m ogućim strojevim a i apara tim a, o kojim a ne m ogu pobliže govoriti, je r n isam stručnjak, tako d a sam i liječnici dolazeći iz Beča i razgledavajući naš ortopedijski zavod s udivljenjem se i pohvalom o n jem u izrazuju. Meni je žao, da n isam mogao nagovoriti preuzvišenog gospodina grofa Kulmera, da uzme riječ prigodom ovoga predloga u saboru, pa d a iz­nese ono, što je u odboru iznio, da bude moguće, da ovaj ortopedijski zavod, sa svim svojim pom agalim a postane zem aljskim vlasništvom . Ako bi vlada poduzela već sada korake kod vojnog erara , pa m u u susret izašla i p ru ­žila koju zgradu, recimo onu gore n a Šalati, onda će i vojni erar, kad je- dam put ne bude trebao onih pom agala, drage volje n j ih odstupiti zemaljskoj vladi, a inače bi mogao to prodati za bagatelu, kaošto će se i poslije ra la za stotine, prodavati ono, što je p rije ra ta stajalo m ilijune. Zato m olim gospo­d ina odjelnog predstojnika za bogoštovje i nastavu , da ovoj molbi d ra . Bože šp išića podje u susret, i neka ustupi onu zgradu na Šalati vojnom eraru , da možemo tako doći do jedne nove institucije, po kojoj će m edicinski fakultet našeg sveučilišta dobiti nešto noAra i znam enita, po čem će postati znam enit u cijeloj m onarhiji.

Još je jedna stvar, n a koju bi bio slobodan upozoriti visoku vladu, a to je paritet našeg sveučilišta. Interesantno je, d a profesor J iru š već godine 1888. ovo ističe u svom elaboratu, a akadem ski senat ta j elaborat prilaže svojoj predstavci. Gospodin profesor J iru š sm atra kao glavni uvjet za osnutak m e­dicinskog fakulteta znanstvene zavode i vrsne profesorske sile. Osim toga navodi i neke druge uvjete, koji se m oraju ispuniti, da se doclje do ostvarenja: ovoga fakulteta. P rv i uvjet jest veli on (čita): »Da visoka kr. zem aljska vlada ishodi, da se stečeni doktorat' n a zagrebačkom sveučilištu sm atra potpuno ekvivalentnim doktoratu ostalih m edicinskih fakulte ta u austro-ugarskoj m o­narh iji, te da valjan bude za praksu u opsegu iste m onarhije.

To je po m ojem u m nijen ju veoma važan uvjet za budući usp jeh ovoga fakulteta. Ne ću tim reći, da to sm atram kao conditio sine qua non, je r isto tako, kaošto sada zagrebačko sveučilište opstoji bez reciprociteta, mogao bi i liječnički fakultet bez njega biti. Ipak bi bio parite t doktorata od neizm jerne koristi i to iz m nogih razloga.

Općeniti je zakon, da svaka institucija, ko ja raste, te se uspješno raz ­vija, traži, da se što više raširi, te da dobije što veći djelokrug.

Svako učilište bez dvojbe odgovara tim više svojoj zadaći i svrsi, čim šire polje pruža onima, koje je odgojilo. Po ovom se ravna takodjer njegov posjet, koji se uopće sm atra m jerilom uspjeha i cvatenje zavoda.

U tom pako ne im a nikakove dvojbe, da će m edicinski fakulte t više n a ­predovati i bolje uspijevati, ako doktorat, na n jem stečeni, ovlašćuje liječnika, da može p rak tic irati ne samo u H rvatskoj, nego takodjer u ostaloj austro ­ugarskoj m onarh iji, osobito u onim čestima iste, gdje se govori hrvatsk im ili srodnim kojim jezikom, kao u D alm aciji, Istri, K ranjskoj, južnoj Š ta jer­skoj i m nogim čestima Ugarske, te napokon u Bosni i Hercegovini.

Sve ove zemlje, u kojim a je ista ili m al ne ista oskudica liječnika kao u Hrvatskoj, b it će onda otvorene svim, koji izuče m edicinu u Zagrebu, te

Page 36: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

78

ne će nitko n ijekati, da će lo biti važan m om enal, koji će poduprijeti uspjeli i cvatenje fakulteta.

Ako se parite t sa ostalim sveučilištim a A ustro-U garske ne postigne, te ujedno ne zabrani p raksa onim a, ko ji su drugdje prom ovirani — (to ja sa svoje strane ne bi nikada zagovarao) — stvorila bi se vremenom , dva reda liječnika u Hrvatskoj, upravo onako, kako sam lo istakao u svojoj in terpe­laciji o našim šum arim a, da posloje dvije kategorije šum ara, ona srednjo­školaca i viših. Ovo je važan m om enat u ovom p itan ju , kojega sam slo ­bodan bio istaći i visokoj vladi staviti ad notam za buduća vremena.

Z aključit ću, gospodo, ovu svoju preporuku predloga lime, da zamolim visoko predsjedništvo sabora, da kaošto je vazda dosada običavalo prigodom prekinuća zasijedanja sabora pozvati narodne zastupnike i zam oliti ih da dozvole, da bi se od dnevnica n jihovih 50 K uslegnulo i dalo i družbi Ćirila i Metoda za škole u Istri, neka bi i odsele ovakovom prilikom pozvalo za­stupnike, da pridonesu i dozvole, da se ustegne od n jihov ih dnevnica za ustrojstvo m edicinskog fakulteta.

Zast. M iroslav grof Kulmer: Visoki sabore! N ijesam kanio o tome p i­tan ju govoriti, je r sam mislio, da je dovoljno, da sam u svoje doba u ra s ­prav i proračunskoga odboTa o tome p itan ju stvar potaknuo. Meni n ije do toga, da se ovdje ovjenčam slavom, d a sam zagovarao stvar, ko ja je svim a ja sn a i ko ju m i svi tražim o. Ipak uzim ljem riječ s toga razloga, je r su diljem rasprave, koja je svestrano i potpuno dokazala potrebu m edicinskog faku l­teta, a i mogućnost, da ga i s ovim danas raspoloživim sredstvim a ostvarili možemo, ne b ih im ao n iš ta dodati, nego sam o možebiti to, da sam opazio, da je upravo danas hora za to, što su već i m nogi p rije naglasili, jer će po­slije ra ta nažalost zdravstveno stanje našega naroda biti još mnogo gore nego li dosele. Ali, gospodo, m oram istaknuti i to, da držim , da je i naš narod dozrio za liječničku i bolničku njegu. (O dobravanje.) U ono doba, kad smo ustra ja li sveučilište, držim da bi naši liječnici im ali daleko m anje posla, je r m i stariji dobro znamo, kako je narod zazirao od liječničke pomoći. Volio je više raznim v račaram a i d rugim osobam a podvrći liječenje svoje bolesti. Znam o dobro, kako se je narod bojao bolnice. Znam o m i svi s tariji ljud i vrlo dobro, da bi seljački svijet volio više u M itrovicu, ili u Lepoglavu, nego u bolnicu. Bolnica, to bi bilo za n jega gore nego ne znam što na svijetu. D anas je onaj led probijen i m i znam o, d a narod, ako je ikako moguće, da se rado posavjetuje kod liječnika i vidimo, da polazi rado u bolnice tražeći lijeka svojim 'bolim a.

Upravo danas, gdje nam je na čelu unu tarn jeg odjela vlade m už, koji je kao podžupan toliko se zanim ao za zdravstveno stanje našega naroda. (Zast. S tjepan Radić: Podžupan bio je mnogo bolji negoli odjelni predstojn ik!) Ja znam dobro, kao član tadašnjeg odbora županije zagrebačke, da im am o za ­hvaliti d anašn jem gospodinu odjelnom predsto jn iku Fodroczy-u, njegovoj revnosti, da je župan ija zagrebačka jed ina, ko ja im ade četiri županijske bol­nice — to je bila zasluga jedino gospodina Fodroczy-a, koji je uložio sve svoje sile i svoj trud , da je u Dugojresi, Glini, Karlovcu i Vel. Gorici županijska bolnica, koja se up rav lja po županijskoj zdravstvenoj zakladi. J a sam imao onda prigode kao član županijskoga zdravstvenoga odbora sa presvijetlim go­spodinom pregledati te bolnice, pa m oram reći, da ono zanim anje, koje ja danas im adem za zdravstveno stanje našega naroda, im ađem zahvaliti in i­cijativi presv. gospodina, koji me je izabrao u taj odbor i dao poticaja. Držim, d a ćemo i sa ove strane kao šefa zdravstva im ati najveću potporu, da po­četkom slijedeće godine otvorimo m edicinski fakultet. (O dobravanje.) A sigu­ra n sam , da će i odjelni p redstojnik za bogoštovje i nastavu, ko ji je danas lcao vrhovni šef odbora za invalide, pokazao najveće zanim anje za zdravstvo n a ­

Page 37: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

79

šega naroda, učiniti sa svoje strane sve, da se ta ideja ostvari i nadam se, da nam to ne će o sta 'i glas vapijućega u pustin ji, nego da ćemo početkom slijedeće godine im ati i m ed'cinski fakultet.

D ržim to tim više m ogućim , jer upravo discip’ine, koje se u prvoj godini uče, jesu više m anje teoretske, a im adem o i danas već na našoj univerzi u tom pogledu sve, što je potrebno. Na učiteljim a nam ne će m an jk a 'i, jer imademo u Zagrebu i diljem domovine toliko liječničkih stručnjaka, koji su na glasu, šio dokazuje i tv rdn ja mojega predgovornika zast. Šurinina, da liječnici u Beču i Pešti bolesnicima, koji onamo dolaze, govore, zašto niste ostali u Zagrebu, je r tam o im adete isto tako dobrih liječnika kao i ovdje. J a b ih htio da preporučim zemaljskoj vladi ta j predlog i uvjeren sam, ako mi ne sm alakšem o u tom, da će i vlada nasto jati, da dodje do godine do ostva­renja toga fakulteta m ak ar i u najčednijoj form i. Ja b ih baš želio, da se vlada i preuzvišeni gospodin ban ovjekovječe s ovom zaslugom, d a stvore m edicinski fakultet.

Gospodin je P avunić u svojoj interpelaciji izrazio, da se invalid im a ne daju one potpore, koje ih idu sa sirane države i da se stavlja zahtjev n a p ri­vatnike, da se za invalide sakup lja ju m ilodari. J a m oram reći, gospodo, da m oderna skrb za invalide stoji na drugim načelim a danas nego li prije. P rije se n ije znalo invalidii drukčije pomoći nego dati m u verglec, kad je izgubio ruku ili nogu tako, da m u je već samo društvo dalo žig prosjaka i obdari- valo ga m ilodarim a. D anas se više ne stoji n a tom stanovištu.

Möderna je ortopedija i nauka pronašla osobito u N jem ačkoj, da prav ih invalida tako reći uopće više i nem a i da se d an as svatko, ko ji je nastradao u svojem zdravlju tako, da je um anjena njegova radna sposobnost, može shodnom izniVnom svoga zanim anja i liječenjem dovesti do toga, da može tu svoju m anju privrednu sposobnost donekle nadoknaditi, a m oderna država stoji na tom stanoviš'.u, da se državna potpora daje invalid im a samo uto’ika, ukoliko je um anjena njegova rad n a sposobnost. To danas i biva, je r su po t­pore invalida ra tn ih vrlo čedne. A!i m i vidim o u H rvatskoj, gdje nije to p itanje invalida teško riješiti, kako u d rugim inđustrija ln im zem ljam a. Kod nas im a vrlo. m alo beskućnika. Samo je m alo n aših ra ta ra , koji su beskuć­nici, većina su zemljoposjednici, pa ako su izgubili donekle privrednu snagu, ipak mogu rad ili nešto za svoju obitelj; ostaju sam o radnici beskućnici, a tih im ade m alo. Dakle to ih je samo nekolicina, za koje će se država lako poskrbiti. Posjednici, koji će se povratiti n a svoj posjed, i ako n išta , im at će b a r krov nad svojom glavom, a s ovom potporom i onim, što je on kao ra ta r mogao znati i što je u invalidskoj školi naučio, uvjeren sam , da će moći bolje živjeti, nego li je živio prije , dok n ije bio sakat.

Sa svrhom tom osnovao se zem aljski odbor, da se isp ita ju životne p r i­like, zanim anje i potrebe invalida, i odbor je ta j uredio u svim krajev im a zemlje takozvane općinske odbore za invalide, ko jim a je u prvom redu svrha ta, da budu kao neki savjetujući organ u p itan jim a invalida, da vrše funk­ciju skrbnika za n jim a, a n ije svrha tim odborim a sabira ti darove. Ova su sab iran ja pokazala veliku ljubav i požrtvovnost našega naroda za svaku dobru i plem enitu stvar, pa su darovi narasli na m iliju n a k runa . Od loga nije n ijedan filir potrošen za liječenje invalida i za školovanje, već je liječenje i školovanje njihovo uredjeno iz sredstava, koje je dala država ze­m aljskom odboru.

Iz ovih m ilodara ne kani se darivati i potpore davati invalidim a, nego se kan i istim a stvoriti egzistencija. Radi se naim e o ovom: Ako tko svrši jedan tečaj u invalidskoj školi, treba m u dati potrebni alat, i treba m u u re ­diti radionicu, treba m u nabaviti iz početka rad n a pom agala, d a čim stigne u zavičaj, može započeti sa svojim novim zanim anjem . Mi smo to uredili

Page 38: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

so

radi toga, jer.kad nelko nauči novo zanim anje, i dodje u svoj zavičaj, želimo, da bude mogao početi svoj rad i bez potpore opčine i ljud i u m jestu , koji m u im aju biti sam o na ruku. T aj čovjek inače ne bi ni počeo s tim svojim novim zanim anjem i zaboravio bi ono, što je naučio u školi. To je ono, što sam h tio reći o tom u, kako se kane upotrebiti m ilodari.

Što se tiče u red jen ja ortopedijske bolnice, izvolio je vrlo poštovani gosp. predgovornik reći, da je erarsko vlasništvo. T u je on bio u b ludnji. Zavodi su svi uređ jen i potporom zem aljske vlade dotično vojnoga erara, i to utoliko, što je vojni erar dao sredstva za to i plaća opskrbninu za dotične bolesnike; za investicije su dana sredstva zem aljskom odboru, ko ji je ustro jen naredbom bana, a sredstva su ta vlasništvo zemlje; dakle i sve, što je danas u investi­cije uloženo u toj ortopedijskoj bolnici i u d rag im zdravstvenim zavodim a, ostat će zemlji kao njezino vlasništvo, budući da je utanačenjem , stvorenim s ra tn im m inistarstvom , uredjeno tako, da civilne oblasti im adu sam o u savezu s vojničkim oblastim a vršiti liječenje ovih ra tn ika i to utoliko, da vojničke oblasti p laća ju opskrbu za svakoga invalida za godinu dana, dok im adu civilne oblasti dati zgradu i pomoćno osoblje. Isto tako je zem aljska A d a d a odredila, da razni profesori n aših trgovačkih škola i d rug ih zavoda p redavaju u ovim zavodim a i da nam se stave n a raspolaganje, koliko je to moguće, prostorije i osoblje obrtne škole. Što n ije bilo ovim načinom m o­guće, to je iz sredstava, od vojne uprave dan ih , nabavljeno i uredjeno. To je bio razlog, da sam u svoje vrijem e u odbora spomenuo, da je u zgradi grad janske škole — a tu m oram u prvom redu istaći veliku potporu sa strane grada Zagreba, koji nam je dao zgradu na raspolaganje — uredjena sasvim m oderna ortopeđijska bolnica, ko ja je vlasništvo zem aljske vlade. Kako će se to kasnije u rid iti, da li će se zgrada otkupiti ili povratiti, to ne znam . Ali svakako je ovdje u red jena jedna bolnica, ko ja je takod jer jedan kam ečak za osnivanje m edicinskoga fakulteta. Ako danas preporučujem o zem aljskoj vladi p itan je m edicinskog fakulteta kao aktuelno, to ću spom enuti uz ono, što su već predgovornici iznijeli, i to, da su danas u m onarh iji rad i ra ta mnoge >leteće bolnice« uredjene i snabdjevene svim m ogućim potrebnim pomoćnim sredstvim a. Tako je na pr. u B ršadinu sjajno uredjena jedna velika vojnička bolnica u barak am a za šest tisuća vojnika, da im a sva pom agala, što ih uopće jedna bolnica treba. Takovih bolnica im ade diljem m onarh ije sijaset, a nem a dvojbe, da će poslije svršenoga ra ta mnoge te bolnice postati suvišne. T aj m aterija l, koji je tam o, sve ono, što je potrebno za bolnicu, počevši od kreveta pa do zadnjeg skupocjenog ap ara ta , to će se moći jeftino dobiti. Zato i m islim , ako se danas p ristup i ustro jen ju m edicinskoga fakulteta, da će se poslije moći zem aljska bolnica lakše urediti i da će se sve moći jeftin ije n a ­baviti. A što se tiče same zgrade, to su već gospoda ovdje is tak la , da zem alj­ska bolnica n ije apsolutno potrebna za m edicinski fakultet, već će ona biti, da se usavrši, potpuni i poveća m edicinski fakultet. Da će se i n a p itanje gradnje zemaljske bolnice poslije ra ta m orati preći, to je sigurno, ali za m e­dicinski fakultet će se i danas moći naći spretna zgrada, kam o da se on sm jesti. J a m islim , ako smo što dobra od ra ta naučili, to smo naučili, d a po­stanem o čedniji u svojim zahtjevim a, kako u h ran i lako i u drugim potrebam a. Tako je naročito glede prostorija, u ko jim a im am o javne zavode, pa bismo se mogli i na tu čednost naučiti i u pogledu medicinskog fakulteta. Stoga po ­novno najtoplije preporučam predlog presvijetlog gospodina Rojca visokoj k r. zemaljskoj vladi u interesu m ile naše domovine, u interesu našega n a ­roda, a preporučujem ga i stoga, je r se držim one poznate stare rečenice: Mens sana in corpore sano. (B urno odobravanje u cijeloj kući.)

