Ekologija: je nauka kojaproučava odnose između živih organizama I njihove životne sredine.
Temelje ekolegije postavio je čuveni Engleski biology Čarls Dalvin 1859
Fitoekologija: proučava biljne populacije, biljne vrste I biljne zajednicei njihov odnos sa životnom sredinom.
Zooekologija: proucava životinjske populacije, životinjske vrste I životinjske zajednice I njihov odnos sa životnom sredinom
Mikroekologija: proučava ekologiju mikroorganizama, ekologija bakterija, ekologija algi, ekologija gljiva, ekologija praživotinja
Humana Ekologija: proučava ekologiju populaciju čovjeka, njegovi složeni spletmeđuodnosa sa životnom sredinom, što je bitno za preventive medicine.
Agroekologija: je grana ekologije u području agrosfere koja proučava zakonitosti u agroekosistemima u kojima se zasniva zivot agrobiocenoza.
Ekourbologija: je grana ekologije u području tehnosfere koja proučava promjene ekoloških uslova ljudske aktivnosti.
Demekologija: se bavi ispitivanjem ekologije populacija kao I bioloških ekosistema.
Sinekologija: proučava ekologiju biocenoze odnosno u fitoekologiji biljne zajednice a u zooekologiji životne zajednice
Hidroekologija: proučava ekologiju vode
Kosmička ekologija: proučava ekologiju kosmosa
Ekourbologija: proučava ekologiju naselja čovjeka, te ekologiju životne sredine.
Životna sredina: ili eko sfera obuhvata prirodnu sredinu ili biogeosferu I vještačku sredinu koja je nastala čovjekovim umom I radom
Čovjekova Životna sredina: najčešće se definiše kao ukupnost ekoloških uslova I uticaja koji okružuju čovjeka.
Ekosistem: je osnovni objekat istraživanja ekologije. Eko sistem prestavlja ekološku cjelinu koju je veoma teško odvojiti jer nisu izolovani.
Ekosfera: je sastavljna iz velikog broja raznovrsnih ekosistema koji se međusobno diferenciraju, po ibimu zauzetog prostora, strukturi , metabolizmu, ekološkoj efikasnosti I ekološkim vrednostima.
Ekološki Faktori: su pojedinačni ekološki uslovi koji omogućavaju aktivan život popolacije I ekosistema.
Ekološka valenca: označava amplitude između granice najmanjeg I najvećeg intenziteta djelovanja nekog ekološkog faktora u okviru kojeg se mogu odvijati životne funkcije.
Nadmorska visina: značajan visinski komleks za ekosisiteme, jer se sa porastom nadmorske visine povećava količina padavina.
Ekspozicija: značajno utiče na ekološko stanje stanista ekosistema.
Pedobiosfera: je površinski proctor zemlje na kojem mogu da se razvijaju biljke.
Recommended