Predsjednik: Pošto se nije nitko javio za riječ, a gospodin izvjestitelj se odrekao zaključne riječi, to podijeljujem riječ pređlagaču gospodinu Rojcu.

Page 39: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

81

Zast. Milan Roje: Visoki sabore! Ne ću da padam u opetovanje, nego ću zaključiti sa p a r riječi.

Držim, da ja sam n isam stavio ovaj predlog, nego da ga je stavio čitav sabor, je r je jednodušno prihvaćen kao izraz opće potrebe i zahtjev cijeloga naroda, da se m edicinski fakultet što p rije otvori, a kako vidim , suglasni smo svi u tom, da se to može učin iti već i ove jeseni.

Visoki sabore! Ovako k rasn a sloga, kaošto se je nsšla u ovom velikom kulturnom i zam ašnom p itan ju , dokaz je velike neizm jerne i goruće potrebe, da se ovo učini i provede. J a držim , da bi ovakova velika k u ltu rn a p itan ja uopće slogu visokoga sabora našla , ali m olim i želim, da se u ovom p itan ju ne bi trebalo u ovom visokom saboru iznašati želje i zahtjeve, nego da na- djemo provedenu ovu stvar n a jesen. (O dobravanje.)

Predsjednik: Prelazi se na glasovanje. (Zast. Stjepan Radić: u pada .) Ali gospodine Radiću, strpite se, dok barem form uliram predlog za glasovanje.

Glasovat će se n a jp rije o predlogu odbora za proračun i rasudbu zem alj­skih računa. P itam , prihvaća li visoki sabor točku 16. izvješća spomenutoga odbora.

(P rim a.)Točka 16. je prim ljena.Na ovu točku je podnio gospodin M ilan Roje slijedeći predlog (čita): Kr.

zem aljska v lada poziva se, da što većim pospješenjem pristup i ustro jen ju medicinskog fakulteta na hrvatskom sveučilištu F ran je Josipa I. u Zagrebu, kako bi u što bližoj budućnosti moglo započeti njegovo djelovanje.

P itam visoki sabor, da li prihvaća ovaj predlog gospodina M ilana Rojca?(P rim a.)

(Zast. Peršić: A zar ne još ove jeseni.) J a ne m ogu predlog drukčije pročitati, nego ga je sam predlagač stavio naim e (čita): Poziva se kr. ze­m aljska vlada, da što većim pospješenjem pristup i ustro jen ju medicinskog fakulteta n a hrvatskom sveučilištu F ran je Josipa I. u Zagrebu, kako bi u što bližoj budućnosti moglo započeti njegovo d je lo v an je / I ta j je predlog prihvaćen.

Zborova akcija za m edicinski fakultet.Odbor, što ga je redovita glavna skupština zbora liječn ika k ra ljev ina

H rvatske i Slavonije izabrala, d a rad i za otvorenje m edicinskog fakulteta, odm ah je započeo svoju akciju . Zaključeno je prije svega, da se odbor p red­stavi m jerodavnim ličnostim a i da se na vladu uprav i predstavka. Članu odbora dru. V. pl. P e j č i ć u povjereno je, da sas'.avi nacrt predstavke, a po­jedinim članovim a da prikupe m aterija l i inform acije glede toga, kako da se im a urediti medicinski fakultet. Tako bi zbor mogao izaći s gotovom osno­vom, kada bude p itan za svoje m nijenje o sastavu i ustro jstvu fakulteta.

Dne 3. i 5. veljače posjetio je ovaj odbor Zbora sve m jerodavne faktore našega javnoga života, da prem a zaključku ovogodišnje redovite glavne skup­štine naglasi prijeku i neodgodivu potrebu, da se na hrvatskom sveučilištu otvori m edicinski fakultet. D eputacija b ila je kod bana dra . Ivana baruna S k e r 1 e c z a, kod predsjednika sabora dra. B. M e d a k o v i ć a , kod odjel- nog predstojnika za u nu tarn je poslove M. A. pl. F o d r o c z y - a , kod odjel- nog predstojnika za bogoštovje i nastavu d ra . S. T r o p s c h a , kod gradskog načelnika arh . J . H o 1 j c a, kod rektora sveučilišta dra . E. M i l i e r a , kod

Page 40: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

I • •

I

praliječnika dra . D. R e i c l n v e i n a i kod gradskoga fizika dra. G. R i h t a- r i ć a . Kano govornik deputacije fungirao je potpredsjednik dr. M. pl. č a č ­k o v i ć . P redsjedniku sabora isporučena je zahvala, što je sabor sa toliko m ara i odlučnosti iznesao i raspravio , te s toliko ljubavi p rihvatio predlog za otvorenje m edicinskog fakulteta i zamoljeno, da i nadalje ne pusti s vida ostva­renje ove važne narodne, kulturne, i socijalne potrebe. Predsjednik sabora obećao je, da će saboru i njegovim članovim a izručiti zahvalu zbora, te uv je­ravao članove deputacije, da je živa želja sabora, da se što p rije ispuni ova narodna i k u ltu rn a potreba.

Banu razloženo je p itan je medicinskog fakulteta slijedećim govorom:

Vaša preuzvišenosti! Svijetli bane!Zbor liječnika na svojoj redovitoj glavnoj skupštini od 26. siječnja o. g.

jednoglasno je stvorio slijedeći zaključak:»Zbor liječnika kraljev ina H rvatske i Slavonije u Zagrebu naglašujS

p rijeku i neodgodivu potrebu, da se otvori m edicinski fakultet n a kr. h rv a t­skom sveučilištu, o tom zaključku predstavkam a obavješćuje m jerodavne faktore i odabire odbor, koji im ade da rad i sve moguće, kako bi se što p rije ostvarila ova narodna potreba«.

Ovaj je odbor sm atrao prvom svojom dužnosti, da se Vašoj preuzviše­nosti predstavi i pokloni, d a Vašu preuzvišenost o ovom zborovom zaključku obavijesti. I čini to tim radosn ija srca, što je u to n a najkom petentnijem m jestu, u hrvatskom saboru s vladine stolice pala izjava, ko ja nas n apun ja n a jb o ljim nadam a.

Z dravlje najveće je dobro čovjeka, čuvanje zdravlja najpreča je dužnost pojedinca i općenitosti. Bolesni ljud i u n iš tav aju snagu i im etak naroda, a sam o zdrav čovjek i zdrav narod može da bude jak, bogat i sretan, može da se bori i da odolijeva. Zato su i svi narodi uvijek težili, da prom iču zdravlje svojih g rad jana , da u sav ršu ju javne zdravstvene prilike. I tu se je postiglo vanredan usp jeh i napredak, a kano n a js ja jn iji p rim jer spom injem naše sa- danje ra tno vrijem e, gdje je uspjelo spriječiti, da se Europom ne prošire po- šasne bolesti i gdje se je naučilo o tk lan ja ti m noge posljedice ra tn ih ozleđa.

žalibože naša dom ovina n ije u tom napretku istim korakom koracala s drugim europskim zem ljam a, tako n a pr. ona im ade najveći pom or od tu ­berkuloze i vrlo velik pom or dojenčadi. N ije doduše ni kod nas m anjkalo ni volje n i uvidjavnosli za rad i n a tom polju, ali je m anjkalo p ionira, n ije bilo dovoljno liječnika. N ije pako bilo dovoljno liječnika, je r je polazilo prem alo H rvata u m edicinske nauke i to s toga, što su m orali polaziti u tud jinu , da steknu znanje i os^osobljenje za liječnika. A u stranom se svijetu mnogo teže i skuplje živi nego kod kuće, u stranom se svijetu ne nalazi susre tan ja i po t­pore kano u domovini. Nu ne sam o da naši djaci u stranom svijetu ne n a ­laze susretan ja , već im se sve više oteščava p ristup na visoke škole, a bojat se je, da će im se dapače sasvim zatvoriti.

T aj naš neprestani m an jak liječnika sada za vrijem e ra ta poslao je još osjetljiviji, je r su mnogi liječnici pozvani u vojnu sliižbu, te d jelu ju n a r a ­tištu , po vojnim bolnicam a i u okupiran im provincijam a na B alkanu, pa su prazna m noga liječnička m jesta u zemlji.

Nu i kada ra t svrši ne će presta ti ta velika potreba liječnika, već će se napro tiv povećati. Neki su od n aših liječnika podlegli ranam a i bolestim a i ne će se više v ratiti na svoja m jesta. P rodukcija liječnika sm an jila se je, je r su mnogi slušatelji m edicine bili zaposleni na Tatištu i po bolnicam a daleko od sveučilišta i n isu mogli svršiti svoje nauke. Potreba pako liječnika bit će veća i zato što će se iz ra ta v ra titi m nogi, kojim a su rane i bolesti oštetile zdravlje; opće zdravlje bit će mnogo slabije, jer je veliki broj jak ih ostao na

82

Page 41: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

83

polju slave ili oslabio, a kod kuće uščuvali su se slabi i bolesni. Iza velikih epidem ija dolazi jak i rod, jer bolest uništava slabe, a ostavlja jake, iza ve­likog ra ta bit će obratno. Bolesni, poglavito tuberkulozni i spolno bolesni, za- davat će mnogo posla i mnogo skrbi, hoćemo li, da nam narod ojača, a ne propada.

Tom u se može pomoći samo tako, da se što većem bro ju sinova našega naroda pruži prilika, da se posveti liječničkom stališu. A to može b iti samo onda, ako se k rn je hrvatsko sveučilište načini potpunim , ako se u Zagrebu otvori m edicinski fakultet. Nu m edicinski fakultet u Zagrebu ne bi ispunjao samo tu -zadaću , da za naše potrebe daje dovoljan broj liječnika, već bi i znatno proširio k u ltu rn u važnost Zagreba, je r bi jezik doveo sve južne Slavene na h rva tsku m edicinu. A uvijek vjerni i uvijek h rab ri h rvatsk i narod punim je pravom zaslužio, d a m u se preda vodstvo n a slavenskom jugu.

Sredstva nužna za m edicinski fakultet ne će biti prevelika, ako se osnuje u čednim granicam a. Glavna je potreba dobro uredjena bolnica, a tu i onako neophodno trebam o. Ne zanosimo se za velikim svjetskim fakultetim a, veC tražim o m aleno i toplo ognjište, gdje ne m ora da se goji velika m edicinska znanost, nego gdje postoji tijesni kontakt izm edju profesora i d jak a , gdje se u prvom redu odgajaju dobri liječnici.

Stupam o pred Vašu preuzvišenost s usrdnom molbom, da se zauzme za ta j veliki cilj, za tu narodnu, k u ltu rnu i socijalnu potrebu hrvatskoga naroda. Medicinski fakultet u Zagrebu bit će izvor zdravlja i jakosti naroda, bit će novi stepen kulturnom i Socijalnom napretku naše domovine, bit će tra ja n spomenik onim a, koji su udovoljili tako važnom i odlučnom postulatu n a ­šega naroda«.

B a n odvratio je, da m u je dobro poznat veliki m an jak liječnika i sve socijalne štete, što odatle proizviru, pa da se svemu tom u može pomoći samo otvorenjem m edicinskog fakulteta. On takod jer cijeni k u ltu rn u važnost m edi ­cinskog fakulteta. Odlučio je uložili sve svoje sile, da se što prije udovolji toj narodnoj i ku lturnoj potrebi. U tu će se svrhu posavjelovati sa svim fak to­rim a javnoga života, a kod rješavan ja tog važnog p itan ja vrlo računa i na su radn ju liječničkog zbora.

I svim ostalim m jerodavnim fak torim a razložena je važnost i nužda, da se otvori m edicinski fakultet i svi su obećali svim svojim silam a prom icati laj veliki cilj, te su zatražili neke inform acije kod članova zborove depu ta­cije i izjavili, da u toj stvari zbor čeka važna zadaća. Rektor sveučilišta rekao je odbora, da je akadem ski senat zaključio up rav iti na vladu predstavku, razložio tem eljne m isli ove predstavke i zatražio neka raz jašn jen ja i upute poglavito glede toga, koji predm eti bi mogli b iti zajednički s nekim predm e­tima d rug ih fakulteta i kakova bi b ila naučna osnova.

U razgovoru s m jerodavnim ličnostim a istaknu ta su u širokim crtam a te­m eljna načela u stro jen ja m edicinskog fakulteta, od k o jih je glavno d a se ne zanosi za velikim svjetskim fakultetim a, već da se u čednim granicam a osnuje malo i toplo ognjište, kom u će biti p rv i cilj, da se odgaja sprem ne i valjane liječnike. Izjavilo se je, da bi bilo najbolje, da se m edicinski fakultet sm jesti u velikoj zemaljskoj bolnici, a da se za teoretske predm ete sagrade posebni institu ti. Nu mogao bi se fakultet urediti i tako, da se za teoretske predmete ad ap tira ju one dvije zgrade n a Širokom brijegu, a za kliničke institute, da se sagrade sam o m ali bolnički odjeli. To bi stajalo mnogo m anje novaca, ako bi i bilo m anje ekonomično, je r b i svaki objekt stajao razm jerno mnogo više, nego veliki odjeli u sklopu velike bolnice. Ali tako bi se m ogla prebroditi n a j­veća i gotovo jed ina poteškoća, a to je, d a se nam aknu potrebna financijalha sredstva za otvorenje m edicinskog fakulteta.

Page 42: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

84

Predstavka žbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije zamedicinski fakultet.

Preuzvišeni gospodine! Svijetli bane!Predsjedništvo zbora liječnika kraljev ina H rvatske i SlaA'onije izvršujući

jednodušni zaključak glavne skupštine održane 26. siječnja t. g., kojim je naglašena p rijeka i neodgodiva potreba, da se n a hrvatskom sveučilištu F ran je Josipa I. otvori m edicinski fakultet, uslobodjuje se kao obrazloženje k tom u zaključku podastrijeti Vašoj Preuzvišenosti ovu sm jernu

P r e d s t a v k u :

Ustrojstvo sveučilišta F ran je Josipa I. u Zagrebu osniva se na zakonskom članku sabora kraljevina Dalm acije, H rvatske i Slavonije od 5. siječnja 1874.

U §. 1. toga zakonskog članka uglavljeno je, da sveučilište F ran je Josipa I. im a četiri fakulteta i to: bogoslovni, pravo- i državoslovni, liječnički i m udro- slovni.

U provedbi spom enutoga zakona bilo je naše sveučilište dana 19. listo­pada 1874. svečanim načinom uz neopisivo oduševljenje cjelokupnoga h rv a t­skoga naroda otvoreno.

No kad se je prvobitno oduševljenje sm irilo, opazio je narod, da na tom najv išem h ram u znanosti m an jk a jedan tem eljni zid — m edicinski fakultet.

Uvjeren o potrebi fakulteta i prožet vrućom željom, da ta j svoj prosvjetni h ram dotjera do skladne i potpune cjeline, požurio se h rva tsk i narod iz v la ­stite pobude p rinaša ti kam en po kam en k dogradn ji te ku lturne zgrade.

Novčani doprinosi tekli su iz svih k ra jeva domovine, a đoprinašali su ih svi slojevi pučanstva, te su u petnaest godina dosegli dosta znatnu i lijepu svotu.

M edjutim n ije se u tih petnaest godina p itan je m edicinskog fakulteta ni korak m aknulo nap rijed izuzevši godinu 1888. Te godine podnijeli su na m olbu akadem ičkog senata našeg sveučilišta sveučilišni profesori d r. E duard A l b e r t (Beč) i dr. Bogoslav J i r u š (P rag ) svoj iscrpivi i stručni m em o­randum , u kojem odlučno zagovaraju što s'koriji osnutak m edicinskog fak u l­teta n a našem sveučilištu.

0 tom m em orandum u rasprav ljalo se neko vrijem e u našim javn im g la­silim a, dok ubrzo i m em orandum i p itan je m edicinskog fakulteta ne iščezne s dnevnoga reda.

U devedesetim godinam a digoše se dapače sa zvane i nezvane strane p r i­govori proti osnutku m edicinskog fakulteta.

Jedni su tvrdili, da za m edicinski fakultet nem a u nas dovoljno bolesnič­kog kliničkog m aterija la ; drugi su govorili, da nam m an jk a ju stručne u č i­teljske sile; treći su se bojali, da slušatelji na ovako m alenom fakultetu ne će im ati prilike steći nužnu naobrazbu, sprem u i iskustvo za praktične liječnike; četvrti su proricali, da će za nekoliko godina n asta ti h iperprodukcija liječnika, kojim a ne ćemo moći u zemlji sam oj osigurati egzistenciju, jer naš seljački svijet ne m ari za liječnički savjet n iti traži liječničku pomoć.

Konačno iznešen je prigovor, da osnutak m edicinskog fakulteta zahtijeva ogromne novčane svote, koje naša zemlja n ije u stan ju nam aknuti.

Zbor liječnika kraljev ina H rvatske i Slavonije, u kom se okupljaju liječ­nici sviju struka diljem naše domovine, pa su im stoga sve prilike, tičuće se zdravstva dobro poznate, može m irne duše izjaviti, da svi ti p rije 25 godina iznešeni prigovori, n isu ni onda u m nogom ispravni bili, a pogotovo danas ne im adu nikakova oslona, je r su se u tom vrem enu i prilike stubokom p ro ­m ijenile.

Page 43: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

85

Naročito su toj prom jeni in melius mnogo doprinijele dvije zakonske uredbe:

Zakon od 24. siječnja 1894. o uredjenju zdravstvene službe u k ra ljev i­nam a H rvatskoj i Slavoniji i zakon od 25. ožujka 1906. o zdravstvu.

Institucijom uzadruženih zdravstvenih općina, stvorenom prvim zakonom, sačinjava više upravn ih općina jednu zdravstvenu uzadruženu općinu; pa je u svakoj takovoj općini postavljen i općinski liječnik. Gdje se rad i nestašice liječnika nije moglo nam jestiti posebnog općinskog liječnika, m orao je tu službu prem a ustanovam a zakona preuzeti najbliži kr. kotarski liječnik.

T im načinom bi našem seljačkom svijetu pružena prilika upoznati se sa liječnikom , a ovomu opet dublje zaviriti u dušu naroda, proučiti sve zdravstvene m ane i nedostatke te po zdravlje štetne navike i običaje p u ­čanstva.

U ovo 23 godine otkako institucija uzadruženih zdravstvenih općina po­stoji, polučen je na polju našega zdravstva zam jerali uspjeh. Narod je ubrzo shvatio tu zakonsku blagodat, te se njć>me i koristio, tražeći liječnički savjet u svakoj danoj m u zgodi. A ujedno je naš seljački svijet naučio više cijeniti svoje zdravlje, uvjerivši se, da je zdravlje prvi uvjet blagostanju i napretku svakom. D anas naš seljak dolazi rado iz vlastite pobude k liječniku, a p r i­ziva ga i svojoj kući, ako m u se nadje u njoj bolesno čeljade. Tu u tješnu či­n jenicu potvrdit će svi ladan jsk i liječnici.

Ne stoji dakle prigovor, da naš seljački svijet ne m ari za liječnika.Drugi zakon o zdravstvu stavio je naše bolnice na m oderno stanovište,

zahtijevajući, da svaka bolnica bude uredjena prem a savrem enim stečevinama liječničke znanosti, te opskrbljena svim potrebnim u red ja jim a i pom agalim a. Od bolničkih liječnika pako traži zakon veću, bolju i opširn iju stručnu sprem u, ali im zato daje sam ostalniji i opsežniji d jelokrug, pa im tim e ujedno otvara polje znanstvenom u radu.

Posljedica je toga, da im adem o već danas u zemlji nekolicinu znanstveno sprem nih stručn jaka za naš budući m edicinski fakultet.

S jedne strane svim stručnim i znanstvenim pom agalim a oprem ljene bol­nice, a s druge strane znanstvena sprem a liječnika privukla je u bolnice obilan i raznovrstan bolesnički m aterija l, koji ne zaostaje ni u kojem pogledu za onim velikih i glasovitih klinika.

Tim e otpada i prigovor, da nem a dostatno kliničkog m aterijala .Iskustvo je pokazalo, da se baš n a m an jim sveučilištim a i d jaci i profe­

sori mogu lakše posvetiti intenzivnijem naučnom radu , a vrijedi to navla­stito za m edicinsku nauku, gdje je zorna obuka jedan od preduvjeta za u s ­p ješan napredak.

S toga stanovišta polazi kr. zem. A'lada, kad naše stipendiste šalje već godinam a na m an ja sveučilišta (Innsbruck), pa su tim e postignuti uspjesi u punoj m jeri opravdali ova] postupak.

O kakvoj h iperprodukciji liječničkog podm latka ne može biti govora, kad znamo, da će već sam m edicinski fakultet trebati n a jm an je trideset po­m oćnih liječnika, a isto toliko trebat će i naše druge 'bolnice u zemlji, za tim kotari i općine, pa okružne blagajne i d inge slične institucije.

V alja računati i s tim e, da će zajednička vojska, ra tn a m ornarica i naše dom obranstvo rado prim ati u svoje redove hrvatske liječnike, koji su i u ovom ra tu dokazali, da su svojoj zadaći dorasli. Napokon im at će naš m e­dicinski fakultet i prostrano rasadište u svim zem ljam a, gdje se isti jezik govori i razum ije, dakle po svem slavenskom jugu.

Prigovori iznešeni p rije 25 godina protiv otvorenju medicinskog faku l­teta ne im adu danas više nikakova tem elja.

N asuprot može se ustvrditi, da je p itan je otvorenja medicinskog fakulteta

Page 44: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

bilo već p rije ra ta posvema dozrelo, a ratne prilike ucirtiše to p itan je upravo aktuelnim , a uslijed loga zahtjev za otvorenjem m edicinskog fakulleta im pe­rativnim .

Iza ovog ra ta ostat će na tisuće ozlijedjenih, k ljastih , sakatih i inače bo­lesnih, kojim a će trebati tra jne liječničke skrbi i njege.

Od m nogih zala, što će se poslije ra ta dugo osjećati, spom injem o u prvom redu dvije zarazne bolesti: tuberkulozu i sifilis, koje će nam ratn ic i na po­vratku u dom aju donijeti i tim e ugroziti zdravlje svojih obitelji, ukućana i sugrad jana. Kolika opasnost p rije ti od ovih bolesti najbo ljim je dokazom, da sve zaraćene zemlje već sada sprem aju akciju , kako bi tu pogibelj sm anjile, a i kod nas je baš plem enitom inicijativom Vaše Preuzvišenosti započet rad oko suzbijan ja tuberkuloze.

Konačno nam iče nam ra t jo š .i skrb za zdravlje budućeg n a raš ta ja , da m ladiće dovedemo čile i zdrave do muževne dobe, a djevojke do udaje, da kao m ajke ra d ja ju krepak i zdrav n arašta j.

Da svim tim zadacim a uzmognemo udovoljiti, trebat ćemo prije svega dovoljan broj v a ljan ih i požrtvovnih liječnika, koji će se natjecati ne samo svojim znanjem već i srcem punin i osjećaja za svoj narod , da se ta j uzvišeni cilj postigne.

Bez obzira n a druge razloge ne možemo računati 11a to, da ćemo moći izvana dobi i dovoljno liječnika, je r će rad i sličnih p rilika svaka zem lja i sam a trebati svoje liječnike.

Povrh toga bojali se jošte, da će n aša m ladež — kojoj se je i dosada dosta o'.ešČavao polazak s tran ih učilišta — m ožda u skoroj budućnosti naći posve zatvorena v ra ta s tran ih sveučilišta.

Iz ovoga svega slijedi, da otvorenje m edicinskog fakulteta n ije samo k u l­turno i nacijonalno p itanje, već u prvom redu p itan je socijalno usko skop­čano sa zdravljem,- budućim razvojem , a time i opstankom hrvatskoga naroda.

Živa potreba, da se što p rije otvori m edicinski fakultet, n ije samo želja liječničkoga zbora, nego čitavoga naroda, čemu je dao jednodušnog izražaja hrvatski, sabor, a p riznala ga i k r. zem aljska vlada.

H rvatski je sabor ujedno našao i votirao novčana sredstva, ko ja će p re t­hodno dostajati za otvorenje m edicinskog fakulteta , i tim e m aknuo za uvijek s pu ta onaj prigovor o pom an jkan ju novčanih sredstava..

Još nam preostaje taknuti se jednoga piLanja, koje je usko skopčano s otvorenjem medicinskog fakulteta , a to je g radn ja bolnice, ko ja je bezuvjetno nužna, je r sadanje bolnice u Zagrebu ne odgovaraju zahtjevim a. Budući da se to p itan je rad i svoje zam ašitosti ne da naprečac riješiti, to smo slobodni istaći sam o dvije-alternative za riješenje loga p itan ja i to: g radn ju zemaljske bolnice zajedno s k lin ikam a ili g radn ju sam ih klin ika.

Što bi svrsi bolje odgovaralo ne možemo u okviru ove predstavke po ­drobno raspraviti, no ovaj zbor je drage volje p rip ravan bude li n a to po­zvan, o tom p itan ju -iscrp ivo izvješće podastrijeti.

Zbor liječnika kraljevine H rvatske i Slavonije drži, da je ovom predstav­kom potpuno razložio prijeku potrebu' otvorenja m edicinskog fakulteta, te ju punin i pouzdanjem podastire Vašoj Preuzvišenosti znajući, da na banskoj stolici sjedi potom ak one obitelji, ko ja si je za razvoj hrvatske ku lture stekla neprolaznih zasluga.

Glasoviti i um ni predak, Vaše Preuzvišenosti, Nikola pl. S k e r l e c z od Lomnice, protonotar kraljevine, kao vrhovni ravnatelj nauka za kraljevine H rvatsku i S lavoniju u svečanoj je sjednici od 11. listopada 1776. otvarajući k r. pravnu akadem iju u Zagrebu, spomenuo neprolazne zasluge G erarda van S w i e t e n a za razvoj znanosti riječim a: »I zaista dugujem o sjeni toga čo­

Page 45: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

87

vjeka toliko, da kadagod zametnemo govor o načinu studija u nas, treba da m u u zahvalnost b a r ime časno spomenemo.«

Ove riječi, što ih je Nikola pl. S k e r 1 e c z tom prigodom nam ijen io uspo­m eni van Swietena, može hrvatski narod punim pravom prim ijeniti na Nikolu pl. S k e r l e c z a sam oga, je r je s otvorenjem kr. akadem ije 11 Zagrebu udario ujedno prvi temelj današnjem našem sveučilištu.

A Preuzvišenost V ašu čeka nem anje časna zadaća, dostojna trad ic ija i zasluga obitelji Skerlecza, da ku lturno djelo, što ga je Nikola pl. Skerlecz započeo, dovrši, položivši m u otvorenjem medicinskog fakulteta završni kam en. J

Predstavka akademičkoga senata kr. hrvatskog sveučilišta zamedicinski fakultet.

Kr. zemaljskoj vladi, odjelu za bogoštovje i nastavu( u Zagrebu.

Sada se odlučno rasp rav lja u saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i D alm acije p itan je 0 otvorenju m edicinskoga fakulteta u ovom k ra lj, h rv a t­skom sveučilištu, p a se općenito izriče želja, da se ta j fakultet, osnovan na zak. čl. od 5. siječnja 1874. o ustro jstvu sveučilišta F ran je Josipa I. u Z a­grebu, čim prije otvori, dapače A7e ć u zim skom polugodištu naučne godine1917.-1918.

Ustanove §§. 1. i 81. pom enutoga zak. članka, koje se tiču m edicinskoga fakulteta, glase, i to ustanova §. 1., ovako: »Sveučilište F ran je Josipa I. u Zagrebu im a četiri fakulteta: bogoslovni, pravoslovni i državoslovni, liječ­nički i mudroslovni.

Sva se četiri fakulteta u v ad ja ju načinom , koji se u odsjeku VI. pobliže ustanovljuje.

Svaki fakultet sastoji o d . učiteljskog osoblja i up isan ih slušalaca«, a ustanova §. 81. ovako: »Sveučilište otvorit će se u školskoj godini 1874.-5., i to bogoslovni i pravoslovni fakulteti otvorit će se u sva četiri tečaja na jedan put.

U isto vrijem e im a se otvoriti i postupice za tri godine potpuno ustro jiti fakultet filozofijski.

L iječnički jće se pak fakultet otvoriti i počevši od prvoga tečaja postupice i neprekidno izvesti, čim se osiguraju sredstva za njegovo ustrojstvo i u zd r­žavanje«.

0 tom je p itan ju nedavno vijećao takodjer zbor liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije, a ne tom u dugo i zemaljsko zdravstveno vijeće, pa kako se obje ove institucije sm atra ju stručnim organim a u svemu onom, što se tiče razvitka liječničkih znanosti u zemlji, izrekla su ta oba organa jedno­dušno m nijenje, da bi bilo potrebno čim prije otvoriti m edicinski fakultet. A da i narod naš već odavno čezne, za upotpunjenjem toga fakulte ta u našem sveučilištu, dokazom su u javnosti iznesene jadikovke, koje se ne sam o go- diiuično već skoro dnevno opetuju, pa bi bilo suvišno i sada ih naglašivati.

Ovo se k ra lj, hrvatsko sveučilište raduje , da se tako svi fak tori u zemlji izražuju jednoglasno 0 toj najp rešn ijo j potrebi sveučilišta, a n jim a se, kako je već od posto jan ja sveučilišta davalo u mnogo p rilika za to in icija tivu, i sada pridružuje sveučilište u potpunom pouzdanju , da će se u tom skladu sa svim faktorim a hrvatsko sveučilište s m an jk aju ć im m u udom čim prije popuniti.

U tom se predm etu već nekoliko put, kako je p rije istaknuLo, obratio ovaj akadem ički senat na m jerodavne vlasti, pa se naročito spom inje pred­

Page 46: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

stavka akam edičkoga senata od 11. svibnja 1888. broj 209, koja je podne­sena tadašnjem u banu i saboru kra ljev ina Hrvatske, Slavonije i D alm acije, i kojom je tada um oljeno, da se u spomen 40-godišnjice v ladanja Njeg. Veli­čanstva blagopokojnog k ra lja ; koja se slavila god. 1888., otvori u ovom sve­učilištu m edicinski fakultet. U ovoj je predstavci do na jm an je tančine obrazlo­žena potreba toga otvorenja, pa pošto ona u općenitosti ni sada n ije izgu­bila svoje važnosti i vrijednosti, čast je ovom u akam edičkom u senalu po ­novno tu predstavku, izdanu tiskom, u prig ibu na uvaženje podastrijeti, upozorujući p ri tom osobito na elaborat pok. profesora dra. Boguslava pl. J iru ša , priložen toj predstavci.

Posljednji pu t se u istom p itan ju obratio ovaj akadem ički senat p red­stavkom od 18. kolovoza 1910. broj 557 na bivšega bana dra. Nikolu pl. T o- m ašića s molbom, da se u spomen 80-godišnjega rodjendana blagopok. k ra lja F ran je Josipa I., koji se slavio god- 1910., otvori m edicinski fakultet god.1914., kad bi naim e sveučilište navršilo četrdesetgodišnjicu svoga postojanja.

U na jdub ljem svom uvjerenju , da je ovo sveučilište u prvom redu zvano, da se očituje o potaknutom p itan ju , uprav lja ovaj akadem ički senat ponovno n a kr. zem aljsku vladu m olbu, da sve nužne korake poduzm e, da se d jelo­vanje ovoga k ra lj, sveučilišta š t o s k o r i j e usavrši otvorenjem liječničkog fakulteta i tim e organizam našega sveučilišta u potpunoj cjelini oživotvori.

Za obrazloženje ove molbe vrijede, kako je gore naglašeno, isti razlozi, koji su navedeni bili u spom enutim predstavkam a akađem ičkoga senata od god. 1888. i 1910. No oni su još dublje u tvrd jen i u srcu našega naroda, u želji našega zakonodavnoga tijela i u sklonosti k r. zemaljske vlade.

Konačno bi želio ovaj akadem ički senat još jedan m om enat spom enuti.Na B alkanu odigravaju se sada ra tn i dogodjaji, koji će nedvojbeno uro­

diti p rom jenam a političkih položaja. Slavenske balkanske države već su prije ra ta šiljale svoje državljane na nauke u ndše sveučilište, a kad se otvori m e­dicinski fakultet, n ije isključeno, da će još u većem broju dolaziti sinovi b a l­kanskih naroda u naše sveučilište, jedno za to, što će kod nas naći sredjene i ra tom netaknute odnošaje, a drugo za to, što neki od tam ošn jih univerzi­teta nem aju m edicinskoga fakulteta, te će se naše sveučilište rad i srodnosti jezika pretpostavljati drugim sveučilištim a.

S istoga razloga mogli bi se u naše sveučilište privući i Slovenci, pa valjda i drugi narodi, koji bi željeli rad i jezika, usavršiti se na kulturnom našem ognjištu, kako se i do sada u m nogim slučajevim a*desilo.

Ovu okolnost trebalo bi svakako uvažiti, je r što pristupnije postaje sve­učilište drugim narodim a, tim se više znanstveni njegov djeloišrug proširu je u korist duševnoga napretka hrvatskoga naroda, koji ne sam o idealno, već faktičnom ozbiljnošću m ora nasto jati o tom, da m u n ijedan od južnoslaven­skih naroda ne preotm e prvenstvo u prosvjeti.

Napokon se predlaže, da se sva po tan ja p itan ja o otvorenju m edicinskoga fakulteta ra sp rav lja ju u posebnoj anketi, koju bi k r. zem aljska vlada sa­zvala, i u kojoj bi bilo zastupano ovo sveučilište po članovim a akadem skog senata te eventualno i drugim sveučilišnim profesorim a, a liječnički ovdašnji krugovi po poznatim stručnjacim a-liječn icim a.

Iz sjednice akađem ičkoga senata u kr. sveučilištu F ran je Josipa I., držane dne 3. veljače 1917.

Page 47: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

Skupštine i kongresi.Redovita glavna godišnja skupština »Zbora liječnika kraljevina Hrvatske i

Slavonije dne 26. siječnja 1917.P r i s u t n i : predsjednik d r. D. vit. M a š e k, potpredsjednik d r. M. pl.

č a č k o v i ć , b lagajnik d r. O. W e i s s , II. ta jn ik dr. V. J e l o v š e k , k n ji­žničar dr. J . v. T h i e r r y , odbornici dr. F . D u r s t i dr. I. H e r z o g , te redoviti članovi: d ri. P . Č u l u m o v i ć , M. D e a n o v i ć , D. E i s e n s t ä d t e r , G. G j o r g j e v i ć , A. G o t t i i eb, L. G u t s c h y , Ž. H e r c o g , K. H ü h n , K. J a k š i ć , M. J o a n o v i ć, L. J u r a k , F. J u r č i ć , V. K a t i č i ć , A. K u h a r, M. M a t i c a, V. pl. P e j č i ć, F. R a j s k i, E. R a j s k a, V. R e i z e r, D. R i e s s n e r , M. S c h w a r t z , I. S t e i n h a r d t , L. pl. T h a l l e r .

P r e d s j e d n i k dr. v. M a š e k : o tvara skupštinu ovim pozdravnim go­vorom:

Slavna glavna skupštino!O tvaram redovitu godišnju glavnu skupštinu za godine 1914., 1915. i 1916.,

te sam slobodan predstaviti k r. redarstvenog izaslanika g. S tjepana pl. K e n - f e 1 j u.

Pozdravljajući Vas prisutne drugove, sjećam se n aših kolega, koji d a ­leko od svog dom a, daleko od polja svog redovitog i tako nužnog rada, po­žrtvovno ulažu svoje sile u službu hum aniteta.

P ristupam o redovitoj glavnoj skupštini nakon stanke od 3 godine, a li še nalazim o još usrijed razloga te stanke, usrijed ovog najvećeg ra ta otkad svijet postoji. O d jelovanju liječničkog zbora kao takovom ne im a u tom razdoblju mnogo izvijestiti, je r je bilo dulje vrem ena obustavljeno t. j. od početka ra ta koncem ju la 1914. do 21. augusta 1916. P rem a tom u bi se m ogao baviti osvrt na to doba sam o sa nasto jan jem , uspjesim a a i stradanjem u liječničkom radu kod pojedinih članova ili n jihovih skupina. Akoprem o svemu tom u nem a još dovoljno točnih podataka, ipak možemo već sada kazati, da su članovi liječničkog zbora kao što i liječnici uopće gdjegod im je bilo sudjeno djelo­vati velikom većinom vršili i vrše svoje dužnosti do sk ra jn ih svojih sila, pa da je tako mnogi vršeći svoje hum anitarno zvanje podlegao kojoj bolesti ili ubojitom oružju.

Broj gubitaka na liječnicim a nadilazi znatno p rirast, kao svuda, tako i kod nas u H rvatskoj. Ova razlika je osobito velika ako pom islim o na sve krajeve gdje se hrvatski ili srpski govori. Ovaj m an jak na liječnicim a b it će sve to veći, čim dulje ra t potraje. Stoga treba m isliti n a to, kako bi se ovaj m an jak što p rije nadoknadio. N ajprirodnije bi se tom u pomoglo osnutkom medicinskog fakulteta. Nedvojbeno je i liječnički zbor pozvan o toj stvari izreći svoje m išljenje. S tim p itan jem je u uskoj svezi g rad n ja zem aljske bol­nice, koja bi trebala i bez fakulteta odavna već da služi našem u pučanstvu. Studij ovih važnih predm eta daje pobudu za brigu i rad oko m nogih sa n i­ta rn ih i staleških p itan ja , p a im a tako naš zbor obilno prilike za nu^no, plemenito i m učno nastojanje.

Kako ćete vidjeti iz izvještaja b lagajnika i u rednika »Liječničkog Vijes- nika«, m orali su se stegnuti izdaci na najnužn ije i to tim više, što je za v r i­jeme obustave izostala potpora vis. kr. zem. vlade.

Za vrijem e boravka urednika »Liječničkog V ijesnika« dra. V ladim ira Jelovšelca na fronti (od februara 1915. do siječnja 1917.) preuzeo je uredništvo naš potpredsjednik dr. M. pl. č a č k o v i ć , obavljajući istodobno i poslove tajn ika dra . R. Stankovića, koji se takodjer nalazi od početka ra ta na fronti. Kod tajničkog posla pom agao je odbornički zam jenik dr. I. H e r z o g .

Na požrtvovnom i uspješnom radu, te na neprekidnoj brizi oko probitka

Page 48: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

So

zbora izričem našem potpredsjedniku i u ime odbora i u ime čitavog zbora na jsrd ačn iju hvalu . (Živio!)

M andat sadašnjeg odbora je istekao već god. 1915. R adi ra tn ih prilika može tek danas odbor da polaže račun zboru o svom djelovanju. Izvolite sa ­slušati izvješlaj ta jn ik a , b lagajn ika, kn jižn ičara i pregledača računa, te onda odlučiti o apsolutoriju.

II. t a j n i k dr. J e l o v š e k čita ovaj tajn ički izvještaj:Slavna glavna skupštino!

Radi prilika, u kojim a već živimo treću godinu, obuhvaćat će i ovaj tajn ičk i izvještaj letim ični pregled o radu odbora Zbora i radu članova Zbora za zadnje t r i godine.

God. 1914. započela je pod veoma povoljnim ausp icijam a za napredak Zbora. Interes je m edju članovim a porasao, jav ljah u se i m nogi novi čla­novi, osobito iz D alm acije i Bosne, staleška su se p itan ja intenzivno pretre- savala i predlagale mnoge korisne reform e, p redavan ja su učestala, p ro d u ­bila se znanstvena debata, sadržaj i objam našeg glasila, hvala revnosti su ­radn ika, sveudilj se povećavao, i davna san ja o našem dom u, o središtu liječ­ničkog života u našoj dom ovini već se intenzivnim interesom oko kupnje dom a približavala ostvarenju.

Svjetski ra t, ko ji je buknuo u drugoj polovici 1914. god. sav je ta j plodo­nosni rad prekinuo i navrnuo djelovanje n aš ih liječnika u nove kolotečine.

Kako je poznato, uslijed ra tn ih propisa obustavljeno je djelovanje svih društava, pa tako i našeg Zbora. P rem a tom u se d a ln ji rad odbora ograničio

*’ sam o na vođjenje tekućih poslova: izdavanje glasila, p rim an je članova, d ije ­ljenje potpora, up rav ljan je društvene im ovine i um nažanje društvene k n již ­nice.

U prvoj polovici god. 1914. p rikazuje.se rad Zbora ovako: od god. 1913. preostalo je članova: začasnih 27, dopisnika 5, redovitih 470. Tekom godine pristupilo je dvadeset'nov ih članova, i to: d r. L judevit K o b a l i , pomoćni liječnik, Zagreb.; dr. Ante P e c o t i ć - Ž u v o t o v i ć, općinski liječnik, Vela- luka; dr. V iktor R o s e n z w e i g , k r. dom. nadliječnik, Zagreb; dr. Ivan D o- b r a n i ć , bolnički liječnik, Bjelovar; dr. Marcel K o r n f e l d , sukrom ni liječnik, Veliki Ston; d r. Ante Š a n t i ć , općinski liječnik, S tari; dr. Ivan S c h m i d t , općinski liječnik, Vel. Grdjevac; dr. August K u h a r - D u r l e n , kupališn i liječnik, Kraljevica; dr. L judevit F o d o r, zubar, Zagreb; d r. Kolo- m an B o d 0, ko tarski nadliječnik , Bos. D ubica; dr. M artin B l e i c h e r , zdrav, nadzornik, Bihać; d r. Oton P r a v đ i ć, kot. liječnik u m ., T ravnik ; dr. Stanko S a t t l e r , kot. liječnik, Bileće; dr. Eugen S a t t l e r , sukrom ni liječnik, Z a­greb; dr. O brad M a k s i m o v i ć, grad. kotarski liječnik, Srijem ski Karlovci; d r. Sebastian M a n t e l , c. i kr. puk. liječnik, Zagreb; dr. V lad im ir P a v l a ­k o v i ć, k r. kot. liječnik, Dvor; dr. Janko B o ž i ć , dr. Josip M e d v e d i dr. Josip B e n č e v i ć, sva trojica pom oćni liječnici, Zagreb; istupila su dvojica (dr. H. K o l m a n n , općinski liječnik Gola i dr. V. H ü b n e r , opć,.liječn ik Dol. A ndrijevci), um rla su sedmorica (dr. Ju lije H e n n i n g e r , općinski liječnik, Vrbovec; dr. Uroš M a s o v č i ć , općinski liječnik, Sinj; dr. A ndrija L o n g h i n o , k r. kotarski liječnik, V araždin; d r. Kolom an BodO, kot. n ad - liječnik, Bos. Dubica; dr. Mate T u š k a n , općinski liječnik, Blato; m ag, chir. Gjuro H a n ž e k, općinski liječnik, K arlobag te dr. Milivoj J a v a n d , grad. kot. liječnik u Koprivnici, koji se uslijed napornog rad a na bo jištu zarazio kozicam a i podlegao u požrtvovnom radu za druge; neki davn i dužnici su b risan i, tako da je Z bor koncem god. 1914. brojio: 26 začasnih, 5 dopisnika i 479 redovitih članova.

N ajbolniji je udarac zadesio Zbor le godine sm rću njegovog odličnog za-

Page 49: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

91

časnog člana, prof. dra. Ivarela P a w l i k a, dvor. savjetnika, jednoga od n a j- zna tn ijih čeških medic. stručn jaka, gorljivog p rija te lja H rvata. Zbor je na dostojni način iskazao zasluženu pošlu svom začasnom članu ovećim nekro­logom te kondolencijom.

U prvom polugodištu 1914. održalo se šest redovitih m jesečnih skupština s obiljem znanstvenih predavanja i debatam a o staleškim p itan jim a; jedna izvanredna glavna skupština pretresavala je p itan je Zborovog doma, dok je redovita glavna godišnja skupština iznijela resume za god. 1913. i utješne v i­dike za narednu 1914. godinu, a n a jednoj izvanrednoj m jesečnoj skupštini raspravljalo se o gradnji zem. bakteriološkog zavoda. K irurško-derm atološka sekcija im ala je dva uspjela sastanka. Osim toga sudjelovali su Zborovi čla­novi kod osnutka » H rv ., društva za narodno zdravlje«, kod priredbe an ti- alkoholične izložbe (predavan jim a), kod rasp rava grad. zdravstvenog odbora, kod slaleškog pokreta »Društva b lagajn ičk ih liječnika«, kod »Prikazivanja iz praktične m edicine«, čija su dva kurza u m alom opsegu veoma sretno de­m onstrirala m ogućnost kliničkog rad a i sprem nost n aših prvih stručn jaka za budući m edicinski fakultet. Napokon je Zbor i oficijelno sudjelovao uz druge znamenite institucije, vladine izaslanike i zastupnike znanstvenih d ru ­štava kod V. kongresa čeških prirodoslovaca i liječnika u P ragu u lipn ju 1914.

Nakon dugih priprem a izdao je god. 1914. Zbor davno obećani »Indeks m edicinskih djela« zagr. sveučilišne biblioteke. P rem da su m nogi članovi ne­prestance zahtijevali to djelo — ipak nije naišlo na ono razum ijevanje i n ije se n i izdaleka onako rasprodalo, kako se odbor pouzdano nadao.

Sudbonosni ra tn i požar prekinuo je naglo taj svestrani intenzivni rad i skrenuo djelovanje Zborovih članova n a nova ak luelna polja rada. Naše gla­silo tek se moglo k ra jn im naporom do konca godine uzdržali u dosadašnjem opsegu, s posebnim staleškim prilogom; inače je društvena djelatnost p ram ä vani sasvim prestala. No neum orna agilnost n aših članova nije m ogla i nije sm jela m irovati, tražila je samo drugo, podesnije, aktuelnije tlo za svoj rad. Dok se dakle prije p ram a vani većma isticala cjelokupna, društvena d je la t­nost. Zborovih članova, sada se ona individualizirala, razdijelila u svoje kom ­ponente — jednako snažna i uspješna, jednako požrtvovna i savrem ena. P o ­jedini su članovi otišli n a bojno polje ili u rezervne bolnice, da vrše svoju lešku hum an itarnu dužnost, predano, ustrajno, nesebično. D rugi se baciše na organizatorni rad oko njege bolesnih i ran jen ih vojnika. Tako su zagre­bački liječnici ( B a b o s e l a c , č a č k o v i ć , ć u l u m o v i ć , G j o r g j e v i ć , Iv. H e r z o g , H ü h n , J o a n o v i ć , M a š e k , M a t i c a i D. S c h w a r z ) priredili 21 tečaj sa 432 učenice za izobrazbu njegovateljica u rezervnim bol­nicam a, i — može se m irne duše reći — s odličnim uspjehom . Baš djelova­njem Zborovih članova u tom pravcu učinjeno je vanredno hum an itarno djelo, je r su naše požrtvovne gospodje pod sigurnom rukom ovih s tručn jaka vršile zam jeran rad i svladale ogrom an posao. N adalje su neki članovi pošli i dalje, te uveli i uredili nužne inštitucije za liječenje i izobrazbu ra tn ih invalida, dok su drugi svoju socijalno-m edicinsku skrb posvetili rad u u gradskom zdravstvenom odboru, u p itan ju zaštite zanem arene m ladeži, širili M ravu m edicinsku popularnu znanost predavanjim a u nizu pučkih sveučilišnih p re­davan ja ( č a č k o v i ć , G j o r g j e v i ć , Ž. H e r c o g , M a r k o v i ć , T h a 11 e r) i suradnjom kod glasila »Hrv. d ruštva za narodno zdravlje« i kod priprem a za s o c i j a l n i m u z e j . Na polju javnog zdravstva rad ili su m nogi članovi Zbora u zemalj. zdravstvenom vijeću, dok se in icija tivom Zborovog odbora uz susretljivu pomoć vojničkih faktora znanstveni m edicinski rad koncen- trovao u sastancim a vojničkih i civilnih liječnika u Zagrebu, u svemu tekom 2yz godine dvadeset, s obiljem znanstvenih predavan ja i kliničkog m aterija la .

• U tom i takvom radu protekla je naredna god. 1915. i gotovo cijela god. 1916.

Page 50: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

92

Tekom god. 1915. Hiastale su ove prom jene m ed ju članovim a: od začasnih članova izgubio je Zbor prof. dra . B. W i c h e r k i e \v i c z a , jednoga od n a j­svjetlijih zvijezda slavenskog medicinskog svijeta. Zbor m u se odužio po- duljim nckrokgom . Preosta:o je prem a tom u 25 začasnih članova i 5 dopis­nika. Kao redoviti članovi p ristup ile četvorica, i to: dr. David E i s e n- S t ä d t e r , pomoćni liječnik, Zagreb; dr. Ma e D r a ž i ć , općinski liječnik, M ilna; dr. D raguün C e r t i n i dr. V ladim ir G e p u 1 i ć, pomoćni liječnici u Zagrebu; dok je Zbor sa žalošću zabiiježio devet gubitaka uslijed sm rti, m edju n jim a im a i dobrih kolega, koji podlegoše ra tn im kužnim , bolestima, kao dr. Levin H a n z e l , kr. ko tarski liječnik u Ivutjevu; dr. Marko B o b i - n .ac , sukrom ni liječnik u Brodu i dr. A rtu r S o k , pomoćni liječnik u Z a ­grebu. Medju os alim a bijahu: dr. B runo M e d a n i ć, sukrom ni liječnik na Sušaku, dr. Josip N i e m e t z , općinski liječnik u Bosiljevu, d r. Tonio K r i ­v a č i ć , k r . županijski fizik u Vukovaru, dr. Eugen C h y l a k , kr. kotarski liječnik u D. Stubici, dr. A l e k s a n d a r L a ž a n s k y , zdrav, izvjestitelj drž. željeznice u Zagrebu, dr. Eugen pl. B a r a c, kupališn i liječnik u Gleichen- bergu, te konačno jedan od najrevn ijih članova Zbora i na jpoznatijih naših liječnika, zdravstveni savjetnik dr. Ivan K i s e l j a k .

Jed ina van jska veza članova, naše glasilo »Liječnički Vijesnik« ostao je i tekom god. 1915. i 1916. — m a i uz stegnu.i objam — na visini svoga za­datka, te se obiljem znanstvenog i aktuelnog sadržaja držao uporedo sa sličnim pub likacijam a drug ih naroda.

Zbor je dakle i uz najteže odnošaje sretno i uspješno prebrodio najteže doba. God. 1916. započinje doduše pod istim auspicijam a, individualni se rad jednako intenzivno n as 'av lja , dok konačno visoka kr. zem. vlada u spo­razum u s vojnim zapovjedništvom svojim riješenjem od 26. kolovoza 1916., kojim iznimno dozvoljava d a 'n je djelovanje Zbora u okviru s ta rih pravila , ne otvara Zboru nove sretne vidike i pobudjuje nadu u plodonosni rad. Odbor odm ah sazivlje izvanrednu glavnu skupštinu n a 2. studenoga, na kojoj polaže u glavnim crtam a račun o svom dosadašnjem djelovanju i o nužnim prom je­n am a u agendam a Zborovog odbora (potpredsjednik dr. M. pl. č a č k o v i ć preuzeo je g. 1915. uredništvo »Liječničkog V ijesnika« i zajedno s drom . 1. H e r z o g o m vodio i tajničke poslove). Ujedno dobiva m andat, da do redo­vite glavne godišnje skupš;ine vodi poslove dalje.

I tekom god. 1916. nastale su razne prom jene u članstvu. Medju začasnim članovim a izgubio je Zbor jednog od n a js ta rijih , n a jrev n ijih i najsklonijib članova, izgubio je dra . Ign ja ta pl. T h a l l e r a, um ir. pra liječn ika k ra lje ­vina H rvatske i Slavonije. Zbor je dubokim saučešćem požalio taj gubitak, ocjenjujući dostojno po najpozvanijem peru u oduljein nekrologu trajne za­sluge pokojnikove. Od redovitih su članova prem inula šestorica, i to: dr. B ernard G o s t i , kr. kotarski liječnik, Karlovac; dr. O tm ar T r a u s m ü l l e r, kr. kotarski liječnik, Čabar; dr. Ljudevit H a r a z i m , kr. kot. liječnik, G jur- gjevac; dr. Bogoslav vit. T r n s l c i , grad. fizik, B akar; dr. Nikola V u j i ć , kr. županijsk i fizik i ravnatelj bolnice, Mitrovica, te dr. M ilan B e c h t a l i,c. i k r. pukovnijski liječnik, koji je u požrtvovnom radu , u frontnoj službi, u naponu snage podlegao ratnoj pošasti. Novih se redovitih članova u svemu prijavilo šest, m edju n jim a 3 liječnice, i to: d r. L judevit pl. T h a 11 e r, po­moćni liječnik; dr. Mile D e a n o v i ć , asistenat rodilišta; d r. Š taka B o k o - n j i ć , pom oćna liječnica; dr. Vera Z e c - M i h a l j i n e c , pomoćna liječnica; dr. K atarina J a k š i ć * pom oćna liječnica i d r. Vojko S c h ' o l l e r , c. i k r. pom oćni liječnik, — svi u Z agrebu .,

P rem a lomu broji Zbor liječnika koncem god. 1916. 24 začasna, 5 dopis­n ik a i 472 redovita člana.

Uslijed vanrednog poskupljenja svih surovina i radne sile bio je odbor

Page 51: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

prisiljen, da po m ogućnosti' pojeftini štam parije i oprem u svog glasila. Zbor se — m a i teška srca — odlučio na jednostavniju oprem u i sm anjeni opseg, računajući sa shvaćanjem svojih članova. Uspjelo m u je stvar udesiti tako, d a uz razm jerno neznatnu povišicu sadržaj i objam ostanu n a jednakoj v i­sini kao dosele.

Odbor je održao jednu izvanrednu odborsku sjednicu, da protum ači d u ­boku bol nad sm rću Njeg. Veličanstva cara i k ra lja F ran je Josipa I., a p red­sjednik je u ime Zbora banu isporučio osjećaje članstva.

Odbor se odm ah dao ria intenzivan rad , te je još k ra jem god. 1916. p r i­redio dvije mjesečne skupštine s predavanjim a i poduzeo priprem e za ovu glavnu redovitu godišnju skupštinu.

Godina 1916. bit će u analim a Zbora zabilježena kao znam enita i odlučna epoha. Ne samo, da su mnogi članovi stekli p riznan ja i odlikovanja za svoje djelovanje na bojnom polju i u bolnicam a te javnom zdravstvu, nego je p ro ­b ijen led i u jednom p itan ju , koje se dosele bolno doimalo liječništva. Dosele liječnici kod nas uza sav svoj požrtvovni rad nijesu stekli p riznan je u onoj m jeri, kako su to dnevno sticale druge struke. God. 1916. donijela je i u tome utješljiv preokret. D ostojanstvom dvorskog savjetnika konačno su kod nas odlikovani i liječnici, a što nas osobito veseli, baš najodličniji, najzaslužniji i najrevniji naši m edicinski prvaci, dični članovi Zbora, d r. T. W i c k e r - h a u s e r i dr. D. R e i c h w e i n . Zbor se ponosi tom najnovijom stečevinom, te je obojici na doličan način čestitao.

I tako Zbor, uz teške prilike, sred kritičk ih vrem ena, ipak s novom nadom i novom snagom stupa u novo godište. Polažući o prošlim trim godinam a račun o svom radu , i tražeći za taj rad blagohotno shvaćanje, čini to u čvrstom uvjerenju, da je doba najteže krize prošlo. Ako će se još u dogledno vrijeme nova p rav ila potvrditi, i ako će se dosadašnji članovi i dalje tako revno kupiti oko svog središta — onda se odbor Zbora pouzdana nada, da će u narednoj godini u glavnom moći nadovezati i nastav iti započeti uspješni rad iz god. 1914. u korist sveukupnog zdravstva u kraljev inam a H rvatskoj i Slavoniji. (P rim a se.)

B l a g a j n i k dr. W e i s s: podnaša b lagajnički izvještaj za god. 1914. i 1915. (štam pan u »Liječničkom Vijesniku« 1916., br. 1. i 2.), te dodaje ovaj izvještaj za god. 1916.:

Slavna glavna skupštino!Bacimo li letimični pogled n a financijalno gibanje našega Zbora zadn jih

triju godina, dobili ćemo u prvi m ah ugodni dojam m aterijalnog napretka.Godine 1914. bio je Zbor na gubitku od K 163.96, nu godine 1915. im ali

smo p rirast na im etku od K 863.05, a godine 1916. dapače od K 2306.45. Ova je slika žalibože varava, je r je to blagostanje samo prolazno, i to prolazno dok ne saznam o za tečaj v rijednosnih papira , koji će papiri, sačinjavajuć p re ­težni dio imelka Zbora i pripomoćne m u blagajne, biti poslije ra ta bez sum nje niži u tečaju nego su bili koncem srpn ja 1914. Ovaj smo zadnji ofici­jelni tečaj stavili u bilance ovih godina. Gubitak od godine 1914. osniva se na nižem tečaju od onoga od godine 1913. P rira s t od godine 1915. i 1916. te­m elji se opet na sniženom izdatku pri neprom ijenjenom tečaju vrijednosnih papira , koji je tečaj fiktivan, jer je cijena vrijednosnih pap ira jeftin ija nego to pokazuje još danas za bilance naredbom propisani zadnji oficijelni b u r­zovni tečaj. Na članarini je unišlo godine 1914. K 6637, a god. 1915. samo K 3645, godine 1916. K 4416, dakle još nijesm o do&tigli stavku od god. 1914. m a da je zaključkom glavne skupštine od god. i'9T4. č lanarina počam od god. 1915. za polovicu povišena. Isto se je sm anjio prihod na anoncam a »Liječničkog Vijesnika«; god. 1914. unišlo je K 6900, god. 1915. K 3376, a god. 191B. K 4261. P risiljeni smo bili, da štedimo na izdatku za »Liječnički

Page 52: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

94

Vijesnik«, da se laj m inus nadoknadi. Tako je trošak za »Liječnički Vijesnik« bio god. 1014. K 12.580, god. 1915.. sam o K 6223, a god. 1916. K 6905.

Iste su prilike kod financijalnog stan ja pripom oćne blagajne i Rakovčeve zaklade. T u je bilo gubitka na tečaju godine 1914. K 956.90, dok za god. 1915. iskazujem o p rira s t im etka od K 1277.99, a godine 1916. dapače od K 3096, sve dok nas ne budu budući prvi burzovni tečajevi vrijednosnih p a ­p ira lišili iluzije, da smo bogatiji postali.

Uočiv ove neugodne posljedice ratnoga stan ja , svijesni smo si, da ne leži na nam a krivn ja , što se je sm anjio Zborov im etak, dapače m oram o si vindicirati priznanje, da smo se, uvidiv sveopće financijalne tegobe, odm ah pobrinuli da uspostavim o ravnotežje time, d a izdalke Zborove čim više sm a­njim o. Nu zato nem ojm o klonuti duhom , nego uprim o i nadalje sve naše sile, da Zbor naš i pripom oćnu inu blagajnu pom aknem o i u financija lnom po­gledu, te u to ime m olim svu gg. članove da nas i u ovom pogledu čim iz­dašn ije potpomognu.

I. Zbor liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije.

R a č u n g u b i t k a i d o b i t k a d n e 31. p r o s i n c a 1916.

Duguje 1 PotražujeČ la n a r in a ................................................................. K 4.416—U p i s n i n a ................................................................. » 48.-TK am ati tekućeg raču n a Eskom ptne banke . 394.07K am ati tekućeg računa poštanske štedionice . » 48.83Kuponi vrijednosnih p a p i r a ........................... » 8 2 5 .-Og'asi u »Liječničkom Vijesniku« . . . . » 4.261.87T isak i o'.prema »Liječnikog V ijesnika« . . K 4.553.80Suradnički honorari »Liječničkog V ijesnika« » 1.152,—U rednički paušal »Liječničkog V ijesnika« . » 1.200.—U pravni t r o š k o v i ................................................. 401.01K n j i ž n i c a ................................ ................................ » 181.50Prenos na Rakovčevu z a k l a d u ...................... » 200,—

K 7.688.31 K 9.993.77P rira s t Zborove glavnice godine 1916. . . . » 2.305.46

K 9.993.77 K 9.993.77

R a č u n r a z m j e r e d n e 31. p r o s i n c a 1916.

Gotovina kod Eskom ptne b a n k e ........................... K 7.828.88Gotovina kod poštanske š te d io n ic e ......................» 258.51Indeks b i b l io t e k e ...................................................... » 2.292.35V rijednosni papiri;

For. 2.500 hrv . regal, obveznice Iv 4.500.-— l dionica S anatorija u Zagrebu . » —for. 1.500 hrv . zem ljorazteretn. » 2.430.—- for. 1.000 srpanjske rente . . >> 1.580.—K 2.000 4% zal. ug. centr. šted. . » 1.600.—

Page 53: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

95

K 8.000 4% ug. krunska ren ta . » 6.120.—tekući k a m a t i ................................. > 239.17uložnica za dječju bolnicu . . » 77.47 » 16.546.64

Liječnički d o m ...................................................................... K 285,—Glavnica Zbora dne 31. prosinca 1916. . . . » 26.641.38

K 26.926.38 K 26.926.38

Račune pregledali i u redu pronašli:Dr. K a t i č i ć m. p. Dr. K u h a r m . p.

U Zagrebu, dne 10. siječnja 1917.

II. Pripomoćna blagajna Zbora liječnika.

R a č u n g u b i t k a i d o b i t k a d n e 31. p r o s i n c a 1916.

Duguje PotražujePrinosi i darovi ...................... K 1.032.—K am ati tekućeg računa ...................... 3 612.—Kuponi vrijednosnih p ap ira . . . . . . . » 635.—Podijeljene p o l p o r e ..................................... . . K 965.—

K 965.— K 2.279,—P rirast glavnice pripom oćne blagajne u 1916. g. » 1.314.—

I K 2.279.— K 2.279,—

R a č u n r a z m j e r e d n e 31. p r o s i n c a ' 1916.

Gotovina kod Eskom ptne banke . . . . . . K 18.761.24Vrijednosni papiri:

K 3.000 4.5% bos. želj. zajam K 2.587.50 K 4.000 4% srpan jska ren ta . » 3.160.—K 2.000 4% zal. ug. centr. šted. 1.600.—K 6.500 4% ug. k runska renta . » 4.972.50tekući k a m a t i .................................» 209.17 » 12.529.17

Glavnica pripom oćne blagajne 31. prosinca 1916. K 31.290.41

K 31.290.41 K 31.290.41

R ačune pregledali i u redu pronašli:Dr. K a t i č i ć m. p. Dr- K u h a r m. p.

U Zagrebu, dne 10. siječnja 1917.

Page 54: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

96

III. Rakovčeva zaklada.

R a č u n g u b i t k a i d o b i t k a d n e 31. p r o s i n c a 1916.

Duguje PotražujeDarovi K 2.040,—K am ati tekućeg r a č u n a .............................................................. » 85,—Kuponi vrijednosn ih p a p i r a ................................................... » 212.—Podijeljene p o tp o re ........................................... . . K 555.—I

K 555,— K 2.337,—P rira s t glavnice u 1916. g o d in i ................................. » 1.782.—

K 2.337,— K 2.337,—

R a č u n r a z m j e r e d n e 31. p r o s i n c a 1916.

G o to v in a ..................................................................... K 4.153.48V rijednosni papiri:

K 5.300 4% ug. k runska ren ta . K 4.054.50tekući k a m a t i .................................» 17.67 » 4.072.17

Glavnica Rakovčeve zaklade 31. pros. 1916. . K 8.225.65 K 8.225.65

K ‘ 8.225.65 K 8.225.65

R ačune pregledali i u redu pronašli:Dr. K a t i č i ć m . p. Dr. K u h a r m. p.

U Zagrebu, dne 10. siječnja 1917.

Skupština jednoglasno prim a blagajnički izvještaj, na što b lagajn ik poda­stire ovaj:

Proračun Zbora liječnika za 1917. godinu.

Duguje Potražuječ l a n a r i n a .......................................................... ,• • • K 5.000.—K am ali tekućeg računa kod Eskom ptne banke » 400—K am ati tekućeg računa kod pošt. štedione . . » 50.—Kuponi vrijednosn ih papira . » 825.—Oglasi »Liječničkog V ije s n ik a « . » 4.000.—T isak i otprem a »Liječničkog Vijesnika« . . K 6.000.—Upravni t r o š k o v i ................................................ • . » 400.—K n j iž n ic a ...................................... ................................ » 800.—Otpis n a glavnici indeksa biblioteke . . . . » 1.000—Urednički paušal »Liječničkog V ijesnika« . . » 1.200.—

K 9.400— Ii 10.275,—

Page 55: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

97

P r o r a č u n p r i p o m o ć n e b l a g a j n e Z b o r a l i j e č n i k az a 1917. g o d i n u .

P r i n o s i .................................... " ..................................................... K 600.—K am ati tekućeg r a č u n a ............................................................. » 620.—Kuponi vrijednosnih p a p i r a .................................................. ,» 635.—Potpore ........................................................... K 1.000.—

K 1.000,— K 1.855.—

P r o r a č u n R a k o v č e v e z a k l a d e z a 1917. g o d i n u .

Kam ati tekućeg r a č u n a ............................................Kuponi vrijednosnih p a p i r a .................................P o tp o r e ...........................................................................K

«250,—

K 85.—212,—

K 250.— K 297,—

P r e d s j e d n i k d r. vit. M a š e k predlaže, da se rad i slabog financija l- nog stan ja Zbora ne preda pripom oćnoj b lagajn i n ikakav prinos, kako lo pravila propisuju, gdje i onako Zbor nosi sve upravne troškove ove blagajne. (P rim a se.)

K n j i ž n i č a r d r. vit. T h i e r r y :Slavna glavna skupštino!

Na 2. studenoga prošle godine sam točno izvijestio n a izvanrednoj glavnoj skupštini o stan ju Zborove knjižnice. D anas b ih samo predložio, da se usvoji predlog za d a ljn ju nabavu nastavn ih svezaka većih m edicinskih djela, kojih godišta već im adem o.

Gosp. sveučilišni kn jižn ičar dr. D e ž e l i ć m i je saopćio, da je uredjenje općeg kataloga svih kn jiga u sveučilišnoj knjižnici već preko polovice izve­deno, pak da se u ovoj prvoj polovici nalaze sva medicinska djela i to a lfa - belskim redom, a posebno po pojedinim m edicinskim granam a, pa i ta j k a ta ­log stoji članovim a Zborovim na raspolaganje.

Kod toga sjećam članove, koji su prim ili indeks svih m edicinskih djela, što ga je Zbor o svojem trošku izdao, da ovaj ili vrate ili trošak od 3 krune nam ire. (P rim a se.)

P r e d s j e d n i k d r. vit. M a š e k: K točci o izboru začasnih članova nem a odbor da stavi n ikakav predlog. (P rim a se.)

Kod izbora pregledača računa b ira ju se per acclam ationem dosadašnji članovi dr. K a t i č i ć i d r. K u h a r.

U časni sud b ira ju se jednoglasno: dr. Pavao Ć u 1 u m o v i ć, d r. A ntun G o t t l i e b , dr. K urt H ü h n , dr. R adovan pl. M a r k o v i ć i d r. Ante P a ­v e 1 i ć.

Nakon pročitanih i p rim ljen ih izvještaja daje se dosadašnjem odboru apsolutorij.

U sm islu prav ila odstupa cjelokupni dosadašn ji upravn i odbor. P red ­sjedništvo preuzim lje predsjedatelj po starosti dr. V. pl. P e j č i ć .

P r e d s j e d a t e l j po starosti dr. pl. P e j č i ć preuzim lje predsjedništvo te moli, da se naznače kand idati za upravni odbor.

Dr. ć u l u m o v i ć predlaže, da se obzirom n a uspješni rad dosadašnjeg odbora u tegobnim prilikam a zadn jih godina isti odbor en bloc i per accla­m ationem opet izabere. (P rim a se jednoglasno.)

Page 56: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

98

P r e d s j e d a t e l j po starosti dr. V. pl. P e-j č i ć veseli se, da m u je ovim sim patičnim izborom tako skraćena funkcija; pozdravlja srdačno novo izabrani odbor te m u želi što usp ješn iji rad i u m irno doba!

Predsjednik dr. vit. M a š e k opet preuzim lje predsjedništvo, zahvaljuje u ime svoje i cjelokupnog odbora na izboru i povjerenju te obećaje, da će odbor uz pomoć revnog članstva sve u rad iti, što m u bude moguće.

Kod zadnje točke; eventualija uzim lje riječ dr. J u r a k , o otvorenju m e­dicinskog fakultela na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu:

glavni zbore!U posljednje se vrijem e sa više odličnih m jesta, tako u zemaljskom

zdravstvenom vijeću, u našem stručnom listu, te napokon i u sam om saboru javiše glasovi, koji se svi slažu u istom zahtjevu, u zahtjevu, da se n a našem sveučilištu što skorije otvori m edicinski fakultet, da se u jednu ruku upotpuni naše do sada k rn je sveučilište i da se doskoči nestašici liječnika.

Držim da je Zbor liječnika kraljevine H rvatske i Slavonije u prvom redu zvan da se o tom p itan ju izjavi, pogotovo, je r m u je najbolje poznato stanje, prilike i neprilike narodnog zdravlja, a i ku lturne potrebe naroda.

P itan je m edicinskoga fakulteta osniva se u prvom redu na potrebi takove institucije. O toj potrebi n ije m i nužno ovdje mnogo govoriti, budući da je svaki od nas u to vrlo dobro upućen, a treba sam o da se sjetimo nekojih glavnih m om enata.

Poznato je svim a, da je u našoj dom ovini od uvijek i u m irno doba u razm jeru prem a stanovništvu bilo prem alo liječnika, da u nekim opsežnim ko tarim a osim kotarskog liječnika nem a druge liječničke sile, znam o da su ti liječnici preopterećeni poslom te ne m ogu da udovolje svim, dapače često n i polovici poziva; da velik broj ne samo novorođjenčadi, nego i žena i m ajka u porodu uslijed p om an jkan ja liječničke pomoći um ire, nego i drugi sluča­jevi nezgoda i oboljenja s trad a ju rad i udaljenosti i nestašice liječnika dobivši prekasno pomoć ili je u opće ne dobiju; poznato n am je takodjer, da naši zemljaci vrlo često daleko i preko granica u susjednim zem ljam a traže po­moći, je r u vlastitoj zemlji na daleko i široko takove nem a.

Da ovakove prilike pogoduju i širen ju zaraznih bolesti, koje opet traže mnogo žrtava, svim a je nam a vrlo dobro poznato. Neoboriva je činjenica, da kod nas v lada nestašica liječnika i da je prijeka nužda, da se ovoj na koji god nač in pomogne.

Zem aljska n aša v lada uvidivši već odavna tu potrebu, kušala je tome doskočiti n a ta j način, da je izdala potpore i stipendije u svrhu polaska m e­dicinskih nauka na strana sveučilišta, ali samo u granicam a m ogućnosti. ■Na ovaj se način odgojio i odgaja mnogo v rijedn ih i sposobnih liječnika, ali pošto je taj broj ipak vrlo ograničen, to se na ta j način n ije moglo doskočiti toj nestašici, koja je rad i sve veće potražbe liječničke pomoći, sve osjetlji­vijom postajala.

Za vrijem e pako ra la osjetila je to i vojna oblast, a i narod još u većoj m jeri, a poslije ra la bit će oskudica na liječnicim a još veća, budući da je za naše prilike dosta liječnika nastradalo , ili životom ili na zdravlju u toliko, te će im biti onemogućeno, da podnose iste napore kao p rije — i dalje, m nogi će sm anjiti svoj djelokrug ili će se povući u posvem ašnji m ir. Za ove pako liječnike ne će bili moguće na dosadanji način naći đoknađu u dom aćim l ju ­dim a pogotovo i radi toga, šio su bro jn i m edicinari za vrijem e ra ta zbog vojno djelatne službe zaostali u svom slud iju , a polražba za liječnicim a i po­trebe porast će poslije ra ta .radi posljedica, koji će taj im ati po zdravlje lju d ­stva u dosada nepozna'.oj m jeri.

Page 57: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

99

Toj narodnoj potrebi moglo bi se udovoljiti u punoj m jeri jedino tako, da se u što skorije vrijem e otvori na zagrebačkom sveučilištu m edicinski fa ­kultet.

Uzmemo li u obzir, da su za nekadašnja vrem ena sja jn i Stipendiji, što ili podijelju je kr. zem. v lada za m edicinske nauke radi prom jene životnih p r i­lika u posljednje vrijem e postali vrlo malo sjajn i, a za kolegije i naučna pom agala već nijesu doticali, to su jedino oni mogli donekle nam irivati po­trebite troškove, koji su od kuće prim ali pripom oći, dočim su drugi m orali uštedjivati od svoga štipendija, skraćujući boravak u stranom sveučilišnom gradu na najnužnije vrijem e, što je svakako m oralo biti samo na uštrb s tu ­d ija . Da se vrijednost štipendija prem a prom ijenjenim životnim prilikam a, kako su postojale u posljednje vrijem e pred ratom (ne mislim, sadanje) sa onim a koje su postojale recimo p rije 15 godina sravni, trebalo bi le stipen­dije barem za jednaku svotu povisiti, što bi prem a bro ju tih stipendija , koje su se u zadnje doba podijeljivale iziskivalo ogrom nu sum u, a da se linie ne bi povećao broj liječnika. Ako se pako podijelju ju stipendije samo onakovim d jacim a, koji m ogu računati na izdašnu pripom oć od kuće, to na taj način ostaju od toga stud ija isključeni mnogi moguće najsposobniji i najrevniji, a m anje im ućni, eventualno sa ladan ja , koji bi im ali najviše volje i sposob­nosti za ladanjska m jesta, dočim oni sa izdašnom pripom oći i iz grada re ­dovito više g rav itira ju u gradove, gdje se baš ne opaža tolika potreba na liječnicim a.

I toj nevolji bi se pomoći moglo otvorenjem m edicinskog fakulteta na našem sveučilištu, jer bi se i m anje im ućnim a dom aćim d jacim a olakšao s tu ­dij ove znanosti.

Ne samo životne prilike, nego i položaj n aših d jak a na stran im sveuči­lištim a čini se, da se prom ijenio u posljednje vrijem e, ne na bolje nego na gore. Dok su u p rija šn ja vrem ena naši d jaci bili u stranom svijetu rado viđjeni i rad i svojih dobrih sposobnosti i revnosti često odlikovani od u č i­telja, čini se, da je to u posljednje vrijem e znatno popustilo, naši se djaci m anje cijene, nastala je neka averzija protiv n jih , što moguće im ade svoj razlog i u sve većim narodnosnim oprekam a; naglašu je se sve više razlika m edju autohtonim djaštvom i gostim a, krnje se p rava ovih, dočim dužnosti ostaju iste ili se još jače naglašu ju , Medju djaštvom nem a više one u za jam ­nosti, koja je nekada postojala, sve se više jav lja separatizam , koji je samn na šletu naših d jaka. Ne velim, da je svuda jednako, ali u glavnom ipak se opaža položaj ad peius, koji će se još pogoršati uvedenjem ograničenog broja s tran ih d jaka (num erus clausus).

U p rija šn ja vremena mogli su naši ljudi i nakon svršenih nauka dobiti m jesta u raznim znanstvenim zavodim a, dapače i plaćena m jesta asistentska, te im je tako bilo omogućeno da se u ovoj ili onoj struci usavrše; u posljednje se pako vrijem e s time prekinulo na tem elju pogodovanja ^vlastitih d ržav­ljana. Ne velim , da je to nepravda od strane dotičnih oblasti, već njihovo pravo, Rojim se služe, da osiguraju d jacim a i liječnicim a svoje države, čiji broj sve više raste, takova m jesta. No 11a ta j način onemogućeno j e mnogim n ašim sposobnim ljud im a, da se u oA'oj ili onoj struci usavrše. Tome bi se dalo takodjer pomoći na taj način, da se kod nas otvori m edicinski fakultet, gdje bi dom aći ljud i im ali prigodu, da se usav ršu ju u raznim strukam a, šio bi podiglo broj, znanstvenu vrijednost i napredak dom aćih sila.

Ne sm ijem o zaboraviti, da bi se i našim oblasnim liječnicim a, dotično onim a, koji takovi hoće da postanu, osnutkom fakulteta podale prilike, da se za svoje zvanje u si ruka ma, koje za to potrebuju, u fizikatskim kurze vima usavrše, da si pribave dovoljnu sprem u i vještinu ili ru tinu , da svoje obve-

Page 58: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

100

zalne poslove obave što savršenije uz prištednju vremena, koje takovi poslovi od nevještoga i neupućenoga redovito iziskuju.

Napokon m edicinski fakultet zemlje reprezentira središte znanosti m edi­cinske, oko kojega se kupe najvrsn iji naučenjaci, kojim a je glavna svrha odgoj dobroga liječničkog podm latka i proučavanje narodnoga zdravstva, razlikosti oboljenja i uzroka tih oboljenja, proučavanje i p rim ijen jivan je n a j­boljih načina liječenja, uvijek sprem ni na podavanje savjeta onim praktičnim liječnicim a, koji takav trebaju i traže.

Na ta j bi se način podigao vanredno znanstveni niveau dom aćih liječ­n ika, a s tim e i zdravstveno stanje, snaga i razvitak našega naroda. 0 m o­gućnosti otvorenja m edicinskoga fakulteta u što skorije vrijem e n ijesam imao nakane da se ovdje detaljirano izjavim , ali držim , da bi se to bez prevelikog troška dalo ostvariti, budući da neke struke, koje zasijecaju u naučnu osnovu prvog m edicinskog rigoroza, već na filozofskom fakultetu postoje: tako fizika, kem ija, zoologija i botanika, a trebalo bi samo još anatom iju , fiziologiju i h i­stologiju. To bi se dalo u najkraće vrijem e ostvariti, dočim bi se ostale struke, koje spadaju u 2. i 3. rigoroz, m oralo osigurati za vrijem e od 2y2 godine, dokle tra je naukovno. vrijeme za prvi.

S ovih razloga držim , da ZbQr liječnika kra ljev ina Hrvatske i Slavonije, poznavajući najbolje potrebu m edicinskog fakulteta zaključi, d a se u do­ličnom obliku uz naglašenje neophodne nužde, pozovu svi odlučni faktori, da. se zauzm u za što skorije otvorenje m edicinskog fakulteta i da se izabere odbor, koji bi im ao dužnost da perm anentno oko toga radi i po mogućnosti izradi osnovu, kako bi se to moglo na jk rać im putem izvesti.

Na koncu predlaže, da skupština dade m andat odboru, da taj kod vlade posreduje rad i što skorijeg otvorenja m edicinskog fakulteta.

Dr. pl. P e j č i ć d aje ponajprije k ra tk i h istorijsk i pregled o dosadašnjem rad u za m edicinski fakultet. Sjeća na zakon od 5. siječnja 1874., kojim se uz ostale fakultete osniva i m edicinski. No ta j se u p rv i m ah nije mogao otvoriti. Življe se opet počelo rad iti koncem osam desetih godina, kad je sab iran je za osnutak m edicinskog fakulteta postignulo svoj vrhunac. Od onda je znatno jenjalo , dok nije najzad zapelo. Zakon o ustro jstvu sveučilišta n ije zgodan, je r zahtijeva glavnicu za osnutak i za u z d r ž a v a n j e m edicinskog fakulteta. T o uzdržavanje spada na redoviti godišnji budgel. A i iz liječničkih krugova čuli su se glasovi protiv osnutka, jer da narod tobože ne voli i ne želi liječ­nika; nadalje , da nem a dosta stručno sprem ljenih profesora. Napokon, da ćemo dobiti loše liječnike sa m ale, slabo opremljene univerze. Govornik do­kazuje, da su u Njem ačkoj baš m ale univerze žarišta znanosti, je r profesori im adu m anju praksu, pak mogu izdašnije znanstveno raditi. Mi smo sa male innsbruške univerze dobili vrlo sprem ne i valjane liječnike!

Naš je narod zrio za m edicinski fakultet. Svi prigovori padaju , tlo je pripravljeno. Osobito sada ratne prilike i njihove posljedice upućuju na to. Uslijed ra ta , te traum atičke pandem ije, palo je dosta liječnika i H rvata. A posljedice osjećat će se još kroz decenije, lako razne kužne i priljepčive bo­lesti, kao tuberkuloza i sifilis, koje su se za ra ta silno um nožale te će trebali dugogodišnje liječenje i pobijanje. Svagdje se u tom pogledu pođuzim lju p r i­preme. A bez liječnika, i znatnog b ro ja liječnika, sve su te m jere nemoguće. Te m jere su apsolu 'no potrebne, jer o n jim a bitno ovisi opstanak i zdravlje naroda. Narod treba da je čil i zdrav — to je temelj svemu. Kako će se doći do sredstava? Govornik spom inje p rim jer s jednom školom. Dosele ima za m edicinski fakultet već preko 3 m ilijuna k ru n a . Narod d a t će i u buduće, kad jednoć bude fakultet osnovan, i za uzdržavanje, a d a t će i bogati po je­dinci, novčani zavodi, razne institucije. Govornik se ukratko osvrće na govor zastupnika R o j c a u saboru o m edicinskom fakultetu, le pobija R o j č e v

Page 59: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

101

zahtjev, da se medicinski fakultet već jesenas otvori. T reba velikih priprem a. U prvom redu treba sagraditi uzornu zem aljsku bolnicu s kliničkim u red ja - jcm . Za tu bolnicu Lreba naći zgodno zemljište, treba ispitali tlo, k lim u i t. d. P ak su potrebni uz bolnicu i posebni znanstveni instituti. Govornik m nije, da sve te priprem e iziskuju toliko rada, da bi zajedno s priprem am a mogao fakultet potpun biti za sedam godina — na 50-gođišnjicu osnulka našeg sveučilišta. Preporuča, da se izabere odbor, koji će voditi živu akciju za to p itanje. Zdravstveno vijeće, naš Zbor, akadem ski senat i druge faktore treba privući u dogovor. Onda tek pred vladu s gotovim prijedlogom .

Dr. T h a l l e r iznaša m nijen je dra . A m r u -? a, koji je žalibože zaprije­čen doći. Medicinski fakultet im a se postepeno otvoriti, ali prvi lečaj već je­senas. Predm eti prvog godišta gotovo svi se već sada predavaju . Fale samo anatom ija, fiziologija i histologija. T reba dakle za sada n a jp rije urediti an a ­tomski institu t, onda ostale; klinike tek iza 3 godine postepeno. Za sada već im am o n a pr. ginekološku m odernu bolnicu, ko ja može služiti i kao klin ika. Treba b a r nešto početi. Neka se osnutak ne veže uz g radnju nove bolnice, jer onda ćemo čekali još 40 godina. Sada je i sveopća konstelacija povoljnija no ikada — bogzna, kakva će biti za sedam godina! Sarajevo već im a veliku m odernu bolnicu, moglo bi nas preteći. Naši m edicinari odnose u svijet go­dišnje 400.000 k runa . To je 2,800.000 k ru n a za sedam godina. Predlaže, da se usvoji predlog dra. J u r a k a i da se p ristup i što p rije osnulku.

Dr. R i e s s n e r : Na m edicinski fakultet treba gledati sa dva gledišta: da li kao vrelo privrede ili kao kulturno, znanstveno ognjište. S prvoga gle­dišta bilo bi opravdano, da se odm ah osnuje. S drUge sirane je jednako po ­treban, no treba d u ljih p rip rava. Da li bi bilo današn je doba najpođesnije? Govornik m isli, da jest. Sredstva su tu , i dispozicija, i prilike. Poslije bit će teže. Odgoditi na sedam godina znači zakopati. Predlaže: da Zbor zaključi potrebu, da se m edicinski fakultet sm jesta osnuje, čedno — ali nešto, što će se s vremenom usavršiti.

Dr. pl. č a č k o v i ć : Svoje je m nijen je o lom p itan ju izrekao u zadnjem bro ju vijesnika. Sm atra otvorenje medicinskog fakulteta za hrvatski naiod im perativnim zahtjevom. N am aknuti sredstva za osnutak i uzdržavanje ta ­kovog nužnog zavoda dužnost je državne vlasti. Nigdje na svijetu se naučni zavodi ne u stra ja ju i ne o tvaraju m ilodarim a naroda, već je to briga i dužnost redovitog proračuna. Mi m oram o naći put k osnutku, a ne sredslva. Medi­cinski fakultet m ora se svakako otvoriti šio prije. No nem ojm o pretjeravati u zahtjevim a. Ne m ora, d a se fakultet otvori već u jeseni ove godine, ali m ora da se stvar sada dotjera i izvede tako, da se ne će više moći n iti šta opozvati, n iti šta zapriječiti. Ne zanosimo se za p rim jerim a velikih naroda — m i tre ­bam o m ala topla ognjišta kulture.

D r. pl. P e j č i ć preporuča, da se u prvom redu rad i u sporazum u s a k a ­dem skim senatom.

Dr. G u t s c h y prim jećuje na tem elju iskustva, da je osnulak još ljetos s tehničkog gledišta nemoguć. Neka to p itan je ostane aktuelno i neka se počne ozbiljnim pripravam a.

Nakon živahne debate; u kojoj su sudjelovali još neki govornici, p rim a se predlog predsjednika, da se izabere odbor od 5 lica i 2 zam jenika, koji će povesti svestranu akciju glede osnutka kod sviju m jerodavnih faktora i da redovito izvješćuje na m jesečnim skupštinam a o svom radu . P rim a se. U odbor se b ira ju : dr. Č u l u m o v i ć, č a č k o v i ć , J u ra k, P e j č i ć i T h a 1- l e r , kao zam jenici D u r s t T J e l o v š e k .

Pošto je time bio dnevni red iscrpljen, zaključuje predsjednik glavnu skupštinu.

Page 60: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

102

Dr. Dragutin Schwarz.

K iruršku znanost u H rvatskoj, k iru rške pomoći potrebne bolesnike, a i sam u H rvatsku otadžbinu snašao je teški u d ar sm rću dra. D ragutina S c h w a r z a , koja je uslijedila u Beču, dne 11. siječnja, nakon dugog i teškog bolovanja.

S c h w a r z rodio se j e - 12. travn ja 1868. u V araždinu od oca izvrsnog m uža, koji sada kano , 90-gođišnji sta rac u n jem u oplakuje svoju diku i ponos. Svršio je gim nazijske nauke u V araždinu, te je već tada pokazivao osobitu nadarenost uz rijetku revnost i m arljivost. N akon svršenih m edi­cinskih nauka u Beču, odsluživši dobrovoljačku službu, radio je na k lin i­kam a p ro f. K a p o s i a i K a h l e r a u Beču, a zatim n a k irurškoj klinici prof. W ö l f l e r a u Gracu. Ondje je djelovao do god. 1895. Te je godine im enovan sekundarnim liječnikom na zem. “bolnici u Osijeku, ali već iza ne­koliko mjeseci bude jx>zvan u Zagreb kano p rim am i liječnik k irurškog odjela bolnice m ilosrdne braće. U tom svojstvu djelovao je sve do svoga oboljenja, dakle pun ih 19 godina kao spas, nada i u tjeha mnogo h iljad a bolesnika, koje je njegovo ime onam o privuklo.

Razvitak k iru rg ije na tom odjelu za vrijem e njegova djelovanja možemo najbolje razab rati, ako usporedim o zapisnike operacija p rv ih godina sa onim a iz posljednjeg vrem ena njegovog tam ošnjeg rada. Veličinu njegovog duha, njegova odlična osobna svojstva, u stra jnost i postojanost, možemo tek onda pravedno ocijeniti, ako uočimo nepovoljne prilike, u kojim a je za či­tavog svog života m orao rad ili. Radio je u bolnici smještenoj u staroj zgradi sa najp rim itivn ijim ured ja jem za k iru rško poslovanje, a sa nadležne strane često pu ta nije naišao na dovoljno shvaćanje, potporu i susretljivost — same okolnosti, kao stvorene, da m u život oteščaju. Ako uzmemo, da m u usprkos svih n asto jan ja n ije bilo sudjeno postići strogu separaciju septičke od asep- tičke operacijone dvorane — to možemo pojm iti, kolikog li je posjedovao oduševljenja za svoje zvanje, kad nije sm alaksao već usprkos svega hrabro ustrajao n a svom m jestu.

Ime S e h w a r z o v o nije skopčano sa velikim iznašašćim a na po lju zn a­nosti; rad njegov bio je pretežno praktički, pa i m nogobrojne njegove pub li­kacije u stran im stručn im listovim a i u našem »Liječničkom Vijesniku« obrad ju ju pretežno p rak tična p itan ja . Um aralo bi redom nabro jiti sve n je ­gove publikacije. Kako je bio vanredno naobražen u svim granam a kirurgije, protežu se i njegove radn je na n a jraz lič itija k iru ršk a p itan ja ; no uvijek se vraća svojoj osobito omiljeloj k iru rg iji želuca. Već 1896. objelodanio je u »W iener klinische W ochenschrift«; »Ein F all von Sanduhrm agen; zwei L a ­parotom ien, eine G astroanastom ose, dann Lysis«. O nda 1900. »Beiträge zur Pathologie und chirurgischen Therapie des penetrirenden Magengeschwüres« u »M itteilungen aus den Grenzgebieten der Medizin u. Chirurgie«. T u je p red­ložio kasn ije gotovo općenito prim ljeni naziv »ulcus penetransc. Isti predm et obräd ju je 1910. u »Beiträge zur klinischen Chirurgie« pod naslovom »Über penetrirende Magen- und Jejunalgeschw üre«, a i zadnja njegova rad n ja bavi

1

Page 61: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

103

se kazuistikom i k irurškom terapijom penetrirajućeg jejunalnog čira. U p itan ju liječenja želučanog čira ostao je v jeran novijim nasto jan jim a. Držao je gastroenlerostom iju ne samo sim ptom atičkim , nego u većini slučajeva i rad ikaln im sredstvom protiv oboljenja želuca na čiru, te je rado citirao R o u x o v u riječ o n u tarn jo j apoteci. Naročito je istaći, da je u liječenju ulcera penetriraj ući h u je tra ili u panlyreas zadn jih godina izvadjao samo gastroenlerostom iju sa izvrsnim uspjehom ; na prigovore o m ogućnosti m aligne degeneracije odvraćao bi oštrom logikom, da je u tom slučaju — ako karci­nom u jetra resp. pankreas penetrira-—radikalno izliječenje i onako bez izgleda.

Prigodom proslave 25-godišnjice opstanka Zbora liječnika 1899. predavao je »Prilozi patologiji i k irurškoj terapiji penetrirajućeg želučanog čira«, a na I. jugoslavenskom sastanku-za operativnu m edicinu u Beogradu 1911. p re­davao je »Iv p itan ju opskrbe duodenalnog k ra ja kod resekcije želuca po Bili- ro th II.«

S c h w a r z je prvi od n aših k iru rga upoznao prednosti m edularne anal- gezije, te za ovu opet prednosti tropakokaina. Svoja iskustva u tom p itan ju objelodanio je u m nogim radn jam a, od ko jih je zadnja »1000 Fälle m edullarer Tropacocain-Analgesien« u »W iener klinische W ochenschrift« 1906. N aravski, da je kašn je i da ljn ji korak u p itan ju analgezije učinio, te m eđularnu ana l- geziju djelom ično žrtvovao još sigurnijoj i boljoj lokalnoj analgeziji po B r a u n u .

S c h w a r z nije bio samo čovjek znanosti, bio je i čovjek značaja, kulture i čovjek srca. L jubio ga je svaki, s k im je došao u dodir, a i oni, koji n ijesu uz njega p rista ja li, cijenili su njegove sposobnosti i poštivali njegovo osvjedočenje, koje bi uvijek otvoreno zastupao. Njegovi su ga učenici oboža­vali. ža le za n jim svi, koji su ga poznavali, a osobito bezbrojni bolesnici, kojim a je pomogao i za koje je, ako im n ije mogao pomoći, našao uvijek riječi utjehe i obodrenja. Dr. A. G o t t l i e b .

t *Dne 17. siječnja poslije podne iskazaše gotovo svi zagrebački liječnici,

te brojno odlično općinstvo posljednju počast d ru . D ragutinu S c h w a r z u , isprativši njegove zemne ostanke do vječnog počinka na Mirogoju.

P red otvorenim grobom govorio je potpredsjednik dr. M. pl. č a č k o v i ć ovo nadgrobno slovo:

P rijeka sudba zahvatila je u red h rv a tsk ih liječnika, odabrala je jednoga od najbo ljih i oborila ga u ovaj grob. O dabrala je D ragutina S c h w a r z a , kada je bio na vrhuncu svoje snage, kada je velik bio njegov duh i njegova vještina, kada je plodove njegova rada uživala znanost, čovječanstvo, narod. O štri njegov d uh stvarao je n a po lju k irurg ije, živa njegova riječ sabpćivala je znanosti njegove m isli, v ješta njegova ru k a izvadjaia je čuda moderne operativne medicine. Bio je m oćan znanjem i um ijećem , čista i odlučna zna-, čaja , požrtvovna i rodoljubna srca, vrele i otvorene duše. Uživao je u kraso- tam a prirode i um jetnosti, u plodovima um nika, um jetn ika i pjesnika. L jubio je svoj hrvatski dom, volio bijeli Zagreb, poznavao je široki svijet, shvaćao ljude.

Njegovo je' ime u znanstvenom svijetu mnogo važi’o, m edju bolesnicima je bilo poznalo daleko preko granica naše domovine, m edju kolegam a i u javnosti njegovo se je m nijenje uvijek uvažavalo. Bio je čašćen i priznat, bio

Page 62: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

104

štovan i ljubljen. Njegov gubitak znači mnogo i za čovječanstvo i za m ed i­cinsku znanost, pogotovo pako za zdravstvo u H rvatskoj, za nas hrvatske liječnike i za h rvatsku m edicinsku znanost.

I zato Zbor liječnika kra ljev ina H rvatske i Slavonije pred ovim p re ­rano otvorenim grobom n a m oja usta odaje dužnu i h am u počast sjeni D ragutina S c h w a r z a , svog vrlog i odličnog člana i radn ika . Slava mu!

Ovaj su govor p risu tn i popratili usklikom : Slava! te je time završena ova žalobna svečanost.

Pokoj vječni i slava d ru . D ragutinu S c h w a r z u !

Napadna^oboljenja pučanstva na Rijeci u ̂ masama.Piše dr. L. G u t s c h y , predstojnik k r. bakteriološkog zavoda u Zagrebu.

Pod ovim naslovom objelodanjen je u »N arodnim Novinam a« od 26. jan u a ra 1917. br. 21. od gosp. G. L. podulji članak, u kojem se p isac oba­zire n a prošlu epidem iju tifa na. Rijeci, a napose na uzrok njezinog postanja. Kako u tom članku im ade više m edicinskih netočnosti, a predm et je aktuelne važnosti, to stvar, ne možemo mimoići, a da se samo u glavnom sa nekoliko riječi na članak ne obazremo.

Pisac spomenutog članka drži da uzrok oboljenju pučanstva, koje se po­javilo nedavno na Rijeci, valja tražiti u užitku ptom ainim a otrovane vode, koja je kod čovjeka proizvela pojave žseptikemije« — kako au tor veli. Ta voda da potječe iz onih udubina i ponora, u koje se nepažnjom bacahu k re ­pane svinje i druge životinje, koje su tam o gnjile, odakle ih tad u jesen za velikih k iša voda ispire i dalje sobom nosi. Budući da su ti ponori u nepo­srednoj blizini »Zvira« odakle riječki vodovod crpe svoju vodu, to au to r drži, da je gotovo sigurno »da je u jesen i u zimi došla u vodu Zvira trulež tih m rcina, odnosno bakterija (otrovnih p tom aina), koji, ako se uživaju vodom prouzrokuju kod čovjeka i kod životinja septikem iju (truležno otrovanje), koja izazivlje takovo oboljenje, da čini kompleks grozničavih i tifo idnih sveopćih oboljenja, te može nastupiti i sm rt. U ovakovim slučajevim a nalaze se kod bakteriološkog, istraživan ja sam o Colli typh ., ali se ne n ad ju bacili typhi, dočim su oboljenja ljudi, slična oboljenju tifusa«.

Ovakovo shvaćanje, što čini jezgru članka, jest krivo i pogrješno. Kako iz gore citiran ih riječi vidim o, au to r u opće negira postojanje tifa n a Rijeci odnosno na Sušaku. M edjutim dok se na to potanje osvrnemo, m oram o po­najp rije istaknuti, da au tor ne čini nužnu razliku izm edju ptom aina i bakte­rija , stavljajući u neposrednu vezu septikem iju kao posljedicu o trovanja sa p tom ainim a. Ta ptom aini su alkaloidi, bazični organski spojevi, dok pod septikem ijom razum ijevam o uvijek bakterijski proces, pa je s toga nejasno, kako od užitka kem ijskog otrova, u našem slučaju p tom aina, čovjek može dobiti septikem iju. U patologiji razum ijeva se pod septikem ijom m noženje i i-aznašanje m ikroba u krvi. Poznati i tip ični p rim jeri za to su na pr. septi- kem ija kod babin je groznice ili iza kakovog apscesa te čira. Prem a m oder­nom shvaćanju i tifus je u početnom svom stad iju jedna v rs ta septikem ije,

Page 63: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

105

je r tad nalazim o tifne bacile u krvi, ali Uvijek je to jedna infekcija, gdje m i­krobi d jelu ju pomoću svojih toksina, a ne obično otrovanje, kako nastupa iza užitka kakvog olrova. Dakle septikem ija kao posljedica otrovanja »pto- m ainim a«^nije pravo razum ljiva. P a onda, sve kad bi bolest 11a Rijeci i bda prouzrokovana uslijed otrovanja p tom ainim a, zar bi bolesnici kod takovog otrovanja ležali i bolovali po 3—4 nedjelje, dok ne um ru . To se b ar ne slaže sa brzim i letalnim djelovanjem kod ptom aina!

Da je bolest n a Rijeci i n a Sušaku bio abdom inalni tif, a ne »seplike- mično otrovanje ptom ainim a« kako au to r m isli, za to im adem o sigurn ih do­kaza: 1. Tok bolesti i svi k linički sim ptom i kod bolesnika na Rijeci i n a Su­šaku bili su skroz tipični i karak terističn i za abdom inalni tif. 0 ispravnosti ove dijagnoze n ijedan od liječnika na Sušaku ni na Rijeci posum njao nije. 2. Dejekta oboljelih sadržavahu mnogo tifn ih bacila. — Kr. ko tarsk i liječnik sa Sušaka slao je dejekta oboljelih redovito u bakteriološki zavod u Zagreb, gdje su se ti bacili sigurno pronaći mogli. A poznato je, da se ono p a r slučaja na Sušaku ticalo ljud i, koji su se inficirali na Rijeci, gdje su bili po sav dan zaposleni. Štcla, da se u nijednom slučaju nije poduzela pretraga krvi, m e- dj-utim i ona bi samo potvrdila göre navedeni nalaz. N egativni bakterijološki nalaz kod oboljelih — o kojem autor govori, — dakle ne stoji.

Isto tako je nadalje i posve kriva tv rdn ja autorova, da m ali proćenat m ortaliteta govori takodjer protiv oboljenja na tif u. Svatko tko je i m alo ver­ziran u epidemiologiji znade, da je takav navod skroz neispravan i kriv. Što se tiče vodovodne vode na Sušaku i na Rijeci, o kojoj au tor govori, lo se stvar im ade ovako: Analiza sušačke vode sa izvora Riječine za vrijem e epidemije na Rijeci, pokazala je, da je voda skroz čista i bez svakog prigovora. Analiza vode iz »Zvira« podala je prisu tnost bak terija iz grupe Goli, prem da je ta voda oduzeta i službeno priposlana bila poslije preduzetog čišćenja klorovim vapnom . Te je analize učinio pisac ove radn je sam, pa m u je za čudo, ako je istina što se jav lja , da drugi stručnjaci bak terija iz grupe coli u vodi iz >Zvira« nisu našli. P isac vrlo dobro poznaje obje vode iz p rija šn jih analiza, pa znade, da u vodi iz »Zvira« u svoje vrijem e n ije bilo tih bakterija iz grupe Coli. A to je sigurno veoma napadno. Ni tri ta, n itra ta , am onijaka u vodi više nije bilo, što govori za odsutnost produkta dušičaste organske rastvorbe.

U čitavoj literaturi n ije poznat n iti jedan slučaj o trovanja plom ainom uslijed užitka vode, pa je ta mogućnost r skroz nevjerojatna. Takova voda m orala bi sadržavati bar tragove dušičnate organske rastvorbe. A pomislimo samo u kakovom razrijed jen ju bi li p tom aini dospjeli u naš želudac, ako bi uopće u nerastvorenom stan ju donle i' dospjeli! P a onda — a to ne smijemo zaboraviti — sve te krepane svinje i druge životinje po ponorim a i u d u b i­nam a, mogu li one u opće b iti vrelom tifne infekcije? Držim o da ne mogu, jer je tifus bolest, koja n ije poznala kod životinja, već sam o kod čovjeka. Otkuda bi dakle te strvine mogle un ije ti tifus u vodu?

Piscu ovog članka na žalost n ije bila dana prilika, da epidem iju trbušne pošaline na licu m jesta prouči. Poznavajući ali terenske prilike m jesta i razvoj cijele epidemije drži, da je slijedeća slika n a jv jero ja tn ija i najjedno­stavnija:

Page 64: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

Riječi na izvire daleko gore nad Rijekom na istarsko-hrvatskoj granici ispod visoke kam enite pećine. K raj je obrastao šum om , posve nenastanjen. Odanle teče Riječina mimo Kastva i Jelenja, da se niže onda izgubi kao po­nornica, koja u »Zviru« opet izbija na površinu. U Kastvu i Jelen ju bilo je već od ljeta pa sve dalje u jesen jednako oboljenja od tifa. Tam o je negdje R iječina in ficirana tifom te ovako in ficirana došla u »Zvir«, a odavde u riječki vodovod. Sušak crpe svoju vodu direktno iz izvora Riječine, ko ji izvor dakako leži nad spom enutim m jestim a, pa je stoga im ao besprikornu vodu. E pidem ija tifa na Rijeci po cijelom svom eksplozivnom karak teru bila je čista epidem ija uslijed užitka vode — W asserepidem ie — koja je voda bila in ficirana bacilim a tifa iz okolišnih m jesta. Grad R ijeka pako iz tog je doga- d ja ja praktički mogla naučiti, što joj valja rad iti i poduzeti da u buduće sa­čuva grad od slične neprilike.

Javne prilike.štednja mlijekom u Zagrebu.

Radi vladajuće nestašice m lijeka odredjuje gradsko poglavarstvo kao zdravstvena oblast I. molbe u vlastitom djelokrugu, iz javno-zdravstvenih obzira, a napose rad i prehrane dojenčadi, slabe djece i teških bolesnika, koji su upućeni na tu jedinu h ranu :

Sva obrtna poduzeća, koja se bave prodajom m lijeka, mogu prodavati m lijeko sam o na naputnice za dozvolu povlačenja m lijeka iz n jihovih trgo­vina, koje će naputnice izdavati gradski fizikat. Ove naputnice izdavat će se počam od 10. veljače te godine na gradskom poglavarstvu sobe broj 76. od 10—12 sati p rije podne. Mlijeko će se izdavati u prvom redu za dojenčad, zatim za slabu i boležljivu djecu do navršene 6. godine i bolesnike, kod kojih je potvrdom ordinirajućeg liječnika uglavljena potreba. U tu svrhu im adu se stranke, koje su do sada povlačile m lijeko iz ovopodručnih m ljekarstva, gradske aprovizacije i gradskog am bulatorija , iskazati kod gradskog fizi- kata vjerodostojnim ispravam a (krsn im listom ili potvrdom redarstvenog p ri- javnog ureda, a bolesnici svjedodžbom ordinirajućeg liječnika) o broju čla­nova svoje obitelji i n jihovoj dobi, zatim potvrdom kućevlasnika, da ne po­vlače m lijeko od seljaka, vlastelinstva ili od kog drugoga. Mlijeko će se do ­značiti prem a raspoloživim zaliham a. Da se omogući te zalihe povećati za prehranu dojenčadi, djece i bole’Šnika, zabran ju je se u kavanam a, gostio­nam a, svratištim a, krčm am a i kavotočjim a p rodaja i p riugolavljanje bijele kave s prim jesom kravljeg m lijeka; već je jedino dozvoljeno priugolavljanje i prodavati u gore navedenim lokalim a .bijelu kavu s prim jesom kondenzi­ranog m lijeka. Posjednici gore napom enutih poduzeća dužni su sve zalihe m lijeka, koje su do sad od m a kog povlačili, staviti gradskom fizikatu na raspoložbu za p reh ranu dojenčadi gradskog am bulatorija . U gore navedenim lokalima dozvoljena je prodaja bijele kave, priugoto.vljene kondenziranim m lijekom , za vrijem e od otvorenja lokala do 9 sati do podne i od 6 do 8 sati na večer. Ova naredba stupa na snagu danom 15. veljače 1917., do kojeg si dana im adu stranke nabaviti kod gradskog fizikata nove doznake za pravo povlačenja m lijeka. P rekršitelji ove naredbe, koli vlasnici m ljekarna, kavana i t. d. toli i privatne stranke kaznit će se po nadležnoj oblasti zatvorom od m jesec dan a i novčanom globom do K 1000.

Page 65: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

Terapeutske bilješke i receptarij.Amydophenin. A ntirheum aticum , antineuralgium , 1 gr. 3—5 puta na dan.

Nuzgredno djelovanje vrtoglavica, šum u uhu , jako ziiojenje.Analgen. Antipyreticum ,. an tineuralgium , m alaria , chorea- 0.5 (3—4 pu ta

dnevno). Nuzgredno djelovanje: povraćanje, proljev, navale krvi u glavu, šum u uhu, trem or, scarlatinoforroni osip. Crvena m okraća.

Antinervin peptonizovani šalicil-brom anilid . Daje se kod migrene, ne- uralg ije, holova tabetika 0.5—0.1 više pu ta na dan. Nuzgredno djelovanje: m ijen ja hemoglobin u methem oglobin, dakle vrlo pogibeljan (kano i an ti- i'ebrin).

Apyron (L ith ium acelylo-salicyl.) = h y d r o p y r i n . 3—6 gr. dnevno kod reum atskih afekcija. Nuzgredno djelovanje: jak znoj, b ljuvanje, i m uč­n ina, zvonjenje u uhu. Supkutano znatno podražuje, intraglutealno ne.

A rgentarsyl. Kakodalyt željeza i argent. collođiale u pom jeru 0.05 : 10 cm. In jiku je se ä 10 cm. kod m alarije .

Aspirophen jest kom binacija am idlenacetina s aspirinom . Obrok jest više puta na dan po 1 gr. kao an tirheum aticum i antm euralgicum . Nuzgredno d jelovanje nije dosada opaženo.

Attritin jest rastopina 17.5% salicilnog n a trija i 2.5% kofeina. Daje se u obroku 1.5 cm. intravenozno ili in tram uskularno . Opažena je tromboza i šum u uhu.

Acetopyrin. Kom binacija asp irina s antip irinom . Obrok 0.5—1 gr., pro die 5. Nuzgredno djelovanje je neznatno, kao podražaj želuca, povraćanje.

Basicin jest spoj chinin. hvdrochlor. i kofeina. Obrok 0.1— 0.2 kod m i­grene, influence. U većim obrocim a kod m alarije , kroničkog reum atizm a.

Benzosälin jest metilov ester bezoil-salicilove kiseline, koji se c ije p a . u crijevu. Kao an tirheum aticum i anodynum um , 2—5 dnevno, kod sim patične oftalm ije i 20 g r. dnevno. Analgetički. efekt nekada uzm anjka, nekada bude opet daleko jači (kod tabesa).

Bromochinal-chinin. dibrom salicvl. acidum. Obrok 0.6—0.75 kao an ti- febrile i sedativum .

Diaspirin, jan tarov ester salicilne kiseline. Obrok 0.5—1 kod influence, pleuritiđe. Djeluje jako diaforetički, zato je kontraindikovan kod tuberkuloze.

Dimopyran (dim ethyl-am idofenyl-dim ethylpyrazolon.) 0.3—0.5 više puta na dan kao antipyreticum .

Diplosal. Kod reum atizm a i cistitide 0.5—1 gr. više pu ta na dan u m lijeku, ili odvarku zobi. Nuzgredno djelovanje: laki šum u uhu , tegobe od želuca, u jednom slučaju konstatovane su prom jene krvi i slezene, uslijed hemolize.

Elektrargol (koloidalna otopina srebra). Služi k intraglutealnoj injekciji kod reum atizm a, gonoroične epididim itide. Opaženo je poremećen je rada srca.

Ethylhydrokuprein. Optochin = derivat k in ina. Rabi se O. hvdrochlor. Obrok 1—2 gr. u kjizm i kod pneum onije, k in tralum balnoj injekciji kod pneu- mokokne m eningilide, 1% m ast kod ulcus corneae serpens. Nuzgredno djelo­vanje: šum u uhu, gluhost, poremećenje vida, m idrijaza, b ljuvanje. Prvo ukäpljivanje U oko jest veoma osjetljivo, jača rastopina od 1% oštećuje spoj­nicu.

Eupyrin (V anill-ethylkarbonat phenitid in). M iran antipyretic. 1—1.5 gr. dnevno. Ne producira metliem oglobina, uslijed vanilina osvježuje.

Page 66: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

Razne vijesti.Novi član.

Kano redoviti član pristupio je Zboru liječnika dr. Leonardo F i c h t n e r , gradski ko tarski liječnik u Osijeku, sada c. i k. nadliječnik u baraknoj bol­nici u St. Pazovi.

Imenovanja.U bolnici m ilosrdnih sestara u Zagrebu im enovan je p rim arn i liječnik

dr. Radovan pl. M a r k o v i ć k r. županijsk im fizikom u V IIL čin'ovnom raz­redu, a dodijeljeni k r. kotarski liječnik dr. F ilip J u r č i ć prom aknut je u IX. činovni razred. — Pomoćni liječnik gradske bolnice u Karlovcu dr. Albert L o n g h i n o im enovan je kr. ko tarsk im liječnikom u X. činovnom razredu za k o .a r Karlovac i p rid ijeljen n a službovanje općoj javnoj županijskoj bol­nici u Dugojresi. — Docenat na bečkom sveučilištu d r. Nikola pl. J a g i ć dobio je naslov izvanrednog sveučilišnog profesora. — Kotarski liječnik dr. A leksander G l ü c k im enovan je p rim arn im liječnikom i nadsto jn ikom d e r­matološkog odijelienja bosansko-hercegovaČke zem aljske,bolnice u Sarajevu, a kotarski liječnik dr. K onstantin D e l v a n n i s i asistent odijeljenja dr. H am dija K a r a m e h m e d o v i ć bolničkim nadliječnicim a i to svi u V III. č i­novnom razredu. — Pukovnijski liječnik dr. Ivan T r š i ć dobio je naslov i značaj stožernog liječnika.

Odlikovanja.Viteškim krstom reda F ran je Josipa s ra tnom dekoracijom odlikovan je

pukovnijski liječnik dr. M ilan C r l e n j a k , ponovnim prev išn jim pohvalnim priznanjem nadliječnik dr. Ivan M a j n a r i ć i pom oćni liječnik dr. Stojan D e d i ć , p rev išn jim pohvalnim p riznan jem pukovnijski liječnik dr. Ju lije pl. B u d i š a v i j e v i ć , nadliječnici d r. B ranko pl. R o g u l i ć i d r. Milan T l i a l l e r, z latn im krstom za zasluge s krunom n a vrpci kolajne za hrabrost pukovnijski liječnik dr. Ivan M i l i ć , nadliječnik dr. Josip T a v č a r i po ­m oćni liječnik dr. G juro O r l i ć .

Na uvaženje članovima zbora liječnika!Gda. članovi se napose upozoruju n a zaključak redovite m jesečne skup­

štine zbora liječnika k ra ljev ina H rvatske i Slavonije u Zagrebu od 29. p ro ­sinca 1916. koji je obvezatan za sve članove zbora i koji glasi:

Z b o r l i j e č n i k a k r a l j e v i n a H r v a t s k e i S l a v o n i j e u Z a ­g r e b u z a k l j u č u j e , d a l i j e č n i c i d i ž u s v o j e d o s a d a n j e h o ­n o r a r e z a j e d n u t r e ć i n u o n e . c i j e n e , k o j u s u r a č u n a l i n a p o č e t k u r a t a . K a n o i d o s a d a p r e p u š t a s e l i j e č n i c i m a , d a r a č u n a j u m a n j i h o n o r a r i l i d a g a u o p ć e o t p u s t e u i z n i m- n i m i p a ž n j e v r i j e d n i m s l u č a j e v i m a s i r o m a c i m a i o s o ­b a m a , k o j e s u u s l i j e d r a t a d o š l e u t e š k e p r i l i k e .

U Z a g r e b u , 30. prosinca 1916,Dr. D. vit. M a š e k Dr. M. pl. č a č k o v i ć

predsjednik. za ta jn ika.

Poziv p. n. gdi. čIanoviro,a zbora li ječnika!Nova je godina, vrijem e kada obično bolesnici liječnicim a iskazuju hvalu

za tru d i m uku, kacla liječnici p rim aju glavni svoj prihod. U tom času neka se liječnici sjete da je bilo. n jihov ih drugova, koji su m orali poći s ovoga svijeta, a da n isu mogli opskrbiti svojih, da su ostavili udovice i siročad. Te

Page 67: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

109

pako udovice i la ' siročad uslijed nesm iljeno rastuće skupoće zapada u sve veću bijedu, jer m irovina, uzgojnina ili m ilostinja, od koje se je u norm alno vrijem e jedva živjelo, ne dotječe sada ni za na jh itn ije životne potrebe. Zboru dolazi sve više novih m olba za potporu od udovica i siročadi, a oni koji su do sada uživali potporu mole povišenje iste. A molbe pune su d irljiv ih iskaza bijede i nevolje, starice mole potporu da mogu kupiti drva, djeca da mogu nabaviti cipele, jer bez cipela ne m ogu u školu i t. cl.

Pripom oćna b lagajna i Rakovčeva zaklada, m alena je, te se običnim p r i­nosim a ne će n ikada tako povećati, da bi mogla udovoljavati svim potrebam a, jer od svih članova zbora sam o su jedna trećina takodjer članovi pripomoćne blagajne. A ipak je prinos pripom oćnoj b lagajni tako m alen, samo 6—10 k ru n a godišnje, neka dade kolega za udovice i siročad kolega, neka pruži dokaz da slališka solidarnost i uzajam nost n ije samo pusta riječ.

I da ta stališka uzajam nost i solidarnost bude čin, djelotvoran čin, neka svi članovi zbora revidiraju u priležećem im eniku članova, jesu li u tem elji­telji ili prinosnici pripom oćne blagajne, a ako nisu neka ispune tu stališku dužnost i postanu članovi, pripom oćne blagajne.

A v rh u toga obraća se odbor na sve članove zbora s usrdnom molbom, da od svog novogoclišnjeg prihoda neki dio polože u korist udovica i siročadi svojih kolega, te ga pošalju kano dar pripom oćnoj b lagajni ili Rakovčevoj zakladi zbora liječnika kra ljev ina H rvatske i Slavonije u Zagrebu.

U Z a g r e b u , dne 1. ,siječnja 1917.Z a o d b o r :

Dr. O. W eiss, Dr. D. vit. Mašek, Dr. M. pl. Čačković,z. s. blagajnik. predsjednik. za ta jn ika.

Pripomoćna blagajna.Kano p r i n o s n i c i p ristup ili su :, d r. K atarina J a k š i č u .Zagrebu

s prinosom od 10 Iv, a dr. L. F i c h t n e r u St. Pazovi s prinosom od 6 K.D a r o v a l i su p r i p o m o ć n o j b l a g a j n i :

m j e s t o v i j e n c a na odar d ru . D. S c li w a r z u : po 50 K: Z b o r l i j e č n i k a , dr. A. G o t t l i e b , dr. M. M a t i c a , d r. J. vit. T h i e r r y , dr . M. S c h w ä r t z i dr. I. H e r z o g ; po 32 K: dr.K. M i l o b a r ; po 30 K: dr. P. G u l u m o v i ć ; po 25 K: dr. K.M a r t i n ; po 20 Iv: supruzi dr. V. K a t i č i ć , dr. G. G j o r ­g j e v i ć i dr . Ž. H e r c o g ; po 15 K: dr. M. . K a s u m o v i e; po 10 K: dr. M. pl. č a č k o v i ć , dr. O. W e i s s , dr. I. F r ö h ­l i c h , dr . D. R i e s s n e r , dr. V. L u š i ć - M a t k o v i ć, dr. L.P o p o v i ć, dr. V. R e i z e r, dr. A. Iv u h a r, dr. D. vit. M a š e k,dr. F . D u r s t i dr. L. J u r a k; po 6 Iv: dr. N. N. . . . . . Iv 578,—

• clr. M. L o n č a r e k .............................................................................................K 100.—dr. Ivan H e r z o g , honorar liječnika l i je č n ik u ............................................Iv 80.—dr, J . H r u b y . . . . ............................................................................K 10.—dr. S. B i j e 1 i ć . . . . . . K 12.—dr. A. Š a n t i ć ..................................... „ . .................................. K 10.—

K 790.—R a k o v č e v o j z a k l a d i d a r o v a l i su:

dr. I. K o s i r n i k ....................................................................................... . K 50.—-dr. M. pl. č a č k o v i ć jedan H o n o ra r............................................................ K 20.—

K 70,—U Zagrebu, 12. veljače 1917.

Dr. O. W e i s s , z. s. b lagajnik .

Page 68: LIJEČNIČKI VÜESNIK - library.foi.hr · likog okruga. Od 3,210.000 kruna dobivamo nešto preko 150.000 kruna go dišnjih kamata, pa ako počnemo, kako rekoh, s otvorenjem prvoga

110

Redovita mjesečna skupštinaZ b o r a l i j e č n i k a k r a 1 j e v i n a H r v a t s k e i S 1 a v o n i j e u Zagrebu bit će u petak dne 23. veljače 1917. u 6 sati poslije podne u higijenskom za­vodu k r, sveučilišta s ovim dnevnim redom:

1. Izvješće predsjednika.2. D em onstracije bolesnika i p reparata .

O d b o r.

Epidemijološke vijesti.Z arazn e b o le sti u B osn i i H erceg o v in i.

Mjeseca l i s t o p a d a 19.16. javlje.no je 535 ,oboljenja (77 sm rti); prem a prošlom mjesecu — 305 oboljenja (— 39 sm rti). Š k r l e t a javljeno je 53 obo­ljenja (12 sm rti) i Lo u okružjim a Sarajevo 4 (1), Tuzla 2 (0), B anjaluka 32 (5)| T ravn ik 10 (5), B ihać 1 (0), M ostar 4 (1). D i f t e r i j e javljeno je 68 obo­ljen ja (11 sm rii) i lo u okružjim a Sarajevo 15 (0), Tuzla 10 (3), B anjaluka 20 (5), T ravn ik 7 (0), Bihać. 2 (0), Mostar 14 (3) od loga 2 vojnika. T r b u š n e p o š a l i n e javljeno* je 157 oboljenja (11 sm rti) i to u okružjim a Sarajevo 15 (0), Tuzla 2 (0), B anjaluka 13 (2) od toga 4 vojnika, T ravn ik 11 (0), Bihać 19 (2), Mostar 97 (7). D i z e n t e r i j e jav ljena su 222 oboljenja (38 sm rti) i to u okružjim a Sarajevo 9 (0) od toga 3 vojnika, Tuzla 9 (3), B anjaluka 144 (27), T ravn ik 56 (8). M ostar 4 (0) od toga 3 vojnika. P o v r a I n e g r o z ­n i c e jav ljena su 2 oboljenja (1 sm rt) i to u okružjim a Sarajevo 0 (1), T rav ­nik 2 (0). P j e g a v e g r o z n i c e javljeno je 21 oboljenje (2 sm rti) i to u okružjim a Sarajevo 4 (0) od toga 3 vojnika, Tuzla 2 (0) od toga 1 vojnik, Bihać 10 (2), Stolac 6 (0) vojnika. B o g i n j a javljeno je 10 oboljenja (2 sm rti) i to u okružjim a Sarajevo 2 (0), B an jaluka 8 (2). B e d r e n i c e jav ­ljena su 2 oboljenja (0 sm rt) u okružju Bihać.

List izlazi 15. u mjesecu na 2 do 3 arka. — CJanovi „ Z b o ra li je čnika“ dobivaju ga badava .— P re tp l a ta za nečlanove iznaša na godinu K 14*— t na pol godine K 7‘— u inozemstvo godišnjeK 16 ’— . R ukopisi i svi dopis i šal ju se n a : U r e d n i š t v o „L i j e č n i č k o g a V i j e s n i k « , , (dr . M iroslav pl. C a č k o v i ć ) , Z a g re b , G a jev a ul. 7. T e le fo n 2 9 5 . — Članar ina , p re tp la te i sve os ta le novčane pošil jke šalju se ili upla tn im lis tom kr. ug.-hrv. pošt . š ted ion ice „ Z b o r u l i j e č n i k a “ ili poš tanskom doznačnicom blagajn iku dru . O s k a r u W e i s s u, Z a g re b , N ikoličeva u l . 8 , T e l e ­fon 7 6 2 . — R ek lam ac i je radi „L iječn ičkog V i je s n ik a “ im adu se izravno upravi ti na P u č k u t i s k a r uu Z a g r e b u , N ikol ičeva ul. 8 . — O g la s e računam o prema našem cjeniku, koji na zaht jev kretom poš te šalj emo. — M olim o u ime redovitog o tpremanja lis ta , da nam se odm ah to čno javi svaka p rom jena boravišta . — Z a k l ju čak redakci je 5 . u mjesecu.

V la sn ik i izdavate j j : „ Z b o r liječnika kralj. H rv a ts k e i S lavon ije“ u Z ag reb u .U re d n ik : dr. M iroslav pl. C a č k o v i ć . T i sa k P u č k e ti skare d. d . u Z ag reb u .